Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

< veljača, 2012 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29        

Travanj 2013 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (3)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (2)
Listopad 2010 (3)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (2)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Na blogu je predstavljeno Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, njihove aktivnosti poput predavanja, različitih tema iz povijesti Varaždina i varaždinske okolice...






Linkovi i kontakti
KONTAKTI
historia.varasdiensis@gmail.com

16.02.2012., četvrtak

Poziv na predstavljanje knjiga


Photobucket

Photobucket

Sjeverozapadna Hrvatska u doba prodora Osmanlija

Hrvoje Petrić: Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću, Meridijani, 2012.

Rani novi vijek (16. i 17. stoljeće) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je parcijalno i nedovoljno historiografski istražen. Tu prazninu sada upotpunjava opsežna knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, docenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj knjizi je detaljno secirana povijest 17. stoljeća na prostoru Varaždinskog generalata Vojne krajine, te stare Križevačke županije. Radi se o području od Kutine do Varaždina i od Đurđevca do Križevaca.

Posebno mjesto pripada i razradi stanja i događaja u Podravini u tom burnom 17. stoljeću. Tada su Osmanlije prodrli najdublje na zapad, pa je i od prostrane srednjovjekovne Križevačke županije slobodan bio još samo ostatak ostataka (reliquie reliquiarum). Turska je bila i Velika Kaniža (od 1600. do 1690.) , te dobar dio Podravine do Kloštra Podravskog (od 1552. do 1684.). Dakle , granica se protezala donjim dijelom Mure, zatim Dravom do Kloštra, te potom na jug prema Čazmi. Nakon mira na rijeci Žitvi 1606. stanje na granici donekle se stabiliziralo, ali su pljačkaški pohodi Osmanlija bili sastavni dio svakodnevnice.

Kako piše jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Hrvoje Petrić prikazao je ovo razdoblje na "način koji je bez presedana u hrvatskoj historiografiji ranog novog vijeka", jer usporedo razrađuje sve elemente prirodnogeografske osnove, naseljenosti i stanovništva s tijekom događaja i načinom života. Osim stalne turske opasnosti, to je i doba rigidne vojnokrajiške uprave, te borbe gradova i trgovišta za opstanak samouprave i banske jurisdikcije. U Podravini to je i početak barokne obnove stanovništva i naselja, obrane utvrde u Đurđevcu, funkcioniranja lančane obrane tvrđicama i utvrdama uz Dravu i Muru, te izgradnje velebne koprivničke utvrde. Težište obrade je na procesima antropizacije prirode i tipovima naselja, te na društvenim promjenama u interakcijama višestrukih čimbenika.

Ovaj suvremen ekohistorisjki pristup obradi povijesne građe predstavlja vrlo značajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. Knjiga je obimna (više od 400 stranica), a donosi i popis naselja i stanovnika (kućegospodara) u većem broju župa u 17. stoljeću.

Photobucket

Krešimir Čvrljak: Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina

Dr. sc. Krešimir Čvrljak je u svom znanstvenom radu usmjeren na izučavanje povijesti hrvatske i europske filozofije renesanse, te humanističko - renesansne baštine. Piše i objavljuje od 1969. te je autor više desetaka znanstvenih studija, rasprava, ogleda i knjiga. Radovi su mu s područja filozofije renesanse, putopisne književnosti, hrvatske crkvene kulturne povijesti i hrvatsko - europskoga renesansnog latiniteta.

Knjiga Krešimira Čvrljka „Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina“ donosi iscrpan prikaz kulturnih, literalnih i filozofskih gibanja u renesansnom Varaždinu i njegovoj široj okolici. Autor ukazuje na stalne veze sjeverne Hrvatske sa srednjoeuropskim kulturnim krugom te naglašava značaj odlaska Varaždinaca na studij u Beč, Graz, Padovu i neke druge europske gradove. U knjizi autor istražuje i utjecaj protestantizma na varaždinski literalni krug 16. st., a posebnu će pažnju posvetiti radovima Valentina Cibela, Mihaela Bučića, Ivana Pergošića, Antuna Vramca i Blaža Škrinjarića.

Upravo zbog mnogobrojnih podataka koje knjiga donosi ona će biti od velike koristi proučavateljima sjeverohrvatskog humanizma, ali će također biti i zanimljivo štivo svima onima koje zanima ova tematika.



- 13:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se