europska unija da ili ne

< lipanj, 2011  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Lipanj 2011 (3)
Svibanj 2011 (7)
Travanj 2011 (9)

Komentari On/Off

Opis bloga
Europska unija - njene dobre i lose strane


BROJAČ POSJETA
Free Web Counter
Free Web Counter


glitter-graphics.com

02.06.2011., četvrtak



- 12:06 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.06.2011., srijeda

Komunikacija o EU s građanima praktički ne postoji i upravo tu treba izgrađivati jedan dijalog s građanima.

Ne u smislu propagande Europe u kojoj bi se samo pozitivno govorilo o onome što EU dobro donosi nego treba razgovarati s građanima o onome što jesu njihovi strahovi, sumnje, problemi vezani za članstvo u EU, koji su ponekad opravdani, ponekad neopravdani. O svakom od tih pitanja se treba razgovarati na jedan otvoreni način u čemu i mediji trebaju pomoći. To nije posao samo za jedno ministarstvo, za jednu vladu ili jedan parlament. To mora biti posao u kojem su uključeni i mediji i udruge civilnog društva, znači jedan širok europski komunikacijski prostor se u Hrvatskoj treba otvoriti. To sve treba učiniti s ciljem da građanin, kad se nađe pred referendumskim listićem na kojem treba zaokružiti "EU da" ili "ne", da ima jasno izgrađenu sliku na temelju svih informacija koje je mogao dobiti u međuvremenu o hrvatskom članstvu u EU i utjecaju tog članstva na njega osobno, na njegovu obitelj, njegovo susjedstvo, radno mjesto, regiju... Tek sa svim tim informacijama koje je prethodno morao prikupiti, tek na njima može temeljiti i donijeti svoju suverenu odluku kad bude odlučivao o članstvu u EU. Približan postotak ispitanika neodlučan je i u vezi s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, s time da pozitivan stav prema toj integraciji ima 51 posto građana, upravo onoliko koliko će biti potrebno na referendumu nakon što Hrvatska napokon završi pregovore i dobije zeleno svjetlo za punopravno članstvo.Bez referenduma". Istovremeno u hrvatskoj javnosti pada podrška EU. Najnovije ankete pokazuju zabrinjavajući trend, Ankete bilježe sve veći broj euroskeptika, ali ne detektiraju konkretne razloge njihovu nepovjerenju u EU. Konstantno raste i broj neodlučnih. Stručnjaci podsjećaju da je i u mnogim novim članicama Unije podrška javnosti padala kako su pregovori odmicali i približavao se datum priključenja.
U pokušaju shvaćanja stavova stanovnika u Hrvatskoj prema ulasku u Europsku uniju možda je najbolje početi od samih krajnosti, od radikalno suprostavljenih stajališta. Za ili protiv, euro-optimisti ili euro-skeptici.

- 12:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

EUROOPTIMISTI

I dok skeptici pričaju priču koja vodi getoizaciji, euro-optimisti smatraju da će samim ulaskom u EU svi problemi biti riješeni.
Pravna država bi po njihovom scenariju momentalno profunkcionirala, manjinska opredjeljenja bi bila u potpunosti društveno prihvaćena, a problem zapošljavanja bi netragom nestao. One su karakteristične za mlade koji smatraju da će se situacija promijeniti nabolje ulaskom Hrvatske u Uniju.
Gospodarski rast, mir, sigurnost i stabilnost, pristup sredstvima iz izdašnih fondova Europske unije, mobilnost ljudi u procesu obrazovanja, bolje poslovne mogućnosti i porast izravnih stranih ulaganja, ravnoteža prava i obveza, te sudjelovanje u donošenju odluka - što sve u konačnici vodi u bolji životni standard građana. Otvaranje granica, ulazak na slobodno europsko tržište rada, kapitala i robe, strukturalne reforme u školstvu, zdravstvu, prilagodba zakonodavstva koje bi trebalo svesti korupciju na najmanju moguću mjeru, pravosudne reforme i, u konačnici, uvođenje nove jedinstvene valute u budućnosti odrazit će se vrlo konkretno na potrošačku moć, životno blagostanje i novčanike građana Hrvatske. Prema provedenim anketama, to su glavne prednosti koje Hrvati navode kad ih pitaju o blagodatima europskog integriranja



- 12:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.05.2011., ponedjeljak

Hrvatska u EU tek 2013.

Poruka je jasna - riješite prvo svoje probleme, a onda kada dokažete da ste spremni surađivati u potpunosti, možete doći u europsku obitelj

www.nacional.hr
- 20:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

15.05.2011., nedjelja

EUROSKEPTICI

NE U EU Euroskepticizam nije određen humanim kapitalom (obrazovanjem), niti osobnim (ne)uspjehom tijekom tranzicijskih godina.
Upućuje li to na zaključak prema kojemu se percepcija EU u nas temelji na iracionalnim motivima i bizarnim situacijskim utjecajima ?

Građani sude o integraciji do koje još nije došlo i o Europskoj uniji koju ne poznaju – prema približnom mehanizmu iskustva. Oni naime sude o EU, prema institucijama koje poznaju, a to su domaće državne institucije kojima građani – malo vjeruju.
Mladi koji se protive ulasku u EU jasno izražavaju svoje stavove: kao prvo, možete zaboraviti na hrvatski jezik; što ste pričali, pričali ste, od sada samo na engleskom. Drugo, domaći sir, masline, pršut - zaboravite! U EU se jede bezukusna, zapakirana, industrijska hrana. Treće, pripremite se da ljetujete na stranim hrvatskim otocima.

Najprije, to su strahovi od političkih promjena. Oni se izražavaju u strahu od gubitka suvereniteta, političke neizvjesnosti i slično. Zatim je tu strah od gubitka kulture, vlastitog identiteta i jezika, dok je treći strah od ekonomske kolonizacije. Njega karakterizira mišljenje da će ulaskom u EU doći do eksploatacije različitih resursa u Hrvatskoj, rasprodaje otoka, nekretnina i slično, uništenja određenih proizvoda i pada ekonomskog standarda.
Naposljetku, uočen je strah od ugrožavanja nacionalnog ponosa u kojem se jednim dijelom očituje strah od prestrogih kriterija, da će naime EU nametnuti tako stroge kriterije da će doći do uništenja domaćih proizvoda i poljoprivrede, dok drugi strahuju od redefiniranja prošlosti odnosno toga da će doći do kriminalizacije domovinskog rata, porasta bezakonja, dakle da će nam ulaskom u EU biti nametnuti određeni proizvoljni kriteriji.

Ponekom se može učiniti kako EU na Hrvatsku primjenjuje dvostruka mjerila što ne može biti razlog za odustajanje od članstva jer je upravo ulazak u EU jedina garancija Hrvatske da se na nju više neće primjenjivati takva dvostruka mjerila.

Za Hrvatsku je važno da interes pristupanja u EU nema stranačkih predznaka jer ulazak u članstvo treba biti uvjerljivo i lijevom i desnom političkom krilu.

- 18:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.05.2011., subota

Hrvatska u Europsku uniju

Da ili ne ??
- 09:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

12.05.2011., četvrtak

Ankete i razlozi


O ulasku Hrvatske u EU neće odlučiti nitko izvan nje, ali neće odlučiti niti hrvatske institucije niti hrvatska politička elita. O tome će odlučiti svaki hrvatski građanin ponaosob za sebe na referendumu koji se treba i hoće raspisati nakon što završe pregovori o pristupanju Hrvatske u EU.

Postoji već i pitanje zašto referendum tek nakon pregovora, a ne prije?

Pa jednostavno stoga što kod odgovora je li prihvaćate članstvo Hrvatske u EU svaki građanin treba pred sobom imati i jasne uvjete pod kojim ulazimo u EU, a ti uvjeti će biti upisani u nacrtu ugovoru o pristupanju. Prema tome pregovori prethodno trebaju završiti.

- 20:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Hrvati su najveći potrošači u Europi


Hrvatska bi u Europsku Uniju, po optimističnim procjenama, mogla ući već 2012. Dokument u kojem se na znanstvenoj razini konkretno opisuje kakve bi posljedice europskog integriranja mogli osjetiti hrvatski građani donosi pregled pozitivnih i negativnih učinaka na hrvatski potrošački džep. Ukratko, trošit ćemo više jer ćemo imati veće plaće i viši standard ?, ali će nam kupovina nekretnina biti najveći financijski problem, kao i porast cijena luskuznijih proizvoda.

U usporedbi s drugima Hrvati pripadaju među rastrošnije narode, pa su, po najnovijim ekonomskim istraživanjima, najveći potrošači u Europi. Zato se nadaju da će im punopravno članstvo u Uniji omogućiti da i u budućnosti još bolje žive i još više troše.

- 20:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.05.2011., utorak

Ulaskom u EU poskupjet će nekretnine

europa Državljane Europske Unije zasad najviše zanimaju hrvatske nekretnine. Zahtjeva za vlasništvo, koje će s ulaskom u EU biti liberalizirano, sve je više. Zbog toga će se nastaviti trend povećanja cijena nekretnina. Bit će 3,9 posto veće nego što bi bile da Hrvatska ostane izvan Unije. Za kupnju nekretnina zainteresirani su bogatiji stranci, džetseteri, koji većinom ne poznaju financijska ograničenja kada žele kupiti ono što žele. Liberalizirano tržište nekretnina pojednostavnit će takvu vrstu trgovine.

U konačnici, što se tiče obale, situacija je vrlo jednostavna: budemo li razvijali elitni turizam, cijene nekretnina neizbježno će rasti. Ako se pak odlučimo za apartmanizaciju, cijene će stagnirati ili padati. No, takva vrsta tržišta nekretnina nužno nosi svoje posljedice u izgledu obale, profilu gostiju, urbanizmu. Vjerujem da bi se pametnom politikom moglo mnogo napraviti oko ekonomskog procvata obale i snažnog oživljavanja otoka. Katkad procjene znaju pokazati potpuno pogrešne rezultate.
Primjera radi, u Mađarskoj je uoči ulaska u Uniju strateška procjena glasila da će cijene nekretnina naglo porasti. Ljudi su na brzinu kupovali nekretnine, međutim, cijene nisu porasle nego su stagnirale.
Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, u problemima bi se mogli naći poljoprivrednici i ribari čije su djelatnosti najranjivije u europskim integracijama. Hrvatskoj će biti možda najteže na području poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju može godišnje očekivati 2,5 milijarde kuna izravnih potpora iz EU. No to neće biti dovoljno da se nadomjeste sadašnje državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovarača, iz nacionalnog bi se proračuna za poljoprivredu trebalo godišnje nadomjestiti od 400 milijuna do čak 3 milijarde kuna

- 19:41 - Komentari (2) - Isprintaj - #

05.05.2011., četvrtak

Još malo o EU

EU ima 23 službena jezika, a radi jednostavnosti komunikacije tri su radna jezika Europske komisije - engleski, francuski i njemački.

Ukupni godišnji trošak EU iznosi 1.147.885.101.616 €.
Toliko moraju izdvojiti njezine članice, ili bolje reći, toliko moraju izdvojiti građani EU!

izvor
europskaunija.yolasite.com/

- 19:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se