08.05.2007., utorak

Mirovine, Vol. III. Mirovinska strategija SDP-a

U ponedjeljak je Davorko Vidović predstavio mirovinsku strategiju SDP-a. Za sada je dostupna samo objava za medije pod naslovom Ciljevi mirovinske strategije SDP-a, no i taj kratki dokument nas uvodi u ozbiljniju mirovinsku diskusiju.
Zato ovaj treći nastavak (Vol I i Vol II možete naći ovdje i ovdje) ima formu komentara predstavljenih ciljeva mirovinske strategije SDP-a.

Na početku treba čestitati g. Vidoviću i SDP-u na korektnom pristupu. Pošteno je formulirati strategiju unaprijed, prije izbora, te time i biračima i ev. koalicijskim partnerima obznaniti programska opredijeljenja. Alternativa je postizborno trgovanje mirovinama s ciljem osiguranja parlamentarne većine, što onda vodi natezanju na granici ucjene, vatrogasnim rješenjima, konfuznim odlukama – sve to smo već vidjeli.

SDP-ov dokument se sastoji od dva dijela. Prvi dio, Ocjena stanja, je uglavnom korektan. Čudna je tek rečenica "Mirovinska reforma je zaustavljena, tako da budućim umirovljenicima prijeti opasnost još nižih mirovina." Ne mislim da je reforma zaustavljena, a još niže buduće mirovine su ionako vrlo izvjesne, osobito ako se reforma provodi dosljedno.

Drugi dio, Ciljevi SDP-a, sadrži 8 točaka. U njima se kratko navode rješenja za postizanje partikularnih ciljeva. Kako nije navedeno mnogo detalja, i komentari koji slijede su u dobroj mjeri samo načelni.

Točka 1. Kaže se da treba podići opću razinu mirovina povećanjem izdvajanja za mirovine. Kao argument se navodi da udio troškova mirovina u našem BDP-u iznosi 11,67%, dok je europski prosjek 12,65%, te se predlaže povećanje izdvajanja do EU prosjeka.
Ovakav argument je vrlo diskutabilan. EU prosjek skriva mnogo toga jer u svakoj pojedinoj zemlji taj udio ovisi i o opsegu i nivou mirovinskih prava, i o BDP-u i o demografiji. Realnost je drugačija i boljim pokazateljem mi se čini udio mirovinskih itdvajanja u odnosu na proračun. U rashodovnoj strani našeg proračuna za 2007. na mirovine otpada 28%, a mirovinski deficit (to je ono što neće biti namaknuto mirovinskim doprinosima) iznosi 11,2% proračunskih rashoda. U tom svjetlu povećanje mirovinskih rashoda nije baš lako izvedivo. Svakako bi trebalo negdje drugdje naći potreban novac. Iz SDP-ovog dokumenta se ne vidi gdje, ali se obećaje već u prvoj godini mandata mirovinske izdatke povećati za 10%!

Točka 2. Želi se zaustaviti zaostajanje mirovina prema plaćama, a kao rješenje se predlaže nalaženje novih modela usklađivanja i (!) realni rast mirovina.
Ovo mi izgleda najspornije. Za početak je važno otkloniti jedan nesporazum. Ovdje se radi o dva pitanja od kojih svako zahtijeva poseban odgovor. Jedno je određivanje prve mirovine pri samom umirovljenju, a drugo je metoda usklađivanja mirovina postojećih umirovljenika.
Jednom kad se mirovina počne isplaćivati, ona se može usklađivati na mnogo načina: u različitim vremenskim intervalima i po stopama koje slijede različite parametre. Danas se naše mirovine usklađuju polugodišnje po stopi koja je srednja vrijednost stope rasta plaća i stope rasta troškova života u prethodnom polugodištu. Je li to dovoljno?
Načelni odgovor gladi DA jer to zaista i jest dovoljno za očuvanje kupovne moći na nivou koji je uspostavljen prvom isplaćenom mirovinom. Realni odgovor glasi NE jer je početna mirovina za ogromnu većinu umirovljenika vrlo niska.
Jasno je da velikodušnija usklađivanja više koštaju. Nejasno je od kuda namaknuti potrebna sredstva. Uostalom, usklađivanje prema rastu plaća već je i isprobano i ništa bitno time nije riješeno. Opet načelno: ne može se i ne bi se smjelo modelima usklađivanja mijenjati parametre sustava. To bi tek značilo odustajanje od reforme. Već je rečeno da je jedan od ciljeva reforme bio značajnija redukcija prve obračunate mirovine u odnosu na stari sistem. Stari sistem je mogao podnositi mirovine na nivou onih famoznih 70% plaća s omjerom zaposlenih i umirovljenika 4:1 ili čak i 3.1. Novi sistem to naprosto ne može.
Pravi problem dakle nije u usklađivanju, već u određenju prve mirovine pri umirovljenju. Tu ipak vidim potrebu i mogućnost. Nove mirovine su niže od starih zbog dva razloga. Prvi je opravdan i zove se proširenje obračunskog razdoblja. Umjesto najboljih 10 godina, sada se pri obračunu mirovine gleda cijela karijera. To je realnije, poštenije, to se novim zakonom zaista i htjelo (i provelo postupno) i to se ne bi trebalo mijenjati. Nikako.
Drugi razlog je neopravdan i, usudio bih se reći, nehotičan. Izgleda mi kao greška učinjena iz nemara i nekompetencije političara. Evo objašnjenja.
Danas kad idete u mirovinu obračunaju vam se osobni bodovi na temelju vašeg staža i vaših plaća. Imate, npr. 50 bodova. Sad se ti bodovi pomnože s novčanom vrijednošću boda. Ta se zove aktualna vrijednost mirovine (AVM) i danas iznosi 51,42 kn. Tako vaša mirovina iznosi 50*51,42=2571 kn. što je, u odnosu na prosječnu bruto plaću u RH za 2006. (koja je iznosila 6634 kn prema Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, br. 136), 38,75%.
Ako je netko išao u mirovinu 1999., također s 50 bodova, pripala mu je prva mirovina u iznosu 1758 kn jer tada je AVM iznosila 35,16 kn. No, prosječna plaća u RH za 1998. je iznosila 4131 kn i tom umirovljeniku, vašem prethodniku iz 1999., prva mirovina je bila na nivou 42,55% prosječne plaće u RH za prethodnu godinu.
Ovakav pad početnih mirovina u odnosu na plaće nije pravedan, a nije niti bio nužan za dosljednu primjenu reformiranog sustava. Kako se to dogodilo? Tako, što je AVM padala u odnosu na plaće jer je rasla po srednjoj vrijednosti stopa rasta plaća i troškova života (usklađivanje!). Što je trebalo učiniti? Pamirovine je trebalo usklađivati kako je zakon nalagao i kako je i činjeno, ali AVM je trebala rasti po stopi rasta plaća i služiti samo za obračun prve mirovine svakog novog umirovljenika. Da se tako činilo, danas bi AVM iznosila 56,46 kn te bi bila 9,8% veća od trenutno važeće. Sukladno tome, prve mirovine svih koji su umirovljeni u ovoj godini, trebale su biti (bilo bi pošteno da su bile) 9,8% veće. Na isti način, samo za drugačije postotke, oštećeni su i svi koji su umirovljeni u razdoblju 2000.-2006.
O ovakvoj korekciji bi se moglo razmisliti. Ona ne bi promijenila niti jednu postavku sustava niti bi mijenjala ijedan parametar. To bi bio samo ispravak pogreške koja je nastala nerazlikovanjem tehnike početnog utvrđivanja mirovine od metode usklađivanja.
Drugo je pitanje, kako namaknuti novac za takav zahvat. To je pitanje koje bi Ministarstvo mirovina trebalo postaviti Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva, a svi zajedno potražiti odgovor.

Točka 3. Ovdje se kao cilj postavlja cilj ukloniti razlike između starih i novih mirovina.
Pogledajte komentar na prethodnu točku! Te se razlike ne mogu i ne trebaju uklanjati. One su svojim bitnim dijelom prouzročene proširenjem obračunskog razdoblja. Onaj tko kaže da te razlike treba poništiti i vratiti se konceptu "10 najboljih godina" neka ne tvrdi da je za reformu. U starom sustavu smo imali mirovine na nivou 70% plaće, nismo plaćali zdravstvene participacije, djeca su bila besplatno učlanjena u sportske klubove, dobivali smo besplatne stanove i još mnogo toga. Sve te stvari ne možemo vratiti. Priča o izjednačavanju starih i novih penzionera nije ozbiljan posao.
Što možemo i trebamo učiniti jest – kako je rečeno u prethodnoj točki – otkloniti nepravedne razlike između raznih generacija novih umirovljenika.

Točka 4. Tu se kaže da je cilj svakom tko je navršio puni staž osigurati 70% prosječne plaće.
Mislim da nije realno, nije potrebno, tehnički je teško, a cijeli koncept je povrh svega - čudan.
U starom zakonu je postojao tzv. puni staž: 40 g za muškarce, 35 g za žene. Prvo treba spomenuti da novi zakon ne poznaje institut punog staža (osim u prijelaznom razdoblju koje završava u ovoj kalendarskoj godini). Od iduće godine idete u mirovinu kad navršite 65/60 g, a mirovina će vam se obračunati prema vašim osobnim bodovima. Više staža, više bodova. Zakon uopće ne traži da imate određeni staž. Zato je malo čudno predlagati posebno nagrađivanje nekog s 40 g staža, a onog s 39 g staža ne.
Poanta je u dobnoj granici i moglo bi se razmišljati da se nekako dodatno "nagrade" oni koji su radili sve do svoje 65/60 – te godine. (Zadržavajući odredbu koja je sada na snazi da se mirovina onima koji se prijevremeno umirovljuju značajno i trajno reducira.)

Točka 7. Kaže se da treba povećati izdvajanje u II stup.
Tu se slažu uglavnom svi. Nije, međutim, jasno treba li to izvesti povećanjem ukupne stope mirovinskog doprinosa ili drugačijom raspodjelom između dva stupa (danas izdvajamo 15% u prvi, a 5% plaće u drugi stup). Naravno, ova druga opcija implicira još veći deficit u I stupu i još veći udio proračuna u troškovima financiranja mirovina. Čini mi se da je to pitanje za opću ekonomsku raspravu jer se ne tiče samo mirovina. A i mirovina će se početi ticati tek 2012., odnosno 2017., kad će se prve mirovine iz II stupa početi isplaćivati.

S ostalim točkama se slažem i nemam što dodati. I ovako je ispalo predugačko. Zahvaljujem na strpljenju.

- 17:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

< svibanj, 2007 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Komentari On/Off

bok svima! najprije, hvala miri gavranu za naslov koji sam posudio. hvala i tehnickom osoblju bez kojega ovaj blog ne bi bio moguć. za sve ostalo krivite mene.



sarli.euklid@gmail.com

aparatczyk, athenaair, bleki, bolimozak, 4pištolja, 2mama, jimbo, libertybell, nesvrstani, ribafish, svijetuboci, zdenkov kulturni kombi, zrinsko pismo, zvone

+obrati pažnju na reader's digest u lijevom stupcu atheninog bloga.


pollitika


CNN

boja: plava
grad: Zagreb
rijeka: Sava
more: Jadransko
deviza: svetsko, a naše
nogometni klub: LA Galaxy
uzori: Karl May, Christine Nöstlinger, Mato Lovrak
frustracija: torta od sira
atletičar: Luciano Sušanj
posao: Moj
legenda: Ćiro Blažević
nogometni klub: Dinamo, Zagreb
uzor: natporučnik Lukaš
boss: The Boss
simpatija: Ana Štefok
film: Sjever-sjeverozapad
plan: nemam
gdje nisam bio a želio bih otići: Japan
uzor: kojot iz ptice trkačice
tenis: McEnroe i Federer
hrana: pohani šnicli, ćevapi i sve
TV: Milka Babović
radio: muzičke špice od emisija "Po vašem izboru", "Sport-muzika-sport" (a.k.a."Sport i glazba"), "Dogodilo se na današnji dan", "Siesta latina". Jednom ću ih postat. Ako mi pomognete da ih nađem, blagodarim.
novine: Plavi vjesnik, Šator koji se trese, Polet, St. Louis Post Dispatch
stajling: Trifon Ivanov
političar: nema
moto: keksi
moto: It's OK!





Free Hit Counters
Free Hit Counters

Društvo
Ovaj grad ima previše novca
Bože, èuvaj Hrvatsku!
What We Talk About When We Talk About ...
Vozaèka
Nature i društvo
Gdje zapinje sa zakonima?
Jutarnji 1 i 2
Stoj! Tko ide?
8. mart
To su najbolji navijaèi na svijetu
1. maj
Hitna služba
Okabe, Thompson, Primorac, Di Canio, Židak
Živo blato
Ime i prezime
Million euro baby
Platiti, molim!
RH protiv Mehe A.
Neæe on meni u naslov, ni sluèajno!
Schladming? Pih.
Ovo ne smije proæi nekažnjeno!
Elitno pitanje
Gordana Lukaè Koritnik
Slobodni tjednik Nacional
Marisol u Dubravi
Nazovi B. radi ... procjene
Policija na ispitu
Policija na ispitu
Tko to tamo šuti
Otvoreno pismo vozaèu vozila marke Audi, registracijskih oznaka ZG 9009 IJ
Kino Hrvatska
CSI Zagreb
Utakmica u nogama
Hitler u našem sokaku

Škola
Kamo na maturalac - Katmandu, Cancun ili Ognjena Zemlja
Novi kineski duæan
Apparent rari nantes in gurgite vasto
Štrajk
De nautis
Bolonja
Pogled u susjedovo dvorište: doktorice i medicinska braæa
Tko želi biti znanstveni novak
Školarine
Novi udžbenici za novo doba
Prosvjed na matematici: studentima premalo ispita
Škola
Državna matura putuje na fakultet
Instruktori negativne matematike
MZOŠ
Bolonja, revisited
Kaznena prijava protiv neimenovanih poèinitelja


Politika
Pitanje za poreznike
Portfelj bez ministra
Glavaš spašen, sudbina ostalih još uvijek neizvjesna
Mirovine, Vol I. Tko je kriv?
Nije sukob interesa
Mirovine, Vol II. Problem novih umirovljenika
Kad biste znali koliko vas volim, plakali biste od sreæe
Struènjaci stižu
Mirovine, Vol. III. Mirovinska strategija SDP-a
Kako sam kupio novi auto
Hebrangizacija krenula
Ordonans na izborima
Natrag u garažu
D'Hondt
Holdingu ima tko da piše
ZERP
ZERP je opijum za narod
Referendum
Good morning America, how are you!
John McCain


Sport
Ledene staze
Dinamo - Hajduk 27:27
1. poluvrijeme
Slalomski junaci dana
Pet rukometnih želja
Prvenstvo svijeta u konspiraciji
Francuzi zaustavili favorite
Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: nema predaje
Zaslužni majstori sporta
Mala zemlja za veliku maturu
Sportske novosti
Bravo, Blanka
Ajax
Bend it like Beckham
Reykjavik, 18.1.08. Zbogom, Bobby!
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol. I
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol II
Olimpijski
Kretanje u neprijateljskoj pozadini
Kradljivci sporta
Stefan Holm
Sportski pregled


Glazba
Hi fi
The Wild, the Innocent and the E Street Dream
A sada ...
Dylan
Bruce Springsteen na San Siru

Razno
Znanstveni pristup èekanju u redovima
Sutra æu baciti radio kroz prozor
2007.
2007. ctd.
IBM
E, moj Olivere, to je niz!
Me, myself, Irene i velike crne škare
Garmisch
Limete
Da Vincijev codex
Moguæe je!
Domaæa zadaæa
Puding od narandže
Brkovi: update
Zloèin u vrtiæu
Vrlo pouèan vikend
Grand Plavac Modri
Zaustavna traka
Poslovièno zbunjen
Èestitka ZET-u
Uvod u nostalgiènu kombinatoriku
Muški genitiv
Dogodilo se na današnji dan
Sva sreæa da je tjedan pri kraju
Stankoviæu, sjedni, 1!
Što se èeka?
Svijet oko nas
ZAN2240
Ponekad treba izgubiti novèanik
Sapore di sale
Što te nema
Koje boje su makedonski vatrogasci?
Uvod u osnove medijske viktimologije
Otvor' ženo Studenu, man' se oèenaša
Ležeæi policajci i kriza identiteta
Nestala adresa
Bagaža
2007., tjedan 42
Kakofonija
HRTV uništa
Da sam ja netko
Male tajne malih od kužine
2008
Èestitka
Simca
Skrivena kamera
Poluvremenske reklame
Samo za odrasle
Ovo je kraj
Drvosjeèa da sam ja
Šarli u nevoljama
Višedimenzionalni Einstein
Doèek
Istinite prièe
Isprika
For the Record
0:0
Prvomajska èestitka
Život u zoni
Nisi sam
Bunch of things that happened
Nije lako, ali je lijepo i korisno ...
Akcija
Cabaret
North by Northeast
Pyongyang Calling
Domaæica može u mirovinu
Život je toèno ovdje


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se