a-ekologija

srijeda, 26.10.2005.

Odbačen projekt družba Adrija.

Povodom donošenja konačne odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti studije projekta Družba Adria, Franjevački svjetovni red održao je u jutarnjim satima u utorak 25. listopada prosvjed ispred hotela Panorama u Zagrebu gdje je zasjedala Komisija za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria. Na mirnom skupu okupilo se stotinjak prosvjednika, a trajao je, kao što je i najavljeno, sat vremena.

"U kojem će se smjeru razvijati Hrvatska i u kojem smjeru će se koristiti njeno Jadransko more, nije samo gospodarsko ili političko pitanje, već je za to pitanje zainteresirana i crkvena javnost koja se u njegovom konačnom rješavanju želi aktivno uključiti", stoji u pozivu za ovaj skup na kojemu je Zoran Milić, ministar mjesnog bratstva kaptol Franjevačkog svjetovnog reda, iznio razloge organiziranja prosvjeda.

"Ako je njima stalo samo do novca, nama je stalo do mora. Naprosto je nevjerojatno da bi oni zbog jednog malog profita mogli riskirati tako velike nacionalne interese kao što su Jadransko more i područja bogata vodama u Gorskom Kotaru", upozorio je Milić.

"Htjeli bi smo vjerovati da će ova komisija, koja ovdje danas zasjeda, uvažiti glas razuma, neovisne struke i glas zdravoga domoljublja koje želi ovu našu prekrasnu zemlju sačuvati i predati neoštećenu budućim generacijama“, rekao je don Šuljić.

"Turizam je naša nafta - ne treba nam Družba Adria", "Čuvajmo biser Jadrana", "Nafta ili turizam - pitanje je sad", samo su neki od transparenata koje su nosili sudionici prosvjeda pred zagrebačkim hotelom Panorama, gdje su se sastali članovi Komisije.

(to je bilo jučer, a danas znamo i što je komisija za procjenu utjecaja na okoliš odlučila)

KOMISIJA za procjenu utjecaja na okoliš projekta "Družba Adria" odbacila je, nakon cjelodnevnog zasjedanja, studiju utjecaja toga projekta na okoliš kao necjelovitu i nedovoljno stručno utemeljenu te ocijenila da zbog toga ne može biti upućena na javnu raspravu. Članovi Komisije većinom su glasova predložili uskratu odobrenja za zahvat i takvo će mišljenje uputiti Ministarstvu zaštite okoliša koje se o tome može očitovati u roku od mjesec dana.

Predstavnici JANAF-a su pak smatrali da je u studiji bilo dovoljno elemenata da bi se moglo raspravljati o projektu Družba Adria.

Predsjednik Komisije Nenad Mikulić izrazio je nezadovoljstvo što studija ne ide na javnu raspravu, jer je tako, rekao je, javnost uskraćena za dobar dio odgovora na pitanja koja se javljaju vezano uz promet brodova i tankera na Jadranu.
Predstavnica JANAF-a Jasna Daničić je izrazila žaljenje zbog današnje odluke većine članova Komisije i ocijenila da je u studiji bilo dovoljno elemenata da bi se moglo raspravljati o projektu Družba Adria. S tim u vezi najavila je i mogućnost upravnog spora.

Članovi Komisije u današnjoj su raspravi iznijeli niz propusta i neka pitanja na koja ni treća verzija studije nije odgovorila. Većina članova Komisije složili su se da je studija trebala bar pokušati odrediti ukupni trošak mjera zaštite okoliša kao i utjecaj projekta Družbe Adria na ribarstvo i turizam na cijelom području Jadrana. Ustvrdili su da nisu dovoljno obrađeni podaci o zonama sanitarne zaštite vode za piće, da nije napravljena simulacija akcidenata te da nisu predviđeni najgori mogući scenariji utjecaja na okoliš.

Voditelj izrade studije Darko Mayer je rekao da bi bilo neobjektivno unošenje u studiju procjena o mogućim havarijama, jer bi se u javnosti stvorila percepcija da su samo JANAF-ovi tankeri opasniji za plovidbu Jadranom od njih 650 koji godišnje uplove u Jadran.

Sjednici, koja je bila otvorena za javnost, prisustvovali su i predstavnici ekoloških udruga, koje su izrazile zadovoljstvo odlukom Komisije.

"Ovi nije konačna pobjeda. Konačna pobjeda će biti kad hrvatska Vlada objasni mađarskoj Vladi da izlazi iz projekta Družba Adria", rekao je Vedran Piršić iz udruge Eko Kvarner.

(preuzeto s Indexa i Križa života)

- 12:15 - Komentari (2) - Printati, da ili ne? - #

utorak, 25.10.2005.

Što je to ekologija?

Ekologija je znanost koja se razvila kao grana biologije - znanosti o živom svetu oko nas. Ekologija je nznanost koja proučava ne samo razne žive organizme, već i okolinu u kojoj žive - mjesto u prirodi koje nastanjuju i druge prirodne čimbenike koji ih okružuju. Na primer, ekolozi ne proučavaju samo ribe, već i vodu, izloženost sunčevoj svetlosti, obilnost hrane i sve druge faktore koji mogu utjecati na ribe u određenom mjestu koje nastanjuju (tzv. staništu) tokom njihovog života.

Što su to ekosistemi?

Ekosistemi predstavljaju određena područja koja ekolozi proučavaju. Ekosistem može biti veoma mali (kao na primer, obična bara) i veoma veliki (kao na primer, cijeli Atlantski okean). Pod ekosistemom se podrazumijeva svaki živi organizam i svaka neživa materija u toj ovlasti, pa tako uključuje više manjih živih zajednica koje utječu jedna na drugu. U jednoj bari ekolozi mogu proučavati zemljište na njenom dnu, temperaturu, dubinu, sunčevu svetlost, atmosferski pritisak, uobičajene vremenske prilike, vjetar i sl.To su neživi elementi ekosistema. Ekolozi proučavaju i sve žive organizme koji ga nastanjuju, njihove zajednice i međusobne odnose, tako da je proučavanje ekosistema vrlo složen zadatak. Također, ekosistemi međusobno utječu jedni na druge - bara na obližnju rijeku, rijeka na obližnji grad, grad dalje na regiju, regija na državu i tako dalje.

U prirodi ništa nije nepokretno. Ekosistemi su kao veliki živi organizmi koji se stalno kreću i menjaju - ne samo životinje, već i biljke i nežive materije, kao što su energija, hranljive tvari i sl. Sve u prirodi neprestano ili teče ili se pretvara u nešto drugo kroz ekosistem - bakterije u zemljištu stvaraju i prerađuju azot, biljke azot koriste za svoj rast i razvoj, dajući tako životinjama hranu, sunce neprestano zagrijava ekosistem, on isparava, itd. Ekosistem je neprestano u pokretu i promjeni, čak i kad se to ne može videti. Energija neprestano protječe kroz ekosistem, a materija kruži.

Što je to biosfera?

Biosfera predstavlja skup svih živih ekosistema na Zemlji. Već smo napomenuli da ekosistemi međusobno utječu jedni na druge - to se posebno odnosi na žive ekosisteme, odnosno biosferu, gde je u suvremeno doba najvažniji čimbenik čovjek. Čovjek svojim djelovanjem posljednjih stoljeća opasno ugrožava opstanak ostalih živih ekosistema, pa neki izumiru ili su na samoj granici potpunog nestanka s lica Zemlje. Na primjer, kada se u termoelektranama koristi ugljen kako bi se proizvodila struja, otpadne materije, otrovni plinovi i dim dižu se visoko u zrak i kruže oko čitave planete! Na taj način, čovjek utječe i na udaljene ekosisteme s kojima nije u direktnoj vezi, zapravo, utječe na cjelokupnu biosferu. Isto se dešava i kada ljudi koriste pesticide, otrovne boje i raspršivače i druge hemikalije - sve to odlazi u zemljište, koje rijeke ispiru i tako odnose otrovne materije do mora i okeana. One utječu na nenormalan razvoj određenih bakterija zbog kojih mnoge ribe ugibaju, a tada veće ribe nemaju dovoljno hrane, pa i one umiru. Na taj način, posljedice su po Zemlju i čovječanstvo snažne i opasne. Zemlja kao planet jedan je veliki organizam gde se sve međusobno prožima i utječe jedno na drugo, pa i mnogi udaljeni djelovi Zemlje trpe posljedice zagađivanja nekog određenog predjela.

(iz male škole ekologije. A ima još, ako nekoga posebno zanima.)

- 23:40 - Komentari (0) - Printati, da ili ne? - #

utorak, 18.10.2005.

Pamela protiv modnog krzna

Moja draga glumica i još svašta drugo, Pamela Anderson u ime organizacija People for the Ethical Treatment of Animals, Prijatelja životinja te NOKIA Cro-a-portera zatražila je od hrvatskih modnih dizajnera da u svojim kreacijama ne koriste životinjsko krzno.

Pamelino pismo stiglo je na adrese tridesetak hrvatskih modnih dizajnera, među kojima su Matija Vuica, Leonarda Boban, Amarie, Budoir, Ivana Popović, Boris Pavlin, Hippy Garden, Oliver Jular, Madame DEMODE, Robert Sever, Image Haddad. Uz pismo je priložena i video snimka koju je glasovno popratila sama Pamela Anderson, uz hrvatske titlove, na kojoj opisuje užasnu patnju životinja uhvaćenih u zamkama ili uzgojenih na farmama krzna, dok se prizori patnjom ispunjenih života i smrti životinja pojavljuju na ekranu.

Na video snimci Anderson gledateljima predstavlja skriveni svijet farmi krzna i zamki za životinje širom svijeta. U Rusiji vukove, dabrove i rakune hvataju u zamke, nakon čega se utope ili budu nasmrt pretučeni u divljini, a u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama činčile i kune umiru od elektrošokova ili lomljenja vratova na farmama krzna. U Koreji, zemlji koja proizvodi najviše krzna, lisice ubijaju drvenim gredama.

"Zaprepastim se kada čujem da neki dizajneri i dalje pretvaraju životinje u žrtve mode", rekla je Pamela i tako, barem ćemo tako napisati, pomogla zaštiti životinja.

- 22:39 - Komentari (1) - Printati, da ili ne? - #

nedjelja, 09.10.2005.

Moj novi pas

Pomalo tužan (kako za koga) tekst o svim mojim psima koji je završio: 'a trenutačno nemam niti jednoga', dobio je svoj nastavak. Prije mjesec dana sestra je donijela doma novog simpatičnog cucka. Ime mu je Riki, tj. ja ga tako zovem, iako je ženskog spola i pravo mu je ime Rikica. Tako ga je nazvala sestra koja ga je donijela i zahtjeva od nas da je podržimo.
Prvih nekoliko dana držali smo ga na lancu jer smo se bojali da nam ne pobjegne, ali i sad kad se je već naučio, držimo ga na lancu da ne trči baš svuda za svima. sigurno da se buni, ali trpi i ne smeta mu previše jer zna da će stići i večer ili doba šetnje kada će ponovo uživati potpunu slobodu. Pa evo, neću puno dužiti, nego samo da ga vidite.
Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

- 20:28 - Komentari (1) - Printati, da ili ne? - #

Image hosted by Photobucket.com

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se