| travanj, 2011 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Hrvati će poskupljenje najviše osjetiti u plaćanju obrazovanja, rekreacije, kulture, energije i stanovanja. Osnovne životne potrepštine neće poskupjeti - hrana, bezalkoholna pića, odjeća, obuća i pokućstvo ostat će na sadašnjoj razini cijena. Isto tako nakon ulaska u Uniju zaštita hrvatskih potrošača bit će mnogo bolja nego što je danas. Proizvodi koji dolaze na domaće tržište bit će sigurniji, i više puta kontrolirani, neće biti kopiranih, lažnih, proizvoda koji možda imaju nižu cijenu, ali su i vrlo sumnjive kvalitete. To bi također trebalo utjecati na ukupnu sliku života i zdravstveno stanje nacije. U proračun EU uplaćivat ćemo godišnje oko 1,6 milijardi eura, no ekstratroškovi, za koje državna uprava dosada nije izdvajala toliko novca, bit će vezani ponajviše uz zaštitu okoliša i zdravlja, jer Unija mnogo pažnje polaže upravo na to. Hrvatska će morati potrošiti dosta novca i za čuvanje svojih istočnih granica koje će nakon pristupa u članstvo postati vanjske granice EU. RUŠENJE CIJENE RADA Iako će hrvatskim radnicima, po projekciji ulaska u EU, postupno biti povećana prosječna plaća, Hrvatska se treba dobro pripremiti za ono što je očekuje u Uniji. Veliki je problem nezaposlenost, koja, da bi došla do bajkovitih 7 posto, koliko je prosjek EU, mora biti riješena konkretnim gospodarskim mjerama i prekvalifikacijom ljudi. Tako bi se eliminirala problematika rada na crno, a ljudi su prisiljeni snalaziti se na svakojake načine zato što ne dobivaju nikakvu financijsku pomoć od države. Hrvatske sindikaliste zabrinjava i mobilnost radne snage, odnosno činjenica da će se hrvatsko tržište rada otvoriti stanovnicima drugih država, koji ruše cijenu rada. Kako članovi "nove" Europe ne uživaju jednaka prava kao pripadnici "stare" Europe, njihova je ekonomska mobilnost ograničena, ali ne između zemalja novih članica. Konkretno, u SSSH se pribojavaju da bi radna snaga iz članica EU Bugarske i Rumunjske mogla negativno utjecati na mjesečne prihode hrvatskih radnika, jer su Bugari i Rumunji spremni obavljati poslove po puno manjoj cijeni. |
|
Mirni mogu biti samo turistički radnici, zato što će turizam doživjeti veliki procvat, uz ostalo i zbog toga što će Hrvatska biti članica EU. Promjene će biti dramatične i pozitivne: - Počet će se primjenjivati novi, mnogo stroži prostorno-planski standardi i mjere zaštite okoliša, dok će se imidž Hrvatske kao prilično jeftine turističke destinacije uvelike promijeniti. Hrvatske će sve više moći računati na rast potražnje turista srednje, više i visoke kupovne moći, i to cijele godine - glasi procjena koja podrazumijeva da će svake godine biti povećani prihodi ugostiteljstva približno na 2,5 milijardi eura. |
Iako će imati lakši pristup europskom tržištu, Hrvati će ipak osjetiti i cijenu koju država plaća za ulazak u Uniju.Mnogi građani strahuju da će uvođenje eura dovesti do porasta cijena. Vodeći ekonomski stručnjaci smatraju kako uvođenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale automatski rasti. Prije ulaska u eurozonu tečaj kune će se zamrznuti, što znači da bi se uvođenjem eura cijene trebale jednostavno preračunavati iz kuna u eure. (50 pitanja o EU – Hrvatska — Globus - nacionalni tjednik) |
|
Ulazak Hrvatske u EU znači sudjelovanje u zajedničkom tržištu od gotovo pola milijarde ljudi koje omogućuje slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i radnika. Promjene Hrvatske će se tvrtke tek ozbiljno suočiti s izloženostću globalizacijskim procesima, automatski će se susprendirati svi važeći ugovori o slobodnoj trgovini, što znači potpunu promjenu uvjeta poslovanja za sve koji uvoze i izvoze, a promjene čekaju i financijsku industriju, posebice nebankarski sektor. Za same tvrtke najdramatičnije će biti iskustvo s promjenom trgovinskog režima. trgovinska politika iz nadležnosti Hrvatske preći će na EU, "što znači da možemo istog trenutka kada uđemo u EU zaboraviti na naše propise i carine". Kako će ugovori s CEFTA-om i SAD-om, te ostalim zemljama koje nisu u EU, biti suspendirani i za trgovinu s tim zemljama primjenjivat će se ugovori koje s njima ima sklopljene EU. To ne znači i da će u svim slučajevima to biti u korist hrvatskih tvrtki, izdvojivši kako se posebice na izmjene uvjeta poslovanja trebaju pripremiti oni koji djeluju u poljoprivredi, te koji proizvode piće ili stočnu hranu. Dok će izvoz biti teži zbog povratka carina i režima na koji smo zaboravili, sirovine će biti jeftinije, a među pozitivne aspekte svakako se ubraja i primjena antidampinških mjera, primjerice onih koje se odnose na uvoz tekstilnih i drugih proizvoda iz Kine. Nasuprot tvrdnjama da je naš financijski sustav usklađen i integriran u europski kako se to može reći i za bankraski sustav iako i u tom segmentu predstoji mogućnost da banke vlasnice pretvore banke kćeri u podružnice bez temeljnog kapitala. Sektor osiguranja ne čekaju značajnije promjene. Za mirovine ne očekuju se dramatične promjene, osim da se pokrene pitanje veće stope izdvajanja za drugi stup, dok investicijski fondovi, kojih je oko stotinjak, mogu očekivati liberalizaciju distribucije i zaoštrenje konkurencije, a opstanak se vidi samo za one koji imaju brend. Dobra budućnost procjenjuje fondovima rizičnog kapitala, manje dobru perspektivu vidi za nekretninske fondove, solidnu, ali tek na duge staze za hedge fondove. S gubitkom monetarne suverenosti nakon ulaska u EU neće se moći poduzimati mjere kakve je povlačila HNB, no do izražaja će, doći fiskalna politika. |
|
POLITIČKI ARGUMENTI Pitanje ulaska u EU je pitanje osiguravanja ravnopravnog statusa Hrvatske u odnosu na države članice EU te bi se i neki od bitnih problema s kojima se Hrvatska suočava u odnosima s državama susjedima lakše rješavali kad bi se imao status države članice. Tako bi u svakom slučaju članstvo u EU za Hrvatsku bilo dodana vrijednost za promicanje i zaštitu svojih državnih interesa. SIGURNOSNA PITANJA Govoreći o argumenata zašto bi Hrvatska trebala ući u EU, osvrnit ćemo se i na kategoriju sigurnosnih pitanja jer EU daje visoku individualnu i kolektivnu sigurnost zajedno s članstvom u NATO-u. Članstvo u EU ujedno znači i putovanje Europom bez granica uz istodobni visok stupanj zaštite vanjske granice te iste Europe što znači i podizanje razine obrane od ilegalnih migracija i svih ostalih oblika nelegalnih prekograničnih aktivnosti od krijumčarenja droga i ljudi pa sve do međunarodnog organiziranog kriminala. Svakako je važno i pitanje viza jer danas državljani Hrvatske mogu putovati u bilo koju zemlju od 27 država članica EU bez viza a u Sloveniju, Mađarsku i Italiju samo s osobnim iskaznicama. NACIONALNI IDENTITET I SUVERENITET Najčešće spominjani argument kako se svatko može uvjeriti da gubitak nacionalnog identiteta ne postoji u državama članicama EU ako posjeti bilo koju od država članica. Činjenica jest da se svaka država pristupajući EU odriče jednog malog dijela svojeg suvereniteta ali istodobno dobija kolektivni suverenitet Unije u kojem su sinergijski ugrađeni i postoci suvereniteta svih država članica. Kad bi članstvo u EU doista značilo odustajanje od suvereniteta tog se sigurno ne bi odrekle jedna Njemačka ili Francuska kao ni Češka ili pak Litvanija. Upravo je suprotno, ulazak u EU potvrda je vlastitog suvereniteta kroz ravnopravno sudjelovanje u donošenju odluka kroz preuzimanje obveza i povlastica koje donosi članstvo u EU. |
Neki od razloga za pristup EU1. Zato što bi Hrvatska bila u društvu 28 Europskih zemalja i tako dobila novi status u civiliziranom svijetu. 2. Zato što bismo imali predstavnike u Europskom parlamentu i tako bismo posredno odlučivali o europskoj politici i bili u nju uključeni... 3. Povećavala bi se sloboda kretanja kapitala i ljudi, te bi postojali mnogi programi koje građani preko raznih organizacija civilnog društva i institucija mogu koristiti. 4. Zato što EU ima dobre javne politike. 5.Stvorila je jednu valutu koja olakšava poslovanje. Razlozi za odgodu ulaska Hrvatske u EU 1. Zato jer većina Hrvata nije informirana niti zna što je Europska unija. 2. Zato što Hrvatska nije osoposobljena kao pravna država u kojoj se svakome pojedincu može efikasno, nelihvarski i pravedno suditi. 3. Zato što Hrvatska nema plan razvoja gospodarstva i ima tedenciju netransparentno provoditi projekte koji su od nacionalnog interesa. 4. Zato što obrazovanje u Hrvatskoj nema kapacitet za proizvesti kompetentne stručnjake na EU i globalnim razinama te nedovoljno ulaganja u razvoj i istraživanje,. 5. Zato što Hrvati malo putuju i imaju male plaće koje ce biti još duplo manje ulaskom u EU i uvodenjem €ura, prisjetimo se samo iskustva drugih zemalja pri uvodenju €ura i dvostrukom poskupljenju i udaru na ionako niski životni standard. 6. Zato što gradani Hrvatske nemaju vještine koristiti se instrumentima i programima EU u svojem poslu te ne postoji dovoljno stručnjaka koji bi mogli iskoristiti puni potencijal; stoga su fondovi EU u HR neiskorišteni, a Hrvatska uplaćuje silni novac u proračun EU. Zato integracija u EU više odnosti nego što donosi. 7. Zato što Hrvatska u komparaciji s drugim razvijenim i zagađenim zemljama ima na tako malom prostoru sve, od planina, šuma, parkova prirode, otoka i obale, čiste vode, čistog zraka, mogućnost da sve te komparativne prednosti iskoristi na način da očuva i potakne ljude da se prema svojoj državi i kulturi odnose samosvjesno i da integracija u EU takve nezaštićene bisere ne kupi svojim novcem i uništi ono što imamo. |
|
Ne postoji točan datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju. - 21. veljače 2003. u Ateni – RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo - Travanj 2004. – EK donijela pozitivno Mišljenje o zahtjevu RH za punopravnim članstvom u EU (avis) - 18. lipnja 2004. – RH dobila status kandidata za članstvo - Ožujak 2005 – usvojen Pregovarački okvir - 03. listopad 2005. – održana prva sjednica međuvladine konferencije - formalno započeli pregovori ... Kako vrijeme prolazi, sve je teže povjerovati, onima koji govore da će 1. siječnja 2012. godine Hrvatska postati punopravnom članicom Europske unije Problem nije toliko u Hrvatskoj i njenoj državnoj administraciji, već u pravilima koje Europska unija postavlja. Zemlje koje su u posljednjem valu proširenja ušle u EU morale su ispuniti puno blaže kriterije od onih koji se nameću sadašnjim. Europska unija ne nosi sama po sebi bolji život, nego veći broj mogućnosti za takav život a na svakom je građaninu da te mogućnosti iskoristi na najbolji mogući način jer je u životu najvažnije imati što više dobrih opcija. Da li je to upravo ono što donosi članstvo u EU.? |
|
Europsku Uniju trenutno čini 27 europskih država a još desetak država želi što prije ući u ovu veliku europsku obitelj. Zanimljivo je što je ova obitelj vrlo šarolikog sastava te bi upravo takav sastav Hrvatskoj mogao pomoći u donošenju odgovora na pitanja zašto je važno ući u EU odnosno koliko je bitno članstvo u ovoj organizaciji. U EU su najveće europske države poput Njemačke i Francuske ali i najmanje kao Malta i Luksemburg, Švedska i Estonija s krajnjeg sjevera te Grčka i Španjolska s juga. Svoje mjesto u EU pronašle su i Kraljevine kao Nizozemska i Velika Britanija ali i Republike poput Irske ili Mađarske, države koje su imale komunističku vladavinu kao i one s dugogodišnjom tradicijom višestranačja. Zajedno su dominantno katoličke države kao Italija, ali i protestantske poput Finske, potom luteranske kao što je Danska i pravoslavne kao Bugarska. Odgovarajući na retoričko pitanje što je to što privlači tako raznolike države u članstvo EU bez obzira na njihovu veličinu, zemljopisni položaj, povijesno nasljeđe ili vjeru nije dovoljno reći kako je to bolji i sigurniji život jer bi takav odgovor bio koliko točan toliko i nedostatan. Razlozi su mnogo viši od pitanja životnog standarda i gospodarskih pokazatelja još uvijek nismo do kraja svjesni pravih vrijednosti članstva u EU, iako o EU sada znamo mnogo više nego prije deset ili pet godina. «EU je poput živog organizma koji se stalno razvija i dograđuje s evolucijom dužom od pola stoljeća koja još nije došla svom kraju« |
|
Europska unija (EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, koja je nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). EU danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km˛, a broji oko 496 milijuna stanovnika. Valuta: Euro (€ EUR) (izvor Wikipedija) |
