utemeljeno je 22. veljače 1992. godine, kao domoljubna, dragovoljna, kulturno-prosvjetna i nestranačka udruga s ciljem očuvanja starih požeških tradicija i običaja. U Društvu djeluju dvije sekcije, i to "Požeška građanska straža" - povijesna postrojba i muški pjevački zbor "Grguri".
Društvo "Sveti Grgur" Požega jedno je od članova i osnivača "Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske".
Osnovni podaci:
Društvo "Sveti Grgur" Požega
Pavla Thallera bb
34 000 POŽEGA
Odgovorne osobe: Vatroslav Bekafigo - predsjednik Marijan Pilon - dopredsjednik Damir Fraisberger - tajnik Jure Rotim - rizničar Vladimir Milković - zapovjednik "Požeške građanske straže"
U svoj sastav 1998. godine Društvo uvodi povijesnu postrojbu
„Požešku građansku stražu“
koja je nastavak povijesne postrojbe koja seže u XIV. stoljeća, a čija je sljedbenica u XVIII. i XIX. stoljeću „Građanska četa“ koja je imala dužnost štititi grad, te čuvati red, mir i sigurnost u gradu od svih ugroza. „Građanska četa“ u svome sastavu imala je konjaničku i pješadijsku četu.
Od 1848. do 1850. godine pripadnici „Građanske čete“ čine okosnicu „Građanske narodne straže“ osnovane u Požeškoj županiji 1848. pod patronatom bana Jelačića.
Svaka od sastavnica „Građanske čete“ imala je svoju zastavu pod čijim replikama nastupa „Požeška građanska straža“.
- zastava "pješačke čete"
- zastava "konjaničke čete"
Za potrebe „Požeške građanske straže“ rekonstruiran je kroj odore, a kao naoružanje prihvaćene su sablje, kubure, puške i topovi koje izrađuju požeški majstori.
„Požeška građanska straža“ nastupa na svim svjetovnim i crkvenim blagdanima u gradu, a Društvo Sveti Grgur Požega posebno obilježava 12. ožujka, Dan sv. Grgura, kada se tradicionalno slavi pobjeda Požežana nad Osmanlijama, pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića – Sokola 1688. godine.
„Požeška građanska straža“ nastupa diljem zemlje i inozemstva.
POŽEGA
/tekstovi: T.Đurić, dr D.Feletar, I.Jakovina, mr.T.Jakovina/
Putopisac i akademik Matko Peić jednom je u šali rekao:"Kada bi Beč bio malo ljepši - bio bi lijep kao Požega!". Ta usporedba nije bez osnovice, jer Požega ne samo da pripada u srednjoeuropsku kulturu i ima staru europsku atmosferu, već je ona toj kulturi podarila brojne nove vrijednosti. Pogotovo u kulturi, umjetnosti i znanosti. Svojom dugom, bogatom i napaćenom poviješću, svojim gospodarskim i kulturnim značenjem, Požega je do danas izrasla u istinsko središte središnje Slavonije, u dragulj "Vallis aureae" ili Zlatne doline.
Grad Požega nalazi se u plodnoj dolini, koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja i Požeške gore. Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj dolini, koju su još Rimljani nazvali VALLIS AUREAE, ona je kroz stoljeća najvažnije životno središte središnje Slavonije. Njezin topografski položaj podno Staroga grada i okolnih vinorodnih brežuljaka, omogućio je Požegi stvaranje srednjovjekovne obrambene tvrđave (koja se u dokumentima spominje već od 1227.godine), a kasnije i izgradnju gradskog predgrađa ili suburbiuma, kao vrlo važnog trgovačkog i obrtničkog središta.
Dakle, Požega vrlo rano postaje sjedište velikog vlastelinstva, a srednjovjekovni grad postaje središtem trgovačkih, obrtničkih, upravnih vojnih i crkvenih funkcija za širu okolicu. Požeška se županija spominje prvi puta 1210., a crkvena župa 1232.godine. Razvoj upravnih funkcija od osobite je važnosti za Požegu, dok su veliki obol tom razvitku dali i crkveni redovi - pogotovo Franjevci, Dominikanci, Pavlini i Isusovci. Sakralni spomenici uz profiliranu staru gradsku jezgru, koja je "zaokružena" osobito u doba baroka, daju Požegi draž jednog od najljepših sjevernohrvatskih gradova.
Požega je kroz stoljeća, pa i u vrijeme teškog bremena turske vladavine (1537.-1688.), bila funkcionalno središte bogate agrarne okolice. Međutim, od osobite važnosti bio je razvoj trgovine i obrta. To pogotovo vrijedi za razdoblje baroknog 18. i postbaroknog 19. stoljeća, kada životom Požege dominiraju udruženja trgovaca i obrtnika (cehovi). Okolna prirodnabogatstva, poput poljoprivrede, vinogradarstva, šumarstva, rudnog blaga i slično, omogućuje u Požegi tijekom 19. stoljeća i pojavu većih manufakturnih radionica, pa i industrije. Ovaj razvoj potpomognut je i izgradnjom makadamskih putova (od marijaterezijanskog vremena nadalje), te osobito potezanjem srednjeslavonske željeznice (od1894.godine). Godine 1850. u Požegi djeluje već 282 obrtnika, te dvadesetak manufakturnih radionica i trgovačkih firmi.
Usprkos sjedištu županije i župe, te drugim važnim funkcijama, broj stanovnika u Požegi, baš kao i ostalim glavnim gradskim središtima sjeverne Hrvatske, nije bio velik. Nagliji porast broja stanovnika, koji je rezultat preseljavanja iz okolnog ruralnog područja, Požega bilježi tek intenzivnim procesima industrijalizacije tijekom ovoga stoljeća, a posebice nakon drugog svjetskog rata. Godine 1857. u Požegi živi 2227 stanovnika, 1880. godine 3292, 1910.godine 5899, a 1931. godine 7125 žitelja. Demografski Požega najbrže jača u posljednjih četrdesetak godina: u gradu je 1948. godine živjelo 8544, potom 1971.godine već 18184, a 1991.godine 21046 stanovnika. Požega opet postaje županijsko središte početkom 1993. godine, a eto u jesen 1997. i sjedištem nove biskupije. Požeška županija broji danas 120.000 žitelja, a biskupija i nešto više. Staro sjecište putova i ljudi, koje je ponešto izgubilo povlaćenjem podravskog, a osobito posavskog modernog prometnog smjera, opet danas dobiva na vrijednosti.
Požega je samo jedna.
POŽEŠKA POVJESNICA
Anonimni je notar Bele III. u svojim Gestae Hungarorum, opisu najranije povijesti Mađara, izvijestio o osvajanju tri kastra po prelasku Drave. U Slavoniji, kako je tada nazivan prostor od Sutle do Dunava, osvojene su gradine, središta urbanizacije, Zagreb, Vlco i Posega. Dok se Zagreb više uopće ne sjeća da su ga smještali u Slavoniju, a o Vukovaru se, često i neopravdano, govori tek kao podunavskom gradu, Požega je sve do danas ostala "vjerna" Slavoniji. Sjedište 1993.godine obnovljene Županije požeško-slavonske, grad Požega i njezina okolica, opovrgava dva najčešća stereotipa o istočnoj Hrvatskoj. Brežuljci i prave planine, više nego ravnica, određuju izgled, osobine i karakter Požeštine. Ulice grada ulaze duboko u obronke Požeške gore, vijugaju uz brojne potoke, i gotovo je nemoguće pronaći ijednu prometnicu koja se siječe pod pravim kutom. Dinamičnost reljefa i tlocrta prožima se s burnom i zgusnutom prošlošću Požege.
CASTRUM de POSEGE
Istraživanja su crkvice Sv.Lovre potvrdila da su, uz pretpovijesni, i rimski rimski nalazi prethodili srednjovjekovnoj Požegi. Požeški burg, izdužena šesterokutna utvrda koja se nalazila na brijegu usred grada, izgrađena je vjerovatno u XI. stoljeću. Za sada, sve dok možebitni novi izvori ne potvrde drugačije, prave početke naselja treba tražiti u prvom spomenu Požeške županije iz 1210. godine i samog Castrum de Posege iz 1227.godine. Požega je bila rezidencijalni posjed hrvatsko-ugarskih kraljica i izuzeta od banske i županijske vlasti. Povelja o pravima slobodnog kraljevskog grada nije sačuvana. Međutim povlastice koje su građani "civitasa", grada u podnožju tvrđave uživali, njima posve odgovaraju. Nestala utvrda s visokom branič kulom, baš kao i središnji Trg Svetog Trojstva nepravilnog trokutastog oblika, po svojim su osobinama romanički. Od srednjovjekovnih spomenika, osim dominikanske crkvice Sv.Marije (danas Sv.Lovre, prvi put spomenute 1303.godine) s gotičkim freskama, ništa nije sačuvano. Nesigurnost zbog udara osmanskih akindžija od kraja XIV. stoljeća izaziva gospodarsko propadanje i iseljavanje starosjedilaca. Dotadašnje opkope oko Požege zamjenjuju u XV. stoljeću izgrađeni bedemi, koji ipak nisu obranili naselje. Grad je funkcionirao sve do tridesetih godina XVI. stoljeća, kada je u njemu bilo 110 kuća i 15 dućana. Godine 1537. Požegu su osvojili odredi smederevskog Mehmed paše Jahjapašića.
POŽEŠKI SANDŽAK
Požega je tijekom stotinu i pedeset godina duge osmanlijske vladavine bila sjedište sandžaka, najvažnije upravno i vojno središte Slavonije. Od smirivanja prilika na granici prema banskoj Hrvatskoj, povećava se broj stanovnika i Požega, sada kasaba, dobiva zamjetniju muslimansku zajednicu. Veliki broj građana su obrtnici, a 1579. godine u gradu postoji 160 dućana. Mnogi od njih smješteni su na središnjem trgu, kojeg turski izvori zbog neobična izgleda opisuju kao "jajoliku zemlju". Iako su osmanske kuće uglavnom drvene, pokrivene šindrom, kroz požešku je kasabu prolazio vodovod.Najnovija istraživanja turskih izvora potvrđuju zapis Pavla Rovinjanina iz 1640. godine koji izvještava da je u gradu zamjetio 14 džamija i mesdžida, manjih bogomolja. Pogibija požeškog sandžakbega pod Siskom 1593. godine najavila je početak kraja osmanlijske vlasti. Muslimanska elita više se ne upušta u pljačkaške pohode preko granice, a kršćansko stanovnižtvo uživa velike povlastice. Iznenadni noćni udar odreda fra Luke Ibrišimovića - Sokola 1688.godine na tri tisuće Osmanlija koji su se pokušali vratiti u Požegu, koju su napustili nekoliko mjeseci ranije, i danas se slavi kao dan oslobođenja grada. I u oslobođenju od turske vlasti Požeština je, u koju se Osmanlije još jednom vraćaju, odigrala stožernu ulogu u Slavoniji.
DOMETI BAROKA I POSTBAROKA
Dolazak pod Habsburgovce značio je ponovni povratak u istočno-srednjoeuropske razvojne tijekove. Nakon prestanka provizorija 1745. godine i uspostave Požeške županije, grad se ponovo vraća pod hrvatsku, bansku, vlast. Iako su u svim onovremenim izvješćima naglašene gradske osobine Požege, oporavak je bio polagan. Ionako je malobrojno stanovništvo 1739. godinepokosila epidemija kuge. Deset godina po tom, u spomen na 798 umrlih Požežana, podignut je barokni kužni pil. Skulptor Gabriel Granici kao vezivno sredstvo mramornom pijesku dodao je 2000 jaja. Vlastelinstva su tada bila temelj uprave i gospodarstva. Kutjevački je posjed, kojim upravljaju Isusovci, ovome crkvenom redu omogućio osnivanje pete po redu gimnazije u Hrvatskoj 1699. godine. Isusovci grade i kazališnu dvoranu 1727. godine, a prvu gradsku ljekarnu otvaraju 1740. Uz studij filozofije za franjevački podmladak, što je prva visoka crkvena škola u Slavoniji nakon izgona Osmanlija i "Academia Poseganu" otvorenu od1760. do 1776. godine Požega je, uz Zagreb, jedino hrvatsko središte višeg obrazovanja. Carica Marija Terezija Požegi 1765. godine izdaje povelju slobodnoga kraljevskog grada, a gradi se i crkva (danas katedrala) Sv.Terezije Avilske. Srednjovjekovnoj se gradskoj osnovi, po prvi puta planskim djelovanjem, daje današnji barokni izgled. Barokne su jednokatnice s prelijepim boltama vjerovatno izgradili marijaterezijanski majstori iz sjeverne Italije. Devetnaesto je stoljeće, napose vrijeme nakon ukidanja Bachova apsolutizma, doba kada Požega zaslužuje epitet "slavonske Atene". Požežani prvi u Hrvatskoj 1847. godine u javni život uvode hrvatski jezik, a djelovanje niza uglednika iz kulturnog i političkog života logični su nastavak dugotrajnog i temeljitog djelovanja gimnazije. Podžupan Miroslav Kraljević, izdavač časopisa "Slavonac", pisac prvog modernog hrvatskog romana "Požeški đak" i djed poznatog slikara, duhovna je vertikala Slavonije šezdesetih godina XIX. stoljeća. Najviše domete na kulturnom polju gospodarstvo nije slijedilo. Održavanje prve gospodarske izložbe u Slavoniji 1863. godine ostalo je usamljenim događajem, poglavito što su najvažnije prometnice zaobišle grad. Ukidanje županije 1923. godine uokvirilo je više desetljeća dugo razdoblje stagnacije. Tijekom drugog svjetskog rata u Požeštini se vode žestoki okršaji. Iz prosječnosti u poslijeratnom su razdoblju Požegu izdizali uspješni pojedinci i maspokovska epizoda 1970.-ih godina. Tek od domovinskog rata, slavne 123. brigade koja je zapadne dijelove Požeške kotline oslobodila zime 1990/91. i uspostave biskupije 1997. godine primjetan je novi, nagli, uzlazni ciklus u razvoju grada. Potvrđuje to i povratak visokoškolskih ustanova, pojačana gradnja i svekolika obnova.
Pravne note
Dobro došli na Blog Društva "Sveti Grgur" iz Požege.
Poseban pozdrav članovima Društva, kao i članovima sličnih društava diljem Lijepe naše koja promiču stare tradicije i navade svog rodnog kraja. Stranice Društva "Sveti Grgur" napravljene su u dobroj namjeri i u svrhu promicanja kulturnih i tradicijskih navada puka požeškog kraja.
Ugodan i poučan boravak na stranicama želi Vam Društvo "Sveti Grgur" Požega.
Svi ovdje izneseni podaci smatraju se intelektualnim vlasništvom Društva "Sveti Grgur" Požega i sva autorska i druga prava nad njima pridržana su. Osim ako uz neki dokument nije izričito navedeno drugačije, podatke možete slobodno koristiti i distribuirati putem Interneta, pod uvjetom da navedete njihov izvor. Svaka distribucija i korištenje putem drugih sredstava (što uključuje, ali nije ograničeno na: televiziju, radio, novine, časopise i ostale publikacije) zahtijeva pismenu suglasnost odgovornih osoba Društva "Sveti Grgur" Požega. Postavljanje hiperlinkova na ove stranice dozvoljeno je, pod uvjetom da se aktiviranjem hiperlinka referencirana stranica pojavi u zasebnom prozoru Web pretraživača, a ne u okviru koji pripada nekoj drugoj stranici. Ako postavite hiperlink na neku od naših stranica, cijenili bismo da nas obavijestite o tome.
Društvo Sveti Grgur Požega
ponedjeljak, 20.02.2012.
45. Šokačko sijelo - Županja 19. veljače 2012.
Pripadnici "Požeške građanske straže" tradicionalno su, pucnjem iz topa, otvorili nedjeljnu povorku 45. Šokačkog sijela.
Nakon gromoglasnog su pucnja krenuli jahači i kočije prikazujući tradicijsko bogatstvo županjske Posavine u konjogojstvu i bogatstvu narodnih nošnji.
Ovogodišnja su se događanja u protekla dva tjedna 45. Šokačkog sijela održala pod zajedničkim nazivom "Puna srca, pune čaše, neka živi što je naše", a objedinile su dvadesetak kulturno-umjetničkih, tradicijskih i zabavnih priredbi (Otvorenje sijela, Šokački cvit 2012, Malo šokačko sijelo, pokladno jahanje, izložbe, Sijelo pučkih pisaca, Malo literarno sijelo, pokladna povorka, maskenbal, folklorne večeri, Sajam zlatne niti, Večer uz tamburu i drugo).
"Požeška građanska straža" i ove je godine, po 16. puta, unatoč vremenskim neprilikama bila u Dubrovniku na Festi sv. Vlahe.
Sa domaćinima, Dubrovačkim trombunjerima, i drugim gostujućim postrojbama odali smo počast i poklonili se sv. Vlahi i Dubrovniku.
Uvijek lijepo primljeni i ugošćeni sudjelovali smo u protokolu proslave 1040. Feste sv. Vlaha u Dubrovniku. Po lošem vremenu održan je protokolarni dio Feste - budnica, ophod Grada, poklon zastava Gradu, procesija i sveta Misa.
Svečanim prijamom povijesnih postrojbi članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske dobrodošlicu u Dubrovnik poželio je i gradonačelnik g. Andro Vlahušić.
Dan sv. Vinka u Velikoj i ove godine tradicionalno počinje pucnjem iz topa "Požeške građanske straže".
Druženje uz bogat program koji prati "Vinkovo" upotpunjen je bogatom gastronomskom ponudom i vrlo velikim brojem posjetitelja koji su u pripremljenom uživali do kasnih noćnih sati.
Pucnjem iz topa "Požeške građanske straže" otvorena je manifestacija "Vinkovo" upriličena u organizaciji vinara Marinka Markote i tvrtke "alca" u Pleternici.
Uz mnoštvo gostiju posvetu vinograda obavio je kapelan pleterničke župe.
Nakon posvete i pucnjeva iz topa u "bačvi" je zapjevao i Željko Bebek na oduševljenje okupljenih.
Uz slavonske specijalitete i izvrsno vino obitelji Markota slavlje je potrajalo do dugo u noć.
Ovogodišnje obilježavanje 20-godišnjice Dana žrtve Vukovara nosi naziv "Hrabri ljudi", a počelo je kratkim programom pred vukovarskom bolnicom, nakon čega su okupljeni krenuli u Koloni sjećanja kroz središnje ulice Vukovara sve do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
U organizaciji Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske uz ostale postrojbe iz Lijepe naše nazočili su i pripadnici "Požeške građanske straže" Društva "Sveti Grgur" Požega, kao i sve godine do sada. U pohod ovom našem Gradu heroju pripadnici Društva "Sveti Grgur" Požega krenuli su samoinicijativno dok još nije bilo organiziranih aktivnosti na obljetnicu žrtve Vukovara, a godinama su bili i jedni od organizatora aktivnosti članica Saveza PPHV-a u samom Vukovaru.
Nakon polaganja vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i Svete mise uz pripadnike ostalih povijesnih postrojbi, članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, tradicionalno su bili na zajedničkom ručku organiziranom u Sokolskom domu Sokolske garde iz Vinkovaca koja već niz godina organizira druženje povijesnih postrojbi članica SPPHV-a nakon službenog dijela programa u Vukovaru.
Ivan Jakovina, poznat pod nadimkom "Mali Pajdo", ili kako smo ga mi kraće zvali "Pajdo", preminuo je, nakon teške bolesti, u 78. godini života.
Ivan Jakovina bio je dugogodišnji član, ljetopisac, Veliki Grgur, aktivni član "Požeške građanske straže" i topnik Društva "Sveti Grgur" Požega.
Pajdo je radni vijek proveo kao učitelj, knjižničar, ravnatelj knjižnice; kao direktor, urednik, tehnički urednik i novinar lokalnog lista i radija. Poznat je po kolumni "Iskrice" (Požeški vjesnik) i Fino i naopako Šijačijom (Večernji list). Bio je osnivač i suradnik časopisa Traženja, Požeškog leksikona, strip revije "Patak", Hrvatske pokrajine, Požeškog zbornika, Zlatne doline te dugogodišnji suradnik Naših planina i Hrvatskih planina.
U okviru aktivnosti udruge bio je i voditelj tribina i promocija, a kao novinar svojim je tekstovima znatno pridonio prezentaciji Društva "Sveti Grgur" Požega i povijesnoj postrojbi "Požeška građanska straža".
Ovim putem upućujemo iskrene izraze sućuti obitelji i bližnjima.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine, i svjetlost vječna svjetlilamu.
Počivao u miru.
Ovogodišnje - jubilarno - 20. Grgurevo počelo je, nažalost, velikom sramotom na Trgu sv. Terezije Avilske, naime gradsko je komunalno poduzeće i vatrogasna postrojba smatrali su za shodno da se priključe mimohodu povijesnih postrojbi i demonstrira nam svoje vještine (od pranja pločnika, uklanjanja nepostojećeg lišća, pa čak i košnje trave koje nema, do strojnog čišćenja uz rubnike).
Uz opće zgražanje pripadnika gostujućih postrojbi, ugođaj je još dodatno "uveličala" i izložba "konjskih snaga" (automobila) naše "gradske elite" parkiranih na pješačkom dijelu (da nema klupa za sjedenje možda bi bili i na travnjaku) ispred spomenika našem velikanu fra Luki Ibrišimoviću - Sokolu, gdje je inače zabranjeno parkiranje i nemoguće doći automobilom.
No, usprkos svemu, dostojanstveno i svečano oformljena je kolona i mimohod povijesnih postrojbi je krenuo. Prva postaja je bila kod biste prvog predsjednika RH - dr. Franje Tuđmana na kojemu su, uz pucanje topova sa Požeeške gore, delegacije Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske i predstavnici Europskog saveza (EGS-a) i Poljskog saveza položili vijence i odali dužnu počast ovom velikanu.
Uz zvuke doboša kolona se uputila do Trga 123. brigade gdje su spomenute delegacije, opet uz topovske pucnje, također položile vijence, a onda nastavila do spomenika Sv. Florijanu, kojega je na pročelje suda vratilo Društvo "Sveti Grgur" Požega, gdje je položen vijenac od strane Društva "Sveti Grgur" Požega, odnosno "Požeške građanske straže" (pošto je uz Sv. Roka baš Sv. Florijan zaštitnik naše postrojbe i nalazi se na našoj zastavi).
Nadalje, kolona se preko Trga Sv. Trojstva uputila pred spomenik fra Luki Ibrišimoviću - Sokolu gdje su položeni vijenci i izvršena smotra i prijavak povijesnih postrojbi od strane dožupana Požeško-slavonske županije, gospodina Ferdinanda Trohe. Uz kratak govor gvardijana požeškog franjevačkog samostana i nastup mažoretkinja iz Pleternice završen je dopodnevni dio programa.
I opet blamaža, jer su požeški komunalni dušobrižnici našli za shodno da se, iz samo njima poznatih razloga, maknu položeni vijenci sa spomenika palim braniteljima u Domovinskom ratu...
I ove je godine održana Skupšina Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske na kojoj su uz članice Saveza sudjelovali i članovi Europskog saveza (EGS - EUROPÄISCHE GEMEINSCHAFT HISTORISCHER SCHÜTZEN) i Poljaskog saveza streljačkih povijesnih postrojbi (BRACTWA KURKOWE W RZECZYPOSPOLITEJ POLSKIEJ) koji su predstavili nadolazeće događaje i okupljanja povijesnih postrojbi u okvirima Europskog saveza i Poljskog saveza.
Skupštini su nazočili:
Dubrovački trombunjeri
Keglevićeva straža
Kumpanjija Smokvica
Šibenska gradska straža
Frankopanska garda
Zrinska Garda
Križevačka djevojačka straža
Turopoljski banderij
Gradska straža Bakar
Rapski samostreličari
Počasna sokolska garda Osijek
Karlovačka građanska garda
Sokolska garda Vinkovci
Bjelovarski graničari - husari
Požeška građanska straža
uz predstavnike
Europskog saveza i
Poljskog saveza povijesnih postrojbi
Nakon Skupštine sve postrojbe uputile su se na Svetu Misu posvećenu Grgurevu (Danu grada) i preminulom kardinalu (počasnom građanu Grada Požege). Nakon svečanog misnog slavlja uputili smo se na predgrgurevski domijenak u franjevački samostan gdje nas je pozdravio i blagoslovio gvardijan franjevačkog samostana fra Josip Poleto, a sa samom poviješću i Društvom "Sveti Grgur" Požega upoznao prof. Franjo Novak. Nakon druženja krenuli smo na večeru i domijenak u županijski vinski podrum gdje je druženje nastavljeno uz domaće slavonske specijalitete, glazbu, ples i vino.
12. ožujak 2011.
--------------------------
I ove je godine članovi Društva „Sveti Grgur“ Požega organizirali su manifestaciju „Grgurevo“ prema starim navadama požežana, kako to i priliči, uz cjelodnevni boravak na Požeškoj gori gdje su sa svojim gostima iz Hrvatske i Poljske uz gromoglasno pucanje iz topova, mužara, kubura, trombuna i pušaka svečano i dostojanstveno proslavili jedan od najvažnijih datuma u povijesti našeg grada. Kako je ovo 20. "Grgurevo" koje organizira Društvo "Sveti Grgur" Požega, a već 15. na koje dolaze naši prijatelji iz Dubrovnika i Kostela, mnoga su se prijateljstva sklopila kroz godine zajedničkih druženja pa su gosti vrlo rado viđeni i kod naših vinara na Požeškoj gori. Tako su obišli i vinograde g. Jurkovića, g. Štirmera, g. Bauera i drugih.
U objektu Društva "Sveti Grgur" bilo je veselo do kasnih noćnih sati.
Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su pomogli Društvu „Sveti Grgur“ Požega da i ove godine samostalno i u uobičajenim okvirima upriliči „Grgurevo“.
O GRGUREVU
-------------------------
Hrabri požežani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića - Sokola uzeli su 12. ožujka 1688. godine sudbinu Požege u svoje ruke i u ranim jutarnjim satima udarili na znatno nadmoćnije Osmanlije i protjerali ih iz Požege. Zbog značaja Požege kao središta sandžaka i vrlo bitnog trgovačkog, kulturnog, vjerskog i političkog središta, ubrzo Osmanlije bivaju protjerane iz cijele Slavonije.
Julije Kempf u svojoj knjizi „Požega“ o „Grgurovu“ piše: „Svake godine idu naime Požežani na dan sv. Grgura (12. ožujka) u vinograde, gdje se pucanjem iz pušaka i topova, a uz okrepu tijela te pjevanje narodnih pjesama sjećaju onih dana, kad su drugačije grmjeli topovi u ratu za oslobođenje Požege o Turaka.“
Požežani su običaj pucanja u vinogradima i pjevanje narodnih i domoljubnih pjesama zadržali i u vrijeme socijalizma, iako vlasti nisu blagonaklono gledale na takve običaje, a osobito ne na pjevanje o hrvatskoj hrabrosti i junačkoj vojnoj povijesti. Osamostaljenjem Republike Hrvatske grupa građana okuplja se u domoljubnu, dragovoljnu i nestranačku udrugu kojoj daju ime Društvo „Sveti Grgur“ – Požega, a koja od prvih dana preuzima skrb o proslavi Grgureva i koja svake godine obogaćuje ovu manifestaciju novim sadržajima i veliča njen značaj.
Generacijama se u Požegi slavi taj dan kao jedan od najvećih događaja na lokalnoj razini, a na prijedlog Društva „Sveti Grgur“ – Požega isti je proglašen i Danom grada. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske također prepoznaje značaj i simboliku Grgureva kako danas, tako i kroz burnu povijest Požege i ovog dijela Slavonije i manifestaciju proglašava kulturnim nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske.
Kako Društvo „Sveti Grgur“ Požega kao jednu od svojih sastavnica ima i povijesnu postrojbu „Požešku građansku stražu“ (slijednicu „Građanske čete“ iz 18. stoljeća), a koja je članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, tako je i nazočnošću svih članica Saveza PPHV-a, Grgurevo prepoznato kao jedan od značajnijih događaja u časnoj vojnoj povijesti Republike Hrvatske. Savez povijesnih postrojbi Hrvatske vojske primljen je u članstvo Europskog saveza povijesnih postrojbi (EGS - EUROPÄISCHE GEMEINSCHAFT HISTORISCHER SCHÜTZEN), a članice Poljskog saveza povijesnih postrojbi, Češkog saveza povijesnih postrojbi, Austrijskog saveza povijesnih postrojbi i Mađarskog saveza povijesnih postrojbi već godinama uživaju u Grgurevu i s veseljem očekuju slijedeće gostovanje u Požegi za Grgurevo. Tako i Grgurevo postaje Europskom baštinom i tradicijskom manifestacijom koja okuplja povijesne postrojbe europskih država, a odjeci ovakvog načina druženja i okupljanja nailaze na odobravanje u kulturnim i političkim krugovima u matičnim zemljama naših gostiju, a vezano s tim i u institucijama Europske unije.
Izobrazba za izvođenje glasnog pucnja na siguran način održat će se dana 16. veljače 2011. godine.
Sve informacije o uvjetima i mjestu izvođenja izobrazbe i ispita zainteresirani članovi i članovi topnici
mogu dobiti na broj telefona 098 362 376 - Damir.
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega dostojanstveno su, svečano i ponosno proslavili Dan neovisnosti Republike Hrvatske - 8. listopada 2010. godine.
Pucnjevima iz topova, domoljubnim pjesmama i veseljem dodatno su uveličali ovaj nacionalni praznik.
Uz druženje do kasnih večernjih sati i gosti su uživali u ljepotama Požeške gore, pjesmi i gastronomskoj ponudi.
Nadam se da će ovaj oblik proslave postati tradicija udruge u promicanju domoljubne ideje kod mlađih članova Društva "Sveti Grgur" Požega.
19.-22. 8.2010.- Skupšina Europskog saveza (EGS-a) - Tuchola /POLJSKA/
Godišnja skupština europskog saveza /EGS/ i Investitura u Viteški red sv. Sebastijana ove su godine održani u gradu Tucholi u Poljskoj.
Predstavnici Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, a među njima i dva člana "Požeške građanske straže", nazočili su redovnoj Godišnjoj skupštini europskog saveza /EGS-a/ i uveličali svečanost uvođenja u Viteški red sv. Sebastijana novih kandidata, među kojima je bio i dugogodišnji član i predsjednik Dubrovačkih trombunjera, i naš veliki prijatelj, gospodin Antun Knego, kojemu i ovom prilikom čestitamo na imenovanju VITEZA u Viteškom redu sv. Sebastijana.
Gospodin Antun Knego četvrti je predstavnik iz Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske imenovan u Viteškom redu sv. Sebastijana, a do sada su tu čast imali:
Vatroslav Bekafigo - ČASNIK
Damir Fraisberger - VITEZ i
Josip Novak - VITEZ
Delegaciju Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske sačinjavalo je pet pripadnika iz tri povijesne postrojbe članice Saveza PPHV-a.
OSNOVNI PODACI O VITEŠKOM REDU SVETOG SEBASTIJANA U EUROPI
Geslom Viteškog reda Svetog Sebastijana:
"PRO DEO Pro Europe CHRISTIANI Unitat PRO VITA"
članovi reda zalažu se za Boga i za vjeru, a to je jedan od velikih izazova našeg vremena. Djelovanje povijesnih postrojbi u Europi usko je povezano sa velikim brojem bitnih elemenata kršćanstva, pa tako i samo djelovanje u postrojbama motivira članove da čuvaju i razvijaju kršćanske vrline. Očuvanje kršćanskih vrijednosti, koje nalaze svoje odredište u 10 zapovijedi, je fokus rada Viteškog reda. Viteški red ima prvenstveno zadatak očuvanja kršćanskih elemenata u djelovanjima povijesnih postrojbi, kako na lokalnoj i državnoj, tako i na razini ujedinjene Europe.
Opredjeljenje za ujedinjenu kršćansku Europu u društvu koje se okreće sve više i više prema vjeri je važna zadaća Viteškog reda Svetog Sebastijana u Europi.
1985, u Red Eupenu (Belgija), osnovan je Viteški red Svetog Sebastijana od strane Europskog saveza povijesnih postrojbi - EGS -, a kao Veliki Majstor postavljen je carsko-kraljevsko visočanstvo, nadvojvoda dr. Otto von Habsburg, u to vrijeme član Europskog parlamenta.
Dr. Otto von Habsburg na 31. kolovoza 2008. u carskoj katedrali u Aachenu, predaje dužnost Velikog Majstora svome sinu Karlu von Habsburgu.
Ljudi koji su aktivno zalažu za kršćanski razvoj i opstanak kršćanske Europe kroz rad u svojim postrojbama, savezima i Europskom savezu za svoj predani rad nagrađuju se uključenjem u Viteški red Svetog Sebastijana.
Viteški red Svetog Sebastijana ima nešto više od 300 članova, među kojima ima predstavnika crkve, državnika, političara, ali i mnogo ljudi koji vjeruju da Europa mora sačuvati kršćanske vrijednosti kako bi opstala.
Malo sa zakašnjenjem objavljujem i opise, tj. sažetke sa gostovanja kroz godinu. Sažeci možda neće uvijek biti kronološki već onako kako stignem napisati i slikama popratiti. Stoga odmah molim da mi se dozvoli takav pristup.
Kako ste mogli vidjeti u listi izlazaka povijesne postrojbe "Požeške građanske straže", na Dan Gospe Kandelore pripadnici "Požeške građanske straže" nazočili su stoljetnoj tradiciji Smokvičana - "Plesu od boja", viteškoj mačevalačkoj igri - Kumpanjiji.
Smokvica je jedno od najstarijih mjesta na otoku Korčuli i smješteno je u unutrašnjosti otoka. Podignuta je na južnoj padini brijega uz velika prostrana polja vinograda. Centrom Smokvice dominira neoromanička crkva Gospina očišćenja izgrađena je 1920. godine prema nacrtima O. Ivekovića. Pored crkve je barokna loža sa svih strana okružena stupovima. U samom se mjestu nalazilo nekoliko plemićkih Ijetnikovaca, a u okolici se nalazi i nekoliko skromnih, rano-srednjovjekovnih crkvica. Administrativno je središte istoimene općine koja broji oko 1000 stanovnika. Smokvičani su kroz vjekove bili i ostali poznati kao vrsni težaci i veliki domoljubi koji su uvijek znali obraniti svoj kraj od raznih napadača. U mjestu djeluju slijedeće udruge: Viteška udruga Kumpanjija, Narodna glazba, Udruga žena, Lovačko društvo "Zec", Planinarsko-speleološko društvo, Auto-moto klub, Smokviške mažoretkinje, crkveni zbor, muška i ženska klapa i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Većina udruga radi na očuvanju mnogobrojnih smokviških običaja, a mi smo bili u gostima Viteške udruge Kumpanjija, povijesne postrojbe članice Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske.
Kumpanjija na otoku Korčuli označava običaj, odnosno društvo koje okuplja muškarce u održavanju ovih običaja, a svaka viteška udruga na otoku, pa tako i Smokviška u svom nazivu sadrži pojam kumpanjija - Viteška udruga kumpanjija Smokvica.
Kumpanjija predstavlja lančani ples kao nasljeđe srednjovjekovne europske tradicije s nizom sličnih figura, ona sadrži utjecaje starih domaćih obreda, elemente utjecaja dinarske zone te svojevrstan utjecaj mačevalačkih vještina iz moreške. Nakon II Svj.rata obnavlja se 1954.g. a 1978.g. se organizira u okviru KUD-a "Ante Ćefera" gdje djeluje kao samostalna viteška udruga s kontinuiranim aktivnostima do danas. Kumpanjija se u prošlosti izvodila u trajanju do 3 sata a danas u svečanom obliku sa svih 18 figura traje i do sat vremena.
Kumpanjija u Smokvici je slijed povijesne tradicije i govori o obrani grada Smokvice, a ples se izvodi na spomen svih Smokvišana koji su sudjelovali u obrani grada i otoka. Igra ne na crkvenoj pjaci pred očima cijelog mjesta i velikog broja gostiju koji vrlo rado dolaze gledati ovu kulturnu stečevinu Smokvice i Korčule.
Samoj Kumpanjiji prethodi sveta Misa i procesija kroz mjesto sa kipom Gospe i uz pjevanje svetih pjesama, a u čemu sudjeluju gotovo svi smokvišani i gosti.
Na početku plesa od boja, kapetan viteške skupine traži da se izda zapovijed za početak, a nakon dozvole kreće ova drevna ratna igra. Lančani ples s mačevima, izuzetno zahtjevan i opasan igra se uz zvuke bubnja (tamburla) i mišice, te uz ples zastave, a u sebi involvira i elemente tipične za vojne smortre. Neposredno poslije plesa s mačevima slijedi ples u kojem sudjeluju i žene, najčešće bliža rodbina kumpanjola. Za posljednji ples domaćini podižu i goste i gledatelje kako bi i oni bili dio Kumpanjije.
Nakon "Plesa od boja" bili smo gosti kod načelnika općine Smokvica, gospodina Lenka Salečića koji nas je uz povijesni okvir Smokvice upoznao i sa nastojanjima općine i turističke zajednice da Smokvicu uzdigne na viši nivo turističke, gastronomske i kulturne turističke destinacije južne Dalmacije. Upoznao nas je i sa značenjem vrhunskog vina "Pošip" koje se proizvodi i puni u vinariji u Smokvici i koje je zaštitni znak cijelog kraja.
Pošto smo žurili na trajekt, oprostili smo se od naših domaćina, kojima se ovom prilikom još jednom zahvaljujem na gostoprimstvu, brizi i organizaciji našeg posjeta, te krenuli put kopna.
IZLASCI "POŽEŠKE GRAĐANSKE STRAŽE":
------- o ------- 2012:
------- o -------
11. ožujka 2012.- Požega
sv. Misa za Grgurevo i pok. kardinala Franju Kuharića
Pripadnici "Požeške građanske straže", povijesne postrojbe Društva "Sveti Grgur" Požega i ove su godine nazočili sv. Misi za Grgurevo.
2.-4. ožujka 2012.- Požega
Skupština Saveza povijesnih postrojbi HV
Pripadnici "Požeške građanske straže" i ove je godine ugostila članice Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske. Ne u vrijeme Grgureva već nešto prije, ali jednako sadržajno i svečano. Prve goste ugostio je naš poznati vinar g. Ivan Enjingi u čijem smo podrumu proveli prvu večer uz vrhunska vina i slavonske specijalitete. Drugi dan prošetali smo ulicama Požege i položili vijence na spomenik predsjednika dr. Franje Tuđmana, spomenik palim braniteljima 123. brigade, spomenik sv. Florijanu i spomenik našem fra Luki Ibrišimoviću - Sokolu. U popodnevnim satima održana je skupština Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojskeu velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije, a nakon svete Mise veselje je nastavljeno na domijenku u podrumu.
19.2.2012.- Županja
45. ŠOKAČKO SIJELO
Pripadnici "Požeške građanske straže" tradicionalno su, pucnjem iz topa, otvorili nedjeljnu povorku 45. Šokačkog sijela.
Nakon gromoglasnog su pucnja krenuli jahači i kočije prikazujući tradicijsko bogatstvo županjske Posavine u konjogojstvu i bogatstvu narodnih nošnji. Ovogodišnja su se događanja u protekla dva tjedna 45. Šokačkog sijela održala pod zajedničkim nazivom "Puna srca, pune čaše, neka živi što je naše", a objedinile su dvadesetak kulturno-umjetničkih, tradicijskih i zabavnih priredbi(Otvorenje sijela, Šokački cvit 2012, Malo šokačko sijelo, pokladno jahanje, izložbe, Sijelo pučkih pisaca, Malo literarno sijelo, pokladna povorka, maskenbal, folklorne večeri, Sajam zlatne niti, Večer uz tamburu i drugo).
1.- 4.2.2012.- Dubrovnik
SVETI VLAHO
"Požeška građanska straža" sa domaćinima, Dubrovačkim trombunjerima, i drugim gostujućim postrojbama odala je počast i poklonila se sv. Vlahi i Dubrovniku. Uvijek lijepo primljeni i ugošćeni sudjelovali smo u protokolu proslave 1040. Feste sv. Vlaha u Dubrovniku. Unatoč vremenskim neprilikama održan je protokolarni dio Feste - budnica, ophod Grada, poklon zastava Gradu, procesija i sveta Misa.
Svečanim prijamom povijesnih postrojbi članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske dobrodošlicu u Dubrovnik poželio je i gradonačelnik g. Andro Vlahušić.
22.1.2012.- Velika
VINKOVO
Dan sv. Vinka u Velikoj i ove godine tradicionalno počinje pucnjem iz topa "Požeške građanske straže". Druženje uz bogat program koji prati "Vinkovo" upotpunjen je bogatom gastronomskom ponudom i vrlo velikim brojem posjetitelja koji su u pripremljenom uživali do kasnih noćnih sati.
21.1.2012.- Pleternica
VINKOVO
Pucnjem iz topa "Požeške građanske straže" otvorena je manifestacija "Vinkovo" upriličena u organizaciji vinara Marinka Markote i tvrtke "alca" u Pleternici. Uz mnoštvo gostiju posvetu vinograda obavio je kapelan pleterničke župe.
------- o ------- 2011:
------- o -------
18. 11. 2011.- Vukovar
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara
HRABRI LJUDI
"Požeška građanska straža" nazočila je i ove godine na Danima sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
2. 11. 2011.- Požega
Dušni dan
Pripadnici "Požeške građanske straže" i ove su godine nazočili Misnom slavlju povodom Dušnog dana.
15. 10.2011.- Požega
Svetkovina sv. Terezije Avilske
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega i "Požeške građanske straže" nazočili su procesiji i središnjem euharistijskom slavlju u Katedrali .
14. 10.2010.-Cernik
Dani cerničkog porugizca
"Požeška građanska straža" ponovo ispred dvorca Kulmerovih u Cerniku. I ove godine uveličali smo manifestaciju cerničkih vinara "Dani cerničkog portugisca".
11. 9.2011.- Jakšić
10. smotra folklora „Pjesmom u jesen“
Pripadnici "Požeške građanske straže" pucnjevima iz topa dali su poseban obol jubilarnoj 10. smotri folklora u Jakšiću.
9. 9.2011.- Color trgovina
Otvorenje novog prodajnog centra
"Požeška građanska straža" pucnjevima iz svog topa uveličala je svečanost otvorenja novog prodajnog centra Color trgovine u Požegi.
8.-11. 9.2011.- Praha, Chomutov /ČEŠKA/
Godišnja skupština Češkog saveza ostrostrelaca
Članovi Društva "Sveti Grgur" i "Požeške građanske straže" nazočili su Godišnjoj skupštini Češkog saveza ostrostrelaca.
2 10.2011.- Marija Bistrica
Hodočašće vojske, policije i povijesnih postrojbi
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega i "Požeške građanske straže" hodočastili su u Mariju Bistricu na godišnjem hodočašću Hrvatske vojske, policije i povijesnih postrojbi.
2.-3. 9.2011.-Kutjevo
ZLATNE ŽICE SLAVONIJE
Članovi "Požeške građanske straže" nazočili su ovogodišnjem festivalu "Zlatne žice Slavonije" u Kutjevu.
16.-17.7.2011.- Bakar
SVEČANA PROSLAVA DANA GRADA BAKRA
"MARGARETINO LETO"
Tradicionalno, članovi "Požeške građanske straže" su uz ostale članice Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske upriličili rekonstrukciju povijesne pomorske bitke.
6.-10. 7.2011.-Tuchola /POLJSKA/
Prva Godišnja skupština V. regiona europskog saveza /EGS/
Predstavnici Društva "Sveti Grgur" i "Požeške građanske straže" nazočili su Prvoj Godišnjoj skupštini V. regiona europskog saveza povijesnih postrojbi /EGS-a/ i uveličali godišnji izbor kralja Poljskog saveza koji se bira tradicionalnim strijeljanjem.
24.6.2011.- Požega
IVANJSKI KRIJES
Veliki Grgur za 2010. godinu - gospodin Vilko Dioši upalio je "Ivanjski krijes" uz pratnju "Požeške građanske straže".
"Ivanjski krijes" u organizaciji Društva "Sveti Grgur" Požega održan je na Požeškoj gori uz brojne članove i goste. Cjelovečernje druženje uz glazbu, večeru, pucanje iz topova i pjesmu proteklo je u veselom raspoloženju svih nazočnih.
18.6.2011.- Križevci
SPRAVIŠĆE
"Požeška građanska straža" nastupila je po prvi puta u Križevcima na manifestaciji "Spravišće".
11.6.2011.- Pleternica
FIŠIJADA
Po prvi puta "Požeška građanska straža" nastupila je na "Fišijadi" u Pleternici.
5.6.2011.-Zagreb
PAPA U HRVATSKOJ
Uz još 11 članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, "Požeška građanska straža" Društva "Sveti Grgur" Požega nazočila je 5. lipnja 2011. godine Euharistijskom slavlju prigodom Apostolskoga pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.
3.6.2010.-Pleternica
DANI RUŽA I VINA
Tradicionalnoj vinogradarskoj manifestaciji koju upriličuje obitelj Markota nazočili su članovi "Požeške građanske straže" su pucnjima iz topova gostima prezentirali stare tradicije ovog kraja.
29.5.2011.- Štitar
ODAVNO SMO GRANIČARI STARI
Pucnjem iz topa "Požeške građanske straže" i ove godine započeo je mimohod sudionika manifestacije "Odavno smo graničari stari" u Štitaru, a pucnjima tijekom scenskog prikaza uveličala i sam doživljaj istog. Uz bogat kulturno-umjetnički program, bogatstvo etno prikaza lokalnih običaja i tradicija, domoljublje i graničarsko naslijeđe, gastronomsku ponudu svoga kraja, organizatori su svim posjetiteljima izvanredno približili ovaj krasan kutak Lijepe naše.
28.5.2011.-Velika
ČUVAJMO OBIČAJE ZAVIČAJA
Članovi "Požeške građanske straže" bili su sudionici 21. Smotre folklora "Čuvajmo običaje zavičaja". Gromoglasnim pucnjima iz najvećeg požeškog topa otvoren je najduži stol, u organizaciji TZ Velike, općine Velika i KUD "Ivan Goran Kovačić", na kojemu su se našli brojni slavonski specijaliteti, ali i oni iz drugih djelova Lijepe naše i inozemstva.
30.4.2011.-Čakovec
DAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE I ZRINSKO-FRANKOPANA
Članovi "Požeške građanske straže" nazočili su obilježavanju Dana Međimurske županije i Zrinsko-Frankopanskog dana u Čakovcu sa ostalim gostujućim povijesnim postrojbama.
Manifestacija je održana prigodom 340. obljetnice tragične smrti hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
23.-24.4.2011.- Kostel
USKRS POD KOSTELOM
"Požeška građanska straža" i ove je godine Uskrs dočala uz pucanje u Kostelu. Sama tradicija dočekivanja Uskrsa uz pucanje iz pištola u Zagorju traje već stoljećima. Slavljenje Uskrsa počinje na Veliku Subotu otvaranjem tradicionalne manifestacije „Uskrs pod Kostelom“.
Ove godine uz "Požešku građansku stražu" i "Dubrovačke trombunjere", "Klub kostelska pištola" i povijesna postrojba "Keglevićeva straža" na sam Vuzem ugostila je i pripadnike "Gradske straže Bakar - 1848."
12. 3. 2011.- Požega
GRGUREVO
Sam dan Grgureva tradicijonalno se slavi na Požeškoj gori u vinogradarskim kućama uz gromoglasno pucanje iz topova, mužara, pušaka i kubura, tamburaše, domaću hranu i vino s požeškog brda. U vinogradarskoj kući udruge uz domaće specijalitete i vino bilo je vrlo živo, a osim naših prijatelja iz povijesnih postrojbi pohodili su nas i naši požežani u velikom broju podržavajući naš rad.
11. 3. 2011.- Požega
GRGUREVO
Grgurevo - manifestacija koju upriličuje Društvo "Sveti Grgur" Požega po 20. puta okupilo je ove godine 15 povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske. Svečanim mimohodom kroz grad i polaganjem vijenaca pred bistom prvog Hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, spomen obilježjem poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i spomenikom fra Luki Ibrišimoviću - Sokolu, odali smo dužnu počast i priznanje onima koji su nas zadužili za sva vremena. Polaganjem vijenca pred Sv. Florijanom kao nebeskim zaštitnikom Požege i uz sv. Roka zaštitnikom "Požeške građanske straže" zahvalili smo na duhovnoj zaštiti i vodstvu, a pohodeći svetu Misu i osvedočili svoju vjeru. Predgrgurevski domijenak u franjevačkom samostanu i nadahnuti govor gvardijana rasvjetlili su ovaj povijesni trenutak našim gostima. Dan smo završili večerom, plesom i zabavom u Županijskom vinskom podrumu uz tamburaše, slavonske specijalitete i vino g. Marinka Markote, vinara koji prati i podupire sve naše manifestacije.
06. 3. 2011.- Županja
ŠOKAČKO SIJELO
Tradicija je da završna svečanost Šokačkog sijela počinje pucnjem iz grgurskog topa. Ove godine smo, osim iz topa, pucali i iz pušaka. Nastup "Požeške građanske straže" u Županji burno je pozdravljen od okupljenih građana i žitelja iz okolice.
23. 2. 2011.- Pleternica
LIJEPOM NAŠOM - javno snimanje
U novootvorenoj školskoj dvorani u Pleternici održano je javno snimanje jedne od najpopularnijih emisija iz domaće produkcije - "LIJEPOM NAŠOM". Uz popularne izvođače tredicijske glazbe, a nastupili su: Šima Jovanovac, Stjepan Jeršek Štef, Ćiro Gašparac, Maja Šuput, Ella, Berde band, Najbolji hrvatski tamburaši, Bekrije, Naša grana, Grofovi i mnogi drugi; te brojne KUD-ove, nastupili su i pripadnici "Požeške građanske straže". Snimljene su dvije epizode popularnog serijala koje će biti emitirane već u ožujku.
11.2.2011.- Požega
GOSPA LURDSKA
Misno slavlje Gospe Lurdske u požeškoj katedrali i procesiju predvodio je subotički biskup Ivan, a "Požeška građanska straža" sudjelovala je, kako u Misi, tako i u samoj procesiji.
10.2.2011.- Požega
STEPINČEVO
Misno slavlje za bl. Alojzija stepinca u crkvi sv. Lovre vodio je subotički biskup Ivan.
10. 2. 2011.- Novska
Pastoralni centar bl. A, Stepinca
Na posveti zvona Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Novskoj kod "našeg" velečasnog Pave Mokrog "Požeška građanska straža" nazočila je misnom slavlju i puštanju u rad novih zvona. Gradonačelnik Zagreba, gospodin Milan Bandić bio je donator većeg dijela sredstava potrebitih za izradu, prijevoz i montažu zvona, pa je ista pustio u rad tijekom same svete Mise. Ovaj događaj nije mogao proteći bez pučkog veselja, pjesme i tambure; pa je nakon svete Mise zaigralo kolo pred Pastoralnim centrom bl. A. Stepinca.
Ponovo smo na putu prema Novskoj odali počast poginulim braniteljima u Domovinskom ratu na novljanskoj bojišnici na spomen obilježju na Trokut.
1.- 4.2.2011.- Dubrovnik
SVETI VLAHO
"Požeška građanska straža" sa domaćinima, Dubrovačkim trombunjerima, i drugim gostujućim postrojbama odala je počast i poklonila se sv. Vlahi i Dubrovniku. Uvijek lijepo primljeni i ugošćeni sudjelovali smo u protokolu proslave 1039. Feste sv. Vlaha u Dubrovniku.
22.1.2011.- Pleternica
VINKOVO
Po prvi puta pucnjem iz topa "Požeške građanske straže" otvorena je manifestacija "Vinkovo" upriličena u organizaciji vinara Marinka Markote i tvrtke "alca" u Pleternici. Uz mnoštvo gostiju posvetu vinograda obavio je kapelan pleterničke župe uz nazočnost bivšeg župnika.
22.1.2011.- Velika
VINKOVO
Dan sv. Vinka u Velikoj i ove godine tradicionalno počinje pucnjem iz topa "Požeške građanske straže". Ugodno druženje uz bogat program koji prati "Vinkovo" upotpunjen je bogatom gastronomskom ponudom.
------- o ------- 2010:
------- o -------
2. 12. 2010.- Požega
Hrvatska pošta
Pripadnici "Požeške građanske straže" nazočili su otvaranju ispostave Hrvatke pošte u zgradi Policijske uprave.
18. 11. 2010.- Vukovar
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara
"Požeška građanska straža" nazočila je i ove godine na Danima sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
10. 11. 2010.- Pleternica
Od ruža i vina, do mošta i vinskoga sina
Martinjska misa i ove je godine održana, ali u Pleternici kod našeg dragog prijatelja i topnika Društva "Sveti Grgur" Požega - gospodina Marinka Markote. Zaorio je i Grgurski top u vinogradima pleterničkog kraja najavljujući prelazak mošta u vino
2. 11. 2010.- Požega
Dušni dan
Pripadnici "Požeške građanske straže" i ove su godine nazočili Misnom slavlju povodom Dušnog dana.
24. 10. 2010.- Novska
Pastoralni centar bl. A, Stepinca
"Požeška građanska straža" nazočila je proslavi dolaska zvona za zvonik Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Novskoj kod "našeg" velečasnog Pave Mokrog. Pošto zvona još nisu montirana na toranj Pastoralnog centra njihov smo dolazak objavili pucanjem iz požeških topova na oduševljenje građana Novske.
Na putu prema Novskoj odali smo i počast poginulim braniteljima u Domovinskom ratu na novljanskoj bojišnici na spomen obilježju na Trokutu (prije Lovske).
15. 10.2010.-Cernik
Dani cerničkog porugizca
"Požeška građanska straža" ispred dvorca Kulmerovih u Cerniku - slika koju žitelji Cernika nemaju priliku često vidjeti. Dvorac, otprilike iz vremena naše povijesne postrojbe i stražari ispred njega jednostavno su bili idealna simbioza za fotografiranje, kako stanovništva i organizatora, tako i makedonskog veleposlanika (gospodin Danče Markovski) koji je posjetio i ovu manifestaciju nakon otvaranja spomen obilježja tragično preminulom makedonskom pjevaču Toši Proeskom.
15. 10.2010.- Požega
Svetkovina sv. Terezije Avilske
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega i "Požeške građanske straže" nazočili su procesiji i središnjem euharistijskom slavlju u Katedrali koje je predvodio je msgr. Želimir Puljić, a uz požeškog biskupa u koncelebraciji su sudjelovali đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, predsjednik HBK Marin Srakić, srijemski biskup Đuro Gašparović, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak i đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić.
8 10.2010.- Požeška gora
DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega i "Požeške građanske straže" dostojanstveno su i svečano proslavili Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
3 10.2010.- Marija Bistrica
Hodočašće vojske, policije i povijesnih postrojbi
Članovi Društva "Sveti Grgur" Požega i "Požeške građanske straže" hodočastili su u Mariju Bistricu na godišnjem hodočašću Hrvatske vojske, policije i povijesnih postrojbi.
10.-12. 9.2010.-Šibenik
SREDNJOVJEKOVNI SAJAM U ŠIBENIKU
Uz nastupe "Požeške građanske straže" održan je VI. srednjovjekovni sajam u šibeniku i pomorska bitka za grad.
19.-22. 8.2010.-Tuchola /POLJSKA/
Godišnja skupština europskog saveza /EGS/ i Investitura u Viteški red sv. Sebastijana
Predstavnici Društva "Sveti Grgur" i "Požeške građanske straže" nazočili su redovnoj Godišnjoj skupštini europskog saveza /EGS-a/ i uveličali svečanost uvođenja u Viteški red sv. Sebastijana novih kandidata, među kojima je bio i dugogodišnji prijatelj naše postrojbe, gospodin Antun Knego iz Dubrovačkih trombunjera, kojemu i ovom prilikom čestitamo na imenovanju VITEZA u Viteškom redu sv. Sebastijana. Gospodin Antun Knego četvrti je predstavnik iz Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske imenovan u Viteškom redu sv. Sebastijana.
21.-23. 7.2010.-Gospić
PROSLAVA DANA GRADA
"Požeška građanska straža" svojom je nazočnošću uveličala proslavu Dana Grada Gospića.
10.7.2010.-Bakar
SVEČANA PROSLAVA DANA GRADA BAKRA
"MARGARETINO LETO"
Članovi "Požeške građanske straže" su uz ostale članice Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske upriličili rekonstrukciju povijesne pomorske bitke. Nakon postrojavanja, mimohoda i "bitke" uživali su u koncertu Matka Jelavića i bogat vatromet.
25.6.2010.-Kamenska
DAN DRŽAVNOSTI
Uz nazočnost "Požeške građanske straže" prvi je puta ove godine na Dan državnosti obilježen Prvi sukob policije u domovinskom ratu na našem području.
24.6.2010.-Požega
IVANJSKI KRIJES
Veliki Grgur za 2010. godinu - gospodin Milan Grbac upalio je "Ivanjski krijes" uz pratnju"Požeške građanske straže". Prvi je puta "Ivanjski krijes" u organizaciji Društva "Sveti Grgur" Požega održan na Požeškoj gori uz brojne članove i goste. Cjelovečernje druženje uz glazbu, večeru, pucanje iz topova i pjesmu proteklo je u veselom raspoloženju svih nazočnih.
19.-20.6.2010.-Bužim
DANI SV. VIDA
"Požeška građanska straža" prvi je puta gostovala na Danima Sv. Vida U Bužimu i postrojavanju povijesnih postrojbi u Gospiću u organizaciji udruge "Bužimski izvori". Centralno Misno slavlje održano je u crkvi sv. Terezije Avilske u Bužimu
12.6.2010.-Pleternica
DANI RUŽA I VINA
Ovoj vinogradarskoj manifestaciji koju upriličuje obitelj Markota članovi "Požeške građanske straže" su pucnjima iz topova gostima prezentirali stare tradicije ovog kraja.
3.6.2010.-Požega
TJELOVO
Kao i svake godine na Tjelovo su članovi "Požeške građanske straže" nosili "nebo" u Tjelovskoj procesiji.
29.5.2010.-Velika
ČUVAJMO OBIČAJE ZAVIČAJA
Članovi "Požeške građanske straže" bili su sudionici 20. Smotre folklora "Čuvajmo običaje zavičaja". Uz nastupe kulturno umjetničkih folklornih udruga iz zemlje i inozemstva, bogat program u organizaciji TZ Velike, općine Velika i KUD "Ivan Goran Kovačić" obavljena je i proba organizacije najdužeg stola za rušenje Guinessovog rekorda u ovoj kategoriji.
30.4.2010.-Vinkovci
SOKOLSKI DAN
Povijesno i športsko društvo "Hrvatski sokol" Vinkovci svojim je danom obilježio pogibiju velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. Povijesna postrojba "Sokolska garda" ugostila je članove "Požeške građanske straže" i "Frankopanske garde" iz Ogulina koji su ujedno bili i sudionici protokola manifestacije. Konjanički ogranak "Šokačkih rodova", odnosno njihove kočije daqle su šokački "štih" cijeloj manifestaciji. Vožnja kočijama kroz Vinkovce, sveta Misa, povijesni prikaz "sokolarstva" u Vinkovcima i svečana večera svih sudionika dio su protokola u kojemu smo sudjelovali.
Turopoljsko "Jurjevo" je jedan od izlazaka "Požeške građanske straže" za koji uvijek ima interesa.
Turopoljci su ponovo proslavili svog zaštitnika Svetoga Juraja i buđenje prirode. Turopoljci ovaj običaj obilježavaju stotinama godina, a kažu da su ga donesli iz svoje pradomovine iz Zakarpatnja.
24.4.2010.-Čakovec
DAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE I ZRINSKO-FRANKOPANA
Članovi "Požeške građanske straže" nazočili su obilježavanju Dana Međimurske županije i Zrinsko-Frankopanskog dana u Čakovcu sa ostalim gostujućim povijesnim postrojbama iz Hrvatske i Mađarske.
Manifestacija je održana prigodom 339. obljetnice tragične smrti hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Nakon svete Mise upriličen je mimohod brojnih članova više povijesnih postrojbi u njihovim živopisnim odorama kroz grad Čakovec.
24.4.2010.- Bučje
Vjenčanje
Svečanost vjenčanja Ivana i Marine uveličali su pripadnici "Požeške građanske straže".
15.4.2010.- Požega
Filatelistička izložba Hrvatske pošte
Nazočnost "Požeške građanske straže" na otvaranju filatelističke izložbe u organizaciji i prostorijama Hrvatske pošte uveličala je i dala dozu povijesnog duha tom svečanom činu.
14.4.2010.- Požega
800 godina
POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE
"Požeška građanska straža" protokolarno je sudjelovala u proslavi 800-te godišnjice Požeško-slavonske županije, točnije Svečanoj sjednici Požeško-slavonske županije.
3. i 4.4.2010.- Kostel
USKRS POD KOSTELOM
"Požeška građanska straža" svake godine Uskrs dočekuje uz pucanje u Kostelu. Sama tradicija dočekivanja Uskrsa uz pucanje iz pištola u Zagorju traje već stoljećima. Slavljenje Uskrsa počinje na Veliku Subotu otvaranjem tradicionalne manifestacije „Uskrs pod Kostelom“.
U predvečerje svi streljači kostelskog kraja i njihovi gosti skupljaju se pred Crkvom Sv. Emerika gdje velečasni blagoslivlja streljače, goste i njihovo oružje. Na jutarnjici uz domaće streljače pucaju "Dubrovački trombunjeri" iz trombuna i "Požeška građanska straža" iz topova dok lokalni puk ide na jutarnjicu i blagoslov jela. Pucnjevi odjekuju Zagorjem prije, za vrijeme i poslije mise. Slijedi tradicionalna proslava Uskrsa, zajednički ručak, pucanje sa ostalim streljačima i kasno popodne oproštaj i odlazak kući.
12.3.2010.- Požega
GRGUREVO
Prema starim tradicijama požežana, članovi sa svojim gostima proslavljaju "Grgurevo" na Požeškoj gori u prostorima Društva uz pucanje iz topova, trombuna, kubura i mužara.
11.3.2010.- Požega
GRGUREVO
19. puta Društvo "Sveti Grgur" Požega organizira "Grgurevo" sa svečanim mimohodom povijesnih postrojbi Hrvatske vojske i gostima iz inozemstva, uz misno slavlje u požeškoj katedrali, domijenak u franjevačkom samostanu i svečanu večeru.
14.2.2010.- Županja
ŠOKAČKO SIJELO
Pucanj grgurskog topa označio je i ove godine početak završnog dijela manifestacije "Šokačko sijelo" koja prezentira raskoš i bogatstvo slavonske tradicije. Po 43. puta ulicama grada prošle su raskošno ukrašene kočije i konji kojima upravljaju ponosni kočijaši odjeveni u najljepše slavonske nošnje, a u kolima cure i snaše u svečanim i bogatim nošnjama i sa tradicionalim slavonskim nakitom. Na kraju je prošla i pokladna povorka "Šokačkog sijela", uvijek atraktivna i šarena. Neizostavni dio manifestacije su i slavonska svinjokolja, te pečenje rakije uz folklorne skupine iz cijele Lijepe naše i inozemstva.
11.2.2010.- Požega
GOSPA LURDSKA
Misno slavlje Gospe Lurdske u požeškoj katedrali vodio je krčki biskup Valter Župan
2.- 4.2.2010.- Dubrovnik
SVETI VLAHO
Festa sv. Vlaha gdje smo sa prijateljima Dubrovačkim trombunjerima i drugim gostujućim postrojbama još jednom odali počast i poklonili se sv. Vlahi i Dubrovniku.
31.1.-4.2.2010.- Smokvica
PLES OD BOJA
Gostovanje na Korčuli i sudjelovanje u "Plesu od boja" viteškog reda Kumpanjije Smokvica
22.1.2010.- Velika
VINKOVO
Proslava dana sv. Vinka u Velikoj tradicionalno počinje pucnjem iz topa "Požeške građanske straže". Uz bogat folklorni program, ponudu domaćih specijaliteta i veselje završna večer proslave traje do kasno u noć unatoč hladnoći i snijegu. Veličani svake godine proširuju sadržaje koji prate "Vinkovo" pa je tako bilo i ovaj puta. Njihovi gosti iz zemlje i inozemstva također aktivno sudjeluju u gastronomskoj ponudi i veselju.
fra Luka Ibrrišimović - Sokol
/ulomci iz pretiska knjige "Požega" Julija Kempfa/
"Tradicija, a i narodna pjesma drži, da je fra Luka Ibrišimović bio rodom iz Sibinja blizu Broda. Unatoč tomu znade se za jedno pismo, gdje sam Luka veli da je iz Požege. Za tu se porodicu znalo već u prvoj polovici XVII. vijeka. Ime se pisalo izmjenice Imbrišimović i Ibrišimović. Naš Radoslav Lopašić misli, da su se Ibrišimovići nekoć možda zvali Svilovići, a Turci da su ih prozvali Ibrišimović, jer turska riječ "ibrišim" znači svilu. Misli se i to da su Lukini pradjedovi došli iz Bosne u Požegu, jer su savremenici nazivali fra Luku "Uskok". Marijan Ibrišimović, valjda stric Lukin, bio je od godine 1647. do 1660. biskup biogradski, na kraljevskom dvoru u Beču štovan i ugledan. Rodio se u Požegi, a pisao se "fra Mariano de Posega".
Naš se Luka Ibrišimović rodio oko godine 1620. Početne je škole svršio u veličkom samostanu. U Velikoj je kod Franjevaca bilo sjemenište za svećenike i škola za ostalu mladež. Dne 28. studenoga 1634. dopustio je general franjevačkoga reda pismom iz Rima, da se može u veličkom samostanu otvoriti novicijat za šest klerika. Poslije svršenih nauka postade Luka svečenikom reda Sv.Franje. Misli se, da je kao svečenik učio poslije i više škole u Rimu. To se dade bez sačuvanih podataka zaključiti po njegovoj temeljitoj izobrazbi, i po tom, što je bio sasvim vješt talijanskom jeziku. Kao gotov svečenik djelovao je naš fra Luka veoma požrtvovno i neumorno u Velikoj. Isprva je bio propovjednik, a kasnije i gvardijan u veličkom samostanu. Da je bio zbilja prvak među svojim drugovima, vidi se i u spomenici, što su je Franjevci godine 1658. poslali iz Velike zagrebačkomu biskupu Petru Petretiću o jurisdikciji slavonskoga apostolskoga vikara, Matije Benlića. U toj je znamenitoj poslanici potpisan fra Luka Ibrišimović na prvom mjestu.
Poradi marljivosti i osobitih sposobnosti imenovaše godine 1675. fra Luku definitorom franjevačke države (Bosnae argentinae). Bivši veličkim gvardijanom mnogo je radio za unapređenje staroga veličkoga samostana. I crkvu i samostan dade s pomoću kršćana prenapraviti, a uzato je dogradio i nove stanove za Franjevce. Njegovim je marom osnovana u Požegi još prije godine 1672. osnovna škola, koju je spomenute godine polazilo preko 50 djece. Osim toga je fra Luka dao godine 1670. pokriti i popraviti još jedinu crkvu sv. Duha u Požegi.
Poslije smrti fra Petra Nikolića imenova biskup Marin Borković dne 22. ožujka 1675. svojim vikarom za Slavoniju našega fra Luku Ibrišimovića. Dne 21. lipnja 1675. potvrđuje franjevački general fr Mar. de Bononia iz Rima, da fra Luka može izvršivati službu i čast generalnoga vikara između Save i Drave. Teško to zvanje u tadašnjoj turskoj Slavoniji vršio je fra Luka više od 20 godina, sve do svoje smrti.
...............................................
Godine 1681. preseli se fra Luka Ibrišimović na želju svojih sugrađana iz Velike u Požegu. Iz Požege se nije više selio sve do svoje smrti. Mnogogodišnji svoj rad za prosvjetu i unapređenje kršćanstva u turskoj Slavoniji okrunio je naš fra Luka novim, prezamjernim svojim djelovanjem u Požegi.
...............................................
Uminim svojim darovima i poštenim srcem postao je fra Luka prvakom među svojom braćom. Neobične je sposobnosti posvetio vanrednim načinom na žrtveniku mile svoje domovine. Tim je sposobnostima postao ubrzo poznat i glasovit nesamo pred svojim crkvenim poglavarima, već i na istom bečkom kraljevskom dvoru. Zato vidimo fra Luku gdje toliko radi, govori i piše o potlačenoj svojoj braći i kršćanima u Slavoniji. On se nije ustručavao tražiti od svih strana pomoći protiv turskoga nasilja. Tako je nesamo svojim biskupima pisao nego i generalima, a i samomu dvoru o teškim prilikama kukavne raje.
...............................................
U takovu je revnovanju za svoju kršćansku braću stigla i fra Luku i njegova pouzdanika Relju (fra Lukin glasnik koji je prenosio skrivene poruke) teška nesreća. Godine 1684. uhvate Turci Relju, kad je nosio fra Lukine listove kršćanskim vojvodama, pa bace u tamnicu i fra Luku i Relju. U tamnici su čamili četiri mjeseca i to u požeškom gradu, a bili su već osuđeni i na smrt. Junačkoga Relju stigne smrt na kolcu, o koji su svezali i fra Luku Ibrišimovića. Sedam je dana bio fra Luka svezan o kolac, dok ga nijesu braća Franjevci novcem otkupili od očite smrti.
...............................................
Međutim je bio fra Luka glavom u Beču kod cara Leopolda I., ne bi li ga sklonuo, da pošalje u Slavoniju što prije svoju vojsku. Ibrišimović je i uspio, ali osim žive riječi uze i mač u ruke i stavi se na čelo kršćanskim ustašama oko Požege, koji su se imali da pridruže carskoj vojsci.
.... / godine 1687. Turci su izgnani iz Požege, ali su se već 1688. u ožujku pregrupirali i spremali udariti ponovo na grad / ....
Kod Požege se bila bitka upravo dne 12. ožujka 1688. i to na jugozapadnom brijegu Sokolovcu. Pobjeda je kršćana bila odlučna i sjajna. Osim samoj carskoj vojsci pripisuje ju povijest upravo našemu junaku fra Luki Ibrišimoviću. On je ponajviše sam dizao narod na noge i glavom sudjelovao u boju za oslobođenje svoga grada Požege. Da je tomu tako, svjedoši nam i listina cara Leopolda I., u kojoj car slavi junaštvo kršćana, a fra Luku nazivlje "Sokolom". I narodna tradicija sačuvala mu je u pjesmi slavno ime na vječnu uspomenu potomstvu, gdje se pored ostalog veli o fra Luki:
"Sokol Luka poslušao vilu,
pa on svlači misničko odilo,
i oblači od mejdana ruvo,
Pa on ide ravnieh sokacih,
I pozivlje što vojevat može."
...
"Djeco moja, mladi sokolići,
Sutra ćemo gorom udariti,
I na Turke silno navaliti,
Dok su Turci jošte nepripravni,
Nepripravni za boj neuredni.
Ako Bog da, da složni budemo,
A i složno na nje udarimo,
Lasno ćemo Turke predobiti,
Turci bo su na mejdanu slabi."
Kad je danak sutra osvanuo,
Svetkovina Grgurova dana,
Podiže se Sokol od Sibinja,
Na 'no sivo sokolovo brdo,
Gdje su Turci šatore razapeli,
U šatorih noćcu prinoćili
Bez busija i bez stražarija,
Bez savjeta i pravog napredka,
U snu ih je zateko Sokole,
pa ih kolje kao vuče janjce,
Udarajuć na turske šatore,
Šatore i pospane Turke.
Skaču Turci snani i pospani,
Skaću Turci, al uteć ne mogu,
Šuma gusta, a pećina tvrda,
Britka sablja za šalu ne znade,
Pobigoše age i spahije,
Janjičara ni broja se ne zna,
Samo osta Bršljanović-aga,
Bršljanović, žalostna mu majka!
Tad govori Sokol od Sibinja:
"Čujte djeco, mladi sokolići!
Liepo ste me danas poslušali,
I liepo ste bojak dovršili,
Sve pogibe nitko ne ostade,
Do jedinog Bršljanović-age.
Agu ćemo u Beč odpravljati,
I poklonit caru gospodinu,
Nek kazuje i nek pripovieda,
Kako Sokol za cara vojuje!"
To govori Sokol od Sibinja,
To govori, pak se preoblači.
On mi svlači od mejdana ruvo,
Pa oblači misničko odilo,
Da zahvali Bogu i Mariji,
Što j' od Turak zemlja očistita.
...............................................
Zahvalni Požežani slave i dandanas uspomenu na tu pobjedu i na svoga junaka fra Luku Ibrišimovića svake godine na Grgurevo (12.ožujka) pucnjavom iz pušaka i topova po okolišnim vinogradima. Od godine 1893. resi grad Požegu i krasan spomenik, podignut u slavu fra Luki.
