Astronomy blog
12.01.2005., srijeda
Earth vs Asteroid - round two
Nije mi se baš dalo pisati u posljednje vrijeme, a i nisam baš imao nešto vremena. Sa druge strane, obiteljski problemi, blagdani i obaveze toliko su me pritisli da nije bilo vremena za blog. No evo ipak, nakon skoro dva mjeseca pauze, odlučih ponovno nešto napisati, dodati na već započete teme. Ljudi čitaju, pa već i ta činjenica veseli jer znam da ne pišem samo za sebe, već i netko drugi nešto od toga pročita, a možda i nečega korisnoga pronađe. U posljednje vrijeme na forumu a i u javnosti dosta se govorilo o elementarnim nepogodama, katastrofama, udarima asteroida, zemljotresima i kataklizmama, a sve motivirano nedavnom tragedijom u JI Aziji. Doista, ovo je najveća tragedija koju čovječanstvo poznaje u proteklih nekoliko stolječa, vjerojatno još od vremena dok je kuga harala Evropom i Azijom. Tužno je danas vidjeti ona draga i predivna mjesta na kojima si provodio sate kupajući se u tirkiznom moru ili šetajući pješčanim plažama kako danas postaju grobnice tisućama ljudi... U isto vrijeme kada je tsunami poharao obale Azije, pojavila se još jedna vijest, još jedna potencijalno katastrofalna opasnost. Otkriven je asteroid 2004MN4 koji je predstavljao potencijalnu prijetnju sudara sa Zemljom. U prvih nekoliko dana promatranja i pračenja asteroida oko Božića, na temelju malog broja mjerenja, relativno velike nepreciznosti određivanja točnog položaja na tako velikoj udaljenosti od Zemlje, i malog pomaka na nebeskoj sferi, izračunato je da orbita asteroida presjeca Zemljinu orbitu, i da postoji mogućnost sudara. Prvi proračuni mogućnosti sudara dali su oko 3% vjerojatnosti da će do sudara doči 13. travnja 2029. godine, što je asteroid odmah smjestilo na vrijednost 4 torinske skale. Torinska skala opisuje potencijalnu opasnost pada asteroida skali vrijednosti od 1 do 10. Niti jedan drugi asteroid nikada nije imao tako visoku vrijednost na torinskoj skali. Znanstvena javnost odmah je alarmirana i mnoge zvjezdarnice su podignute na noge. Načinjene su na stotine mjerenja položaja, asteroid se pratio iz sata u sat, iz dana u dan. Na kraju, nakon nekoliko dana stalnog pračenja, točnog mjerenja položaja i mnogo većeg pomaka asteroida na nebeskom svodu nego što je to bilo nakon svega nekoliko dana pračenja, ponovno je izračunata njegova orbita. Proracuni su pokazali da do sudara sa Zemljom ipak neće doći, a da je vjerojatnost gotovo zanemariva, iako još uvijek postoji. Na torinskoj skali, asteroid je sa vrijednosti 4 'sišao' na 1. 2004MN4 tipičan je asteroid, niti preveliki niti premalen. Promjera je 470 metara, što s obzirom na veličinu ne predstavlja kataklizmičku opasnost za Zemlju. Tek asteroidi promjera desetak km i više predstavlja pravu globalnu opasnost za Zemlju, čijim udarom bi večina živog svijeta bila zbrisana sa planeta. Bilo izravno udarom i direktnim posljedicama udara (tsunami), ili dugoročnim posljedicama poput nuklearne zime, nedostatka hrane i bolesti. Kinetička energija koju bi zemljina površina i atmosfera apsorbirala padom ovog asteroida iznosi 2 700 MT, što je jednako eksploziji oko 55 največih hidrogenskih bombi (najveća hidrogenska bomba oslobađa energiju od oko 50 MT). Iako je prema mjerenjima i proračunima vjerojatnost sudara prije 15-ak dana bila 2.7%, danas je ona korigirana na samo 0.05 promila, ili 0.005%. Vjerojatnost sudara je manja od pozadinske prosječne vjerojatnosti sudara s nasumičnim asteroidom koja nam svaki dan prijeti. Dakle, veća je vjerojatnost da će nas neki drugi asteroid pogoditi nego sporni asteroid 2004MN4. Asteroid će proči na udaljenosti od 64 000 km od Zemlje, što je gotovo 1/6 udaljenosti između Mjeseca i Zemlje. Što znači da će asteroid ući unutar putanje Mjeseca. Asteroid nije impresivno velik, pa će na nebu biti vidljiv kao zvijezda 5. magnitude. Dakle, moći čemo ga vidjeti prostim okom iako će biti prilično slabog sjaja. 2004MN4 otkriven je u lipnju 2004. godine, a njegov položaj je izmjeren sa popriličnom nepreciznošću zbog slabog sjaja i velike udaljenosti od Zemlje. Negdje oko Božića proračunata je točna putanja koja je ukazivala na 2%-tnu vjerojatnost sudara. U slijedečih 5 dana asteroid je pračen sa velikog broja zvjezdarnica, načinjena su precizna mjerenja, a u arhivama Spacewatch asteroid je pronađen na snimkama još iz ožujka. Na taj način dobiveno je 511 mjerenja između 15. ožujka 2004. i 10. siječnja 2005. Opasnost udara asteroida je prisutna i neminovna - više nije pitanje da li će asteroid pasti na Zemlju, već je pitanje kada će se to dogoditi. Na žalost, nitko u svijetu ne shvaća ozbiljno ovu opasnost. Financijska i stručna ulaganja i projekti koji se bave pretraživanje neba u potrazi za potencijalno opasnim asteroidima su gotovo nepostojeća i izrazito mala. Istraživanja moguće zaštite od sudara te sustavan projekt skeniranja neba u potrazi za asteroidima ne podržava direktno niti jedna država ili grupa država, a izdavanja najvećih agencija i institucija u svijetu su vrlo malena. Jedina organizacija koja pokušava sustavno organizirati pretraživanje neba i pračenje otkrivenih asteroida, te eventualno pronaći načine zaštite od sudara, je Spaceguard fondacija. U Spaceguard je uključeno nekoliko zemalja, među kojima i Hrvatska (zvjezdarnica Višnjan), a vodeći su Italija, Japan i Velika Britanija. Posebno za potrebe pračenja otrkivenih asteroida utemeljena je internet baza asteroida čija se orbita sječe s orbitom Zemlje - NEODyS (Near Earth Object Dynamic Site). Na tom siteu moguće je pronaći popis svih objekata čije se orbite presijecaju sa zemljinom (takvi asteroidi se nazivaju Near Earth Object - NEO) s osnovnim karakteristikama, vjerojatnošću i vremenima potencijalnih sudara. Kako bi se opisala opasnost udara asteroida, te posljedice njegovog pada na Zemlju, živa bića, ekosustave i klimu, utemeljena je torinska skala. Jednako kao što imamo Richterovu i Merchalijevu skalu za snagu i razorne posljedice potresa, tako je utemeljena i torinska skala za udare asteroida. Torinska skala ima vrijednosti od 1 do 10, a temelji se na dva kriterija - vjerojatnosti sudara i ukupnoj energiji sudara ili karakteru posljedica (lokalno, regionalno ili globalno razaranje). Asteroid vrijednosti 0 na skali ima zanemarujuće malu vjerojatnost sudara. Vrijednost 1 je objekt koji zahtjeva stalno pračenje a ima vjerojatnost sudara jednaku stalno prisutnoj vjerojatnosti slučajnog sudara. Vjerojatnost takvog sudara je iznimno mala. Između nekoliko stotina NEO asteroida koji se neprestano prate i koji presijecaju zemljinu orbitu, svi imaju vrijednost 0 na torinskoj skali, osim 3 asteroida (2004MN4, 2004VD17 i 2000SG344) čija je vrijednost 1. Kod vrijednosti 2 radi se o bliskom ali ne i neobičnom susretu kod kojeg je sudar malo vjerojatan. Vrijednosti 3 i 4 označavaju asteroide s vjerojatnošću sudara od 1% i više koji mogu uzrokovati lokalno i regionalno razaranje. Takvi asteroidi zaslužuju znatnu pažnju među kojima je bio i 2004MN4 (skala 4). Vrijednosti od 5 do 7 označavaju iznimno prijeteće asteroide koji imaju veliku vjerojatnost sudara i mogu izazvati regionalno (5) i globalno (6) razaranje te vrlo veliku vjerojatnost globalne katastrofe (7). Do sudara dolazi sigurno ako asteroid ima vrijednosti od 8 do 10. 8 - lokalno razaranje koji se događa otprilike jednom u 100 godina 9 - regionalno razaranje koje se događa otprilike jednom u 10 000 godina 10 - globalna katastrofa koja uzrokuje klimatske promjene, a događa se jednom u 100 000 godina ili rjeđe. Osim torinske skale, konstruirana je Palermo skala. Torinska skala se temelji na 2 parametra - vjerojatnosti sudara i razini razaranja, te je namijenjena prvenstveno upotrebi u javnosti. Palermo skala je mjera isključivo vjerojatnosti sudara, bez razmatranja posljedica na Zemlji. Moguće je izračunati prosječan rizik i vjerojatnost slučajnog pada asteroida neke veličine na temelju geoloških i astronomskih podataka, što predstavlja pozadinsku vjerojatnost sudara. U odnosu na nju mjeri se Palermo skala. Ako je vjerojatnost sudara s asteroidom 10 puta manja od svakodnevnog slučajnog pozadinskog sudara s asteroidom iste veličine, tada on na Palermo skali ima vrijednost -1. Ako je ta vjerojatnost 100 puta manja, tada mu je vrijednost -2. Za 100 puta veću vjerojatnost od svakodnevnog slučajnog sudara, vrijednost na Palermo skali iznosi 2. Između nekoliko stotina NEO asteroida u NEODyS samo 3 imaju vrijednost 1 na torinskoj skali: ------------------------------------------------------------------------ Ime asteroida Godina susreta Palermo skala Veličina asteroida 2004MN4 2053/04/13.511 -1.90 ~400 m 2004VD17 2091/05/04.299 -1.32 0.5 - 1.2 km 2000SG344 2071/09/16.043 -2.59 30 - 70 m Vjerojatnost sudara s 2004MN4 je 100 puta manja od prosječne vjerojatnosti slučajnog pada asteroida. Asteroid 2004VD17 čak ima veću vjerojatnost sudara, a 2000SG344 je beznačajan jer je premalen da bi uopće dospio do površine Zemlje. Koliko često asteroidi padaju na Zemlju? I trebamo li se doista plašiti? Geološka i astronomska istraživanja dala su slijedeće rezultate: Veličina Učestalost Veličina kratera Energija asteroida --------------------------------------------------------------------- 1 cm 8.2 sekundi N/A (meteor) N/A 10 cm 34 minute N/A (meteor) N/A 1 m 6 dana N/A (meteor) N/A 10 m 4.1 godina N/A (eksplodira u 60 KT zraku) 100 m 1000 godina 1.3 km 60 MT (60000 KT) 1 km 260 000 godina 12.5 km 60 000 MT 10 km 66 milijona godina 122 km 60 milijona MT 100 km rani sunčev sistem 847 km 60 milijarde MT Ove brojke su samo približne, jer razina razaranja i oslobođena energija ne ovise samo o veličini asteroida već i o sastavu. Asteroid koji je pao u područje Tunguske 1908. godine imao je promjer od oko 50 metara i oslobodio je oko 15 MT energije, unistivši šumu u radijusu i do 50 km. 8 puta veći MN4 2004 bi, za razliku od Tunguske eksplozije, uspo doči do površine zemlje i napraviti krater promjera oko 6 km. Zona totalne destrukcije iznosila bi 50 km od središta udara, a unutar te zone malo tko bi preživio (zona totalne destrukcije u Hiroshimi je iznosila oko 900 metara od središta eksplozije bombe). Ako bi asteroid pao na područje SAD-a, van velikih naseljenih gradova, broj žrtava kretao bi se oko 300 000. No, ako bi asteroid pao na Indiju, broj žrtava popeo bi se i do 2 800 000. U slučaju kada bi asteroid pao u more, tsunami bi na udaljenosti od 1000 km od središta pada asteroida bio visok oko 15 metara, a 100 km od središta čak i do 60 metara. Pri tome mehanizam nastanka tsunamija jako ovisi o dubini vode na mjestu gdje se udar dogodio - što je more pliće to je tsunami veći. Za one koji se žele igrati 'Boga' i bombardirati zemlju asteroidima različite veličine, izrađene su odlične stranice koje izračunavaju efekte impakta (dimenzije kratera, klimatološke, termičke, seizmičke i zračne posljedice te razina razaranja). |
- 05:53 - Napisite nesto (1) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Hrvatski astronomi
Zvjezdarnica Višnjan Nebo na poklon Edukacijski projekt - svakako pogledati i pomoći Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split Odličan site o astronomiji Zvjezdarnica Vidulini Cool zvjezdarnica pored Kanfanara u Istri Koga vraga u životu radim? Meteori Link trenutno ne radi... otišao server Mlade zvijezde Samo za totalne freakove - prepuno grafova bez obrazloženja
Što se sluša?
Dire Straits & Marc Knopfler Henry Rollins' Band Blue Oyster Cult Metallica Astronomy - Blue Oyster Cult Clock strikes twelve and moondrops burst Out at you from their hiding place Like acid and oil on a madman’s face His reason tends to fly away Like lesser birds on the four winds Like silver scrapes in may And now the sand’s become a crust Most of you have gone away Come susie dear, let’s take a walk Just out there upon the beach I know you’ll soon be married And you’ll want to know where winds come from Well it’s never said at all On the map that carrie reads Behind the clock back there you know At the four winds bar Hey! hey! hey! hey! Four winds at the four winds bar Two doors locked and windows barred One door to let to take you in The other one just mirrors it Hey! hey! hey! hey! Hellish glare and inference The other one’s a duplicate The queenly flux, eternal light Or the light that never warms Yes the light that never, never warms Or the light that never Never warms Never warms Never warms The clock strikes twelve and moondrops burst Out at you from their hiding place Miss carrie nurse and susie dear Would find themselves at four winds bar It’s the nexus of the crisis And the origin of storms Just the place to hopelessly Encounter time and then came me Hey! hey! hey! hey! Call me desdinova Eternal light These gravely digs of mine Will surely prove a sight And don’t forget my dog Fixed and consequent Astronomy...a star |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||