ponedjeljak, 28.12.2009.
Odvojenost crkve od države – osporavanje vjere ili tolerancija?
Svake godine oko Božića u Sjedinjenim se Državama ponovno rasplamsaju polemike o odvojenosti crkve i države, političkoj i pravnoj doktrini koja kaže da vjerske i vladine ustanove moraju biti neovisne jedne o drugima. Prvi amandman američkog Ustava kaže da "Kongres ne smije usvajati zakone koji se odnose na uspostavljanje vjere ili zabranu slobodnog obavljanja vjerskih obreda...". Ovih šesnaest riječi u engleskom izvorniku određuje okvir unutar kojeg se regulira položaj vjere u američkim školama i javnim ustanovama. Pa iako tjedan nakon Božića nema škole, a dan Božića je savezni američki praznik, Ustav ipak striktno razdvaja ove dvije sfere društvenog života.
Preko dvjesto godina taj se ustavni okvir uspješno primjenjuje i – koliko znamo – nije zabilježen nijedan slučaj da je američka vlada nekom nametala vjeru ili mu je uskraćivala pravo na prakticiranje iste. Međutim, posljednjih desetljeća različite skupine traže da se u školama i državnim ustanovama više pažnje obrati na diverzitet, odnosno, raznovrsnost, kulturne razlike i tradicije. Na udaru su se našla božićna drvca i drugi kršćanski simboli, te javno prikazivanje Deset zapovijedi u objektima koje kontrolira američka vlada. Iako to ne znači da vlada ili društvo nameće nekom svoja uvjerenja, sudovi u pravilu donose odluke protiv javnog pretpostavljanja jedne religije drugoj.
Jedna oblast u saveznoj državi Floridi, primjerice, zabranila je kićenje stabala na javnim površinama tijekom božićnih blagdana. Ured koji radi na održavanja zgrade američkog Capitola dao je upute djeci u Arizoni, koja su ove godine izrađivala ukrase za božićno drvce, da se ne smiju koristiti teme s vjerskim motivima. Ured, iz kojeg je došla ova uputa, poslije je malo popustio tako da se sad na stablu ipak nalazi ukras kojim se čestita rođendan djetetu za kojeg kršćani vjeruju da je sin Božji. I predsjednik Barack Obama je na tradicionalnom osvjetljavanju Nacionalnog božićnog drvca ispred Bijele kuće govorio prilično neodređeno o rođenju Isusa Krista kao priči o "dječaku koji se rodio daleko od kuće roditeljima koji su se vodili samo svojom vjerom".
Međutim, Amerikanci bi mogli pronaći utjehu u tome što nisu, kako se čini, jedina zemlja u kojoj se o tome vode vrlo žestoke debate. Nedavni Summit o klimatskim promjenama u Kopenhagenu pokazao je da je i danska javnost podijeljena oko ovog pitanja. Organizatori spomenutog summita u Kopenhagenu odlučili su da je Božić po definiciji vjerski praznik. A to su onda i božićna drvca koje Danska uzgaja i izvozi u milijunskim količinama. Stoga su donijeli odluku da jelke u blizini lokacija na kojima se održavaju sastanci na summitu ne smiju biti okićene. I dok s obje strane Atlantika neki ovakve mjere nazivaju "napadima na religiju", zagovornici separacije crkve od države ih promatraju samo kao korak prema većoj multivjerskoj i multikulturnoj toleranciju u suvremenom društvu.
