Imena slavenskih bogova uglavnom su nam poznata, sačuvana u narodnoj tradiciji i šturim izvorima koje posjedujemo. Kako nikada nije učinjen neki ozbiljniji pokušaj, niti u prošlosti, niti u današnjem vremenu, da se načini neka ozbiljnija klasifikacija staroslavenskih božanstava, zaljubljenicima (jer teško da se itko može zvati stručnjakom na ovom polju) ostaje samo da to čine sami, koliko god to nepouzdano i neprovjereno bilo. Time se zapravo svi upuštamo i u zamke koje taj posao u sebi sadrži, jer, kako je jedan moj poznanik, takodjer zaljubljenik u slavenski paganizam rekao - Previše je mistifikacije, neopaganskih dodataka i namjerno učenjenih grešaka u interpretaciji slavenske mitologije kakvu danas znamo. Ja se u potpunosti slažem s njim. |
Vrlo je teško izdvojiti vjerodostojne izvore za ranu slavensku povijest, posebno religiju. Iako su Slaveni poznati jos i rimskim povjesničarima kao što su Tacit, Ptolomej i Plinije (pominju se pod imenom Vendi ili Veneti) o njima ne postoje nikakvi pouzdani podaci sve do seobe naroda. Tada su, pod pritiskom Huna i Gota, velike grupe slavenskih plemena napustila svoja obitavališta iza Karpata i zaputila se prema jugoistoku, u pravcu današnje Ukrajine (dolina Dnjepra i Dnjestra), zapadu (prema Visli i Odri), dok se ostatak zaputio prema jugu, na Balkanski poluotok. Tako je i nastala podjela na Zapadne, Istočne i Južne Slavene. Vrlo malo izvora postoji za ovaj period. Može se izdvojiti vrlo važno djelo bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta (905 - 959) De administrando imperio (O upravljanju carstvom) u kojem se u jednom djielu osvrće i na naseljavanje Slavena na Balkanski poluotok. Osim toga, tu spada i "ozloglašena" Knjiga Velesova, zbornik tekstova, navodno nastao u periodu između 7.-9. stoljeća, pronađen u 19 stoljeću. Velesova knjiga izlaže povijest Slavena od najstarijih vremena, vremena slavenskih praotaca Bogumira i Ora, sve do borbe protiv germanskih plemena. Knjiga je vrlo vrijedna jer iscrpno izlaže mnoge aspekte slavenskog poganizma, kako panteon bogova, tako i običaje te molitve.Vjerodostojnost Velesove knjige, međutim, osporava se zbog nelogičnosti u jeziku kojim je pisana te zbog sumnjivih okolnosti u kojima se pojavila (više o Velesovoj knjizi u nekom od sljedećih postova). |
Pošto se jako zanimam za europsku, posebno slavensku pogansku prošlost, mitologiju, kulturu, često surfam internetom u potrazi za člancima koji će me upoznati s tom tematikom. Nije google nimalo loš, nadje on mnogo toga, ali čim otvoriš jednu od tih stranica, zamisli šta se dogodi: ili je na engleskom, pa ti se ne da čitati (ako znas engleski, naravno) ili je nejasna, neorganizirana i daje potpuno oprečne podatke od onih koje daju prethodne koje si posjetio. Nažalost, takvih ima na bacanje i nimalo ne pomaže u shvaćanju onoga sto je stoljećima potiskivano od dominantne religije, u cestim slučajevima zabranjivano, ali isto tako i redigirano pa danas nitko ne može sa sigurnošću reći što je izvorno, a što izmišljotina novog doba. |
kolovoz, 2007 | > | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv