srijeda, 25.04.2007.

Papina poruka za Svjetski dan molitve za zvanja

Postoji prizor, među drugima, u Svetome pismu koji je ovjekovječio ideju zvanja, a to je kad Bog zove mladoga Samuela, koji će zahvaljujući Elijevoj pomoći shvatiti Božju volju. Slušanje, raspoloživost, molitva pozvanoga, ali također savjet i vodstvo onoga tko je pozvan čuvati i jačati to zvanje: osnovne su kvalitete za procvat i razvoj svećeničkoga i redovničkoga zvanja. Kako bismo promicali zvanja – stoji u Papinoj poruci – bitan je pastoral pozoran na otajstvo Crkve-zajedništva, jer tko živi u složnoj crkvenoj zajednici, suodgovornoj, brižljivoj, zasigurno lakše nauči razabrati Gospodinov poziv. Skrb za zvanja stoga zahtijeva stalni odgoj za slušanje Božjeg glasa. Benedikt XVI. je podsjetio kako je, prošle godine, u početku novoga niza kateheza tijekom općih audijencija srijedom insistirao na tome vidiku posvećenom odnosu između Krista i Crkve.


Kako u Starome – prizor Samuela, također i Mojsijev, tako se i u Novome zavjetu poziv slijediti Boga događa „pojedinačno“, i smjera, primijetio je Papa, izravnijoj suradnji s Njim u ostvarenju njegova spasonosnog nacrta. S pastoralnoga gledišta, Drugi vatikanski sabor i postkoncilski dokumenti istaknuli su „važnost odgoja budućih svećenika u istinskom crkvenome zajedništvu“. Nužno je da se unutar kršćanskoga naroda svaka služba i karizma usmjeruje punom zajedništvu, a zadaća je biskupa i svećenika podupirati to zajedništvo u skladu sa svakim drugim zvanjem i crkvenom službom. Ta ista obveza mora biti zajednička redovnicima i laicima, različnima u službama ali ujedinjenima oko Euharistije, „izvora i vrhunca života Crkve“.

Završavajući svoje promišljanje s mišlju upravljenom Gospi, spremnoj proglasiti se „službenicom Gospodnjom“, Benedikt XVI. se utječe njezinom zagovoru da unutar kršćanskoga naroda ne nedostaju službenici božanske radosti: svećenici koji, u zajedništvu sa svojim biskupima, vjerno navještaju Evanđelje i slave sakramente, skrbe se za Božji puk, i budu spremni evangelizirati čitavo čovječanstvo.


Na Svjetski dan molitve za zvanja, u nedjelju, Benedikt XVI. će u bazilici svetoga Petra tijekom svečanoga misnog slavlja podijeliti svećenički red dvadeset dvojici đakona Rimske biskupije. S Papom će suslaviti kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za Rimsku biskupiju, pomoćni biskupi, poglavari sjemeništa i župnici novoređenika.

- 22:55 -

Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 23.04.2007.

U Rijeci održana prva smotra duhovne glazbe

U dvorani kina «Croatia» u Rijeci održan je koncert duhovne glazbe, prvi takav u ovom kino prostoru.

U četvrtak, 19. travnja mladi iz vokalno-instrumentalnih skupina s područja Riječke nadbiskupije s gostima iz Krčke biskupije, izveli su poznate ali i do sada neizvođene duhovne skladbe. Nastupali su mladi iz Asunte, mladi sa Zameta, i framaši s Krnjeva u sastavu HABIT!!!naughty

kao posebni gosti na koncertu je nastupio zbor “Kap” iz grada Krka. Oni su nas posebno oduševili jer zaista ti mali mulčići sviraju ko veliki!!! svaka im čast!!
Zahvaljući pozitivnim reakcijama javnosti na održan koncert, doznali smo kako su već počele pripreme za drugi, veći susret koji će biti održan na jesen u istom prostoru.

- 16:11 -

Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 17.04.2007.

NACIONALNI KONGRES FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA I FRANJEVAČKE MLADEŽI

Dragi framaši, vrijeme je da polako počnete razmišljati o obavezama koje nas čekaju u narednih mjesec dana. Naime prvo što nam sljedi je nacionalni kongres frame i fsr-a na koji očekujemo da će se iz našeg područja skupiti jedan autobus. Moilim vas da u petak se zabilježite u svojim bratstvima i da mi pošaljete broj ljudi (PO MOGUĆNOSTI ŠTO VIŠE) sa imenom i prezimenom. thumbup


Zagreb, 19. svibnja 2007. g.

Milosrdno djelovanje FSR-a i FRAME u hrvatskom društvu – danas

Program

9.30 Okupljanje i najava

9,40 Pozdrav nacionalnog ministra FSR-a i nacionalnog predsjednika Frame

10,00 Predavanje – fra Ivan Matić

Djelovanje FSR-a i Frame (Iskustvo s međunarodne razine)

10,30 Glazbeni predah

10,45 Predavanje

Milosrdno djelovanje FSR-a i Frame u hrvatskom društvu - danas

11,30 Euharistijsko slavlje

13,00 Ručak (iz torbe)

14,30 Primjeri milosrdnoga djelovanja FSR-a i Frame iz područnih bratstava: Što činimo – što planiramo činiti

Poruka sa susretâ na Kongresu

16,30 Dramska predstava: Život sv. Elizabete – izvodi Frama

17,00 Molitva i blagoslov

Nacionalni kongres FSR-a i Frame jest susret ministara i članova vijeća Franjevačkoga svjetovnog reda nacionalne, područne i mjesne razine, asistenata FSR-a sa sve tri razine te predstavnika Franjevačke mladeži.

Svrha je Nacionalnog kongresa promicati povezanost i zajedništvo članova Nacionalnog bratstva FSR-a i Nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži, razmatrati teme od posebne važnosti za život Nacionalnog bratstva FSR-a i u svezi s tim temama donositi prikladne smjernice za djelovanje članova i mjesnih bratstava FSR-a i Frame.

Na Nacionalni kongres pozvani su članovi Nacionalnog vijeća FSR-a i Frame, po tri člana područnog vijeća koje odredi samo vijeće, područni i mjesni asistenti, mjesni ministri i po dva člana vijeća mjesnog bratstva koje odredi samo vijeće, predstavnici Franjevačke mladeži, po tri člana iz svakoga područnog bratstva i po dva člana iz svakoga mjesnog bratstva. Na kongres mogu doći i svi članovi FSR-a i Frame koji to žele.

- 00:01 -

Komentari (16) - Isprintaj - #

srijeda, 11.04.2007.

I TAKO PROĐE JOŠ PAR DANA BEZ NEKOG TEKSTA

Dragi ljudi, htio sam napisat i tako prođe par dana bezn ekog posta , al sam se sjetio da će možda neki pomislit na post onaj od jela. al kad malo bolje razmislim, pa da, i prođe par dana od posta onog pravog i najvećeg, posta na veliki petak.rolleyes

Nadam se da nećete zamjerit šta sam se malo uljenio, al jednostavno vrijeme me stvarno pritišće i odlučio sdam više ne gubit dragocjene sate na internetu! ok, sad znam, mnogi će reć da sam stalno i da me stalno sretnu na gmailu, al evo trudim se bit što manje!!!

i još se nadam da mi nećete zamjerit šta sam malo privatizirao ovu stvar i sad pišem neke moje gluposti, al ajde, moram malo razbit monotoniju!headbang

ee, da, ako neko želi nešto objavit, napisat uredit ili bilo šta, moj mail ima, pa samo nek javi!

a sad sam stvarno dosadan,.......ajde neću više niš pisat, jedino možda da ubacim par Framaških novosti, a to bi bilo sljedeće, evo nas par sa Krnjeva, - Dule, Blaž, Titrač, Daria Zec, i ja, poslje i Mileni, ugodno smo proveli dan od 7 ujutro do.....(čekaj da vidim kad sam došao doma) -do 8 navečer! Naime, kada smo djelili pakete po obiteljima, iz našeg župnog karitasa, duboko nas je potresao ambijent u kojem jedna 88-godišnja starica živi, te smo se dogovorili da ćemo opiturat stan. i tako smo mi danas piturali, čistili (čitaj daria) , jedno cjelo prijepodne! ta bakica jadna živi u stvarno neljudskim uvjetima i stan je bio jao ti ga mila majko! Ali evo framaški trud, veselje, i šala i stan je bio gotov , ko nov za kopjih 7 sati rada!!

I tako ako vam šta treba imate framaški odred za čistoću!!!

Ajme tek sad kužim da sam zbrda zdola sve napisao, al neda mi se niš ispravljat sada jer sam preumoran.


e da i ofarbali smo još naše sklonište ako se pitate di smo proveli ostalih 7h.
jel je?? a meni nikad nije išla matematika, vi računajte!! ajme totalno sam nepovezan
zaliven

Uglavnom toliko, a vi samo komentirajte!!!bang

- 21:40 -

Komentari (14) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.04.2007.

Dijeljenje uskrsnog doručka -subota 07.4.2007.

Dragi kršćani i kršćanke!
Besplatni uskršnji doručak se dijelio na Veliku subotu na Kozali u prostoru nedavno otvorenog prihvatilišta za beskućnike (Prihvatilište ”Ruže Sv.Franje”). Uskršnji doručak su dijelile frame grada Rijeke u obliku lunch-paketa (jaja, kruh, kapulica mlada, šunkica i sok:).

Dijeljenje je bilo predviđeno od 11 do 14 sati, ali naravno ljudi su poceli dolazit vec oko 9 ujutro, čak i ranije. Iako su ljudi došli tako rano i čekali pred Prihvatilištem sa svojim milim licima i osmjesim(sa ili bez zubiju, svejedno su nam bili dragi), nismo im bili u stanju podijeliti pakete jer smo čekali kruh koji nije jos bio došao. Ali to vrijeme čekanja smo im pokušavali učiniti što zanimljiviji i da im što prije prođe...pričanjem, slušanjem njihovih svakodnevnih problema, toplim čajem kojim smo ih nudili(pričalo se među njim da je čaj bio odličan, ko god da ga je pravio:). Ali kako su se kazaljke na satu primicale brojki 11, počele su rasprave...”...ja sam prva došla....ti si iza mene, stani u red...ovdje će se dijelit....podijelite brojeve...itd”....i tako buka je bivala sve veća. Ali tu su bili naši hrabri redari koji su to profesionalno stišali (neću imenovati ali svi znate koji je redar najbolje to rješavao). Najviše me fascinirao ”problem” oko brojeva. Neko je valjda bacio patku o tim brojevima ili krivo objasnio, uglavnom ljudi su cijelo vrijeme pitali za te brojeve, kad će mo ih podjeliti, ko će prvi dobiti...valjda su shvatili nešto krivo, što im do kraja nismo uspjeli objasniti da za sve ima dovoljno da će svi dobiti, čak i više ako ostane, ali otom potomJ. Zanimljiva dogodovština!!!!

I napokon je stigao kruh, kojeg su naše drage ženskice brzo i spretno izrezale svojim nježnim ručicama i spakirale u pakete i krenula je podjela(decki trebali ste vidjet kako su bile vrijedne...prave buduće supruge:).....Yupiiiiiii....veselje za sveJ.

Puštali smo ih po četvero da se ne bi radila gužva na stolovima. Napočetku je bilo malo naguravanja, ali uz uljudne riječi smo ih primirili i do kraja je sve bilo u reduJ. Dijeljenje je proteklo u najboljoj atmosferi, naravno uz muziku->Naš DJ je bio Miha. S nekim mikrofonom, rasglasom i muzikom iz Zečevog auta miksao je ko veliki! Dobro se snaša,mogu vam reć. I tako djeljenje se nastavilo u dobrom ozračju. Da napomenem, da se nisu samo dijelili lunch paketi, nago su naši dragi framaši i bili na raspolaganju za razgovor. U blizini se nalazio stol gdje su neki doručkovali odmah tamo. Mislim da je ovo bilo, možda i navrijedniji dio akcije. Jer ljudi nisu gladni samo hrane, nego im je potreban i razgovor, netko tko će ih i saslušat, popričat o njihovim problemima. A i sami znate da je najgora samoća, kada nemate nikoga ko vas voli, prihvaća onakvog kakav ste...

Ma eto sve u svemu, predivan dan, još jedno iskustvo...mislim da je i svima bilo odlično. Jedva čekam da bude neš ponovo ovako, jer ovo baš legendarno;na ovakvim događajima napunim duhovne baterije za sljedeća 2 mjesecaJ. Pozdrav svima!!!mah


napisao- Blaž

- 00:03 -

Komentari (18) - Isprintaj - #

subota, 07.04.2007.

Smisao i spasotvorno značenje Uskrsnuća

651 "Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista naše propovijedanje, uzalud i vjera vaša" (1 Kor 15,14). Uskrsnuće je prije svega potvrda svega onoga što je sam Krist činio i naučavao. Sve istine, pa i one najnedostupnije ljudskom duhu, nalaze svoje opravdanje ako je Krist, uskrsnuvši, dao konačni dokaz svoje božanske vlasti koji je bio obećao.

652 Uskrsnuće Kristovo jest ispunjenje obećanjâ Staroga Zavjeta[537] i samoga Isusa za njegova zemaljskog života.[538] Izraz "po Pismima" pokazuje da Uskrsnuće Kristovo ispunja ta proročanstva.

653 Uskrsnućem je također potvrđena istina božanstva Isusova. On je bio rekao: "Kad uzdignete Sina čovječjega, tada ćete spoznati da Ja Jesam" (Iv 8,28). Uskrsnuće Kristovo dokazalo je da je on zaista "Ja Jesam", Sin Božji i Bog sam. Sveti Pavao mogao je izjaviti Židovima: "Obećanje dano ocima Bog je ispunio djeci, nama uskrisivši Isusa, kao što je i pisano u Psalmu drugom: Ti si Sin moj, danas te rodih" (Dj 13,32-33).[539] Uskrsnuće Kristovo tijesno je povezano s otajstvom Utjelovljenja Sina Božjega. Ono je, po vječnom naumu Božjem njegovo ispunjenje.

654 Postoji dvostruki vidik u Vazmenom otajstvu: svojom smrću Krist nas oslobađa od grijeha, a svojim Uskrsnućem otvara nam pristup u novi život. Taj je život ponajprije opravdanje koje nam vraća milost Božju,[540] "da kao što Krist slavom očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života" (Rim 6,4). On se sastoji u pobjedi nad smrću grijeha i u novom udioništvu u milosti.[541] On ostvaruje posinovljenje kojim ljudi postaju braćom Kristovom, kako Isus zove učenike nakon Uskrsnuća: "Idite, javite mojoj braći" (Mt 28,10; Iv 20,17). Braća ne po naravi, nego po daru milosti, jer posinovljenje proviđa stvarno dioništvo u životu jedinoga Sina, životu koji se potpuno objavio u njegovu Uskrsnuću.

655 Na koncu, Uskrsnuće Kristovo - i sam uskrsli Krist - jest počelo i izvor našega budućeg uskrsnuća: "Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih (...), jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni!" (1 Kor 15,20-22). U očekivanju tog ispunjenja, uskrsli Krist živi u srcu svojih vjernika. U njemu kršćani kušaju "snage budućega svijeta" (Heb 6,5), i njihov je život ponesen od Krista u krilo božanskog života,[542] "da oni koji žive ne žive više sebi, nego onomu koji za njih umrije i uskrsnu" (2 Kor 5,15).

I NA KRAJU SVIMA ŽELIMO SRETAN USKRS, NEKA SE U VAMA RODI SMISAO I VELIKODUŠNO RAZUMJEVANJE KRIŽA, JER SAMO PO PRIHVAĆANJU KRIŽA MOŽEMO DOŽIVJETI I PRAVI SMISAO USKRSA!!

MIR I DOBRO, BRAĆO I SESTRE!!!!

- 18:14 -

Komentari (9) - Isprintaj - #

VELIKA SUBOTA


Sveto trodnevlje je prepuno kontrasta, suprotstavljenosti, tamnih kolorita koji su prožeti svijetlim točkama, kao što to na Veliku subotu pokazuje ogoljeli oltar i ozbiljnost suočena sa smrću te Psalam 23. koji govori o podizanju nadvratnika, kako bi ušao Kralj slave, što jasno upućuje na uskrsnuće.


U starini, tijekom dana, Velika subota nije imala posebnu liturgiju. Bio je to dan strogoga posta i žalovanja. U njemu je sve razmatranje bilo usmjereno prema Kristovoj smrti te je i prvi dio vazmenoga bdijenja bio obilježen tugom. Samo se u slavlju sakramenata inicijacije, dakle poslije ponoći, žalovanje pretvorilo u radost.

Vazmeno bdijenje, slično božićnoj polnoćki, zahtijeva primjereno vrijeme u večernjim satima u kojemu progovara snaga dinamike kontrasta kojima je prožet obred. To je bdijenje u prvim kršćanskim vremenima trajalo čitavu noć, tako da na sâm dan Uskrsa nije bilo nikakve druge liturgije.

Današnje bdijenje se slavi u večernjim satima kako bi se mogla uskrsna svijeća s trostrukim usklikom "Svjetlo Kristovo" unijeti u crkvu u trenutku kada je u crkvi potpuni mrak kako bi plamen Uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet. To svjetlo nam simbolizira uskrslog Krista koji je za nas bio mučen, pokopan, a za nas je i uskrsnuo. Zato se čin bdijenja započinje na Veliku subotu kada padne noć, a mora završiti prije same zore.

Vazmeno je bdijenje dugo slavlje Božje riječi i molitve koja svoj vrhunac dosiže u euharistiji. Četiri jasno različita dijela ovoga slavlja upućuju na četiri naglaska. Služba svjetla veže se uz judeo-kršćansku praksu paljenja svjetiljke uz blagoslovnu molitvu. Unoseći svijeću, upaljenu na novome ognju, u mračnu crkvu, evocira se Kristovo uskrsnuće. Svijeća je ognjeni stup koji je svijetlio Izraelu u njegovu prijelazu kao što pjeva vazmeni hvalospjev: "Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku...". Uskrsna svijeća se blagoslivlja i ukrašava. Na svijeći je označen križ, tekuća godina te slova alfa i omega, kao znakovi početka i završetka, a u dekoraciju spadaju i zrna tamjana koja simboliziraju Kristove rane. U potpuno mračnu crkvu unosi se simbol Krista-svjetla, čiji su dionici i vjernici koji pale svoje svijeće. Najdojmiljiviji je Hvalospjev uskrsnoj svijeći ili "Exultet".

Nakon otpjevanog Hvalospjeva uskrsnoj svijeći vjernici dostojanstveno gase svoje svijeće i u sabranosti slušaju Božju Riječ koja se ove vazmene noći daje u obilju. Čitaju se odlomci iz Staroga zavjeta u kojima se otkriva poruka spasenja što ju je Bog imao u svome naumu od početka. Sveta je to povijest, jer je u njoj Bog prisutan i jer se otkriva kao Čovjekoljubac. Svi događaji Staroga zavjeta vode nas prema punini vremena - Kristu koji je Gospodar vjekova, alfa i omega, početak i kraj. Čitači najprije pročitati čitanje, zatim psalam, a potom predvoditelj slavlja izriče kratku molitvu pod kojom svi stoje.

Nakon pročitanih čitanja iz i otpjevanih Psalama svećenik pristupa oltaru i zapjeva "Slava Bogu na visini". Za vrijeme pjevanja zazvonit će sva zvona koja nisu zvonila od Velikog četvrtka te će svečano zasvirat orgulje, a upalit će se i ostala svjetla u crkvi. Poslužitelji će za vrijeme Slave o uskrsnu svijeću upaliti svijeće na oltaru. U tome prolomu svjetla i zvuka postiže se posebnost ozračja sakramentalnoga slavlja inicijacije u kojemu Crkva kao majka rađa novu djecu snagom Duha Svetoga. Potom će uslijediti čitanje iz poslanice Rimljanima, te pjevanje Psalma 118. sa uskrsnim usklikom "aleluja" koji je tijekom korizme bio dokinut. Neki taj poklik nazivaju i zaručničkom pjesmom vazmene noći.

Ova je noć povlašteno i najizvrsnije vrijeme za slavlje inicijacije. Stoga se nakon homilije najprije pjevaju litanija Svih svetih, a potom blagoslov krsne vode. Pri blagoslovu krsne vode svećenik će uroniti uskrsnu svijeću u vodu, uz molitvu da siđe Duh Sveti. Potom će uslijediti krštenje i krizma katekumena, a zatim obnova krsnih obećanja, odricanje od zla i ispovijed vjere. Taj dio se nadopunjuje škropljenjem blagoslovljenom vodom. Ovaj dio bdijenja završit će molitvom vjernika koju najčešće predmole novokrštenici.

Vrhunac slavlja Vazmenog bdijenja jest euharistija.

- 13:15 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 06.04.2007.

VELIKI PETAK

Veliki je petak dan spomena Kristove muke i smrti te liturgijskoga sudjelovanja na tom događaju spasenja, najvidljivijem u postu žalovanja koji se toliko ukorijenio u svijest rane Crkve da se taj običaj na Zapadu proširio na sve petke i subote u godini.

Prema svjedočanstvu iz 2. st., post je bio strog, bez uzimanja ikakvoga jela i pića četrdeset sati. Voda i kruh bili su dopušteni samo bolesnicima i slabima. Taj post nije korizmen, tj. pokornički, već vazmen, jer govori o življenju prijelaza iz muke u uskrsnuće.

Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Bez posebnih uvodnih obreda liturgija započinje gestom prostracije ili klečanja. Službenici dolaze do oltara koji je ogoljen i prostiru se pred njim.

U liturgiji Riječi prvo čitanje pruža ujedno i usmjerenost čitanja Kristove muke u liku Sluge Gospodnjega. Drugo čitanje iz Poslanice Hebrejima govori o uzvisivanju velikoga svećenika Krista koji je postao početkom spasenja. Zatim slijedi pjevanje evanđeoskog izvještaja o Muci iz Ivanova evanđelja. Način je jednak onome na Cvjetnicu: bez svijeća, tamjana, bez pozdrava puku i bez znaka križa. Zatim predvoditelj slavlja održi kratku homiliju. Službu riječi zaključi se sveopćom molitvom - molitvom vjernika. Tipičan je element Velikoga petka litanijska molitva vjernika; tipična zbog svoje prepoznatljivosti, jer je to izvorno svjedočanstvo prvotnoga kršćanstva koje je ostalo do naših dana, dok je molitva vjernika koju danas nalazimo u euharistijskome slavlju bila zapostavljena i obnovio ju je tek Drugi vatikanski sabor.

Drugi dio liturgije Velikoga petka obilježen je klanjanjem križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Govori dakle o napetosti, prizivajući otajstvo proslave i Isusova božanstva. Križ se u pratnji svijeća nosi do oltara te se zastaje na tri mjesta i svaki put se zapjeva "Evo drvo križa...", a prisutni vjernici odgovaraju poklikom "Dođite, poklonimo se". Nakon trećeg otpjeva "Evo drvo križa...", poslužitelj uzima križ, staje s njim ispred oltara i slijedi klanjanje križu.

Treći dio današnje liturgije je sveta pričest. Poslužitelji će oltar pokriti oltarnikom, a svećenik ili đakon za to će vrijeme s dva poslužitelja, koji nose upaljene svijeće, otići po Presveto koje je pohranjeno u Svetohraništu koje se nalazi postrani u crkvi. Obred pričesti započinjemo molitvom 'Oče naš', nakon koje slijedi sam čin pričesti. Nakon pričesti i kratke molitve u tišini, mole se dvije molitve: popričesna koja zahvaljuje za život, darovan smrću i uskrsnućem Kristovim, te molitva nad narodom koja je također vazmene naravi, spominjući našu nadu u uskrsnuće s Kristom.

Nakon ove molitve sudionici slavlja razilaze se u tišini, a Crkva ostaje u iščekivanju Kristova uskrsnuća.

- 14:55 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.04.2007.

VELIKI ČETVRTAK

Danas je Veliki ili Sveti četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa.
Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade.
Danas u liturgiji prolazimo dvoranom posljednje večere u Jeruzalemu, gledamo kako Isus ustanovljuje novi i vječni savez između Boga i ljudskog roda, kako taj ugovor s nama potpisuje svojom krvlju. Izlazeći iz dvorane doživljavamo kako je Juda otišao u mrak, predao Učitelja iz Nazareta u smrt za trideset srebrnika, te se sam od očaja objesio. Ulazeći u Getsemani na Maslinskoj gori, prelazeći potok Cedron slušamo Isusove posljednje upute Crkvi i svijetu. A onda doživljavamo kako nam ga vojnici i sluge hrama istrgnuše, da ga odvedu u sramotnu sudnicu i u smrt.
U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge. Prati noge znak je gostoprimstva. Isus dakle želi reći da kroz njegovu smrt, u koju sada odlazi, i kroz skoro uskrsnuće, on otvara svoje nebeske dvorane, u koje nas poziva kao svoje uzvanike. Sveta misa je predokus i nada da smo djeca Božja i baštinici neba. U svetoj misi postajemo jedno s Isusom, on postaje naš brat i učitelj. U tajnovitosti današnjih liturgijskih slavlja, šutnje zvona sve do Uskrsa, nečeg nadonosnog u zraku, spušta se otajstvo čovjekova pada i uzvišenje među nas, da naučimo biti ljudi i dobri jedni drugima.
Crkva nosi u svome naručju iskustvo Boga koji je postao čovjekom, njegove riječi i njegove snage, njegove odredbe i njegov savez s nama. Isus iz Nazareta je djelima, riječima i životom učinio sebe vjerodostojnim, te nas uvjerio da nije samo čovjek ili veliki svetac, da nije mistik i prorok, nego Bog. Izvana trijezan, bez mo-naških i mističkih gesta, a iznutra snažan riječima i snagom, vlašću nad prirodom, Božjim opraštanjem grijeha, silom kojom je izgonio zle duhove, i zaustavljao sve što čovjeka ugrožava. Uskrisivao je mrtve, liječio bolesti, umro za čovjeka, uskrsnuo i tako preokrenuo ljudsku sudbinu.
Sve što je Isus Krist donio svijetu sadržano je u savezu koji je on načinio s Crkvom i sa svijetom. Govoreći: »Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje«, »Ovo je krv koja se prolijeva za vas i za sve ljude na oproštenje grijeha«, sklopio je s nama novi savez u svojoj krvi. Tako je nekako potpisao sveobuhvatni, vječni ugovor, savez, spomen između Crkve i sebe, između čovječanstva i Boga. Pod tim savezom koji Crkva čuva u slavljenju euharistije ili svete mise, sadržano je sve blago koje je Isus donio na svijet. Tu su njegove riječi, tu je snaga njegovih sakramenata, tu je snaga njegova Duha, tu je njegova prisutnost, tu su prisutne prvine novoga uskrslog svijeta.
Dan uoči svoje smrti Isus je ostvario taj savez i potpisao ga svojom krvlju. Otada Crkva čuva svetu misu kao najdragocjeniji biser. Ona taj savez svaki dan obnavlja i slavi, te tako potvrđuje naš pristanak na Isusov savez s nama. Sve što Crkva ima, nalazi se u euharistiji. Sve što čovjek treba, nalazi se tu. Sveta misa je središte Crkve, ona je izvor iz kojega sve drugo izvire. Ona je istovremeno Kalvarija i uskršnje jutro, jer su sadržaji Isusove muke, smrti i uskrsnuća u njoj prisutni. Sveta misa je riznica u kojoj se nalazi blago za spasenje svakog čovjeka i čitave ljudske povijesti. Iz nje Crkva nastaje, ona je srce Crkve i povijesti.
Da bi naznačila važnost saveza u euharistiji sklopljenog, Crkva slavi Veliki četvrtak. No, ona taj blagdan prenosi na još jedan dan, na Tijelovo. Ona to slavi i svaki dan, ali osobito na to slavlje poziva nedjeljom sve vjernike.
Slaveći euharistiju Crkva posadašnjuje sve što je Isus učinio za čovječanstvo. Ona naviješta Isusovu smrt i uskrsnuće i tako ostvaruje novi svijet koji je time došao. Slaveći euharistiju Crkva se spominje da je sudionica Božjeg svijeta i da je svaki čovjek u mogućnosti biti dionik božanske naravi. Iz Isusove smrti i uskrsnuća izviru svi sakramenti. U euharistiji čovjek može svestrano upoznati Boga. Bog je umro za čovjeka. Isus nam je darovao svoje tijelo, on nam daje da pijemo njegovu krv i postajemo njegovi krvni srodnici. Čovjek je tako velik da je Bog smatrao kako se isplati za njega dati život. Ako je Bog za nas, tko će protiv nas, kliče sveti Pavao.
Katolički svijet ulazi danas u duboku tišinu. Samo u miru može se čuti i dogoditi ono veliko što je donio Isus iz Nazareta. Danas Crkva postaje svjesna da je poslana svakom čovjeku, da je ona božanska i da samo u poslušnosti Ocu, Sinu i Duhu Svetome ima snage za evangelizaciju, obnovu svijeta i preporod društva. Komunicirajući u svetoj pričesti s Isusom iz Nazareta vjernik postaje raznositelj otkupiteljskih i spasiteljskih snaga Isusa Krista te tako stvara korak po korak, komadić po komadić novo nebo i novu zemlju.

- 13:44 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Opis bloga

Sve informacije i obavjesti o djelovanju bratstava Franjevačke mladeži na području grada Rijeke i šire okolice.

MOLITVA FRANJEVAČKE MLADEŽI


Gospodine Isuse Kriste,
ti koji si svjetlost i radost našega života,
daruj nam, molimo te, svoga Duha siromaštva
da nas štiti od svih zala;
daruj nam Duha poniznosti i jednostavnosti
da nas oslobađa od robovanja nama samima;
daruj nam smisao i velikodušno razumijevanje križa
da možemo ljubiti samo tebe,
te po tebi i u tebi sve ostalo, ljudi i stvari.
Iznad svega Gospodine, daj nam
čisto srce i tijelo,
da možemo sijati radost gdje god prolazimo,
da se zauzimamo za dobro, a budemo protiv zla,
da pomažemo braći u kojima si ti prisutan,
da svaki dan činimo dobra djela
i da tako budemo što bliži tebi.
Pogledaj, Gospodine naše duše i naša srca,
koja su spremna odazvati se na svaki poziv dobra;
daj nam radost da budemo veseli navjestitelji tvoga kraljestva.
To te molimo, Gospodine,
po Majci tvojoj i našoj, Djevici Mariji,
po našem serafskom Ocu
kojega smo izabrali za vođu na našem putu.
Amen.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se