utorak, 05.12.2017.

Našim hrabrim braniteljima - I MORE JE GORJELO TOG JUTRA U GRADU...'91



I more je gorjelo tog jutra, te beskonačne noći,
a bezbroj, bezbroj mržnje iz teških granata
sijale su gromove nemoćnog neba u smrtnoj samoći.

U duhu i tijelu vatra je ispisala...prokletsvo rata.
Kugle su bijesa parale zidine moje,
sa sinom pod njedrima i njih dvije male,
srce je žene jednog bojovnika molilo za svoje,
za majke što sinove su gubile, očeve i sve pale.

Te noći sveti Nikola nije darivao djecu već plakao,
a suze su njegove dugo bolno i krvavo kapile,
(znajući da to je osmišljen... odavno stvoren Pakao),
za svjetlom u mraku i vjekovnom slobodom vapile.

Svugdje se, čak za sliku momenta ginulo,
al' se u skloništima nije samo plakalo, več pjevalo,
a to se daleko, daleko do dušmana vinulo,
umjesto mržnje srce je hrabrosti branitelja sijevalo.

Dok su nam krali ravnicu, gorio je moj Grad voljeni.
Plamteća mržnja rušila je sva djetinjstva, sreće. tuge,
dok gledali smo nijemi, ljuti ali ne slomljeni,
znajuć' da osvete mogu biti, gore, jače i jako, jako...duge.

A njima, njima dušmanima nije bilo spasa,
podigla se opet zastava od Libertasa,
zaorila naša himna o slobodi,
jer se svoja zemlja hrabrošću brani... i ljubavlju vodi.


Franka Fani Kohn
Iz zbornika domoljubne poezije "Pjesmom protiv zaborava"
Udruge braniteljica domovinskog rata Vukovarsko- Srijemske županije


20:52 | Komentari (1) | Print | ^ |

četvrtak, 30.11.2017.

I U MIRU SE GINE



slika: internet

I U MIRU SE GINE
(počivali u miru Božjem)
Laka ti zemlja, generale!

Zemljo moja, suzo tužna, slana,
stečena si krvlju tvojih bojovnika,
a crna je sada svaka tvoja strana,
od dušmama crna i naroda krika.

Tko ti sudi? Tko ti povijest kroji?

Krvnici od mira? Suci, dirigenti Pakla?

Pjesmom punom mržnje na vrhu se broje,
pukla bi od tuge i da si od stakla!

Laka nek' je zemlja kćeri, bratu, sinu,
a mi ćemo počast odanošću dati,
napadati nikad, osvetiti Domovinu,
jer imamo ponos, takvi su Hrvati.

Da pognemo glavu, to krvnici traže,
al' ne znaju kad će stisnut' se šaka,
a ništa na svijetu neće biti draže
kad znaju da je spremna, odlučna i jaka.

A srce će moje pucati od tuge,
pjesma neka grli nebeske visine,
hijene će gorjet od osvete duge,
jer su tužan dokaz:
I U MIRU SE GINE.


Franka Fani Kohn, Dubrovnik



Image and video hosting by TinyPic


10:05 | Komentari (2) | Print | ^ |

srijeda, 29.11.2017.

TKO SE U NAS DIRNE, NEĆE NIKAD VIŠE



fotografija Marijana Kohn Dedović

Dragi hrabri bojovnici, živote ste i krv dali,
pred granate, topovnjače, avione,
tenkove i krvnike stali,
da nam barjak zavijori,
da nam zvona opet zvone.
(Sve su znali, svi su znali.)

Ginulo se, borilo i liječilo rane,
pjevalo iz despeta,
branila iz ponosa
ova naša zemlja sveta.

Palili su sve što žele,
povijest, more, kuće,
razaraili sela i ponosni kamen Grad,
al' je naše srce bilo puno ljuće,
pobjedom te zagrlili,
nek' te vide sad!

Gorilo je i sad gori ovo srce Domovini.

U mraku smo ojačali,
iz gustjerne vodu pili
pa se, pjesmo, opet vinI,
pokoreni nismo bili!

Golubica bijela sad Stradunom leti,
jer se mirom navijek naša povijest piše
pa neka se svatko svako malo sjeti
tko se u nas dirne, NEĆE NIKAD VIŠE!

Franka Fani Kohn, Dubrovnik
povodom oslobođenja hrvatskog juga, Dubrovnika



15:11 | Komentari (1) | Print | ^ |

BIJAH MU MAMA


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital artist

U očima lažnim tek kao sjenu vidjeh sve,
požudu, strast
i mjesta za šaptat: „Volim te.“

Bijah Afrodita te ljubavi djelo
predajuć' srce,
dušu,
život,
izmoreno tijelo.

Stihovi bijahu tek pomalo sretni,
vrijeme ih zgužva…
postanu
tužni,
bijesni
beskrajno sjetni.

Onda pitah se jednom:
zar samo sam jedna strana
što daje i pruža
bez pogovora,
pitanja, srama?

I kakve su oči gledale mene,
kad igrah ulogu slučajne žene,
što ne priznah, da ipak sam znala
pa uzalud pisah kroz otužne sjene
sluteć' što slijedi,
da ne bi vjerovala…?

Bijah mu mama,
uloga znana,
u glavi dijete nezaslužene hvale
pijan od bijega
(tek sa blagom od tuđe muke)
mrsko je rek'o, onako bez šale:
„Bijednice jadna,
sve maske su pale.

Bijah mu mama…
uloga srama.


http://www.digitalne-knjige.com/kohn.php

Image and video hosting by TinyPic

ISBN zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN broj: 978-953-8054-83-9 Sva autorska prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.


09:53 | Komentari (3) | Print | ^ |

subota, 25.11.2017.

SJEĆANJA TO SU ...


fotografija Đani Bulić


Večeras ću žaliti za prvom ljubavi,
gitarom i pjesmom u lapadskoj noći,
a suze kapaju zbog onog što nismo se nadali,
grleći prošlost u našoj samoći.

Sjedeć' na brodu, ploveći Lopudu mom,
još jednom stih će iz duše kanuti,
more i barka od oca je dom,
srce će milinom sutona, njegovog, planuti.

A sjećanja lebde još dok dijete sam bila,
predstava naših, tetke i Grižule na Gracu,
tramvaja, sada, „žutog gospara“, Karmena, Pila,
s majkom dok išla sam pohoditi Placu.

Vapor još ide polako ka Gružu,
slike se lijepog u stihu uzdižu,
visoka stijena opasava Bužu...
dok stranci bez broja samo se nižu.

Sjećanja to su, tek crtice moje,
punog Straduna od našijeh ljudi,
a miri plaču dok soldi se broje,
nešto se gasi, a nešto...budi
i žalit' ću navijek na pogled ružan.

Vidim li ono da Držić je tužan?

Samoće nema, a Gundulić šuti...
dokle i kako, gdje su nam puti?

Tek bandjere prave za Festu vijore,
trombunjer se raduje' osvanulom danu,
Lokrum nas gleda i nemirno more,
dok Srđ mi pokazuje ... Dubrovnik na dlanu.


Franka Fani Kohn
iz zajedničke zbirke "Dubrovnik na dlanu"


17:55 | Komentari (1) | Print | ^ |

utorak, 21.11.2017.

DUBROVAČKE PJESNIKINJE NA VUKOVARSKOM FESTIVALU POEZIJE



''Dubrovačke pjesnikinje Kate Protić i Franka Fani Kohn sudjelovale su na festivalu domoljubne poezije u Vukovaru. Pjesme naših pjesnikinja pronašle su svoje mjesto u Zborniku koji je tiskan povodom održavanja festivala „Pjesmom protiv zaborava“ u organizaciji udruge Braniteljice Domovinskog rata.

Na ovom festivalu nazočili su i izaslanik predsjednice RH, bojnik Davor Horvat, izaslanik ministarstva branitelja RH, Tomislav Josić, zamjenik pročelnika PU Vukovarsko-srijemske županije Krunoslav Borovec.
Naše pjesnikinje čestitale su pobjednici Branki Cukrov Belak s pjesmom „Hrvatske perunike“ i svim ostalim sudionicima koji su poslali poeziju posvećenu domovini.

O ovoj manifestaciji Dubrovkinje imaju samo riječi hvale, izjavljuju kako su svi nazočni zahvalili što su prošle toliki put i nazočile ovom događaju.''

Ivana Žuvela Kalina






izvor:
https://www.nportal.hr/kultura/9011-dubrova%C4%8Dke-pjesnikinje-na-vukovarskom-festivalu-poezije


09:37 | Komentari (1) | Print | ^ |

četvrtak, 02.11.2017.

POKOJ VAM DUŠI



slika: internet

Pokoj vam duši, voljeni svi,
koji ste nekad s nama bili,
roditelj, dijete, prijatelj, ti…
za kim sve duša tužna zacvili.

Trenutno ovdje ja sam bez vas,
jer život je samo suputnik ljut,
samo nas jedan tek dijeli čas,
da bude nam isti, određen put.

Anđele, sa neba, znam da si tu,
dok svijeća gori, ti…gledaš me,
sad živiš tiho u sjećanju,
a šapćem sa suzom:
„ Znaj, volim te.“

Tek tinja plamen i molitve stih
ne blijede slika ni uspomene,
a tugom gorkom dozivam svih
za isto mjesto, znam,
doći će vrijeme.

Pokoj vam duši, voljeni svi,
koji ste nekad sa nama bili,
roditelj, dijete, prijatelj, ti…
za kim sve duša tužna zacvili.


Franka Fani Kohn


10:02 | Komentari (2) | Print | ^ |

nedjelja, 29.10.2017.

ZATVARANJE MEĐUNARODNOG PJESNIČKOG FESTIVALA



''U organizaciji Kulture snova i Kulturnog kruga Dubrovnik protekla dva dana održan je u Dubrovniku Međunarodni pjesnički festival.

U Saloči od zrcala, Gradskoj kavani i Mimozi čitali su se stihovi, ponajviše tek objavljene zbirke pjesama pod nazivom „Dubrovnik na dlanu“.

Autori koji su stigli na Festival čitali su svoje pjesme, kao gosti su uveličali Festival poznati hrvatski glumac Zdenko Jelčić, plesni studio Lazareti, i mlada pijanistica Srna Stanojlović.

Lijepo je bilo biti dio ovog Festivala, bilo da ste sudionik ili gost. Dubrovnik, grad kulture zaslužuje više ovakvih manifestacija tijekom cijele godine.''

Ivana Žuvela Kalina


https://www.nportal.hr/vijesti/dubrovnik/8555-zatvaranje-me%C4%91unarodnog-pjesni%C4%8Dkog-festivala


10:22 | Komentari (2) | Print | ^ |

subota, 28.10.2017.

"DUBROVNIK NA DLANU" - MEĐUNARODNI FESTIVAL PJESNIKA



Poštovani,

pozivamo vas da nazočite u što većem broju ovom festivalu koji je kao takav prvi put u Dubrovniku u organizaciji "Kulture snova", Zagreb, Zdravka Ododrčića i Kulturnog kruga Dubrovnik - Kate Protić, Franka Fani Kohn i Marijana Kohn Dedović




PROGRAM MEĐUNARODNOG FESTIVALA PJESNIKA: 'Dubrovnik na dlanu'

Organizatori Međunarodnog festivala pjesnika Dubrovnik na dlanu, KULTura sNOVA Zagreb i Kulturni krug Dubrovnik pozivaju sve Dubrovčane da se pridruže ovoj manifestaciji.

PROGRAM:

Petak, 27. listopad 2017.

SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA

16.30. Čitaonica Narodne knjižnice Grad
(Saloča od zrcala)
Nastupaju: Zdenko Jelčić glumac, plesni studio Lazareti (Zrinka Japunčić), pijanistica Sara Stanojlović

16.45. Promocija festivalske zbirke Dubrovnik na dlanu 1.dio

20.00. Promocija izdanje Kulture snova u Gradskoj kavani
Katica Protić, Nikolina Sušnić

Subota, 28.listopad 2017.

11.00.Performans pjesnika po kafićima Grada

19.00.Čitaonica Narodne knjižnice Grad (Saloča od zrcala)
Promocija festivalske zbirke Dubrovnik na dlanu 2.dio

20.30. Restoran Mimoza
Promocija izdanja Kulture snova
Đurđica Marinić
Žana Coen

Gtlazbeni gosti:
trubaduri Dalibor Radman i Krunoslav Đuričić, Gospar Marko, kantautor, Srna Stanojlović, klavir

Voditelji festivalskog programa: Nila Miličić Vukosavić, Franka Kohn i Zdravko Odorčić.

napisala: Ivana Žuvela Kalina


https://www.nportal.hr/kultura/8451-program-me%C4%91unarodnog-festivala-pjesnika-dubrovnik-na-dlanu

https://www.facebook.com/events/871023336396093/?acontext=%7B%22ref%22%3A%22106%22%2C%22action_history%22%3A%22null%22%7D


15:21 | Komentari (4) | Print | ^ |

ponedjeljak, 16.10.2017.

GOSPE, I SRCE JE RANJENO MOJE



Gospe, i srce je ranjeno moje,
al' ne tako teško,
izmučeno i probodeno kao tvoje.

Gospe, ruke sam k nebu pružila
i molila dugo,
plakala tiho,
a nikom, nikom se nisam tužila.

Znaš li što sam izgubila?
Koga?
Zašto?
Zar sam demone ljubila?

O, kako suza majke preteško kaplje
i ostavlja krvavi trag,
a duhovi prošlosti stežu
voljene gubeć' i onog tko je drag.

Za koga da se molim
kad ničije srce više čisto nije,
tek nevinog djeteta,
dok čovjekom ne posta
i onda se svemu što stvorih nasmije,
a bolno je izreć' da svega je dosta.

Gospe, snage, snage mi ponekad podari,
u ovoj golgoti što stvorismo mi
misleć' da smo svega gospodari,
a primjer nam, Majko, možeš biti TI.

Ruke sam k nebu sklopljene pružila
i molila dugo,
plakala tiho,
a nikom, nikom se nisam tužila.


FFK


09:59 | Komentari (1) | Print | ^ |

nedjelja, 01.10.2017.

MOME DUBROVNIKU



photo: Đani Bulić


Kameniti grade,
u povijesti znan,
proklete te noći
ostao si sam.

Utihnuo je tvoj
tisućljetni mir,
zanijemješe zidine
i u njima puk,
svetog Vlaha pjesma
i zelenaca zvuk…

Orlando je plak’o,
Katedrala tiha,
Stradun prazan, ranjen
i gorući žal,
pjesmu tužna stiha
jecao je val.

Htjeli su te mnogi
svojatat u svemu
rušeći tvoj ponos
i ljude u njemu.

A oni su dali
sinove za tebe,
za slobode poj,
da bi opet, Grade,
bio samo svoj.

Kameniti grade,
slava im i hvala
za vraćenu vjeru, pjesmu,
za ljepotu žala.

I sada te neki
mrze, truju, blate,
ali oni ništa
nisu dali za te!

Plemeniti Grade,
u povijesti znan
zavjet nek’ se čuje:
Nikad više sam!

Ponosita puka,
plemenita roda
neka vječno živi
tvoja sloboda!


Franka Fani Kohn/Hrvatsko nebo

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2016/10/01/franka-fani-kohn-mome-dubrovniku/


12:07 | Komentari (3) | Print | ^ |

subota, 30.09.2017.

NIŠTA NIJE DANO SA NEBESKOG RAJA


fotografija Marijana Kohn Dedović

Može li se u ovoj tmini
i svjetlu što gasne pun lažnog sjaja
izbjeći sivilo u zlatnoj sredini,
a ne biti podanik vlastitog očaja?

Isprekidan put spojit' je nemoguće
krhotinom laži i rupama istine,
dok ranjava šiblje i pruće,
a srce se nada tračku miline.

Možemo li ljubit' jednako i strasno
Domovinu, ljude bez pitanja teška,
kad duši je ipak savršeno jasno,
da uvijek se može dogoditi greška?

I ništa nije dano sa nebeskog Raja,
već hrabrošću lava i oka sokolova,
jer svaka je ljubav borba do kraja
sa nužnim ciljem,
ali ne bez muke i ne bez bola.

Kroz tunel će proći tek upaljena žar,
a oku se svidjet' samo ljepota,
ta život je samo pružen k'o dar
i birat' ga možemo,
da bude nam ponos ili sramota.


FFK


12:20 | Komentari (1) | Print | ^ |

petak, 15.09.2017.

P O Z I V




08:39 | Komentari (1) | Print | ^ |

subota, 09.09.2017.

GORAK LI JE OKUS PORAZA I SLAVE


fotografija Marijana Kohn Dedović

Gorak li je okus poraza i slave
kad ti srce mržnjm i pohlepom kuca
pa se tuđe krade i žrtvuju glave
nema u tom pravde u nijednog suca!

Što je ovaj narod kao žrtva kriv,
napaćen od svega, na granici bijede,
te je jedva sretan što je takav živ,
dok vjetrenjače stare u fotelji sjede?

Osulo se nebo duginih boja
pa zar svatko treba ispod toga proći,
zar mišljenja nisu različita, svoja,
pa i zvijezde sjaje... crvene u noći?

Dal' je ljubav jača od rđavog mača
ili suze majke poginulog borca,
kad i dijete zemlje prihvaća i shvaća
da se život vrti..samo oko novca?

Krvlju se i pjesmom dobila sloboda,
sad se krive note skladaju u tami,
nije ova zemlja zagađena voda,
niti je se truje niti je se srami!

Franka Fani Kohn


11:27 | Komentari (2) | Print | ^ |

petak, 08.09.2017.

TORCIDI ZA ROĐENDAN - ZA TE, SPLITE DRAGI, ZA TEBE, HAJDUČE!




Dok na srcu leži moja vijerna ruka,
navijek ja ću biti uz moga Hajduka
i neću se predat' nikad višoj sili,
duša je u Splitu gdje su naši Bili.

Ako ne'ko kaže loše za Torcidu,
koplje će ga gađat' točno u sridu,
pepeo će rasut' po Poljudu moj,
nek' počivam tamo, u ljepoti toj.

Nek zazvone zvona od svetoga Duje,
da ih cijela zemlja poštuje i čuje,
spojit će se pjesma našeg Parca Vlaha,
hajdukovci mi smo bez srama i straha!

K'o što ljubim kamen Dubrovnika svoga,
domovinu, djecu i jedinog Boga,
tako isto snažno ovo srce tuče
za te, Splite dragi, za tebe, Hajduče!


Franka Fani Kohn

fotofrafiju uredila Marijana Kohn Dedovic


13:18 | Komentari (1) | Print | ^ |

subota, 02.09.2017.

NAŠE SUBOTE



Gledam te kako se budiš
prelijepa, od nemirne noći uznemirena.

Pristavljaš prvu jutarnju kafu,
pokreti spori (jer jedva je dan započeo igru)

Znam još si snena,
ali danas je subota,
a ona je za nas.
stavljaš kikare na stol...
dvije, naravno.
čekaš me gledajući niz cestu.
(vidim li u oku bol?).

Sjedam uz tebe,
jutarnje cigarete uz opojni miris
ruža što u našem vrtu cvatu..

Same, kako smo i očekivale
(jer valjda svatko ide svome jatu)
malo tišine u pauzi razgovora.

I onda nepoznata rutina,
put u neznato jer...nije svaka subota ista,
(u tom je beskrajna ljepota),
a samo je naša,
dok joj krademo jutra i noći
otrgnute od krhotina života.

A on, on je uz nas.

Ljubav, patnja, čežnja , poneka svađa,
ja ti i ...jedan pas...

FFK


10:54 | Komentari (4) | Print | ^ |

četvrtak, 31.08.2017.

LJUDI IZ VATRE


Image and video hosting by TinyPic

pjesma je objavljena 25. srpanj 2015. u 8:56h na Facebook profilu Franka Fani Kohn: Mislim da su vatrogasci zaslužili da im se posveti koji stih izišao iz srca. Ovo je moj mali doprinos i hvala za njih kao i svim službama spašavanja, vojsci, ljudima...

Kroz vatru i dim, umorni, sneni,
iz susreta smrti, gorućih šuma,
koračaju oni pepelom pokriveni,
gaseći plamen uzavrelog druma.

Koliko njih i život su dali
da bi se spasilo svo ljudsko blago,
a kroz snijeg, na krov oni bi znali,
prigrlit mače...i to im je drago.

Srca velika ti hrabri ljudi,
od prirode jači, ruka su vodi
sveti Florijane, uvijek ih budi,
uz blagoslov kiše, ti ih vodi.

Sa neba i kopna, plamteću šumu,
žareći kamen i golem snijeg,
HVALA nam treba biti na umu
jer oni su ljudi...
HRABROSTI STIJEG.


Franka Fani Kohn,
u počast i hvalu svim vatrogascima i službama spašavanja.


09:07 | Komentari (4) | Print | ^ |

srijeda, 30.08.2017.

TOP LISTA NAJČITANIJIH KNJIGA NA PORTALU WWW.DIGITALNE.KNJICE.COM



"Top lista najčitanijih i najobjavljivanijih pisaca na portalu

http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php

Kriteriji koje smo koristili pri stvaranju ove liste bili su sljedeći:

Broj objavljenih knjiga, broj preuzimanja, te datum odnosno vrijeme kad je autor objavio prvu knjigu na našem portalu.

U Zagrebu dana 29.08.2017. Nenad Grbac

Više podataka o toj temi moći ćete pročitati na sljedećem linku:

http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/839




Franka Fani Kohn

Do sad objavila 6 knjiga

Prvu knjigu na našem portalu objavila je 12.06.2009.

Ukupno preuzeto 7 286 primjeraka njenih knjiga

Više podataka o tom piscu -

http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/609




11:15 | Komentari (1) | Print | ^ |

četvrtak, 24.08.2017.

SELJAKU I MUCI


slika: https://www.facebook.com/okusineretve/


Žitna polja,
vinograda muka,
gruda tvrda, oranice znoj...
to je čovjek izrast'o iz puka,
život daje blagodati toj.

Zora zove, blago je na paši,
dan je svaki urezao put,
a prirode ćud je, nekad,
neprijatelj...ljut.

Blage zime ruke mole,
a ne grad i sušu,
jer će sunce zakloniti
vjetrovi što pušu.

Od njega će svaka kaplja
znoja truda molit',
da mu zemlju koju grije
može vodom blagoslovit'.

Poštovanja tom težaku
prije puna stola,
jer je njegov rad i život
satkan i od...bola.

Znojno čelo,
tijelo,
žuljan dlan,
za njega i sebe skladaj:
po molitvi kišu,
suncu...dobar dan.


iz zbirke: ISTA MJESTA ISTA TUGA

http://www.digitalne-knjige.com/dedovic2.php

ISBN 978-953-7673-43-7


15:37 | Komentari (1) | Print | ^ |

ponedjeljak, 21.08.2017.

JESENJA DILEMA


Autorica slike Pavela Medak

Upijam miris tihe jesenje kiše
sjedeć' na klupi otoka mladosti moje,
dok svaki val poemu piše,
misli se slažu, skladaju boje.

Bez riječi, tiho,
pogledom tražim nestali brod,
(odlazeć' tek se malo zanjih'o)
sakri ga suton pod nebeski svod.

Da l' krenut kroz mokri uhaban put
upijajuć skladbu pokislog bora,
dok dašak vjetra (k'o da je ljut)
skreće mi pogled sa nemirnog mora?

Il' gorak okus po tijelu soli
isprat' pod tugom jesenje kiše
i pustit' vrijeme da potopi boli,
okrenut' se nazad, nikada više?

A bijesni se vali lome od stijene,
kamenu sivom klešući lik,
tek jedan galeb nadleti mene
puštajuć' tužni, usamljen krik.


Franka Fani Kohn, objavljena pjesma u časopisu "Književno pero" HKD.


10:04 | Komentari (2) | Print | ^ |

petak, 18.08.2017.

OVO JE TVOJA RUŽA

U sjećanje na moju prijateljicu iz djetinjstva, neprežaljenu Ružicu Hamović koju je teška bolest uzela sa ovozemaljskog svijeta u godinama našeg Isusa. Ostao je njen sin koji je tada imao samo četri mjeseca...





OVO JE TVOJA RUŽA

Ovo je tvoja ruža i neću je ubrati sada,
već poslije, kad pupoljak malo procvate,
nek' još gleda na nebo, tamo si otišla mlada,
ovo je naša ruža, raste i živi... samo, samo za te.

Gledam je, njegujem i žalim što sudba te ljuta uze,
tek ponekad po njoj kapaju... moje iskrene suze,
jer zaljevam srcem, jutrom i mrakom,
miris joj udišem k'o tvojim zrakom.

Posadih ružu, jer tako si se zvala,
crvenu i strasnu k'o prijateljstvo naše dugo,
ona je sjećanje, ona je "Hvala",
dok stihovi jecaju moji "Odlazi, nestani, tugo!"

Franka Fani Kohn, 17.08. 2016.


15:19 | Komentari (2) | Print | ^ |

utorak, 15.08.2017.

HVALA, GOSPARU ZLATANE GAVRILOVIĆ KOVAČ!



Preponosna što sam se našla i ja u knjizi gospara Zlatana Gavrilović-Kovač, Hvala.


10:08 | Komentari (3) | Print | ^ |

ponedjeljak, 07.08.2017.

ROĐENDAN MARIJE KOHN, MOJE TETE, NAJNAGRAĐIVANIJE HRVATSKE GLUMICE



moja teta Marija Kohn

''Na današnji dan, 7. kolovoza 1934. na Lopudu je rođena glumica, kazališna prvakinja Marija Kohn. Marijinin otac Antun Kohn bio je kapetan duge plovidbe. Otac joj je nestao 1938., ali je Marija vjerovala kako je živ. Dvadeset godina poslije, uspjela ga j epronaći uz puno muke i truda preko jedne gospođe iz Argentine, živio je u Buenos Airesu sa suprugom podrijetlom s Korčule koja mu je rodila tri kćeri.

Marijina majka Franka umrla je od tuberkuloze 1945.i Mariju je odgojila baka. Studirala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, živjela je skromno i po malim sobičcima i glumila tamo gdje joj je rečeno, jer birati nije mogla. Njezina prezaposlenost djelovala je i na njezin brak, koji nije uspio.

Zahvaljujući trudu profesora Svena Laste, pretvorila se u izvrsnu glumicu, njezin talent izašao je na vidjelo, a sva vrata otvorila su joj se 1957.kad j eu filmu Svog tela gospodar odglumila šepavu Rožu, a uloga joj donijela Zlatnu arenu, popularnost i slavu. U kazalištu je najviše naučila od redatelja Branka Gavelle.

Odigrala je Marija više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija. Najnagrađivanija je hrvatska glumica.

Na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvarila je niz antologijskih uloga, od Vojnovića, Nalješkovića, a naročito u Držićevim komedijama.

Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo 1999. Marija je iste godine, nakon 40 godina rada, otišla u mirovinu. Ipak, nije se potpuno oprostila od glume, uloge u humorističnim serijama je jako vesele, a radit će kako kaže: „ dok je zdravlje služi“.''

Ivana Žuvela Kalina


https://www.nportal.hr/lifestyle/7255-ro%C4%91endan-najnagra%C4%91ivanije-hrvatske-glumice,-lopujke-marije-kohn


12:24 | Komentari (6) | Print | ^ |

subota, 05.08.2017.

F.F.KOHN NIJE NIKAD BILO LAKO DO SLOBODE : SRETAN VAM DAN HRVATSKIH BRANITELJA, DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI


slika: internet

NIJE NIKAD BILO LAKO DO SLOBODE

Nije ljubit zemlju samo kad ti treba,
napisati slovo. sjetit je se jednom,
jer je ona ponos svemira i neba,
hrana gladnoj duši, muza srcu žednom.
I kad njene boli… lome moje rime,
žar ljubavi nikad neće za nju stati.
Domovino, ponosno ti izgovaram ime,
učio me otac, odgajala mati.

A…
more ti je bistro
ti predraga Istro,
Slavonijo dušu tamburicom liječi,
Herceg-Bosno povijest…jača je od riječi,
i dok snijegom slika šumu Gorskoga Kotara…
pelješkim se vinogradom, konavoskom nošnjom,
zapjevalo snažno, južnjačkoga žara:
„Zar od Dubrovnika ima većeg dara?“

Lozu je i vino, te zagorske kleti
preletio soko što Velebitom leti
jer je ovo moja draga domovina,
povijet joj je dala i kćerku i sina.

Nije nikad bilo lako do slobode,
za boj su se koplja lomila do sada,
te opet će sutra hrabro da te vode
bojovnici novi, budućnost i nada.

I Zagebu, Sinju, otoku, planini,
sjeveru i jugu, livadi i šumi,
ovu pjesmu pjevaj, visoko je vini,
domovina svoja…ljubavlju se puni,
čak i oni koji trebali su poći,
od nje daleko bježeči od zala,
uvijek će se vratit, u njedra joj doći,
zagrliti i reći:
„Na ljepoti mila zemljo… zauvijek ti hvala!“


Franka Fani Kohn, Dubrovnik/Hrvatsko nebo

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/08/05/f-f-kohn-nije-nikad-bilo-lako-do-slobode-sretan-vam-dan-hrvatskih-branitelja-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti/


09:14 | Komentari (1) | Print | ^ |

petak, 04.08.2017.

NAŠA ZAGREBAČKA POEMA



Zamišljena na klupi Matoševa kipa,
nesvjesno još jednu cigaretu palim
i ne znam,
za kim i čime da žalim
dok u trenu izgaženi list neminovne jeseni
dobiva potpuno drugu boju
uznemirenu mirisom juga.
( Zar može ne boljeti tuga?)

Nižu se slike snijega i uhabane stope prve ljubavi...
davno, davno dok na Jarun nismo ni pomislili poći
jer kratke, prekratke su nam bile
zagrebačke noći,
a bol je ostala u pahulji moga stiha.

Ta nekoć je bilo to
i nije, nije se ponovilo.

Miris uznemirenog mora
i borovih iglica na prostirci od sjećanja,
nekih drugih davno izgubljenih sanja
prekine dobro poznat glas:
„Čekaš li dugo? Tu sam, za tebe, za mene, za nas.“

Obrisah suze podižući pogled ka njemu
želeći izbjeći zabrinuto lice prijatelja.
„Hajde,“ tiho mi reče,
„ jer jedno je stvarnost, a drugo neprežaljena želja.“

Krenemo putem istine, uspona i padova
pišući bez sjete,
onako iskreno...o svemu,
u beskrajnom nizu stvorenom u trenu
klešući perom... našu zagrebačku poemu.

Franka Fani Kohn, iz zajedničke zbirke "Zagreb na dlanu"


12:17 | Komentari (2) | Print | ^ |

utorak, 25.07.2017.

JEŽURKINI DVORI


fotografija Marijana Kohn Dedovic


Dragi moji, idemo malo sa poezijom, uz ugodan dan svima.


U svakom se krije „Ježurka ježić“,
pričat ću vam o tom,
kako je gorko prkosit zvijeri
želeći imat svoj mirni dom.
I kako se ježić u lava stvori
(lavicu pardon)
kad nekad sretni,veseli dvori
trenom nestadoše
zbog lažnog sjaja,
mržnje, sile, licemjerja... bez zagrljaja.

Ponekad brzo, kadkad lagano
ka cilju hodaše ta bića dva,
tek zastanu trenom, oprezno samo
tražeći kutak doma što sja.

Lavica prva, on iza nje,
snagom divljine, hrabro kroz šumu
te prejakom voljom (to im je sve)
nađoše cilj na dalekom drumu,
pa ona ode i pritaji se samo
dok „Ježić“ gnijezdo s ljubavlju stvori.

U njem' su njegovi najljepši dvori.
(ma kakvi bili, koliki i gdje)
i ovo nije dječja priča,
već priča života,
da bodlje jesu i naši križi,
te da ih nije nosit...sramota.

FFK, nova zbirka


19:37 | Komentari (3) | Print | ^ |

subota, 22.07.2017.

OČE, BIO SI TATA



21.7. prije 24 godine borbu sa karcinomom izgubio je moj otac Miho Kohn. Dragi oče i nono, fališ nam svima


OČE…

Bio si tata.

Oče, što kazat' ti,
a da nisu bolne riječi
kad i sam znaš, da vrijeme
svu patnju ne liječi,
jer njeno pritajeno prokleto sjeme
pandžama dere sudbu želja moje
napuštene duhom…

(Kamenom nas gađa, a hranih ga kruhom)
te vrt što ljubljah kapima sreće
tek za pupoljak imaju tugu
i nijedan procvali izdanak neće
k'o vođu nas štovat, već pokornu slugu.

Jer ti znaš, oče,
da smo upali u istu paukovu mrežu
pa kada se sve kockice slože,
odlasci bola ipak nas vežu.

Kako ostati čovjek?
I do kad se to može,
kada životu kazati hvala?
Na domaku smrti
il' svaki dan?

Kako i zašto, kad nije radostan?!

I da li životu kazati hvala,
Štovat' ga k'o podanik svijeta,
pa nastavit' priču k'o svaka poeta
ne tratit ga nužno, k'o neka budala?

Oče,
prođoše ljeta, dolaze zime,
blagoslovi udah, koji ne želim,
da koljevku starosti sa osmijehom zibam
i rane djece više ne vidam,
a ožiljak svaki da nestane njima,
izbriši im tugu
ti među anđelima.

Oče,
bio si tata.

Koračam gordo,
a želim ti doći,
zagrljaj jedan da osjetim tvoj,
negdje na putu do rajskih vrata
pa da tjašim druge,
a sebe lažem:
„Sve će to proći,
ti imaš ljubav, TI ćeš to moći…“

Jer otac ih gleda, a ne tata
životom tuđim
davno izabranim,
negdje iz daljine
kroz mračna otškrinuta vrata.

Oče…,
bio si tata...

tvoja Fani...


17:04 | Komentari (3) | Print | ^ |

ponedjeljak, 17.07.2017.

NAPOKON KRAJ

A što je to sreća dok je živim bez tebe,
i koliko je veća sad kad spoznah sebe?

Splet života,
kakva ljepota!

Ta mjesec nije lopta već nešto manje,
život je sudac za naše sanje,
jer srce mrzi da se po njem' gazi
s ranjenom dušom po istoj stazi.

I sunce ne grije kroz ružičaste oćale,
već zrake su samo da zasjaje svijet,
dok hvalu pišem:
sve maske su pale,
napokon stade uzaludan let.

Suton se bliži lijep i bez tebe
te gledam bistro na zvjezdani sjaj,
shvatih da volim i poštujem sebe,
a prošlost je samo… napokon kraj.

Taj splet života,
o kakva ljepota!


Franka Fani Kohn, Dubrovnik. nova zbirka




fotografija Marijana Kohn Dedovic


18:24 | Komentari (2) | Print | ^ |

ponedjeljak, 10.07.2017.

A MNOGA SU PROŠLA ČELJAD I VREMENA, ALI „OD SLOBODE VEĆEG BLAGA NEMA“



fotografija Đani Bulić

Na vrh stupa zastava vijori,
opisana notom i stihom slobode
slušajući glumca kako gromko zbori,
čiji puti sada Dubrovniku vode.

Orkestar je snažno zasvirao svima,
fontane su stare zasjajile tada
slaveć' ono što je ponos svima,
„Neka uđu.“, tu su ključevi od Grada.

Zbalajte, pjevajte,
svijet donesite,
mirima se ponesite,
loše odnesite,
na skaline sjedite,
Lokrum obiđite,
s Lovrijenca siđite,
u Dvoru prste zapletite,
jer vaši su dani, ulice i skale,
tragedije, komedije, opere i šale.

A mnoga su prošla čeljad i vremena
ali „od slobode većeg blaga nema“
i jezika našeg (koliko ga ima?)
perom klesan među... ovim zidinama.

Lagan pljesak, zabrinuta lica,
tek proleti jedna tužna golubica,
traži glumce one Držićeva glasa,
dok gledaju barjak kako se „talasa“
jer Grad je svakom ipak dobro doš'o dom,
al' želi se zborit i skladat po svom,
pa da pljesak bude gromkiji i jači,
puče plemeniti, ti s od sveg toga jači,
pa ći kazat' svim koji nisu znali,
dok su himnu tiho uz fanfare zapjevali
Držića izmorili, Gunduliću dodvorili,
naški ne govorili:

„Ispod Srđa, kamen Grade,
ćak i svemir zate znade,
pa i zvijezda s neba kliče:
Čast i slava, Dubrovniče!“


Franka Fani Kohn


12:47 | Komentari (1) | Print | ^ |

nedjelja, 09.07.2017.

PJESNIČKA CRTICA



Sa željama samo svojim

čovjekova prava nit je sakrivena,

zaljubljena, od tereta savijena

i jadima prekaljena.

FFK


11:12 | Komentari (2) | Print | ^ |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se