GLOBE projekt - Druga gimnazija, Zagreb

Na Dolcu i Trgu bana Josipa Jelačića 26.09.'09. građani su tijekom dana mogli promatrati Sunce, a od 19h Mjesec i Jupiter. Također se mogao pogledati i dokumentarac o 40-oj godišnjici spuštanja ljudi na Mjesec. Sve to organizirano je u čast Galilea Galileija, koji je 1609. konstruirao dalekozor i otkrio Sunčeve pjege, Mliječnu stazu, mjesece oko Jupitera...



Jelena Kurija

25.8. posjetile smo Utočište za mlade medvjede Kuterevo. Selo Kuterevo nalazi se na obroncima Sjevernog Velebita, na nadmorskoj visini od 559m, a do njega vodi oko 15 km dugačka asfaltirana cesta od izlaza Otočac na autocesti Zagreb - Split.
Utočište je utemeljeno 2000. godine isključivo uz pomoć lokalnog stanovništva i volontera, koji dolaze iz Hrvatske ali i cijelog svijeta (Nizozemska, Francuska, Italija, Engleska, Bugarska, Koreja…). Volonteri (kratkoročni(2 tjedna) i dugoročni(2mj.- godinu dana)) pomažu u izgradnji i unapređenju utočišta, čiste šumu, grade ceste, hrane medvjede, a u ljetnim mjesecima svake nedjelje organizirani su odlasci na kupanje.
Utočište se brine za mladunce koji su iz raznih razloga (promet, greška u lovu, krivolov) ostali bez majke i ovise o ljudskoj pomoći. Utočište broji 5 mladih medvjeda i sastoji se od dva dijela ; prvi je ''baby centar'', u kojem su smješteni medvjedići - bebe u dobi od 2 - 6 mj.starosti, a drugi dio se nalazi na rubu sela i sastoji se od dvije ograde za starija godišta mladih medvjeda. Od proljeća do kasne jeseni, Utočište je otvoreno za posjete.

SMEĐI MEDVJED (Ursus Arctos)

Smeđi medvjed je životinjska vrsta, a u Hrvatskoj i divljač, koja zaslužuje najveću skrb i pažnju i ima pravo na opstanak. Tijelo smeđeg medvjeda ima obilježja zvijeri - prilagođeno je hvatanju i savladavanju plijena. Ženke teže oko 100, a mužjaci 150 kilograma. Mnogi misle da medvjed za vrijeme zimskog sna spava, ali to nije točno. On samo uspori sve vitalne funkcije na minimum. U Zapadnoj Europi smeđi medvjed je gotovo istrijebljen, a preostale populacije su male, međusobno odvojene i u nestajanju. Medvjedi u Hrvatskoj, zajedno s onima u susjednoj Sloveniji, predstavljaju genetski srodnu i stabilnu populaciju koja je posljednji mogući izvor za spas medvjeda u Europi. Sve to stavlja smeđeg medvjeda na sam vrh vrijednosti prirodne baštine u Hrvatskoj.




Martina i Marija Anušić

Evo, došlo je i vrijeme da se prošećem i do Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i moram priznati da me nije razočarao. Od svih izložbi i stalnog postava najviše me se dojmila izložba o Spiridionu Brusini u povodu njegove stote godišnjice smrti (2008.). Bio je istaknuti hrvatski prirodoslovac, osobito zaslužan za napredak i razvoj zooloških i paleomalakoloških zbirki, koje je uredio i svrstao po načelima muzejske struke. Osnovao je Hrvatski narodni zoološki muzej te za vrijeme njegova upravljanja isti je stekao veliki značaj i bilo među najuglednijima u Europi. Svjedok tomu je i pismo Charlesa Darwina kojim je ohrabrivao Brusinu. Brusina je također otkrio i opisao nove vrste. Dolje pogledajte njegove osobne predmete, ali i predmete proučavanja.



Iduća, i nadasve zanimljiva izložba je Fossil Art, autora Dolfa Seilachera (svjetski poznati geolog). Zamišljena je da prikazuje znanstveno istraživanje ihnofosila (tragovi života koje su organizmi ostavili u stijeni), ali i umjetničke odljeve istih (većina eksponata nisu originalni primjerci). Ova izložba izložena je u RH u čast Hrvatskog geološkog instituta koji ove godine slavi stotu obljetnicu postojanja. Tko bi rekao da su samo odljevi?



''Priroda krških polja Dinarida'' pokazuje nam sve prirodne znamenitosti našega krša. Raznolikost biljaka i životinja dokazuje nam da su naši Dinaridi posebnost Hrvatske, ali i svijeta. Posebno su me se dojmili relikti (špiljski cjevaš, špiljske spužve), krški izvori. Ljepotu krajobraza ističe periodičko jezero Begovac, a raznolikosti pridonosi i izvor Suvaja.



Izložba o ribama slatkovodnih i slanovodnih voda dočarava nam bogatstvo istih u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Reprezentativni izlošci psina, sabljarki, ali i štuka i mekušaca upotpunjuju se s raznim plakatima



Stalni postav čine iznimno bogate zbirke sisavaca, kukaca, ptica, mekušaca i podvodnih stvorenja od kojih su neki i preko sto godina stari, ali i u odličnome stanju. Valja spomenuti da je također i dio izložaka porijeklom iz država diljem svijeta.

Krajem lipnja kao članica naše GLOBE grupe, provela sam 7 dana u glavnom gradu Nizozemske Amsterdamu. Posjetila sam razne umjetničke i povijesne muzeje no najviše su me se dojmili oni prirodoslovne tematike. Izdvojila sam dva muzeja i amsterdamski botanički vrt.

Tropenmuseum je muzej koji sadrži razne predmete koji potječu iz nizozemskih kolonija po cijelom svijetu. Razgledavajući raznovrsne predmete iz Azije, Afrike, Indonezije, Latinske Amerike, Indije najviše su mi „upali u oko“ životinjski preparati. U tom dijelu muzeja objašnjava se na koji način su nizozemski znanstvenici istraživali životinje u svojim kolonijama. Kako bi i vi vidjeli ono što sam i ja pogledajte slike dolje:



Muzej NEMO je prirodoslovni muzej koji na ne klasičan način kroz igru, djeci i odraslima prikazuje kako funkcionira DNA i RNA, magnetizam, robotika, ljudski mozak i ostale stvari u svijetu oko nas. U ovom muzeju mi se puno toga svidjelo no istaknut ću životinje, embrije u životinja i čovjeka formalinu. Jedna od slika ispod pokazuje razvoj djeteta u majčinoj utrobi od prvog do 9. mjeseca.



Botanički vrt u Amsterdamu jedan je od najstarijih vrtova na svijetu, čak je 300 godina star. Sadrži više od 4000 biljaka u vrtu i staklenicima.U početku vrt je služio isključivo za medicinske svrhe. Unutar 1.2 hektara nalazi se 7 staklenika te svaki od njih ima vlastitu klimu. Od njih sedam najefektniji su staklenici: Leptir, Tri-klime i Palme.



Nadam se da ste uživali u fotografijama koliko i ja provodeći svoje vrijeme u tim muzejima, i ako vam se pruži prilika svakako pogledajte…


Ivana Matanić,2.e