Astronomy blog
15.01.2005., subota
"It is difficult to say what is impossible, for the dream of yesterday is the hope of today and reality of tomorrow" (R. Goddard)
 Današnji dan biti će zapamčen među svim astronomima i ljubiteljima znanosti kao jedan od najvažnijih datuma u evropskom istraživanju planeta i Sunčevog sustava. Nakon što su Amerikanci i NASA (a prije njih i Rusi) bili jedini uspješni u bliskom istraživanju i slijetanju na planete i njihove mjesece, osvanuo je i taj dan - evropska sonda Huygens spustila se na Saturnov najveći mjesec Titan! Iako je NASA iznimno uspješna u istraživanju bliskih nam planeta (Venera i Mars), iako su upravo oni razvili tehnologiju slijetanja na druge planete i upravljanja uređajima na prizemljenim sondama, konačno je i evropljanima uspjelo nešto slično. Ne zaboravimo, i Rusi su imali prilično uspjeha sa svojim sondama na površini Marsa i Venere (prve slike Marsa su upravo oni napravili). No danas, u petak poslije podne sonda Huygens uspješno je sletila na površinu Titana, i započela odašiljati pregršt slika i informacija! Ovo je po prvi puta u povijesti čovječanstva da je čovjek uspješno sletio jedan ljudski artefakt na površinu nekog planeta ili mjeseca u vanjskom dijelu Sunčevog sustavu, i ujedno najdalji objekt na koji je čovjek ikada sletio! Prve ideje oko slanja sonde na Titan zamišljene su još prije 25 godine kada se i započelo s ovim projektom. Prije 7 godina lansirana je sonda Cassini-Huygens u suradnji s NASA-om sa lansirnih rampi Floride. Sonda za istraživanje Titana se sastoji od dva dijela - komunikacijskog i istraživačkog satelita Cassini, te istraživačke sonde Huygens opremljena opremom i padobranima za spuštanje na površinu Saturnovog mjeseca. Huygens je prilikom lansiranja bio pričvršćen na Cassinija, da bi se prije 20-ak dana, kada se našao u blizini Titana, odvojio i započeo svoj put prema mjesecu. Sonda Cassini je za to vrijeme postavljena u orbitu oko Titana, te služi kao komunikacijski satelit - sonda Huygens podatke šalje Cassiniju, on ih prima i proslijeđuje na Zemlju. Na taj je način omogučeno sakupljanje informacije bez prestanka. Prilikom dolaska u orbitu oko Titana, Cassini je načinio do danas najljepše, najbliže i najbolje fotografije Saturna i njegovih prstena. Huygensu je trebalo skoro 20 dana da dođe do ruba Titanove atmosfere, dok je spuštanje trajalo nešto više od 20 minuta. Pri tome je sonda otvarala uzastopce 3 padobrana koja su je usporila dovoljno da meko sleti na površinu, a da pri tome neprestano mjeri atmosferske prilike i sakuplja znanstvene podatke. Treba naglasiti kako je središnji cilj ove misije istraživanje Titanove atmosfere i površine, a ne zadržavanje duže vremena na površini i analiza tla, zbog čega sonda posjeduje baterije koje su joj omogučavale rad samo pola sata nakon spuštanja. No pokazalo se da su baterije bile sasvim dovoljne za funkcioniranje i slanje podataka čak i 2 sata nakon spuštanja. Titan je najveći Saturnov prirodni satelit, drugi po veličini u Sunčevom sustavu (odmah iza Jupiterovog Ganimeda), veći čak i od planeta Plutona i Merkura. Titan posjeduje vrlo gustu i debelu atmosferu zbog čega nije moguće vidjeti njegovu površinu niti donje slojeve atmosfere sa Zemlje ili sonde koja prolazi mimo Titana. Za istraživanje površine Titan potrebno je spustiti se kroz guste oblake. Dok većina velikih mjeseca Jupitera i Saturna gotovo da i nema atmosferu, Titan je ima i previše - najgušću među mjesecima! Titanova atmosfera se sastoji uglavnom od dušika, metana i ugljik monoksida koji mu daju tipičnu naranđastu boju. Titanova atmosfera se sastoji od različitih vrsta ugljikovodika koji su presudni pri sintezi aminokiselina, temelja života na zemlji. Iz tog razloga Titan je izrazito zanimljiv jer može dati odgovore na pitanja nastanka života u Sunčevom sustavu. Osim toga, Titan se nije mnogo mijenjao u prošlosti, te može dati uvid u uvjete kakvi su vladali u Sunčevom sustavu prije nekoliko milijardi godina. Površina i atmosfera Titana može je u mnogome slična mladoj Zemljinoj atmosferi u kojoj su nastajale prve aminokiseline i ostvarivali se prvi uvjeti za život. Površina Titana je iznimno hladna, gotovo -180 C što onemogučava sintezu složenijih kemijskih spojeva. No, niska temperatura i dosta visoki tlak (1.6 puta veći nego na Zemlji) mogu omogučiti ukapljivanje metana i etana, pa su na Titanovoj površini moguća jezera, oceani i rijeke ovih ugljikovodika. Vjeruje se da je na Titanu moguća i kiša! Osim metana i etana, u Titanovoj atmosferi mogu se pronaći i acetilen, etilen, cijanovodik, ugljik monoksid. Danas poslije podne stigle su i prve fotografije površine Titana, zajedno s atmosferskim mjerenjima koje još treba detaljno obraditi. Na prvim slikama moguće je vidjeti tamne kanale nalik rijekama, vjerojatno stvorene radom neke tekućine poput metana ili etana. Na slici se također vidi nešto nalik obali, a očekuje se pronalaženje tekućeg metana ili etana koji prekrivaju barem dio Titana. Jedna od slika pokazuje stijene nalik na velike ledene gromade. Sonda posjeduje niz mjernih instrumenata - senzori za mjerenje atmosfersih uvjeta (tlak, vjetar, vodljivost), plinski kromatograf za određivanje sastava atmosfere, mikrofoni za slušanje gromova, kamere za snimanje površine, uređaji za određivanje sastava površine, radar za mapiranje površine. Inače, sonda je dobila ime po Christiaanu Huygensu koji je otkrio Titan 1655. godine, te Giovanniju Domenicu Cassiniju , velikom istraživaču Saturna (otkrivaću pukotine u prstenu koja je po njemu dobila ime) i otkrivaću nekoliko Saturnovih mjeseci. Cjelokupni projekt je težak više od 3 milijardi dolara, a gotovo u cjelosti je vođen od strane Evropske svemirske agencije. NASA je preuzela navigaciju i izgradnju Cassinija - orbitera. Kao kurizotet treba spomenuti da je misija gotovo neuspjela zbog problema s antenom - isti problem koji je imala i sonda Galileo. U oba slučaja konstruktori antene bili su Talijani. Prve slike sa Titana:    |
- 04:21 - Napisite nesto (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Hrvatski astronomi
Zvjezdarnica Višnjan Nebo na poklon Edukacijski projekt - svakako pogledati i pomoći Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split Odličan site o astronomiji Zvjezdarnica Vidulini Cool zvjezdarnica pored Kanfanara u Istri Koga vraga u životu radim? Meteori Link trenutno ne radi... otišao server Mlade zvijezde Samo za totalne freakove - prepuno grafova bez obrazloženja
Što se sluša?
Dire Straits & Marc Knopfler Henry Rollins' Band Blue Oyster Cult Metallica Astronomy - Blue Oyster Cult Clock strikes twelve and moondrops burst Out at you from their hiding place Like acid and oil on a madman’s face His reason tends to fly away Like lesser birds on the four winds Like silver scrapes in may And now the sand’s become a crust Most of you have gone away Come susie dear, let’s take a walk Just out there upon the beach I know you’ll soon be married And you’ll want to know where winds come from Well it’s never said at all On the map that carrie reads Behind the clock back there you know At the four winds bar Hey! hey! hey! hey! Four winds at the four winds bar Two doors locked and windows barred One door to let to take you in The other one just mirrors it Hey! hey! hey! hey! Hellish glare and inference The other one’s a duplicate The queenly flux, eternal light Or the light that never warms Yes the light that never, never warms Or the light that never Never warms Never warms Never warms The clock strikes twelve and moondrops burst Out at you from their hiding place Miss carrie nurse and susie dear Would find themselves at four winds bar It’s the nexus of the crisis And the origin of storms Just the place to hopelessly Encounter time and then came me Hey! hey! hey! hey! Call me desdinova Eternal light These gravely digs of mine Will surely prove a sight And don’t forget my dog Fixed and consequent Astronomy...a star |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||