Hrvatska i Albanija postaju punopravne članice NATO saveza na njegov 60. rođendan. Prije dvadeset godina – u vrijeme 'jogurt revolucije' i 'hrvatske šutnje' odnosno diktature Envera Hodže – teško je bilo zamisliti da će se u rasponu kraćem od jedne generacije pred stožerom NATO saveza razviti zastave sa 'šahovnicom' i 'orlom', simbolima čije je isticanje – podsjetimo – u staroj SFRJ bilo zabranjeno.
Hrvatska i Albanija ušle su u Sjeverno-atlantski savez ne samo zato što su se iz korijena promijenile u odnosu na 1989., već i zbog toga što se promijenio i NATO.
Prvotna svrha tog obrambenog saveza osnovanog u travnju 1949. bila je – prema riječima njegovog prvog glavnog tajnika, britanskog Lorda Ismaya – 'zadržati Amerikance unutra, Ruse vani, a Nijemce ispod'. Danas je NATO ne samo obrambeni savez već sve više i asocijacija država koja jamči opću političko-sigurnosnu stabilnost na kontinentu, temeljenu na zajedničkim demokratskim vrijednostima.
Primjer za takvu evoluciju Sjeverno-atlantskog saveza su i prijenosi nadležnosti nad mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu s NATO-a na Europsku uniju. Svoju vojnu komponentu NATO danas 'upražnjava' većinom izvan Europe – primjerice u misiji u Afganistanu ili pak patrolirajući uz obalu Somalije, gdje štiti brodove raznih zemalja od tamošnjih pirata.
Misija u Afganistanu – u kojoj uz više od 35 drugih država sudjeluju već godinama i Hrvatska i Albanija - počela je u jesen 2001., nakon terorističkih napada al-Qaide na New York i Washington. Cilj misije NATO-a u Afganistanu je pomoći lokalnim vlastima da stabiliziraju i obnove zemlju kako ona ne bi ponovno postala utočište terorista za nesmetano planiranje novih napada na Zapad.
Hrvatski vojnici i časnici dolaze u NATO s jedinstvenim iskustvom – jedini su koji su, još razmjerno donedavno, ratovali na teritoriju vlastite zemlje, u sukobu koji je imao i elemente građanskog rata a i strane agresije - a sve u sjeni međunarodnog, prilično neuspješnog, mirovnog napora.
Već samo zbog takvog, jedinstvenog iskustva njezinih vojnika, Hrvatska je NATO savezu dragocjen član.
Što se tiče koristi od članstva u NATO-u za Hrvatsku, navedimo samo onu najizravniju, najočitiju: njezine su granice od prekjučer još sigurnije – prema Članu 5. Povelje NATO saveza, napad na jednu članicu tretira se kao napad na sve ostale.
< | travanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...