Blog Glasa Amerike na hrvatskom

ponedjeljak, 21.09.2009.

Američko odustajanje od protu-raketnog štita kao Jalta i Munchen?

Piše Bojan Klima

Vlada Sjedinjenih Država odlučila je odgovoriti na oštre kritike koje su joj na domaćoj političkoj sceni uputili konzervativci kao i drugi 'jastrebovi' na području nacionalne sigurnosti, zbog odluke predsjednika Obame da Washington odustane od postavljanja dijela novog protu-raketnog štita u Poljskoj i Češkoj.

'Ova je odluka dovela u pitanje naše sigurnosne i diplomatske obaveze prema Poljskoj i Češkoj' – izjavio je republikanski senator John McCain, prošlogodišnji protivnik Baracka Obame na predsjedničkim izborima. McCain je dodao da bi zbog ove predsjednikove odluke 'mogla oslabiti čelna američka uloga u Istočnoj Europi'. McCain smatra da je odustajanje od raketnog štita u Srednjoj Europi 'ozbiljna pogreška', koju – kako je rekao – Vladimir Putin može smatrati svojom pobjedom.

Ministar obrane Robert Gates – koji je bio čelnik Pentagona i posljednje dvije godine administracije Georgea Busha – odgovorio je, međutim, da nije riječ niti o kakvom ustupku Rusiji. 'Riječ je o pragmatičnoj odluci koja će ojačati, a ne oslabiti, protu-raketno obranu u Europi. Da je sada već bivši štit ostao, on bi profunkcionirao tek 2017. Washington umjesto njega planira projektile-presretače postaviti na ratne brodove koji se mogu približiti teritoriju Irana te uništiti – najavio je Gates – daleko opasnije iranske projektile kratkog i srednjeg dometa.

Podsjetimo, prethodna je američka administracija tvrdila da je takav proturaketni 'kišobran' - desetak američkih projektila-presretača u Poljskoj i jedno radarsko postrojenje u Češkoj – potreban kako bi se Zapad obranio od raketa dalekog dometa koje bi mogao lansirati Iran ili neka od terorističkih grupa sa Srednjeg istoka. Iako je vlada predsjednika Georgea Busha inzistirala da se vojna postrojenja u Češkoj i Poljskoj ne postavljaju zbog Rusije – čijem ogromnom nuklearnom arsenalu nisu niti mogla biti ozbiljna prijetnja – Kremlj je godinama inzistirao da je riječ o ozbiljnoj prijetnji nacionalnoj sigurnosti Rusije.

Moskva je posljednjih dana hvalila odluku predsjednika Obame da odustane od razmještanja vojnih postrojenja uz granicu s Rusijom. Varšava i Prag, međutim, u prilično olakom američkom odustajanju od štita – koji se godinama ugovarao i zbog kojeg je pala jedna češka vlada – vide sličnosti s prošlošću.

Kako je bilo očito i tijekom nedavnog obilježavanja početka Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, zapadne su zemlje u posljednjih sedamdeset godina u nekoliko navrata prilično spremno prepuštale centralna područja Europe ili nacistima ili pak Sovjetskom savezu – u, pokazalo se, jalovoj želji da s Moskvom, odnosno nešto ranije, s Berlinom ostvare bolje odnose ili pak izbjegnu izravan sukob. Na kraju, totalitarne zemlje nisu uzvratile sličnim ustupcima, već su geste dobre volje od strane Zapada tumačile kao slabost.

Vanjskopolitički komentator dnevnika New York Times Roger Cohen piše da Barack Obama, kada su Poljaci u pitanju, nije mogao izabrati neprikladniji datum za objavljivanje američkog odustajanja od protu-raketnog štita. Objavio ga je točno na sedamdesetu godišnjicu ulaska Crvene armije u istočni dio Poljske, koju je Sovjetski Savez okupirao i kasnije posve prisvojio – a na temelju sporazuma Molotov-Ribbentrop.

'17. rujan je za Poljake ono što je za nas 11. rujan' – piše komentator newyorškog lista.

Bio štit u Poljskoj zbog Irana ili Rusa, on je Varšavi mnogo značio iz simboličnih razloga – nastavlja Roger Cohen. Zbog blizine agresivne Rusije, Poljacima, Estoncima, Litvancima i Latvijcima važna je bilo kakva američka nazočnost na njihovom teritoriju.

Roger Cohen se u zaključku svog komentara upitao: kako je jedan političar iz Chicaga, grada s milijunskom poljskom zajednicom, mogao pokazati takvu neosjetljivost?