DVD VIRJE TAKMIČARSKE EKIPE
18.10.2007., četvrtak
Završetak drugoga kupa HVZ-a u Đakovu
|
Više od tisuću vatrogasaca iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije okupilo se na stadionu Nogometnog kluba Croatia na međunarodnom vatrogasnom natjecanju 5. Kupu Grada Đakova i 2. Kupu Hrvatske vatrogasne zajednice koji je počeo svečanim mimohodom predvođenim mažoretkinjama KUD-a Sklad i članovima Puhaćkog orkestra đakovačkog DVD-a. Natjecanje je bilo posvećeno najvećoj tragediji u povijesti hrvatskog vatrogastva, u kojoj je na otoku Kornatu stradalo dvanaest gasitelja. U čast dvanaestorici heroja, uoči početka natjecanja, održana je minuta šutnje, pročitana su pojedinačno sva njihova imena, a svi sudionici nosili su crnu vrpcu. Peti kup Grada Đakova otvorio je gradonačelnik Zoran Vinković, a Drugi kup Hrvatske vatrogasne zajednice zamjenik njenog predsjednika Mijo Brlečić, dok je prijavak podnio zapovjednik vatrogasne postrojbe DVD-a Đakovo i tehnički rukovoditelj Kupa Antun Jurman. Uz njih, natjecatelje su pozdravili predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Đakova Vlado Koren i predsjednik đakovačkog DVD-a Ivica Mandić. Osamdeset i jedna ekipa pokazala je svoje znanje, spremnost i spretnost u četiri kategorije natjecanja. Ove godine Kup je, uz veći broj natjecatelja, okupio i veći broj županija - njih čak dvanaest i Grad Zagreb, pa je Kup obuhvatio cijelu RH, od njenog istoka do juga. Ovim natjecanjem ujedno je završen i višetjedni program "Zvonila su zvona katedrale naše" kojim je Đakovo obilježilo 16 godina oslobođenja vojnih objekata i formiranja 122. brigde HV-a. Mi smo nastupili u malo korigiranom sastavu gdje i nismo imali baš neke sreće! Vježbu smo odradili 44,3 plus 10 negativnih i štafete 57,47 čime smo ostvarili 488,23 boda i zauzeli šesnaesto mjesto. Nakon dosta lošeg nastupa uputili smo se u razgledavanje Đakova i posjet prelijepoj Strossmayerovoj katedrali koja nas je jako zadivila. Sa ovim je natjecanjem završio drugi kup HVZ-a koji je pokrivao pet kola: Makarsku, Varaždin, Ivanić Grad, Desno Trebarjevo i Đakovo. Iz kojega su ostvareni sljedeći rezultati: MA 1. Donja Gračenica 2. Deanovec 3.Lekenik MB 1. Donja Gračenica 2. MTČ tvornica čarapa 3. MTČ Čakovec ŽA 1. Jalševec Breški 2. Desno Trebarjevo 3.Gornji Desinec ŽB 1. Lipovljani 2.Biškupec 3.Mladost Sisak DVD Virje u ukupnom poredku drugoga kupa HVZ-a ostvario je 16 mjesto sa osvojenih 7 bodova. |
- 21:30 - Komentari (7) - Isprintaj - #
Listopad 2012 (1) Lipanj 2012 (1) Svibanj 2012 (2) Travanj 2012 (1) Ožujak 2012 (1) Veljača 2012 (1) Siječanj 2012 (1) Studeni 2011 (3) Lipanj 2009 (1) Svibanj 2009 (1) Travanj 2009 (1) Ožujak 2009 (1) Lipanj 2008 (2) Svibanj 2008 (1) Ožujak 2008 (3) Veljača 2008 (1) Listopad 2007 (3) Rujan 2007 (1) Kolovoz 2007 (4) Srpanj 2007 (9) Lipanj 2007 (11) Svibanj 2007 (9) Travanj 2007 (6) Ožujak 2007 (3) Studeni 2006 (1) Listopad 2006 (2) Rujan 2006 (4) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Posjetitelja ukupno:
Kontakt: Franje Lugarića 13 Virje 48326 Tel:048/897-720 Tel/Fax:048/897-151 Osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Virju uvjetovali su prilično česti veliki požari što su obično spalili velik broj kuća. Kuće su u to davno doba, u XVI. i XVII. stoljeću, mahom bile drvene, slamom ili daščicama pokrivene, a isto tako ili još lošije bile su sagrađene i pomoćne zgrade. Postojale su još i velike obiteljske zadruge pa je u ponekim kućama zajedno živjelo i do 15 članova obitelji. Za njihovu prehranu i opskrbu trebalo je dosta živežnih namirnica i ostalih odjevnih i drugih predmeta pa je za to trebalo i dosta prostora i raznih zgrada gdje se tkalo platno, prerađivala koža za obuću i sve što je trebalo. A to sve bilo je prilično zbijeno, na relativno malom prostoru. Tako je virovski župnik godine 1850. zapisao: "Selo posjeduje jedan lijep crkveni trg i do 16 ulica." Prvi veliki požar što je pogodio Virje nakon prestanka opasnosti od turskih pustošenja koncem XVII. stoljeća zabilježen je godine 1735. Tada je izgorjelo 115 kuća, a i crkva svetog Martina, sa svim oltarima, te su od nje ostali samo zidovi. Čak su se rastopila i zvona,a izgorio je i župni stan. Znamo li se da je u Virju tada bilo četiristotinjak kuća, lako je shvatiti da je tada izgorjelo više od četvrtine sela. Sljedeći veliki požar pogodio je Virje godine 1818. na Veliku srijedu, 18. ožujka. U ulici Mitrovici izgorjelo je 18 gospodarstva a požar je izbio u kući obitelji Pavušin, no već tada pokazala se znamenita 'virovska solidarnost'. Na poticaj župnika Uzorinca sabralo se toliko mesa, žita, brašna, kruha, kolača, slanine i jaja da nikome od 'pogorelaca' nije ničega uzmanjkalo nego su ipak svi mogli proslaviti Uskrsnuće gospodinovo. A poslije Uskrsa cijelo selo je prionulo na posao i još iste godine većina stradalnika je imala izgrađene nove i suvremenije kuće, a ujedno je načinjen i bolji raspored kuća u tom dijelu sela. Dana 3. kolovoza godine 1865. u jedan sat popodne nastala je vatra u štaglju Ivčaca, a požar se proširio na Šadekovu i Šklebarovu ulicu, na Mitrovicu te Cigansku ulicu i 'ulicu za Juranićevom kućom'. Izgorjelo je 75 stambenih kuća , a ukupno 270 zgrada. Prema službenoj procjeni načinjena je šteta od tristo tisuća forinti što je onda bio golem novac. Čak "...878 'duša' ostalo je bez sve imovine, bez kruha i ruha..." te im je ostalo jedino da "...oplakuju gorak udes svoj i zaplakanim očima izgledaju pomoć i potporu od Boga i od dobrih ljudi..." ("Spomenica", str. 30). No, najvažniji požar je iz godine 1878. O njemu u "Spomenici" na stranici 90. i sljedećim piše: "Dana 20. ožujka porodi se u četiri sata poslije podne i zlobnom rukom bi podmetnuta vatra u kući trgovca Ante Muhvića, kbr. 741, u Gospodskoj ulici. Kako je silni vjetar sjevernjak puhao, vatra je u tili čas zapalila Pihlerovu i Trninićevu zgradu te poharala čitavu Goričku ulicu prema groblju. Sreća je što je kapela sv. Jakoba na brdašcu i prilično osamljena pa ne postade plijenom vatre, jer su i gdjekoji križevi na groblju obgorjeli." Taj požar godine 1878. bio je i najneposrednijim povodom da je 13. lipnja iste godine u Virju osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. O tome u "Spomenici" na stranici 95. piše: "Zbog porodivše se silne vatre, koja je veoma mnogo štete načinila, i što je mjesto Virje samo po sebi najveće selo u trojednoj kraljevini, pa da se i u buduće svaka takova nesreća namah u početku svom uduši i otkloni, stupi u dogovor mjesno općinsko poglavarstvo, s mjesnom inteligencijom i ovadšnjimi zanatlijami, te odlučiše u Virju ustrojiti vatrogasno društvo. Društvo je uistinu ustrojeno, ima djelujućih i podupirućih članova, lijepo je odjeveno, za gašenje vatre uvježbano, te svim potrebnimi spravami opskrbljeno. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||