...i kad pogledam malo bolje, stvarno je bilo čudnih ljudi koji su prošli kroz moj život... čak ne mogu ni reći da sam ih pretjerano razumio, to njihovo ponašanje, al ono funkcionirali smo nekako... ma ne bih htio zaključiti da ja mogu sa bilo kim, jer ne mogu, prilično sam zajeban i kad meni nešto ne odgovara, ma adio baby :-)) ...ali ponekad i ne možeš birati, možeš se samo prilagoditi...
...na početku faksa sam se družio s jednom ekipom, čiji je centar pažnje bio izvjesni I... nisam baš bio navikao na pretjerano glasne ljude koji neprestano pričaju gluposti, ali ovaj je bio baš nekako fora... što me tad još više iznenadilo je moja predrasuda koja se u njegovom primjeru pokazala potpuno krivom, a to je da su takvi glasni likovi obični kreteni... jer on bi usred birca drmnuo neku žesticu, pojeo onaj limunčić, a koricu bacio iza leđa... naravno, pogodio je neke cure tim limunom, ali sljedeće što je napravio je da je preselio za njihov stol, pozvao novu rundu i nastavio zajebanciju s njima ko da ih zna oduvijek... nevjerojatno... legenda kaže da je bio sam doma sa sestrom i otišao po kruh... vratio se za 3 dana, ali s vrećicom u ruci :-)) ...ali bio je dobar i drag i stvarno dobar prijatelj... nismo više u kontaktu ali mi je ostao u jako lijepom sjećanju...
...bila je jedna moja bivša cura, slavna M. za koju mi još nije jasno što sam radio s njom tih mjesec dana koliko smo mi kao bili skupa... ok, bila je dobar komad, eto objasnio sam zašto... prizemno, a kaj ću :-)) ...žena je patila na lovu i aute... ja naravno nisam imao ni jedno ni drugo, ali sam joj imponirao iz nekih drugih razloga... naravno, ipak se zabrinula za svoju budućnost, pa me izravno pitala da li ću ja biti bogat jednog dana... mislim, kakvo je to pitanje, ono, pa naravno da ću biti bogat, pa znaš ti na koji ja faks idem, to se podrazumijeva (ma da umreš od smijeha :-))) ...e sad ona nastavlja, da ona smatra da je 20 000 ojra/eura/jura čisto lijepa mjesečna plaća s kojom bi ona bila zadovoljna da joj "dragi" ima... hmmm... slažem se, mislim da bi takva plaća pokrila većinu mojih želja :-)))) ...ona naravno nije ni studirala niti radila, njen opis radnog mjesta je bilo sjedit na 16 kava dnevno, a mama joj je rađe davala više para, nego da ona mora radit... neke stvari stvarno ne razumijem :-)))
...i šlag na kraju je jedan moj kolega s posla, stariji čovjek, koji mi dođe onako, ne kao šef, ali recimo nadređeni... i uglavnom, došao je u Zg prošli tjedan i silno se obradovao što me vidi, pa me pozvao na kavu... inače komuniciramo telefonom i zna me često nazvati, pa ga se nikako riješit, jer priča o svemu i svačemu, uopće nevezano za posao, jer poslovni dio uvijek riješimo za minutu... i tako smo mi sjeli u taj neki naš kafić, koji je usput bio skroz pun ljudi jer su svi navalili na jutarnju kavu, i započeo je naš šou... čovjek ne zna tiho pričat, tako da su njegove izjave bile urnebes za sve prisutne... svaka rečenica je otprilike imala konstrukciju tipa: "onda je ovi debil napravija to... razumiš... onda san ja popizdija..." ...u nekom trenutku je vidio nekog tipa s kojim je on bio na putu u Amsterdamu... eh, po čemu je poznat Amsterdam, naravno, po nekoj tamo ulici s crvenim svjetlima :-))) ..i tako ovaj meni počne pričat kako su njih dvojica išli tamo, ali da taj drugi nije imao para, pa se cjenkao s "damama", a kako di god bi on ušao je i ovaj išao za njim, pa nije mogao ništa obavit :-))) ...nastavio je s još par objašnjenja kakvih krasnih ruskinja tamo ima :-)) ...i to sve čovjek priča najnormalnije ko da mi objašnjava jel bolji crni ili bijeli kruh :-)) ...i to je naravno slušalo još sto ljudi oko nas, a ja sam mijenjao boje od zelene do crvene i žute :-))) ...
...ma ne možeš vjerovat kakvih nas sve ima... i što je uopće normalno?... možda su i moja razmišljanja pomaknuta od nekog nevidljivog standarda koji bi nam trebao reći što je pravo, a što krivo... možda i je točna ona uzrečica koja kaže: "živi kako god želiš, dok time ne činiš krivo drugima"... ne znam... nitko mi ne može reći kako ja moram živjeti, to mogu samo ja osjetiti negdje u sebi... jer kad radim krivo ne osjećam se dobro i sve krene u nekim lošim smjerovima... i možda je neka osoba drukčija od mene, ali ju svejedno moram poštovati... barem to... ah, tko bi nas sve shvatio :-))
Saturday I'm running wild
And all the lights are changing red to green
Moving through the crowd, I'm pushing
Chemicals all rushing through my bloodstream..
Only wish that you were here
You know I'm seeing it so clear
I've been afraid
To tell you how I really feel
Admit to some of those bad mistakes I've made..
