Zaštita bilja
29.06.2007., petak
O BILJNIM BOLESTIMA IV
|
MOGUĆNOSTI PROGNOZE PLAMENJAČE VINOVE LOZE (Plasmopara viticola (Berklay Curtis) Berlese & de Toni) Uzročnik bolesti plamenjače v. loze Plasmopara viticola donesen je iz SAD na podlogama koje su u Europi korištene kao podloge otporne za filokseru. Nakon pojave 1878.god. u Francuskoj, proširila se po ostalim vinogradima. U prošlosti su štete od plamenjače bile velike, ali uspostavom prognozne službe i primjenom novih fungicida štete su postale bitno manje. SIMPTOMI: Plamenjača napada sve zelene dijelove v. loze, no najčešće su napadnuti list i boba. Kao posljedica primarnih infekcija, prvi znaci bolesti najčešće se pojavljuju na donjim dijelovima listova, na kojima nastaju nešto svijetlije zelene do žute zone, tzv. uljne mrlje, koje se postupno povećavaju, dosežući promjer 1 – 3 cm. Uskoro, nakon inkubacije, s donje strane lista na mjestu uljnih mrlja izbijaju bijele prevlake, a to su brojni sporangiofori sa sporangijima, a zaražene zone postaju crvankasto smeđe. Na starim listovima nastaju žuta do crvenkast polja oivičena žilama, formirajući mozaik sa zelenim zdravim dijelom lista. Bez obzira radi li se o prim. ili sec. zarazi, zaražene zone lista počinju smeđiti, a tkivo odumire i suši se. Na posmeđenom dijelu nema fruktifikacije, jer je gljiva obligatni parazit i može živjeti samo u živim stanicama, pa se sporonosni organi pojavljuju na rubu pjega. Širenjem uljne pjege dolazi do sušenja i otpadanja lista, odnosno do defolijacije može doći već krajem srpnja. Zaraženi listovi izvor su zaraze za preostale zelene organe. Bobe pak mogu biti zaražene od zametanja do promjene boje, odnosno dok ne počnu omekšavati. Ako su zaražene neposredno poslije cvatnje, na njima se pojavljuje bijela prevlaka koja potječe od sporonosnih organa parazita. Kad bobe prijeđu 1/3 veličine karakterističnu za određenu sortu,puči na bobama prestaju funkcionirati, pa do infekcija dolazi kroz puči peteljkovine, gdje micelij iz peteljke ulazi u bobu, ali ne dolazi do pojave sporonosnih organa, upravo zbog toga jer puči na bobi više ne funkcioniraju, nego se bobe smežuraju, kožica postane kožasta i ljubičastosmeđa. Nakon što boba dosegne 2/3 svoje max. veličine karakteristične za sortu, i puči na peteljci prestaju funkcionirati, pa je onemogućena zaraza boba. Mladice su rijetko zaražene, najosjetljivije su one dužine 10 – 15 cm, a ako je zahvaćen veći dio mladice, dolazi do njena sušenja. BIOLOGIJA: Glavni način prezimljavanja čine zoospore koje nastaju u zareženom lišću, a mogu izdržati niske temp., do -26 °C. U proljeće, kad se tlo zagrije na 8 – 10 °C a istodobno u jednom danu padne 10 mm oborina, dolazi do klijanja nekih zoospora (neke kliju kasnije, aneke tek sljedećih godina). Zoospore kliju sukcesivno nekoliko mjeseci, pa su primarne infekcije moguće tijekom duljeg razdoblja. Iz jednog makrozoosporangija se oslobađa 8 – 50 zoospora, koje se pokreću bičevima do pući, tamo ih odbacuju, te se obaviju membranom pa prokliju i dolazi do parazitskog odnosa s domaćinom. micelij se širi međustaničnim prostorima, a haustorijama uzima hranu iz susjednih stanica. Nakon inkubacije, koja ovisi o temp. i vlazi zraka, skupine sporangiofora koje nose sporangije izbijaju kroz puči. Sporangiofori nastaju samo u relativnoj vlazi od 95 – 100 % pri temp. od 12 – 27 °C, a nastale sporangije raznosi vjetar. Sporangiji u suhom zraku mogu ostati klijavi do pet dana. U njima se nalazi 1 – 6 zoospora koje mogu inficirati zdrave zelene organe na isti način kao i kod prim. zaraza. Krajem ljeta i tokom jeseni u zaraženom tkivu listova stvaraju se zoospore, koje osiguravaju prenošenje zaraze u sljedeće vegetacije. PROGNOZA: Za prognozu plamenjače v. loze koristi se Muler-ova krivulja, koja je pouzdana u sjevernoj ali ne i u južnoj Hrvatskoj. Prema toj metodi primarne zaraze mogu nastati kada su u vinogradu istovremeno ispunjeni ovi uvjeti: 1. da je tlo zagrijano na 8 °C, što odgovara temp. od 10 do 11 °C u meteorološkoj kućici 2. da je tijekom dva dana palo barem 10 mm kiše 3. da u vinogradu ima zrelih zoospora 4. da listovi imaju barem 4 – 5 cm u promjeru, analogno mladicama dugim 10 – 12 cm Istodobnim ispunjenjem triju uvjeta (temp., vlaga, zoospore), Mullerovom se krivuljom izračunava inkubacijsko razdoblje, a kaže nam koliko dana traje inkubacija pri određenoj temp. To su podaci po kojima se možemo ravnati prilikom vršenja zaštite v. loze protiv plamenjače. Nakon isteka inkubacijskog razdoblja može se očekivati pojava sporangiofora i sporangija na listovima, a čim se uoče prve zaraze, uvjeti za nove sec. infekcije se mijenjaju: temp. moraju biti više od 10 °C, te da su zeleni organi v. loze vlažni dva ili više sati (kiša, rosa, magla). Praćenjem temp. i vlage u vinogradu, na v. lozi, moguće je odrediti vrijeme nastupa prim. i sec. zaraza, te na taj način odrediti mjere zaštite, te obavijestiti vinogradare o roku zaštite. Za praćenje temp. i vlage u vinogradu i na v. lozi koriste se aparati za prognozu plamenjače, primjerice, kod nas konstruiran CDA uređaj (AGRA Čakovec), te metode koje tek treba ispitati (EPI, PCOP, POM, PRO, DMCAST).  P.S. Slike će biti stavljene čim se vratim u ZG P.P.S. E, sad, da sam znao da ću završiti na moru i to nenadano... više teksta kad se vratim u Zg! (03.0.2007.) |
23.06.2007., subota
O BILJNIM BOLESTIMA III
|
MOGUĆNOSTI PROGNOZE PEPELNICE VINOVE LOZE (Uncinula necator (Schw.) Burr. = Oidium tuckeri (anamorf) Berk) UVOD: Pepelnicu vinove loze uzrokuje gljiva Uncinula necator koja posljednjih godina predstavlja ograničavajući faktor ne samo u mediteranskom području, već i u kontinentalnim vinogorjima gdje je ranijih sezona plamenjača (Plasmopara viticola) bila dominantan patološki problem. Urod grožđa može biti smanjen za 80 – 90%, a pepelnicom zaraženo grožđe podložnije je napadu sive plijesni i kisele truleži. Osjetljivost sortimenta i izvor zaraze su neupitni u epidemiologiji pepelnice vinove loze, pa je potrebno procjenit utjecaj meteoroloških uvjeta za razvoj bolesti, a u svijetu je razvijeno više modela prognoze pepelnice, ali često nezadovoljavajućih rezultata u aplikaciji. Predviđanje pepelnice v. loze otećavaju dvije činjenice; a) oidije ili konidije ne zahtjevaju vlaženje biljnih organa radi klijanja i infekcije; b) ne postoji korelacija meteoroloških uvjeta i prve pojave oidija iz zaraženih pupova. Posebnu pozornost u prognozi pepelnice v. loze treba obratiti na procjenu i praćenje inokoluma, rezistentnih patotipova, otpornosti kultivara,sustava uzgoja v. loze i metodama aplikacije. UZROČNIK: Pepelnica v. loze prvi je put opisana 1834. u S. Americi bez značajnijih šteta na autohtonim američkim Vitis vrstama, a prve ekonomske štete zabilježene su 1845. unosom u Englesku na europskim kultivarima v. loze.. Pepelnica može inficirati sve zelene organe (lišće, peteljke, mladice, cvat, peteljkovinu grozda, bobe). Hranjive tvari apsorbira samo iz epidermalnih stanica, a površinski micelij s konidioforima i konidijama (oidijama) daje napadnutim organima karakterističnu pepeljastu prevlaku. Od napadnutih organa, najveće štete izaziva na bobama grožđa. Bobe su osjetljive na pepelnicu od zametanja do promjene boje (šare).Kod jakih zaraza izgledaju kao da su posute pepelom. Zaražene bobe u stadiju aktivnog rasta pucaju sve do sjemenki. Napad pepelnice na bobe koje prestaju rasti čini ekonomske štete samo na bijelim stolnim sortama, jer dolazi do razvoja površinske mrežaste nekroze.  BIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA: Osnovni način prezimljenja pepelnice su dormantni pupovi, a inficiraju se prethodnu godinu, a sama zaraza je najčešća od trećeg do šestog pupa na lucnju. Takvi zaraženi pupovi tjeraju sporije od zdravih, a mladice s lišćem su prekrivene pepeljastom prevlakom od micelija i oidija, koje vjetar širi na ostale osjetljive organe. Kad je kleistotecij izvor primarnog inokoluma, prvi simptomi su vidljivi u obliku pepeljastih otočića na površini lišća, a za oslobađanje askospora iz kleistoteceja potrebna je kiša. Optimalne temp. za infekciju i razvoj pepelnice su 20 – 27°C. Na temp. 36°C u trajanju od 10h dolazi do odumiranja pepelnice. Relativna vlaga zraka je važnija za sorulaciju nego za klijanje, a kiše su nepovoljne za rast nesavršenog (konidijskog) razvojnog stadija pepelnice. Sunčeva svjetlost te radijacija (posebno UVB) negativno utječu na razvoj pepelnice. Za širenje oidija potreban je vjetar jačine 2 – 3m/sec. Kao najvažniji način prenošenja zaraze pepelnicom smatra se prezimljenje u pupovima. PROGNOZA PRIMARNIH ZARAZA: Donedavno se smatralo da spolni razvoj pepelnice nema veći značaj u epidemiologiji ove bolesti, ali nova istraživanja potvrđuju proljetno oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija kišom. Primarne zaraze v. loze askosporama pepelnice mogu se predvidjeti Mills-ovim kriterijima za primarne infekcije uzročnika krastavosti jabuke. Prognoza se temelji na praćenju temp. zraka tijekom vlaženja biljnih organa, amodel koristi 2/3 vrijednosti Mills-ovih kriterija za jaku primarnu zarazu uzročnikom krastavosti ploda jabuke (Venturia inaequalis). Općenito, najmanje 12 – 15 h neprekidnog vlaženja osjetljivih organa, uz temp. 10 – 15 °C omogućuje jaku zarazu askosporama Uncinula necator.
PROGNOZA SEKUNDARNIH ZARAZA: Za sekundarno širenje konidijskog ili nesavršenog stadja tijekom ljeta mogu se procjeniti rizici razvoja pepenice, koristeći podatke o temperaturi zraka. Optimalne temp. za razvoj pepelnice su 21 – 30 °C, a njihovo mjerenje treba započeti s pojavom zelenih listića. Za početak epidemioločkog razvoja pepelnice v. loze potrebna su tri uzastupna dana s temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju preko >=6 sati (Index razvoja pepelnice =60, jer a svaki dans temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju >=6 sati model predviđa 20 bodova). Dani bez minimalnog temp. razdoblja smanjuju Index za 10 bodova. Također, ako tijekom dana temp. zraka bude >=32°C u trajanju >=6 sati ili temp. bude>=36°C u trajanju >=15 min, tada se Index smanjuje za 10. Ukoliko tijekom jednog dana bude zabilježena temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju >=6 sati (+20 bodova), ali i razdoblje >=32°C u trajanju >=6 sati (-10 bodova) tada se za taj dan zbraja 10 bodova. Index razvoja pepelnice ima max. vrijednost 100 (0 - 100). Vrijednost 60 – 100 znači da se patogen reproducira svakih 5 dana (inf.-inkub.-frukt.), dok vrijednost 0 – 30 označuje umnažanje svakih 15 ili više dana. Index 40 – 50 označava normalno reprodukcijso razdoblje pepeklnice v. loze 8 – 11 dana, odnosno 5 – 15 dana. Vrijednost Indexa označava potrebu i intervale kemijskog suzbijanja pepelnice v. loze. Interakcija većeg broja čimbenika pogoduje pojedinih godina jačim epifitocijama pepelnice v. loze, a procjenom meteroloških uvjeta možemo dobiti informacije važne za određivanje stvarne potrebe i rokova suzbijanja bolesti.  |
21.06.2007., četvrtak
O BILJNIM BOLESTIMA II
|
PROGNOZA UZROČNIKA KRASTAVOSTI JABUKA - FUZIKLADIJ (Venturia inaequalis (Cooke.) Winter Spilocaea pomi Fries) (eng. Apple scab) SIMPTOMI: Uzročnik krastavosti ploda jabuke (fuzikladij) je gljiva Venturia inaequalis. Ona napada list, cvijet, te plodove jabuke. Infekcije nastaju čim se mlado lišće pojavi iz pupoljaka. Na lišću se pojavljuju svijetlosmeđe i maslinasto smeđe pjege na listu i peteljci, a kasnije ove pjege dobiju tamniju boju. Kod jake zaraze na listu nastaju tamne pjege jasnih rubova, unutar kojih tkivo izumire i suši se. Cvijet može biti zaražen još u ranoj fazi otvaranja cvjetnog pupoljka, a prvi znakovi oboljenja javljaju se na čaškinim listićima, cvjetnoj loži te peteljci. Takvi cvjetovi se lako zapažaju. Na njima se opaža navlaka konidija maslinasto zelene boje, a zatim cvjetovi potamne, suše se i opadaju. Zaraza ploda je moguća od zametanja pa sve do berbe, pa čak i u skladištu. Najosjetljiviji su mladi plodovi. Što je zaraza ploda ranija, i štete su veće. Ukoliko zaraženi plodovi ne otpadnu, oni se razvijaju, ali nepravilno, te dolazi do deformacija. Na njima se primjećuju tamnozelene pjege sa izraženom navlakom kondija. Kod starijih plodova, tamnozelene pjege poprimaju kružni oblik. Ispod zaraženog mjesta tkivo stvara pluteni sloj, pa dolazi do nastanka krasti koje se kasnije mogu ljuštiti i opadati, a u većini slučajeva one ostaju, pucaju te kvare izgled ploda, a samim time i tržnu vrijednost. Ova bolest je prisutna u svim voćarskim krajevima, posebice u onim humidnijim.
BIOLOGIJA: Životni ciklus ove gljive se sastoji od dvije faze, saprofitne i parazitske. Saprofitnu fazu predstavlja prezimljenje gljivice u oboljelom otpalom lišću. Tokom zime dolazi do formiranja periteceja, u kojima se pred kraj zime očituju askusi s askosporama. U svakom askusu se nalazi po 8 spora. Za stvaranje askusa pogodna je temp. od 10 °C i dovoljno vlage. Za vrijeme kretanja vegetacije, askospore su najčešće zrele, a prve kiše će izazvati njihovo oslobađanje. Za let spora potrebna je kap vode, ona steže opnu askusa, zbog tlaka pukne, a spore izlijeću od 1 – 5 cm visoko, a vjetar ih može dalje raznositi. Ovaj proces započinje negdje u travnju,a traje oko 2 mjeseca. Padom spora na nježno biljno tkivo, njenim klijanjem u kapi vode dolazi do infekcije te započinje parazitska faza. Za klijanje spore potrebna je vlaga, minimalno 6 °C (15 sati), a optimum, 20 – 25 °C, za 9 sati do infekcije. Na osnovu dubine vlaženja lista i temperature, za vrijeme vlaženja Mills i Laplante su napravili tablicu iz koje se može odrediti kada i pod kojim uvjetima vlaženja i temperatura, nastaju infekcije te njihova jačina i trajanje inkubacije. Nakon inkubacijskog perioda, na listu se pojavljuju maslinastozelene pjege na kojima izbijaju konidije, a ove se raseljavaju kišnim kapima, padaju na mlado lišće i vrše sekundarne infekcije. Za sekundarne infekcije vrijeme vlaženja je za 1/3 kraće od vremena klijanja askospora, a mogu trajati čak do berbe, pa i u skladištu, te dolazi do nastanka sitnih površinskih čađavih pjega na naličju lista, a širenje infekcija je ograničeno na krošnju, dok se primarne infekcije askosporama mogu širiti nekoliko stotina metara pomoću vjetra. PRAĆENJE I PROGNOZA: Zbog ovisnosti uzročnika bolesti o klimatskim prilikama za vrijeme njegova razvoja, potrebno je pratiti sve uvjete kako bismo mogli predvidjeti pojavu bolesti i odrediti mjere suzbijanja. Za uspješno suzbijanje fuzikladija potrebno je pratiti oborine, početak i trajanje vlaženja lista, temperaturu za vrijeme vlaženja lista, relativnu vlagu zraka te let spora. Početak kiše u proljeće uvjetuje let spora, a dovoljno je već 0.2 mm kiše za pucanje askusa i let spora. Kiša zatim uvjetuje trajanje vlažnosti lista. Može isprati i fungicide. Mjeri se ombrometrima, te aparatima za automatsko registriranje kiše. Vlažnost lista se mjeri raznim aparatima, pr. De Witt, Biometron, Lufft… Temperatura se mjeri termometrima, odnosno termografima ili hidrotermografima. Očitava se svaka dva sata. Relativna vlaga zraka mjeri se higrotermometrima, aveoma je važna jer spora može ostati klijava bez vode duže što je viša relativna vlaga zraka. 7 sati pri 70 % r.v.z, 8 sati pri 80 % r.v.z., te duže vrijeme kod 90 % r.v.z. Praćenje leta zimskih spora je osnovni podatak, jer one svojim klijanjem prouzrokuju primarne infekcije. Za prognozu se koriste i aparati koji automatski registriraju uvjete za razvoj fuzikladija, tj. vlažnost lista i temperaturu – Biometron, Bosch, KIT, Metos, CDA Agra, Apple scab predictor – aparat prognozer fuzikladija. Svi aparati rade na principu Mills i Laplante krivulje. Postoje i dugoročne i kratkoročne prognoze, a služe za određivanje vremenskog razdoblja, odnosno početka povoljnih uvjeta za infekciju i razvoj bolesti, te uvjetuju preventivnu zaštitu protiv fuzikladija ploda jabuke.  |
O BILJNIM BOLESTIMA I.
|
BAKTERIJSKA PALEŽ (Erwinia amylovora (Burill) Wilslow at. al.) (eng. Fire Blight) UVOD: Bakterijska palež, bolest čiji je uzročnik bakterija Erwinia amylovora, spada u najopasnije bolesti jabuka, krušaka, dunja, oskoruša i mušmula (napada 120 vrsta iz 39 različitih porodica). Bolest je porijeklom iz Sjeverne Amerike, dok se u Europi pojavila prvi put 1957. godine u V. Britaniji, a danas je raširena u većini europskih zemalja. U RH se po prvi put pojavila 1995. godine, a od 15. rujna 2004. i Međimurska županija spada u zaraženo i karantensko područje. Širenju ove bakterije pogoduju povoljni meteorološki uvjeti, širenje vektorima (ptice, kukci), te međunarodna trgovina biljnim (sadnim) materijalom, kojeg kod bakterije, kao epifit ali i endofit može inficirati osjetljive domaćine bez vidljivih simptoma bolesti, odnosno latentne infekcije. BIOLOGIJA: Erwinia amylovora je štapićasta, gram negativna bakterija veličine 0.6 – 3 µm s 2 – 7 bičeva. Homogena je vrsta. Prezimljuje na rubovima nekroza i rak-rana na granama i debla, u pupovima i mumificiranim plodovima. Primarni razvojni bolesti započinje u proljeće pri temp. najmanje 18 °C uz kišu, jaku rosu i povišenu vlažnost zraka. U vrijeme cvatnje voćaka, na rubovima rak-rana se pojavljuju kapljice bakterijske sluzi, a u širenju primarne zaraze učestvuju kišne kapi i vektori (pčele, mravi i voćne muhe) te dolazi do prijelaza bakterija s rak-rana na otvorene cvati, na čijoj se površini bakterija umnaža i putem nekutiniziranih dijelova napada unutrašnje tkivo. Tijekom ljeta bakterijske paleži se često sekundarno širi na mladice, kojima se brzo širi putem prirodnih otvora (lenticele, puči), te putem rana nastalih od štetnika (pr. od lisnih uši, kruškinih buha), jačeg vjetra ili tuče. SIMPTOMI: Uslijed brzog širenja bolesti, već se nakon tri dana mogu pojaviti kapljice bakterijske sluzi – iscjedak, koji je gotovo čista kultura bakterije, te predstavlja snažan inokulum za širenje bolesti. Vlažno razdoblje i toplina (optimum 24°C) snažno potiču epifitociju bakterijske paleži. Iscjedak je u početku bijele boje, zatim jantarne dok na kraju ne posmeđi, a zaraženi organi ostaju na biljci. Simptomi su vidljivi na svim nadzemnim dijelovima. Cvijet i cvat u prvoj fazi izgledaju vodenasto i vlažno, a zatim venu, smežuraju se, te su smeđe o crne boje. Širenjem na cvjetnu stapku, ona postaje vodenasta i mijenja boju od zelene do crne. Simptomi su vidljivi i po cijelom listu, svim dijelovima, u vidu klorotičnih vlažnih zona na jabuci smeđe, a na kruški crne boje. Takvi listovi ostaju kroz zimu na stablu. Jednogodišnji izbojci potamne, pocrvene, a na vrhu se saviju u obliku pastirskog štapa, a granica zdravog i inficiranog tkiva je crvenkaste boje. Preko ovih izbojka dolazi do širenja bolesti i na grane i deblo, te nastanka rak-rana, pucanja kore, koja mijenja boju od crvenkaste do ljubičaste. Prstenastim obuhvaćanjem grane ili debla rak-ranom, dio iznad odumire. Plod se zarazi već zaraženim cvjetovima, a kasnije, prije sazrijevanja, putem mehaničkog oštećenja. Zaražene zone izgledaju uljno i vlažno te su tamnije boje, a plodovi potamne i smežuraju se. Dugo ostaju na granama. (Životni ciklus) DIJAGNOZA: Bolest se dijagnosticira na više načina, od uzgoja na hranjivim podlogama, testom aglutinacije, imunofluorescencije, ELISA testom, PCR (lančana reakcija polimerazom), te ostalih fizioloških, biokemijskih i enzimatskih testova. MJERE ZAŠTITE: U mjere zaštite spadaju administrativne mjere (ograničen uvoz, fitosanitarni koridor, kontrola bilja), agrotehničkim mjerama (gnojidbom, suzbijanjem vektora, SAR sredstvima), odabirom manje osjetljivih voćnih vrsta i sorata, mehaničkim mjerama (krčenje, pravilna rezidba – zaraženi izbojci režu se kod jabuka 30 cm, a kod kruške 50 cm od mjesta prijelaza s bolesnog na zdravi dio izbojka), biološkim, kemijskim mjerama, integriranom zaštitom, proizvodnjom zdravog sadnog materijala. Uz sve navedeno, potrebno je pratiti i poštivati savjete nadležnih službi, uz redovito praćenje simptoma odnosno preventivni pregled voćnih vrsta.  |
19.06.2007., utorak
Off-topic
|
Jučer nije bilo vremena, a danas opet gotovo ništa..., vrućina ubija volju za pisanjem, ali sam se eto danas naigrao s novim logom stranice i sa smještanjem Bookmark ikone, da stranica bude uočljivija u tabovima... eto toliko za danas, možda kasnije uploadam neke skripte. |
17.06.2007., nedjelja
Da pojasnim II
|
www.MojFaks.com - okupljalište svih fakseva, razne vezane teme, a kao najzanimljivije, moguće je skinuti skripte (potrebno se registrirati) za ispite, no nažalost, za razliku od drugih fakseva, AGR ima za sad samo jednu skriptu za download i to "Temelji uzgoja bilja" Agroekologija 05/06 i Agrarna Ekonomika 06/07 - mladi kolege s Agronomije koji studiraju po "Bolonjskom procesu" a želim im puno uspjeha u studiranju, a samo neka nastave biti aktivni na blogu i pomognu time jedni drugima (e, da smo mi svojevremeno imali današnja dostignuća informatike, gdje bi već bili...  )Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - samo ime dovoljno govori, a oni kažu "Na usluzi poljoprivredi i gospodarstvu" - hrpa korisnih savjeta i preporuka u poljoprivredi, kao i obavijesti o događanjima na hrvatskoj poljoprivrednoj sceni (preporučujem prijavu na newsletter sa uvijek korisnima savjetima vezanima za poljoprivrednu proizvodnju te posebice na preporuke za zaštitu bilja podjeljene prema županijama) O Povrću - oni kažu "prvi portal o povrću koji će nastojat s jednog mjesta proizvođačima povrća, trgovcima, prerađivačima, đacima, studentima i stručnjacima koji se bave organizacijom i razvojem proizvodnje povrća pružiti stručne informacije o svim značajnim segmentima iz povrćarske proizvodnje" - posebno je zanimljiva traka s trenutnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, pa ako vas zanima, pogledajte O Jagodama - ukratko, stranica je posvećena proizvođačima jagoda kao i onima koji bi htjeli znati više o jagodama, a posebno ističem dio o bolestima jagoda od Doc. dr. sc. Tihomira Miličević, a može koristiti za učenje za fitopatologiju  |
16.06.2007., subota
Da pojasnim
|
Ovako, da malo pojasnim stranice čije sam linkove napisao lijevo. www.agr.hr - mislim da je svakom studentu agronomije dovoljno poznato, to je dakle, službena stranice našeg faxa www.bugguide.net -ovo je stranica o kukcima, ali za područje SAD i Kanade, ali meni je jako pomogla kod prepoznavanja kukaca za insektarija za entomologiju (za sistematiku obavezno koristite knjigu Opća entomologija - Tanja Gotlin Čuljak; Ljerka Oštrec) www.fauna.hr - kao što i ime kaže, riječ je o stranici o hrvatskoj fauni, a svaki mjesec imaju Temu mjeseca (nažalost svakih par mjeseci) bonsai - malo o bonsai-u iz usta hrvatskog bonsai majstora, inače po struci dipl.ing.agr O ostalim stranicama slijedi...  |
15.06.2007., petak
Nešto o ...
Eto, kako i piše na blogu, student sam Agronomije. Ili točno rečeno, apsolvent zaštite bilja. I to, po mišljenju mnogih, a i mene, najtežeg smjer na mojem faxu (bez uvrede ostalim kolegama).  Poslije srednjoškolskog obrazovanja, kud ćeš drugdje nego na Agronomiju, pošto se moji doma bave poljoprivredom, točnije voćarstvom. Više o tome bit će pisano kasnije... ... a evo i jabuke iz vlastite proizvodnje   |
14.06.2007., četvrtak
Početak
|
Evo, konačno sam i ja odlučio ostaviti trag na internetu... Kaj očekujem od sebe, još ne znam, al bit će vezano uz Agronomski fakultet Zagreb i to za smjer zaštita bilja, a uskoro očekujem i pomoć kolege s istog faksa i istog smjera .. samo nebo bit će nam granica  |
