a-filozofije

utorak, 25.10.2005.

Diktatura relativizma

U svim sketorima suvremene kulture i svakodnevnog života relativizam se ugurao kao dominantno razmišljanje do te razine da može predstavljati i određenu vrstu diktature. tako, u području filozofije, niječe se svaka vrijednost 'jakom mišljenju', tj. metafizici, a nasuprot tome, veličaju se 'slaba mišljenja', skepticizam i nihilizam potvrđujući na taj način da ljudski um može shvaćati samo ono empirički shvatljivo i znanstveni dokazljivo. za takav stav pojmovi kao što su Bog, istina, dobro, duh, samo su riječi bez smisla, koje ne govore ništa jer realnost koju ti termini opisuju nije empirički dostupna niti znanstveno dokazljiva. Čvrsta istina više ne postoji, istina koja bi vrijedila za sve, već ona ovisi o relaciji koju čovjek ima s nekom stvari. O takvim metafizičkim stvarnostima osjećaji ne mogu reći ništa i prema preporuci L. Wittgensteina: "O onome o čemu se ne može govoriti, treba se šutjeti."

Niječe se kako postoji objektiva istina (gnoseologički relativizam), jer ljudki um ne shvaća stvarnost kakva jest nego onako kako ju on doživljava. Niječe se kako postoje norme, zakoni i moralne vrijednosti koje bi vrijedile uvijek, u svakom vremenu i prostoru. To je etički relativizam. Relativizam ipak nije prekidanje apsolutizama već apsolutiziranje čovjeka koji zadobija božansku ulogu. Nije istina da Boga nema, ali sada je čovjek postao Bog koji odlučuje što je istina, a što laž, što je dobro, a što zlo... ("E' la sfida radicale alla fede e alla morale cristiana," kao što kaže Giuseppe De Rosa u 'Il relativismo moderno')

- 23:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

<	listopad, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
od filozofa do filozofija (jedan malo osobniji i slobodniji pogled na filozofiju)

Filozofija
Filozofija je pitanje o bitku, svijetu, istini, moralnosti ljudskog djelovanja i smislu života. Naziv 'filozofija' (ljubav prema mudrosti je složenica grčkih riječi filia (ljubav) i sofia (mudrost). Neke od filozofskih, disciplina su metafizika (materijalizam, idealizam), antropologija, gnoseologija (empirizam, racionalizam, kriticizam, dogmatizam, skepticizam, kriticizam), etika, estetika, filozofija politike i filozofija povijesti.

Razdoblja filozofije:
Kozmološko razdoblje grčke filozofije (Milećani: Tales Pitagorejci, Hereklit, Elejci; Parmenid, Empedoklo, Atomisti: Demokrit). Antropološko razdoblje grčke filozofije (Sofisti, Sokrat). Ontološko razdoblje grčke filozofije (Platon, Aristotel). Helenističko-rimska filozofija (Stoicizam: zenon, Epikur, Skepticizam: Piron, Neoplatonizam: Plotin). Srednji vijek (Tertulijan, Aurelije Augustin, Anselmo Canterburyjski, Roger bacon, Bonaventura, Albert Veliki, Toma Akvinski, William Occam). Filozofija novog vijeka (Nikola kuzanski, Frane Petrić, Giordano Bruno, Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, John Locke, david Hume, Ruđer Josip Bošković). Njemačka klasična filozofija (Immanuel Kant, Johann Gottlieb Fichte, Friedrich W. J. Schelling, Georg W. F. Hegel). Suvremena filozofija (Arthur Schopenhauer, Soren kierkegaard, Friedrich Nietzsche, Edmund Husserl, Karl jaspers, Jean-Paul Sartre, Martin Heidegger).