utorak, 29.07.2008.
ŠUTNJOM PROTIV ZLOČINACA
|
Ovih dana pokopan je osuđeni ratni zločinac. Svećenik mu je održao posmrtno slovo veličajući njegov lik i djelo. Mediji su o tome podrobno izvijestili ... ... Mislim da bi nekako trebalo biti moguće da se mediji ostave bilo kakvog pisanja o onima koji su ubijali. Sudovi trebaju govoriti svoje, a štampa, radio, televizija i svi drugi mediji o tome ne trebaju opsežno izvještavati. Ako bi se dala samo kratka vijest da je umro taj i taj, osuđeni ratni zločinac, i gotovo. Nikakav komentar, nikakve napomene. Svatko tko bi na to imao bilo kakav komentar ili dodatno o tome pisao trebao bi se sramiti sam sebe i svega poštena svijeta. Može li to biti konvencija civiliziranog svijeta? Šutnjom protiv zločinaca! Pazite, ne šutnjom protiv zločina, da se razumijemo. Mislim da bi se upravo šutnjom protiv zločinaca najbolje borili protiv zločina koje će možda jednom proizvesti oni koji danas slušaju o zločincima, misleći da su to veliki ljudi kad se o njima već govori. |
nedjelja, 27.07.2008.
INOZEMNI DUG HRVATSKE PORASTAO (prenosimo iz Croatiabiz Info)
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura 25/07/2008 Bruto inozemni dug Republike Hrvatske tijekom prvih pet mjeseci ove godine povećao se za 1,7 milijardi eura te je na kraju svibnja iznosio gotovo 35 milijardi eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Pritom se njegov rast ubrzao s 4,4 posto u prvih pet mjeseci 2007. na 5,2 posto u istom razdoblju 2008. godine, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Najveći prirast vanjskog duga zabilježen je kod trgovačkih društava, za 1,4 milijarde eura, premda je intenzitet njihova inozemnog zaduživanja ublažen u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Inozemni dug banaka, nakon snažnog rasta na početku godine, krajem svibnja se vratio na razinu s kraja 2007., dok je kod inozemnog duga sektora države tijekom prvih pet mjeseci nastavljen trend smanjenja. Tako je inozemni dug države na kraju svibnja ove godine iznosio 6,6 milijardi eura, što je za 144 milijuna eura manje nego na kraju 2007. Padu duga države, navode iz HNB-a, najviše su pridonijele redovite otplate duga države Londonskom i Pariškom klubu, a zabilježene su i značajne otplate dugoročnih kredita HBOR-a. Udio države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu na kraju svibnja ove godine iznosi 18,8 posto (prema 20,2 posto u istom razdoblju lani). Istodobno je inozemni dug ostalih domaćih sektora (poduzeća) u razdoblju od siječnja do svibnja 2008. porastao za 1,4 milijarde eura te je na kraju svibnja iznosio 15,1 milijardu eura. Iako je rast duga ovog sektora bio nešto sporiji nego u istom razdoblju prošle godine (10,3 posto prema 13,3 posto), njegov je udio u ukupnom inozemnom dugu porastao i na kraju svibnja ove godine bio je 43,3 posto, prema 41,3 posto u istom razdoblju lani. Sporijem rastu duga ovog sektora ponajviše je pridonijelo smanjenje duga trgovačkih društava u mješovitom vlasništvu, dok se prirast duga javnih i ostalih (većinski privatnih) trgovačkih društava dodatno povećao. Inozemni dug banaka na kraju svibnja ove godine iznosio je 8,9 milijardi eura, što je na razini s kraja prošle godine. Udio vanjskog duga banaka u ukupnom ino zaduženju Hrvatske na kraju svibnja iznosio je 25,4 posto (prema 26,7 posto krajem svibnja prošle godine). Nakon uobičajenoga sezonskog rasta inozemnog duga banaka u prva dva mjeseca 2008., u iduća je tri mjeseca slijedio njegov znatan pad, čemu su pridonijele dokapitalizacije koje su pojedinim bankama omogućile znatno smanjenje njihovih dužničkih obveza prema inozemstvu, napominju iz HNB-a. Inozemni dug s osnove izravnih ulaganja u prvih se pet mjeseci ove godine pak, u odnosu na kraj 2007., povećao za 466 milijuna eura, te je krajem svibnja iznosio nešto više od 4,3 milijarde eura ili 12,5 posto ukupnoga inozemnog duga. U njegovoj strukturi najviše su porasle obveze banaka s osnove hibridnih i podređenih instrumenata. Hina |
petak, 18.07.2008.
LIK GRADONAČELNIKA
|
Marijan Rožić prvi je istakao svoju kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Čestitam mu na tome. U jednom postu pri isticanju predsjedničkih kandidatura obećao sam da ćemo se pozabaviti i izborima u Zagrebu. Evo sada prilike za to. Počet ću s profilom gradonačelnika, kao polaznom stepenicom za sve ostalo što u tom izboru slijedi. Dakle, prvo da vidimo što od gradonačelnika trebamo očekivati. Smatram da gradonačelnik treba imati dolje pobrojane osobine, koje bi mu dale najveće mogućnosti da dobro upravlja gradom. Pokazat će se kasnije da ove osobine treba imati i svaki dobar predsjednik države. Pođimo redom: 1. Gradonačelnik Zagreba treba imati energiju Bandića ili Čačiča, 2. racionalnost don Ivana Grubišića, 3. socijalnu osjetljivost Majke Tereze, 4. moralnu čistoću pape Ivana Pavla II, 5. vizionarstvo Većeslava Holjevca, i 5. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci. Ako navedene osobine u cijelosti ne posjeduje nijedna zasebna osoba (što je vrlo vjerojatno) onda treba birati Gradonačelničko tijelo, ekipu ili tim od više osoba koje su najbliže navedenim kvalitetama (recimo 3 do 5 osoba, svaka s po jednom ili dvije od tih osobina koja je kod dotične osobe najjače izražena). Mandat gradonačelnika formalno bi se mijenjao svakih 10 do 12 mjeseci. Funkcioniranje grada ili države suviše je važno da bi se prepustilo pojedinim osobama koje možda imaju samo neku od navedenih kvaliteta. Na predloženi način svojstva izabranih osoba optimalno bi doprinijela razvoju i napretku gradova ili država. |
nedjelja, 13.07.2008.
POLA GODINE KOALICIJSKE VLADE
|
Premjer Sanader govori danas o proteklih pola godine koalicijske vlade. A evo kako iz perspektive građanina izgleda presjek tih pola godine: 1. Međunarodni položaj Hrvatske, kaže premjer, nikad nije bio jači. Kako onda objasniti građanima da su unatoč tome Hrvatskoj zatvorena vrata ulaska u EU. Baš sada kad je taj položaj najjači i vrata su se najjače zatvorila. Primili su nas u NATO, to jeste. No, ostat će gorak okus preskakanja građana u donošenju odluke o tom pitanju. Čini se da smo primljeni isključivo radi tuđih interesa. 2. Standard građana porastom cijena je značajno pao. 3. Pravosudna reforma se i dalje nastavlja (do kada?). 4. Pravosuđe i korupcija najzahtjevniji izazovi, kaže premjer Sanader. Kako i ne bi bili kad "od glave riba smrdi" (izgleda uvijek i sada kako kaže narodna poslovica). Akcijski planovi za suzbijanje korupcije su u procesu provedbe i revizije (i tako će to izgleda biti i nadalje, tj. posve su neefikasni, inače bi već bili zaokruženi i prišlo bi se drugim temama). 5. Nijedan slučaj kriminalnih i korupcionaških ubojstva još nije razriješen. 6. Pelješki most je samo potvrda nečega što dobra vlada ne bi trebala imati (možda bahatosti bez pokrića). 7. Udio stranih gostiju od 85% je lijep broj koji istovremeno pokazuje bijedu naših građana. 8. Uvoz mesa je jako porastao. Kakva je to vlada i kakvi su to koalicijski partneri koji su dopustili tako loš trend? Posebno partner koji je primarno orijentiran na poljoprivredu i hranu. |
utorak, 08.07.2008.
LIJEPI MALI SVIJET
|
Cuda tehnike. Sjedim tisucama kilometara od Zagreba i pisem blog. Fantasticne mogucnosti danasnje tehnike. Samo da ih je koristiti na dobrobit covjeka. Ipak, sve sto je do danas napravljeno pokusalo se i zlorabiti. Na koncu ostaju dobra djela i svijet zato i moze uspjesno napredovati. Sredozemno okruzenje, 40 stupnjava u hladu. U Zagrebu, cujem, nocas bila oluja. Nadam se da je sve u redu. Do povratka slijedeci tjedan pozdrav svim blogerima i e-sabornicima. |
četvrtak, 03.07.2008.
U PITANJU SU I GLASAČI, A NE SAMO ČAČIĆ
|
Ovo što se dogodilo saborskom zastupniku Radimiru Čačiću prelazi mjere normalnog ljudskog ponašanja. Svakome se, naime, može dogoditi pogreška. Može previdjeti neki događaj, preskočiti neki trenutak... Za takve slučajeve postoje normalne procedure popravka. Izbaciti izabranog saborskog zastupnika iz Sabora zato jer nije u nekom zakonskom roku podnio neki zahtjev je nekorektno, a vjerojatno u krajnjem i protupravno. Jer, ne postavlja se ovdje samo pitanje postupka jednog saborskog zastupnika, njegovo nejavljanje Saboru glede želje da se vrati u saborske klupe, već i pitanje postupka ustanove koja je trebala obavijestiti svog člana o nastaloj situaciji i zamoliti ga da se izjasni da li aktivira svoj mandat ili ne. U krajnjem slučaju, kakav je odnos Sabora prema glasačima koji su birali saborskog zastupnika. Tko njih sada predstavlja? Kako se poštuje njihova volja izražena na izborima? Iznad pravilnika Sabora postoje druge, pa i veće pravne norme koje su u ovom slučaju vjerojatno povrijeđene. Ako je situacija s tim pravilnikom protupravna onda treba prilagoditi pravilnik a ne postupati po pravilima koja proizvode loše pravne učinke na višoj razini od odnosa prema saborskom zastupniku. U pitanju su elementarna ljudska i građanska prava. Uostalom, e-sabor ne bi nikada postupio tako da izbaci nekog svog člana a bez pitanja o njegovom stavu. Zato, e-sabor preporučuje Saboru da preispita svoje postupke. |
