nedjelja, 26.10.2008.
POZIV DRUŠTVU: RIJEŠIMO NEPRAVDE I NASILJE ĆE SAMO NESTATI
|
U ovim burnim vremenima tražio sam dodirne točke dvaju izraženih pojava; nepravde i nasilja. Našao sam da je njihova povezanost, njihova korelacija - kako bi se to znanstveno kazalo - veoma velika. Nasilja nema bez nepravde. Nepravda rađa nasilje. Ovo nisu fraze. To su životne činjenice. Pođite od najranije, dječje dobi. Svatko nepravdu doživljava na svoj način. Nepravda je posve osobni doživljaj. Nasilje je također osobni doživljaj. Neće svatko isti čin "nasilja" uvijek okarakterizirati na isti način, mada je nasilje s puno više objektivnih elemenata. Naravno, vrijeme je također element koji je ovdje u igri. Naime, zaboravljena nepravda više nije nepravda. Kad zaboravimo nepravdu ona više nije djelotvorni element. Učinjeno nasilje, pak, uvijek je nasilje, jer je ono opredmećeno, dakle objektivizirano. Mišljenja ljudi o nepravdi i o nasilju mogu se statistički utvrditi i tako posve objektivizirati kao elementi za daljnju raspravu. Recimo da je to učinjeno i da pojmovi "nepravde" i "nasilja" imaju posve jednoznačna, određena značenja o kojima smo se u stanju svi dogovoriti. Moja teza je već naprijed spomenuta: nasilja nema bez nepravde. Nadalje tvrdim: što je više nepravde veći su izgledi za nasilje. U tom smislu sve ovo što nam se danas događa posljedica je nepravde. To, što je nasilje danas veće, znači, posljedica je akumuliranih nepravdi iz prethodnih perioda ("Nije Bog mačka da plaća svaki dan", govorili su stari). Zato ovdje posve jasno ističem: probleme nasilja, koji nam se danas događaju, ne može i ne treba rješavati policija. Njih treba rješavati društvo. Ne čak ni politika, jer i politika se nažalost pokazuje tek kao jedna posve usko interesna grana. Politika bi to mogla rješavati, ali tek ako se uzdigne na razinu da prepozna spregu nepravde i nasilje, te ako ju uključi u svoje programe. Ali, probleme nasilja mora rješavati društvo. Odatle moj poziv društvu: posvetimo svu svoju pažnju rješavanju nepravde, nasilje će samo po sebi tada nestati. Tek ono malo što ga nakon toga ostane rješavat će policija. |
subota, 25.10.2008.
ŠTO REĆI POSLIJE PUKANIĆA
|
Sve temeljitije analize govore da policija ne može preokrenuti stvari. Oni mogu pronaći izvršioce atentata, ubojice, mogu čak i doći do nekoga od nalogodavaca. Svejedno to ne rješava problem u koji je Hrvatska dovedena. Desetljetno djelovanje politike koja je omogućila stanje u kojem smo se našli ima za posljedicu duboku ukorijenjenost kriminala u Hrvatskoj. Do ubojstva Ivane Hodak čak se nije ni priznavalo postojanje organiziranog kriminala kod nas. Kako se boriti protiv nečega što "niti ne postoji"?. Nakon prekjučerašnjeg ubojstva Ive Pukanića, i njegovog kolege Nike Franjića, govori se ne o mafiji, već o terorizmu. Znači, ako u narednom skorom periodu dođe do sličnih situacija, morat će se kao viši stupanje obrane, proglasiti nešto čak i više od terorizma, a to je onda ratno stanje. Pitam se da li je to stvarno moguće, u tako kratkom vremenu toliko otklizati, ili su naše opservacije bile pogrešne. Ne, to nije moguće. Znači stvari su već ranije bile takve oko nas, a prije ovih stravičnih prizora nije se željelo pogledati i prihvatiti činjenice. Zaključujem da Vlast koja je tako postupala zapravo nije dorasla voditi ovu zemlju. Oni su između mogućih putova odabrali oportunizam, čekajući da nas Europska unija primi pod svoje okrilje i riješi sve naše probleme. Političari bi time odgovornost za vođenje zemlje posve prenijeli na stranu EU, a našim političarima ostalo bi hvatanje što bolje pozicije na političkoj sceni Hrvatske i ubiranje što više novca i na Europskoj razini, dobre saborske mirovine, neprimjereno izoliranje zabranjenih mjesta okupljanja naroda koji ih je birao. |
subota, 11.10.2008.
ZNANSTVENI IZAZOV - DEFINIRAJTE MJERNU JEDINICU MIRISA
|
Među tekstovima novina o ubojstvima, mafiji i lomovima burzi nalazim jutros jedan zanimljiv životni članak: "Znanstvenici deseterostruko pojačali miris cvijeća" (Večernji list). A znanost je najveći pokretač promjena u svijetu. Dakle, svijet koji se želi izvući iz spomenutih problema treba se okrenuti napretku i znanosti. Odatle ovaj post i "važno" pitanje: ako je netko pojačao nešto 10 puta onda se treba znati i koliko iznosi "jedan puta" od toga što se pojačalo deseterostruko. Znači, ako se miris cvijeća povećao 10 (ili koliko već) puta onda bi se trebalo znati koja je jedinica za miris (cvijeta). A koja je to jedinica za miris? To se sada ne zna. Naime, na svijetu danas postoji sedam osnovnih mjernih jedinica: - za masu, kilogram (kg), - za duljinu, metar (m), - za vrijeme, sekunda (s), - za jakost el. struje, amper (A), - za množinu tvari, mol (mol), - za svjetlosnu jakost, kandela (cd), - za termodinamičku temperaturu, kelvin (K). Mjerna jedinica za miris se ne može izvesti iz ovih postojećih mjernih jedinica. A to za znanstvenike znači da tu mjernu jedinicu tek treba definirati. I dok se svijet, novine i TV bave prozaičnim, dosadnim, suhoparnim, običnim, jednoličnim, duhovno plitkim i svakodnevnim stvarima eto jednog znanstvenog izazova. Definirajte mjernu jedinicu za miris! |
srijeda, 08.10.2008.
KATARZA - MOŽE LI BEZ NOVIH IZBORA
|
Jučerašnje ubojstvo Ivane Hodak dovelo je Hrvatsku do jasne spoznaje da su priče o sigurnom gradu i državi posve ispolitizirane. Kad su neki još davno ranije vidjeli da je država nesigurna, oni drugi koji bi to trebali i prije i bolje vidjeti pričali su kako je Hrvatska sigurna zemlja. Uz malo logike zaključujemo: izjave ovih drugih su bile lažne, njihove izjave su bile ispolitizirane. Znači, one koji su lažno govorili ne treba kasnije ništa ni pitati, jer oni ne vide dobro. U te druge spada Milan Bandić. Ali, i naš premjer. Do nedavno je bio pun hvale za Berislava Rončevića i Anu Lovrin. Sinoć ih je smijenio. Kako to okarakterizirati nego kao politikantstvo u spašavanju vlastite pozicije. I kako mu uopće ubuduće vjerovati. Uzroci i korijeni mafije u Hrvatskoj su dublji od toga da bi ih mogli promijeniti i kompenzirati trojica novih ljudi pri ministarstvima. Bez strasti i navijanja; čini se da bez novih izbora Hrvatska neće moći pronaći prave krivce za nastalu situaciju. |
nedjelja, 05.10.2008.
LOMOVI BANAKA
|
Iskustva Amerike i sada Njemačke (Francuski Societe Generale i Švicarski UBS smo već zaboravili) pokazuju interesantnu poziciju banaka. Naime, bilo koja banka na svijetu počiva na povjerenju njenih klijenata. To povjerenje se stiče prvenstveno dobrim radom banke, ali, pokazuje se sada u aktualnim lomovima banaka, i prikrivanjem problema od javnosti. Prvo - dobar rad banke - je samo po sebi razumljivo. A drugo - prikrivanje problema od javnosti - dovodi u sumnju cjelovito povjerenje klijenata prema bankama. Izlazi, naime, da banci ne smijete vjerovati osim u jednom; da vas isplati kad to od nje tražite. Čini se sada da se u dugotrajnom prikrivanju problema od javnosti krije loš rad banke, sve do loma banke, kad se javnost više ne može obmanjivati. Naime, sve ove danas problematične banke nisu u problemu tri dana, ni tri mjeseca, pa siguran sam, ni tri godine, ali se o tome šutjelo, klijenti su se držali u uvjerenju kako je s poslovanjem banke sve u najboljem redu, sve do časa kad se to više nije moglo, i dugogodišnji problemi rada banke puknu kao prenapuhani balon. Znači, negdje u bakarskom sustavu nešto, očito, ne funkcionira kako valja, čim se prečesto događaju ovakve problematične stvari. To se u budućnosti treba ispraviti, ako se misli zadržati povjerenje klijenata. Čini se da javnost mora puno prije znati za probleme u radu banke, puno prije nego države moraju intervenirati, i na račun te iste javnosti spašavati odnosno sanirati banke. |
četvrtak, 02.10.2008.
NOVO PLESO I JARUNSKI MOST
|
Jučer su nagrađeni učesnici natječaja nove zračne luke Zagreba. Treba čestitati pobjednicima ovog natječaja za Novo Pleso. Projekt je zaista lijep. Doduše, šira publika nije imala prigodu vidjeti i radove ostalih učesnika, pa mi je teško reći da li su ti radovi nosili u sebi takvu ljepotu kao nagrađeni rad tvrtke IGH s gospodom Brankom Kincel i Velimirom Neidhardt. Da se vidjelo i ostale projekte mogle bi se raditi usporedbe, ovako samo kažem da je ovaj nagrađeni projekt veoma lijep. Čujem da je to Radićev projekt. Naravno, meni, kao neovisnom promatraču, je posve svejedno čiji je to projekt. Drago mi je, doduše, da pobjeđuju naši domaći projektanti. Nije mi, međutim, svejedno i bitno je da taj projekt bude izveden tako lijepo kao što u ovom projektnom obliku sada izgleda. Ako već nismo mogli načiniti usporedbe pristiglih projekata za Novo Pleso jedna druga usporedba se, međutim, ovdje nameće sama po sebi. Budući da se na Novom Plesu radi o projektu kojeg potpisuje ista osoba (Jure Radić) kao i onaj projekt Jarunskog mosta (na kojem, kao, ribari vuku neku, kao, mrežu) treba reći da sam osobno bio i da ostajem pri tome da onaj projekt tog mosta ne bi trebalo izvoditi. Jer, koliko se god ovaj projekt na Plesu prekrasno uklapa u okolinu, toliko se onaj projekt Jarunskog mosta ne uklapa, jer cijepa i dere okolinu do bola. Ne znam kakva je obveza investitora da uzima pri izvedbi nagrađene projekte. Ali sam za to da se napravi još jedna revizija projekata prije izvođenja. Ovu reviziju ne predlažem radi prekrasnog pobjedničkog projekta Novog Plesa, već radi prihvaćanja za izvedbu nagrađenog projekta Jarunskog mosta. Ta dva projekta su posve oprečna. Jedan je prekrasan i odmah bi ga trebalo realizirati, ovaj na Plesu. A drugi je rugoba, ne po samom obliku mosta, i taj je sam za sebe lijep, već po njegovoj uklopljenosti u predviđeni prostor, u onaj prostor na mirnom Jarunskom krajoliku, koji će vrištati do bola ako tamo nebo zapara nagrađeni Jarunski most. |
