četvrtak, 15.02.2007.
druzba brace hrvatskog zmaja
u nacionalu od 13.02.2007. pod naslovom “zazmajenje milana bandica” govori se o druzbi brace hrvatskog zmaja. skracena povijest ove druzbe preuzeta je sa site-a ove udruge.
Družbu su u Zagrebu utemeljili 16.studenoga 1905. Emilij Laszowski i Velimir Deželić. Osebujno ime odabrano je po uzoru na Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, utemeljen 1408. u kojem su prvotno pretežno bili Hrvati.
Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj, dok je Družbino geslo Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći).
Pravila Družbe potvrđena su 1906., ali su se više puta mijenjala i nadopunjavala. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se sastoji od Velikog meštra i 8 meštara, a bira se na 5 godina. U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske Družba je bez znanja članstva 19.studenoga 1941. zakonskom odredbom pretvorena u državnu ustanovu pod nazivom ''Vitežki Red Hrvatskoga Zmaja'', ali je ponovno uspostavljena u starom svojstvu i s izvornim nazivom 7.svibnja 1945.
Očuvali su posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Gradu i prenjeli ih u zagrebačku prvostolnicu (1919) kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921), podigli spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935), osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Gradski muzej (1907), Društvo za spasavanje (Hitna pomoć) (1909) u Zagrebu, spasili od rušenja Kamenita vrata, uredili grob Anti Starčeviću u Šestinama, inicirali veliku nacionalnu proslavu 1000 obljetnice Hrvatskog kraljevstva (1925) i podigli veliki glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali (1944). Družba je stekla stari grad Ozalj (1928) u kojem je uredila muzej i knjižnicu, te kaštel Bakar (1935).
Zabrana djelovanja i dugogodišnji prekid rada nisu mogli iskorijeniti Družbu. Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 23.lipnja 1990. a svečano ponovo uspostavljena 16.studenog 1990. Sjedište Družbe nalazi se u Kuli nad Kamenim vratima koju je Družba obnovila (1993-1999) kao svoje zmajsko ishodište i simbol grada Zagreba.
Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj, dok je Družbino geslo Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći).
Pravila Družbe potvrđena su 1906., ali su se više puta mijenjala i nadopunjavala. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se sastoji od Velikog meštra i 8 meštara, a bira se na 5 godina. U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske Družba je bez znanja članstva 19.studenoga 1941. zakonskom odredbom pretvorena u državnu ustanovu pod nazivom ''Vitežki Red Hrvatskoga Zmaja'', ali je ponovno uspostavljena u starom svojstvu i s izvornim nazivom 7.svibnja 1945.
Očuvali su posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Gradu i prenjeli ih u zagrebačku prvostolnicu (1919) kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921), podigli spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935), osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Gradski muzej (1907), Društvo za spasavanje (Hitna pomoć) (1909) u Zagrebu, spasili od rušenja Kamenita vrata, uredili grob Anti Starčeviću u Šestinama, inicirali veliku nacionalnu proslavu 1000 obljetnice Hrvatskog kraljevstva (1925) i podigli veliki glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali (1944). Družba je stekla stari grad Ozalj (1928) u kojem je uredila muzej i knjižnicu, te kaštel Bakar (1935).
Zabrana djelovanja i dugogodišnji prekid rada nisu mogli iskorijeniti Družbu. Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 23.lipnja 1990. a svečano ponovo uspostavljena 16.studenog 1990. Sjedište Družbe nalazi se u Kuli nad Kamenim vratima koju je Družba obnovila (1993-1999) kao svoje zmajsko ishodište i simbol grada Zagreba.
u izjavi za nacional, veliki mestar kaze da udruga nema nikakve veze sa masonerijom nego da su braca hrvatskog zmaja kulturna udruga kao i matica hrvatska. u druzbi brace hrvatskog zmaja na najvisem je hijerarhijskom polozaju veliki mestar kao kod masona grand master koji predsjeda masonskom lozom. braca se medju sobom nazivaju “zmajem od ….” kao i u ku klux klanu ekvivalentna je titula grand dragon of….
zanimljivo je da je znak udruge zlatni zmaj zelenih krila koji cuva stit s hrvatskim grbom a zastitnik je sv. juraj. nije li taj isti sveti juraj ubio tog istog zmaja? ne bi li se ta udruga trebala zvali udruga sv. jurja a ne zmaja koji je u zapadnoj a i perzijskoj simbologiji uvijek simbol zla a u kineskoj simbol vladara. Jesu li druzba brace hrvatskog zmaja bratstvo zla jer u slucaju brace hrvatskog zmaja, zmaj je postavljen na sljemu sv. jurja sto bi trebalo znaciti pobjedu zmaja nad sv. jurjem odnosno zla nad dobrim?!!
u obredu inicijacije, nakon polaganja prisege veliki mestar uzima kalez bratstva u kojem se nalazi vino i srebrnom zlicicom sipa pepeo hrvatske lipe koji zatim predaje mestru protonotaru koji s kalezom ide od jednog pripravnika do drugog. veliki mestar pije posljednji. nakon toga veliki mestar ih proglasava zmajskom bracom (odnosno bracom zla). je li ovaj ritual parodija euharistije?
istaknutiji clanovi ove druzbe su pokojni franjo tudjman, zvonimir separovic, vladimir seks, dragutin tadijanovic a pripravnik za inicijaciju u druzbu je milan bandic. msgr. juraj jezerinac pocasni je clan ove druzbe. ni taj cin ne garantira njihovu navodnu nepovezanost sa masonima jer su i nadbiskup maksimilijan vrhovec i biskup juraj strossmayer bili masoni.
netrpeljivost katolicke crkve i masona gotovo je pa legendarna. papa klement XII 1738. je donio bulu kojom se katolicima zabranjuje sudjelovanje u masonskim lozama, uz prijetnju ekskomunikacije. papa benedikt XIV potvrdjuje njegovu bulu i izdaje drugu, prema kojoj je inkvizicija u svima zemljama u kojima je djelovala mučila i progonila masone. nakon II. svjetskoga rata, masoni se vise nigdje ne progone, a zapocela je i normalizacija odnosa sa crkvom. ide li u tome prilog da je papa ivan XXIII (1958-1963) postao mason dok je bio papin nuncij u turskoj. svakako masoni su se uvukli u katolicku crkvu sto dokazuje slucaj “bozjeg bankara”
roberto calvi koji je bio predsjednik banco ambrosiano usko vezane za ior (L'Istituto per le Opere Religiose – centralna banka vaticana) nadjen je objesen ispod jednog londonskog mosta a samo mjesto je bilo oznaceno masonskim simbolima. banco ambrosiano je bila optuzena za pranje mafijaskog novca i povezana sa masonskom loggiom P2.
