a-filozofije

subota, 29.04.2006.

Filozofija boja

Boja zavisi od naše percepcije stvari, ona je nerealna jer svako biće vidi stvari drukčije obojane; ovisi zapravo od utjecaja svjetla na neki predmet. Ovisno o svjetlu mi, ljudi, vidimo stvari onako kako ih vidimo, konkretno: boje valne duljine od 380 nm do 740 nm. Ali kako ovo nije biološki blog nego filozofski, usredotočit ću se na ono što boje govore, na njihov pogled na svijet.

Boje su kroz stoljeća mijenjale svoje značenje ovisno o vremenu i kulturama. Stari su Kelti koristili boje kako bi opisali elemente od kojih je sastavljen svijet, a Amerikanci prije dolaska ljudi u Ameriku boje su gledali kao bazu duhovnosti. Čak i psiholozi poput Freuda su istraživali značenje boja na čovjeka. Boje su prepune značenja: poplavio je, osjećati se blue, gledati crveno ili zeleno od zavisti, plava krv, žuti tisak, ... Simbolizam boja gradio se kroz čitavu povijest, religiju, vjerovanja i tradiciju. Praktički svaka rasa i kultura ima svoj simbolizam povezan uz određene boje, vjerojatno jer osjet boje je vrlo primitivan, odnosno prva stvar s kojom se čovjek dotiče.

Sir Isaac Newton u svojim je pokusima s bojama zaključio da su boje duge: crvena, naranđasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Ali zar postoji samo 7 boja? newton se zadržao na sedam zbog simbolizma brojeva pa je u taj broj stisnuo i boje duge. Boje utječu na ljude ne samo vizualno nego i psihološki i kao što sam spomenuo, one imaju svoju filozofiju koju mouniciraju ljudima.Još Egipćani, Kinezi i Indijanci vjerovali su u moć boja da izliječe čovjeka, a istina je da pojedine boje utječu na mijenjanje tlaka, i druge fiziološke funkcije. U kromoterapiji se vjeruje da crvena stimulira fizičku i mentalnu energiju, žuta živce, narančasta obnavlja pkuća, plava ozdravlja poremećaje kao što su groznica, prehlada, problemi s jetrom, indigo liječi bolesti kože, ...

Boje nam govore uvijek više nego što iz njih čitamo i bitno je pronaći barem u određenoj mjeri kako koje boje utječu na nas kako bismo si organizirali naš svijet i naše boje. Najbolje je ipak uspostaviti pravilan ekvilibrij između svih.

Image Hosted by ImageShack.us

Evo i malog prijedloga značenja boja:
Crvena je najuzbudljivija boja. Tamno crvena izaziva ljutnju i visoke emocije, odlučnost, muku. To je primarna boja, simbolizira generalno ljubav.

Narančasta je jedina boja čije ima dolazi od voća, naranče (naranđe?) i često se povezuje s plodnošću; u tardiciji stoji u ime požude, uzbuđenja, pustolovine, označava također uspješnost, stimulirajuću energiju, pravdu, izdržljivost...

Žuta je vesela, ali može postati iritirajuća ako je prisutna predugo i jedna je od tri primarne boje (crvena, plava i žuta). Stoji iza vrlina poput vjere, mudrosti i slave, a smatra se i bojom koja predstavlja kreativnost, toplinu, mentalnu moć, šarm, sreću, optimizam, ali i ljubomoru, kukavičluk, starenje.

Zelena je najjača boja proljeća: svjetlo zelena opušta, a tamno zelena podsjeća na rast. Zelena je boja osvježenosti i obnavljanja, predstavlja harmoniju, rast, vitalnost, zdravlje, prirodu, osjećaj potpunosti, a stoji iza stvari kao što su mladost, uspjeh, sreća i ljepota; može otkloniti bol. u kršćanstvu označava nadu.

Plava je smirujuća boja i smatra se drugom najjačom bojom; to je boja postojanosti i vjere, boja neba i oceana. Predstavlja nebo, dobro zdravlje, istinu, spavanje, prijateljstvo, zaštitu, mir, strpljivost, mir, ...

Indigo ili tamno plava označava dostojanstvo, intuiciju, i budući da se nalazi između plave i ljubičaste, sdrži osobine obiju.

Ljubičasta je kraljevska boja, ali u prirodi vrlo rijetka i umjetna. lagano ljubičasta je omiljena boja mode, dok tamnija označava bogatstvo. ona je simbol moći, strastvenog vjerovanja, duhovnih ciljeva, vodstva i rado je nošena od strane kraljeva i visokih oficira. Povezuje se i s fizičkim sposobnostima, uspjehom, mudrošću, neovisnošću. U kršćanstvu označava pokoru.

Bijela je boja nevinosti s jedne strane, a sterilnosti s druge. Označava sve i ništa u isto vrijeme. Ona je nedostatak svih boja i odbija sve boje. Sibolički označava istinu, čistoću, mir, zaštitu, ali može imati i negativnih značenja: nesreću, blijedilo smrti (u Aziji se na sprovodu nosi bijelo). Bijela boja projektira osjećaje mira, opuštenosti i unutarnjeg mira. U kršćanstvu izmešu ostalog označava put prema nebu i stoga je ona boja novokrštenika i Pape. U Hinduizmu simbolizira energiju ruku.

Crna predstavlja zlo ili implicira elegantnost. Crna upija bijelu, svo svjetlo ne dajući ništa zauzvrat - sve postaje crno. Osim negativnih i tužnih asocijacija (boja sprovoda), crna priziva vrline mudrosti i pažljivosti.

Ružičasta boja je romantičnam, simbolizira ljubav, vjernost, čast, sklad, ...

Smeđa je boja zemlje, poziva na žudnju i melankoliju. Svjetlo smeđa odaje iskrenost, a tamno smeđa prijateljstvo.

Srebrna simbolizira ohrabrenje, negiranje negativnosti, ...

Zlatna boja označava privlačnost, to je sunčevih bogova.

Siva je boja neutralnosti i glamoura.

(No, ono što boje stvarno govore, morate odlučiti vi sami. Spominjao sam kršćanstvo, ali za svaku kulturu određene boje imaju poneku posebnostu. Koju posebnost koja boja nosi vama?...)

- 14:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 25.04.2006.

Filozofija moje bake

Moj deda je bolji filozof od bake, ali sam odabrao upravo nju jer je njezina filozofija nešto lakša. Background moje bake je sljedeći: ima oko 75 godina, 60 je godina u braku, cijeli život živi na selu, svaki dan hrani pajceke s napojem, ide u crkvu kad god ima netko da ju vozi, ima 10 unuka, nema nikakvu mirovinu i s dedom živi s njegovih 500 kuna (evo ti poljoprivrednika!), itd...

Za nju je tramvaj trajvan, a sva gazirana pića su kokakola. Tako ako vas pita želite li kokakolu pa vam natoči fantu, nije se zabunila nego je baš na to mislila. Naučila me je jedan molitveni zaziv kojeg, po njezinom savjetu, često ponavljam: Bože, tvoja pomoć nek ostane uvijek s nama, amen. Posebno, prije nekog posla i ujutro. Njezina glavna filozofija je dobro jesti, dobro spavati i dobro raditi. i baš na to se želim danas skoncentrirati. Treba dobro jesti, do te mjere da je loše i nezdravo biti mršav. Hrana daje potrebnu snagu za rad i zdravlje, ali i za dobro raspoloženje. Jako, jako puno pozornosti posvećuje hrani, ali, istini na volju, njezina kuhinja je stvarno dobra. malo se pokvarila kad je željela raditi ove moderne stvari kao komfrti (znate na što misli), ali kad ispeče pericu, ili orehnjaču, mogao bih dati sve za jedan griz. Treba dobro raditi. Na selu se jedino rad računa. Nije bitna količina niti brzina, bitno je raditi s voljom. Sigurno ne biste vjerovali koliko djed i baka vole raditi. "Ma dajte prodajte barem jednu kravu?". kažemo im mi. "A je" i na tom ostaje. I spavanje. Dopušteno je pogledati dnevnik, a iznimno čak i sapunicu koja je nakon njega, ali u krevetu se mora biti najkasnije u devet. Najidealnije je poslušati vijesti na radiju u sedam i ići spat, tak da se već u pet (zimi šest) može početi raditi u štali.

Je, filozofija moje bake je seljačka, ali ima čvrste noge i ne pokazuje nikakve slabosti. Možda to nije univerzalna filozofija: jesti, raditi, spavati (+ moliti), ali morate priznati da nije ni tako loša. Ja bih jako želio da sam i ja tako siguran u svoj svjetonazor.

- 22:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< travanj, 2006  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
od filozofa do filozofija (jedan malo osobniji i slobodniji pogled na filozofiju)
Filozofija
Filozofija je pitanje o bitku, svijetu, istini, moralnosti ljudskog djelovanja i smislu života. Naziv 'filozofija' (ljubav prema mudrosti je složenica grčkih riječi filia (ljubav) i sofia (mudrost). Neke od filozofskih, disciplina su metafizika (materijalizam, idealizam), antropologija, gnoseologija (empirizam, racionalizam, kriticizam, dogmatizam, skepticizam, kriticizam), etika, estetika, filozofija politike i filozofija povijesti.

Razdoblja filozofije:
Kozmološko razdoblje grčke filozofije (Milećani: Tales Pitagorejci, Hereklit, Elejci; Parmenid, Empedoklo, Atomisti: Demokrit). Antropološko razdoblje grčke filozofije (Sofisti, Sokrat). Ontološko razdoblje grčke filozofije (Platon, Aristotel). Helenističko-rimska filozofija (Stoicizam: zenon, Epikur, Skepticizam: Piron, Neoplatonizam: Plotin). Srednji vijek (Tertulijan, Aurelije Augustin, Anselmo Canterburyjski, Roger bacon, Bonaventura, Albert Veliki, Toma Akvinski, William Occam). Filozofija novog vijeka (Nikola kuzanski, Frane Petrić, Giordano Bruno, Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, John Locke, david Hume, Ruđer Josip Bošković). Njemačka klasična filozofija (Immanuel Kant, Johann Gottlieb Fichte, Friedrich W. J. Schelling, Georg W. F. Hegel). Suvremena filozofija (Arthur Schopenhauer, Soren kierkegaard, Friedrich Nietzsche, Edmund Husserl, Karl jaspers, Jean-Paul Sartre, Martin Heidegger).

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se