subota, 30.04.2011.

NEUSTAVNOST IZBORNOG ZAKONA

Ustav Republike Hrvatske glasi (citiram):

Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 45
Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
(završen citat).

Što je s jednakošću pred zakonom onih čija se prava jednakosti izgube u procesu koji ne štiti njihova ustavna prava?

Građanin, iz bilo kojeg razloga, ne izađe na izbore ili ne želi dati svoj glas nikome od ponuđenih kandidata, a ne želi da se njegovo pravo izgubi. Njega prema sadašnjem izbornom modelu nitko ne zastupa. Na sudu, onaj koji ne ovlasti zastupnika ima pravo sam sebe zastupati, ili mu se dodjeljuje zastupnik po službenoj dužnosti. U Saboru to sada nije moguće. Time jedno od ustavnih prava građanina nije poštovano. Neizlazak na izbore nije odricanje od bilo kojeg ustavnog prava, pa ni odricanje od bilo koje zajamčene ustavne jednakosti. Ako izborna procedura, barem teorijski, ne osigura tom građaninu, koji nije izašao na izbore ili ne želi glasovati za nekog od predloženih kandidata, mogućnost provedbe zajamčenih ustavnih prava, tada je takva izborna procedura neustavna.

Članak 71. Ustava Republike Hrvatske kaže da Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Prema tome, svakog zastupnika bira od 28125 do 45000, tj. od oko 0,625 do 1% birača. Poštujući postojeće izborne zakone, da se biračko pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, glasačima treba pored ostalog obvezno omogućiti glasovanje za jednu ranije javno obznanjenu Listu s čijeg popisa će se slučajnim izborom odabrati pripadajući broj zastupnika, već prema tome koliko je ta Lista ostvarila prava za izbor zastupnika.

U slučaju promjene zakonodavstva moglo bi se osigurati da spomenutu Listu biraju svi oni koji ne izađu na izbore, ne samo oni koji ne glasuju za bilo kojeg drugog od ponuđenih kandidata.

Na taj način bi se ustavna jednakost znatno bolje primijenila, a postojeće zakonodavstvo, koje ne uzima u obzir spomenuti gubitak ustavnih prava građanina, valja proglasiti neustavnom.

- 15:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 16.04.2011.

HRVATSKA AKADEMIJA SVJETSKE MISLI

Hrvatska je bremenita – što rađa?

Pišem tekst drugi dan nakon Alphons Orieve presude. Neću spominjati kome je Orie presudio (ni generalima, ni vodstvu, ni vojnicima, … možda narodu). Dovoljno će biti ubuduće reći samo Presuda i znat će se sve. Naime, kao što su nakon I. svjetskog rata govorili samo Svjetski rat i svi su znali da je to baš taj rat, jer nijednog drugog svjetskog rata nije bilo, a nakon II. svjetskog rata morali su već govoriti II. svjetski rat, ako su mislili na drugi, ili I. svjetski rat, ako su mislili na prvi. Tako i sada, ne postoji još ni jedna presuda na svijetu koja se Hrvatske tako tiče kao ova jučerašnja, pa riječ Presuda znači samo tu i nijednu drugu presudu. Dakle, pišem ovaj tekst dan nakon presude. Građani Hrvatske su u većini nezadovoljni tom presudom, ne govorim presudom Haaškog suda (tribunala), govorim samo Orievom presudom. Jedni od branitelja prosvjeduju o svom trošku, drugi razgovaraju u Banskim dvorima s predsjednicom Jadrankom Kosor o trošku naroda. U Srbiji likuju jer su Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u tzv. zločinačkom poduhvatu tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, Gojka Šuška, Zvonimira Červenka i Janka Bobetka. Ostali svijet mirno promatra. Baš ih briga. Dobro, njih se ne tiče. Tiče se samo nas. Zato mi moramo djelovati. Kako? Ne zna se. Jedni misle da bi trebalo smijeniti nesposobnu vlast, odmah raspisati (prijevremene) izbore (dobro, izborna je godina pa prijevremeni možda i ne bi bili, ali Jadranka Kosor je spominjala i ožujak naredne godine kao termin izbora – pa, ipak, prijevremene). Novi izbori, stare stranke, nesposobne pokrenuti zemlju iz duboke sveprisutne krize (ekonomske, financijske, razvojne, moralne, natalitetske…riječju, društvene krize). Već sam jednom pisao o nepostojanju jasnih kriterija o stanju našeg društva. Ako ne znate što vas boli, kako se liječiti?

Nema institucije, ni osobe kojoj bi većina građana vjerovala ako nešto uoči ili predloži. Nema autoriteta. Smatram nužnim da određeni autoriteti u društvu postoje (rekao sam autoriteti, ne autoritet).

Zato predlažem da se građanskom akcijom uspostavi neprofitna akademija, čiji bi naziv i program rada bio Hrvatska akademija svjetske misli (skraćeno HASM ili Akademija), najširi skup mislećih ljudi svijeta, sa zadatkom i ciljem diskutiranja svih životnih situacija ove zemlje i ljudi, prijedloga i javnog obznanjivanja rezultate svoga rada. Članovi akademije postali bi svi oni koji se samoinicijativno, ili po preporuci drugih, uključe u njezin rad, možda i samo jednom za svog života, prvenstveno u korist dobrobiti zajednice.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) odbila je prihvatiti za svoje članove neke ljude koji su putem HAZU-a imali što reći ovoj zajednici, i koji su u svijetu na svom stručnom području priznati. Oni se mogu uključiti u rad Hrvatske akademije svjetske misli. Jednako tako mogu se uključiti i članovi bilo koje druge akademije u svijetu, pa naravno i HAZU-a. Mogu se u Hrvatsku akademiju svjetske misli uključiti i bilo koji pojedinci ili grupe ljudi iz bilo kojeg dijela svijeta koji imaju što novoga reći ili poručiti iz svog djelokruga rada, ako sami osjete potrebu za takvim uključenjem. Jedini kriterij prihvaćanja njih i njihovih radova bio bi procjena kolegija Akademije o visini stručne pripremljenosti njihova rada, shodno visokim stručnim i publicističkim kriterijima Akademije.

- 22:13 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.04.2011.

ČETVRT SATA VELIKE TIŠINE - PRENOSIMO IZ VEČERNJEG LISTA

02.04.2011. u 23:47h miso je napisao/la:
ČETVRT SATA VELIKE TIŠINE
Mislio sam, mislio i smislio.
S obzirom na situaciju u Hrvatskoj uvjeren sam da puno više ljudi, od onih koji su se skupljali na svim dosadašnjim prosvjedima, želi prosvjedovati protiv ove Vlade Jadranke Kosor. Svojim izlascima i šetnjama gradovima to su i potvrđivali.
Dugotrajno, i još uvijek neplodno, protestiranje oslabilo je volju građana za takve prosvjede.
No, nije ih odvratilo od prosvjeda. Naravno, za dosadašnji oblik prosvjeda treba vremena, snage i izdržljivosti mjesecima. Narod se iscrpljuje. To ne može ostati tako još tjednima.
Zato predlažem; odaberimo dan za prosvjed Velikom tišinom.
Tih odabranih dana prosvjeda nećemo kao građani u vremenu od 12:00 h do 12:15 h slušati radio, gledati televiziju, komentirati ni pisati postove, kupovati novine, ugasit ćemo sve strojeve, zaustavit ćemo sve uobičajene aktivnosti u tih petnaest minuta - nećemo voziti aute, nećemo ulaziti u tramvaje, ni druga prometna sredstva, zaustavit ćemo svaki drugi uobičajeni život u tih petnaest minuta i tako pokazati Vladi da je prevršila svaku mjeru dobrog ukusa da dalje vodi ovaj narod. To možemo provoditi svake srijede do odlaska ove Vlade. Istovremeno efikasnošću takve akcije građani će pokazati i svim budućim Vladama da trebaju voditi računa o narodu, a ne samo o sebi, jer će im građani u suprotnom činiti to isto i davati do znanja javnosti da rade pogrešno u odnosu na ono za što su ih građani birali.
Prvi PROSVJED VELIKE TIŠINE može se organizirati već u slijedeću srijedu (06.04.2011) od 12:00 do 12:15 h. Dovoljno je vremena da se svi o tome obavijeste i da se mogu uključiti.
Ovakav oblik prosvjeda neće iscrpljivati narod, niti nanositi štete, a može poslati snažnu poruku Vladi.
Ako se slažete podržite ovakav prijedlog i potaknite ostale da ga prihvate i provode.

- 11:11 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se