DVERI PERUNOVE

Imena slavenskih bogova uglavnom su nam poznata, sačuvana u narodnoj tradiciji i šturim izvorima koje posjedujemo. Kako nikada nije učinjen neki ozbiljniji pokušaj, niti u prošlosti, niti u današnjem vremenu, da se načini neka ozbiljnija klasifikacija staroslavenskih božanstava, zaljubljenicima (jer teško da se itko može zvati stručnjakom na ovom polju) ostaje samo da to čine sami, koliko god to nepouzdano i neprovjereno bilo. Time se zapravo svi upuštamo i u zamke koje taj posao u sebi sadrži, jer, kako je jedan moj poznanik, takodjer zaljubljenik u slavenski paganizam rekao - Previše je mistifikacije, neopaganskih dodataka i namjerno učenjenih grešaka u interpretaciji slavenske mitologije kakvu danas znamo. Ja se u potpunosti slažem s njim.
Ponavljam, sve što ovdje iznosim također je u velikoj mjeri nepouzdano i ne bi se trebalo smatrati izvornim i neprikosnovenim. Na osnovu dostupnih mi izvora, koje i sam pokušavam donekle razvrstati, ja ću pokušati napraviti pregledan popis slavenskih bogova. Popis.... tu se ponovno sjetim mog poznanika, koji nimalo ne odobrava pristup "popisa" jer su tako koncipirane sve web-stranice i publikacije koje danas postoje na ovu temu, za koje on smatra da je najbolje izbjegavati ih, i koliko je to moguće, tražiti ipak malo bolji, ozbiljniji rad koji se ne čini kao da je sve na njemu nabacano na hrpu pa tiskano, ili objavljeno, ovisno o kojoj vrsti publikacije se radi. Pokušat cu slijediti njegov savjet, i u nekoliko članaka, pozabaviti se slavenskim panteonom na način koji je po mom mišljenju skladan i čitak.
Ali prvo, malo povijesti.
Prvi pokušaj da se ustanovi slavenski panteon bio je onaj kijevskog kneza Vladimira I. (980-988). Vladimir je dao da se blizu njegovog dvora podignu likovi Peruna, kao vrhovnog boga, Velesa, Horsa, Dajboga, Striboga i Mokoš. Ta "reforma" bila je međutim kratkog vijeka, jer je isti vladar već nekoliko godina kasnije dao da se isti idoli sruše, podržavajući nasilnu kristijanizaciju koja je tada započela i u Kijevskoj kneževini. Teško je ne primijetiti kako je u ovom slučaju Perun bio postavljen na mjesto vrhovnog božanstva, dok se u ranijim izvorima ( pa i u Velesovoj knjizi) spominje Svarog kao vrhovno božanstvo. Sve to svjedoči o nekonzistentnosti staroslavenskog panteona, koji se kroz stoljeća dosta mijenja, na različite načine u raznim sredinama gdje su živjeli Slaveni.
Sve do 19. stoljeća paganizam u cjelini bio je bačen u zaborav, diskriminiran kao praznovjerje, "vražja znanost ", vještičarenje i slično, imidž stvoren propagandom kršćanske crkve. No, neki elementi paganizma nastavili su živjeti i kada je prihvaćeno kršćanstvo, pa su brojni bogovi preodjenuti u "svece" i demone. Romantizam 19. stoljeća i neopaganski pokreti širom Europe nastojali su oživjeti taj pretkršćanski duh, te je tako i počelo otkrivanje svih starih paganskih religija u Europi.
Taj proces otkrivanja istinskog identiteta Europe i njenih raynovrsnih, ali istorodnih naroda, traje i danas i da je nadu da njegov zamah nece posustati jer mu snagu daju upravo oni u kojima je njegova snaga uvijek i lezala - novim, mladim, svjesnijim i samosvjesnijim generacijama.