Strah....

31.03.2008.

Borgman je na pretplo�loj temi spomenuo strah.
Ve� smo razgovarali o strahu.... ali on zaslu�uje vi�e na�e pa�nje....
Kad ga prepoznamo postat �e manji.... ako mu poklonimo dovoljno pa�nje mo�da se pretvori u ne�to pozitivnije.
Ne�u puno filozofirati.... pro�itat �u vam jedno pismo koje sam prona�la na net-u.... a ono �e vam ispri�ati sve ono �to vam �elim poru�iti....

Pismo Katarini

Predlo�ili su mi da ti napi�em pismo i ja sam prihvatio, jer ovo �to �elim re�i tebi odnosi se na sve tvoje vr�njake, zapravo na sve vas koji �ete 2000. godine imati oko 20 godina.
Kad bude� �itala ovo �to ti sad pi�em, mene vjerojatno vi�e ne�e biti.
Zato ovo pismo ima i vrijednost testamenta jer mislim da drugi ne�u pisati zato �to ti ne mogu ostaviti ni�ta osim � sje�anja.
Ne �elim te ni savjetovati, ni upozoravati, ni bodriti, niti �initi bilo �to sli�no tome. Mnoge savjete, dobre ili lo�e, ve� si imala prilike �uti i mnoge �e� tek �uti, pa sumnjam da bi ti i moj doprinos u tom pogledu ne�to pomogao. Zato �u se zadovoljiti da ti ovdje izrazim svoje misli, osje�aje, mi�ljenja i uvjerenja.
Ponavljam, naime, da je sje�anje jedino bogatstvo koje ti mogu ostaviti.
Sje�anje na jednu osobu koju si, vjerujem, voljela, i to neovisno o njenoj vrijednosti, �to smatram jo� va�nijim.
Tko zna �to �e� ti raditi za dvadeset godina? Tko zna kakva li �e� biti? Tko zna ho�e� li i tada, kao danas, biti inteligentna, nje�na, hrabra, ponosna, iskrena, inventivna, puna smisla za �alu?
Nadam se da ho�e�, ali je sigurno da �e svijet u�initi sve da ti pomogne da izgubi� te lijepe osobine.
Protiv tebe �e se udru�iti sile, a naro�ito jedna � strah.
Strah od izolacije i zamjeranja dru�tvu, strah od siroma�tva, strah od neuspjeha, od obaveza i odgovornosti, od borbe, od samo�e, strah od ljudi, strah od smrti.
�ini mi se da je strah najte�a bolest koja ugro�ava �ovje�anstvo i o�igledno, sredstvo koje osigurava uspjeh svakoj ucjeni; osnovni instrument pomo�u kojeg se svatko mo�e primorati da se prilagodi odre�enoj situaciji, ma kakvo da je zlo u pitanju.
Strah je najbolji put kojim se svatko mo�e primorati da se odrekne svoje autonomije, neovisnosti i, na kraju, slobode.
Sada se ni�ega ne pla�i�, i to je za mene veliko zadovoljstvo. U tebi jo� ne zapa�am znakove onih strahova koje samo odrasli umiju usaditi u glavu djece.
Volim te promatrati kako sama stje�e� iskustva, kako se kre�e� po mra�noj sobi, kako prou�ava� insekte i �ivotinjice u prirodi, kako poku�ava� pomilovati psa lutalicu ili mirno prilazi� nepoznatim ljudima.
U ovom svijetu, ti i tvoji vr�njaci prava ste utjeha. Dakako, nadam se da �e to vje�ito trajati, da �e� uvijek biti takva, plemenita i borbena, sigurna i jaka, ponosna i ljupka. Uspije� li u tome, imat �e�, po mome mi�ljenju, sve uvjete da izabere� pravi put.
Mogu ti re�i, bar �to se mene ti�e, da sam sve ne ba� sretne odluke u �ivotu uvijek donosio pritisnut strahom i nesigurno��u.
Jednom prilikom, po�to si mi ru�icom pokazala �etvrtinu Mjeseca, objasnila si mi da je slomljen. Zatim si me uvjeravala da si to ti u�inila i pokazala si mi kako si to u�inila: uhvatila si ga objema rukama i sna�no njime tresnula o zemlju. Imala si tada osamnaest mjeseci.
Tvojoj ma�ti i ma�ti tvojih vr�njaka nema zapravo granica.
Uvjereni ste u svoju nesalomljivost, svoju svemo�. Vjerujete da mo�ete izmijeniti svijet. Pretjerujete.
Ali odrasli pretjeruju u drugom smislu. Oni su �prakti�ni�, �realni�, �konkretni�.
Vidjet �e�: govorit �e ti da je svijet oduvijek bio takav i da �e takav uvijek biti. Govorit �e ti da je oduvijek bilo siroma�nih i bogatih, da je oduvijek bilo bijede, stoga i gladi, privilegija, ropstva, rata. Govorit �e ti da je svatko tko je poku�ao ne�to izmijeniti srljao ravno u propast.
Sasvim su li�eni ma�te. �ak i nade.
Ako ne�to nije ve� ostvareno, re�i �e ti da je to nemogu�e ostvariti. Da je �ovjek sazdan tako, da je dru�tvo takvo, da je svijet takav. I re�i �e ti da je mirenje sa stanjem jedina razumna stvar. I prilago�avanje isto tako.
Ako i nakon dvadeset godina bude� posjedovala kreativnost i samopouzdanje, kojima raspola�e� danas, i ako im odgovori� da se, uz volju, sve mo�e mijenjati, osobito polo�aj ljudi; ako im odgovori� da se svijet mo�e zasnivati na osje�ajnim odnosima umjesto na novcu; ako im odgovori� da treba razmi�ljati o svijetu koji se sastoji od ljudi, a ne od gazda i slugu; ako im tako odgovori�, re�i �e ti da je sve to samo � utopija.
U tvojoj ku�i bit �e 2000. godine jo� uvijek, barem se nadam, stvari koje su pripadale tvojim djedovima, njihovim roditeljima, njihovim djedovima i roditeljima njihovih djedova.
Bit �e tu knjiga, slika, namje�taja, predmeta svake vrste, crte�a, rukopisa, fotografija, svega �to je pripadalo generacijama �to su prethodile tebi. Stvar�ica bez vrijednosti, ako ho�e�, ali svjedo�anstva duge povijesti �iji si i ti dio bila i prije nego �to si se rodila.
Tradicija. Po meni ne treba sve to baciti. I tradicija ima svoje zna�enje, mada ne ono koje joj se naj�e��e daje. Prije svega, smatra se da je tradicija pravilo koje treba uvijek i svuda slijediti, kao skup obi�aja i navika koje treba netaknute sa�uvati i u sada�njosti i u budu�nosti.
Ja, opet smatram da vrijednost tradicije nije u tome ve� u ne�em posve drugom: tradicija, kao i sve �to se odnosi na pro�lost, treba isklju�ivo slu�iti kao polazna to�ka da se u�ini vi�e i bolje, zna�i druk�ije.
Pjesnik i filozof Gibran je rekao: ��ivot se nastavlja, ne zaustavlja se na ju�er.� Mi se, me�utim, o�ajni�ki hvatamo za ju�er, i onda tradicija postaje teret, koji nam ne dopu�ta da napredujemo, zatvor iz kojeg ne mo�emo iza�i, �ak to i ne �elimo, jer budu�nost, nepoznato, novo, druk�ije izazivaju � strah.
Eto, ta rije� se opet vra�a. Re�i �e ti da je strah �uvstvo koje obuzima svakoga.
Da, to�no je. Ali strah ne uni�tava svakoga. Tebe ne�e, na primjer, i ne samo zbog tvojega dje�jeg neznanja, ve� zato �to si sva okrenuta stvarima i ljudima koje voli�, osvajanju i progresu, svijetu. Ukratko, ti si izvan i iznad svoje osobe. Oni koji, i kada odrastu ostanu takvi, mnogo su ja�i od bilo kakvog straha.
To su, kao �to sam ti u po�etku rekao, moje misli i �uvstva koja me obuzimaju dok se igram s tobom. Ovo pismo koje ti ostavljam samo je djeli� moga �ivota.
U�ini od svoga, razumije se, samo ono �to ti sama bude� �eljela.

(Napisao Marcello Bernardi, talijanski pedijatar i psiholog)

Blago onima koji nakon smrti bli�njih dobiju ovakvo bogatstvo na �uvanje...

DODATAK:

U trenutku kad sam pustila svoju temu... krenula sam �vrljati uokolo i vidjela da je u istim trenucima jo� jedan bloger pustio temu pod istim naslovom. Tema mu je odli�na.... pogledajte...

Komentari (39) - Isprintaj - #

Odgovori na pitanja

30.03.2008.

Blogerica old bat je ispod predivnih domoljubnih stihova Silvija Strahimira Kranj�evi�a postavila par pitanja.

�Je li Domovinski rat zavr�io ?
Za�to svako malo imamo prijenos lova na generale ?
O�e li netko odgovarat �ta optu�uje ljude , �ak i prije nego je i jedan dokaz protiv njih predan u ruke pravde ?
Jesmo li jo� u istoj dr�avi, dr�avi koja je nekoga priznala generalom, a sada ga lovi ka divlja� ?
Kako �e pomo� Mati i Kre�i kad nije mogla generalu svoje vojske ?
Je li PTSP orden ?
Vrijedi li i kod nas ona " Plus ca change, plus c'est la meme chose " ?
Jesan li ja Alice ?
Di san ovo upala , jadna ti san ?�

Domovinski rat je zavr�io, ali �rat� tj. borba za DOMOVINU nikada ne�e zavr�iti. �ivot je borba, a DOMOVINA je na� zajedni�ki DOM... a Dom uvijek treba ure�ivati da bi bio sigurno i lijepo mjesto za �ivot onih koji u njemu �ive.
Blogerica se pita �za�to svako malo imamo prijenos lova na generale?�
Da li je ovo lov na generala ili je ipak lov na �ovjeka koji je na neki na�in povezan sa stravi�nim ubojstvima koja su se dogodila prije par dana? On jo� uvijek nije osumnji�en, ali policija je javnost obavijestila da raspola�e informacijama u vezi tog stra�nog doga�aja.
Po�ten i �astan �ovjek ne skriva informacije koje mogu rasplesti takav stra�ana zlo�in, a �astan bi morao biti jer je �asnik.... borio se za ovu zemlju i o�ekujemo od njega da se borio za sigurno dru�tvo u kojemu �e svi biti ravnopravni, u kojemu �e na�a djeca �ivjeti sigurno. Ja ne ku�im za�to uop�e bje�i? Ako je nevin, a raspola�e informacijama koje bi mogle pomo�i u istrazi... za�to se ne javi policiji i pomogne prona�i krivce? Ne o�ekujemo li to svi od �ovjeka koji ima tako jak �in?
Pa zatim blogerica pita da li �e netko odgovarati jer optu�uje ljude prije nego je i jedan dokaz protiv njih predan u ruke pravde?
Koliko znam generala tra�e jer raspola�e nekih informacijama... formalno nije optu�en i nije osumnji�en. Zar bi policija trebala odgovarati zato �to poku�ava prona�i krivce za stra�an masakr koji se dogodio?
Kad je Vinko Pintari� ubijao po istim bregima gledali smo prijenose i napeto pratili �to se zbiva. Zar generali imaju imunitet? Na njih se ne odnose propisi ove zemlje? Ako ne�to zna u vezi ovog slu�aja za�to ne sura�uje s policijom? On je nedodirljiv? Old bat... misli� li da generali imaju pravo �initi �to ih je volja?
Misli� li da ako je dr�ava nekoga priznala generalom tog istog vi�e ni�ta ne smije pitati, a on mo�e raditi �to �eli?
Zatim blogerica pita: �Kako �e pomo� Mati i Kre�i kad nije mogla generalu svoje vojske ?�
Hm.... a tko �e pomo�i ubijenoj starici i petnaestogodi�njem klincu.... i Franji Kosu... tko �e pomo�i mrtvim ljudima? Imaju li oni i njihove obitelji pravo znati tko je to u�inio i imaju li pravo o�ekivati da njihovi ubojice ili ubojica budu izvedeni pred lice pravde?!!!!
Zatim pita: �Je li PTSP orden ?�
PTSP je dijagnoza.... no ako sve s PTSP-om poistovje�uje� s ovakvim pona�anjem tada im ne �ini� uslugu. Zamisli kada bi se svi koji imaju tu dijagnozu pona�ali na ovakav na�in?
Jesi li sigurna da je PTSP opravdanje ba� za sve?
Pa blogerica pita: �Jesan li ja Alice� ? �Di san ovo upala , jadna ti san ?�
�ivi� u zemlji nesigurnosti i straha... �ivi� u zemlji gdje postoje kauboji koji su previ�e bahati, a to im je omogu�io sustav i bezvla��e.
Ovo �to se sada de�ava je stra�no.... ali je pomak na bolje. Ve� godinama mnogi obi�ni ljudi trpe bahatosti i kauboj�tine. O tome moraju �utjeti jer se boje... jer su kauboji u�ivali za�titu dr�ave. Tome je o�ito do�ao kraj. Do�lo je vrijeme kada �e svatko od nas KONA�NO odgovarati za svoje postupke! Jedino tako je po�teno.
Ja za sebe, svoju djecu i sve koje volim ne �elim nikakve privilegije.... ali ne mogu razumijeti da postoje ljudi koji bi bilo kome na svijetu dali privilegiju da se na njih propisi ne odnose.... pogotovo u situacijama kada se radi o masovnom ubojstvu... u kojemu je stradalo i jedno dijete.
Prestra�no!!!! I ja se pitam.... da li je mogu�e da netko misli kako bi ovo trebalo zata�kati jer je s tom pri�om na neki na�in povezano ime �ovjeka koji nosi �in.
Ako s ikim mogu suosje�ati u ovoj pri�i tada su to nevini koji su stradali.... mogu si zamisliti kako se sada osje�a majka poginulog dje�aka, mogu si zamisliti kako se osje�aju obitelji stradalih ljudi.... ali jo� je jedna osoba s kojom duboko suosje�am, a to je �ena odbjeglog generala. Slu�aju�i opise njegovih osobina neprestano razmi�ljam kroz �to je sve ove godine ta �ena prolazila. I ne, ne mogu razumijeti da bilo koja majka na ovom svijetu mo�e razumijeti ubojstvo djeteta... i da mo�e pisati da je neprimjereno �initi sve da bi se ubojica prona�ao.
Ako je netko u�inio ne�to dobro u �ivotu to ga ne opravdava da bi mogao �initi zlo.
Ako je netko spasio dva �ivota... to mu ne daje pravo da ubije dva �ovjeka.
Ljudi za herojstva dobiju ordenje i �inove... a za sve �to je protivno propisima svaki �ovjek mora odgovarati, a svi pred propisima moramo biti isti.... i ti i ja, i tvoja i moja djeca, i tvoj i moj mu�, ljudi koji �iste ulice, pekari i sveu�ili�ni profesori, politi�ari, pa i generali.
Uostalom... vidi kako je S.S.Kranj�evi� lijepo napisao:

�sramotu i bijedu i uvrede i varke
I uzdahe i la�i i mnoge suze �arke.

A usred bare ove, gdje trovna gamad pli�e,
Uzvisilo se drvo i Hrist se na njem di�e�

Dr�ava u kojoj ne vrijede propisi za sve isto, u kojoj se gra�ani osje�aju nesigurno i mo�e ih ubijati tko se kako sjeti mo�e se nazvati barom....
Vidi�... i on o tome pjeva... ali bojim se da si ga ti druga�ije pro�itala.
Tvoja tema me uvrijedila kao gra�anku ove zemlje, smatram da je uvredljiva za tvoju i moju djecu, za sve ljude koji �ive u zajedni�kom nam Domu � zvanom DOMOVINA. Tvoja pitanja su uvreda za sve po�tene branitelje... za sve �asne �asnike ove zemlje.

Komentari (32) - Isprintaj - #

Red rijeke, red slova...

26.03.2008.

1978. Indexi su uglazbili i darovali nam pjesmu Modra rijeka, koju je napisao Mak Dizdar.

MODRA RIJEKA

Nitko ne zna gdje je ona
Malo znamo al je znano
Iza gore iza dola
Iza sedam iza osam
I jo� hu�e i jo� lu�e
Preko gorkih preko mornih
Preko gloga preko dra�e
Preko �ege preko stege
Preko slutnje preko sumnje
Iza devet iza deset
Tamo dolje ispod zemlje
I onamo ispod neba
I jo� dublje i jo� ja�e
Iza �utnje iza tma�e
Gdje pijetlovi ne pjevaju
Gdje se ne zna za glas roga
I jo� hu�e i jo� lu�e
Iza uma iza boga
Ima jedna modra rijeka
�iroka je duboka je
Sto godina �iroka je
Tisu� ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tma i tmu�a neprebolna
Ima jedna modra rijeka
Ima jedna modra rijeka �
Valja nama preko rijeke

Mak Dizdar

Prolaznost postane ne�to lijepo ako je razumijemo i prihvatimo.
Na �alost pjesnik nije uspio �uti kako zvu�e njegovi stihovi u tom �arobnom raspoznavanju i prepoznavanju... jer na taj na�in te stihove je mogao otpjevati samo onaj koji ih je razumio do daske, osjetio do krvi... do kostiju.
Davorin je otpjevao jo� jednu Dizdarevu pjesmu..... koja mi je posebno draga....

SLOVO O �OVJEKU

Prvo

Satvoren u tijelu zatvoren u ko�i
Sanja� da se nebo vrati i umno�i
Zatvoren u mozak zarobljen u srce
U toj tamnoj jami vje�no sanja� sunce
Zarobljen u meso zdrobljen u te kosti
Prostor taj do neba
Kako da premosti?

Drugo

Zatvoren u rebra zarobljen od srebra
I kad si viskan bjelji ni od sebra
Satvoren u tijelu zatvoren u ko�i
Sanja� da se nebo sa tom zemljom slo�i
Otrgnut od neba �udi� hljeba vina
Al u domu tvome
Kad �e domovina?

Tre�e

Zatvoren u meso zarobljen u kosti
Pa �e tvoje kosti tvoje meso bosti
Otrgnut od neba �eli� hljeba vina
Kamena i dima samo ima svima
Od te ruke dvije tvoja jedna nije
Jedna drugu ko da
Ho�e da pobije?

�etvrto

Zatvoren u mozak zarobljen u srce
U toj tamnoj jami vje�no zove� sunce
Sanja� da se nebo pribli�i i vrati
Tijelo se kroz vlati u pijanstvu klati
U �ili�te sli��en zatvoren u krvi
U tom kolu bola
Potonji il�
Prvi?

Peto

U tom kolu bola ni potonj ni prvi
Igri�te si strvi i ro�i�te crvi
Zaplijenjen od tijela greb za sebe djela
Kad �e tijelo samo da
Postane djelo?

Mak Dizdar

POSLU�AJTE

Davorin Popovi�:

S druge strane, tekstovi su vrlo bitni. Da bi pjesma trajala tekst mora imati pri�u, bit, smisao, osje�aj.

Davorin o Modroj rijeci (albumu):

Ma, prije svega, to je za mene u po�etku bilo jako strano. Odmah da ka�em, ja sam morao "Kamenog spava�a" i "Modru rijeku", ja sam to moro pro�itat jedno pet puta da bih potpuno sve to do�ivio. Za mene je to bio, mislim, jedan vrlo te�ak jezik, ali kad sam shvatio o �emu se radi, onda je bilo vrlo lako i iznijeti to. Danas kad to slu�am, ja sam ponosan kad �ujem Modru rijeku. To uop�e nije komercijalno, to nema veze s tim. I mislim da je besprijekorno odsvirano, da je besprijekorno otpjevano...

U pravu si Davorine! I ja mislim da je pjesma besprijekorno napisana, odsvirana, otpjevana!
U�inili su to ljudi koji su se sreli na cesti Srebrnoj... i naprosto se razumijeli....

Blogeri, osje�ate li razli�itosti u ovim neslobodama koje su opjevane u pjesmi?
�Zatvoren u ko�i�..... hm... �esto �itam o krletkama, �esto se i sama osje�am pomalo zarobljeno u vlastitoj ko�i... ponekad nas ko�a toliko �svrbi� kao da nam je premala.
I svi mi znamo.... ma koliko nam pretijesna bila �iz vlastite ko�e se nikuda ne mo�e.�
Ali tada pjesnik re�e: �zatvoren u mozak�.... hm... i tada sku�imo kako je svu na�u neslobodu, robovanje vlastitom mi�ljenju, predrasudama i svemu �to smo pohranili u svoj mozak pjesnik opisao tako jasno... tako kratko... tako hladno... kao obi�nu, ali pravu pravcatu neslobodu.
�Zarobljen u srcu� ozna�ava robovanje emocijama, strastima.... neprepoznavanje slobode u ljubavi.... i pretvaranje sebe u roba vlastitih sebi�nosti zakamufliranih u ljubav.
�Zarobljen u meso�.... meso je ne�to smrtno, prolazno, materijalno.... a na�e besmrtne du�e robuju u tim mesnatim karoserijama.... Mnogi vi�e dr�e do �limarije�... do mesa, nego do onoga �to zarobljeno unutra spava.
�Zarobljen u kosti�.... hm... ovo nisam razumijela... pa sam potra�ila pomo�, te u obrazlo�enju M. Ve�ovi�a pro�itala tajnu tih rije�i; �Mnogi narodi vjerovali su da du�a boravi u kostima, a trag te vjere �uva se u jednoj zakletvi na na�em jeziku: �Tako mi se ne skamenio duh u kostima�. To jest, �ovjek je, kao pali an�eo, nastao tako �to je Bog cjelovitu i besmrtnu du�u, za kaznu, razdrobio u smrtne kosti. Smrt otkriva na�u �zdrobljenost�, bit na�eg bi�a je u toj razbijenosti.�
�Da se nebo vrati i umno�i�, �u toj tamnoj jami vje�no sanja sunce�... uffff.... koje neslobode... koja tama... ali ipak, kad �ovjek �ita o svim tim neslobodama osje�a toplinu koja se �iri ispod ko�e i jasno prepoznaje razlike izme�u kaveza i beskraja... slobode od neslobode.... na tren mu zabljesne istina.... i pamti tu tajnu jo� par trenutaka nakon �itanja stiha... a onda je opet brzo zaboravi... do neke nove luke, nekog novog stiha, modre rijeke... dragog pjesnika...

Blogeri, svrbe li vas kosti u prolje�e?

Komentari (21) - Isprintaj - #

�ESTITKA...

22.03.2008.

Svim vjernicima �elim SRETAN USKRS... a svima koji nisu odabrali ili prihvatili nijednu religiju �elim lijep ovaj produ�eni vikend i sretan po�etak novog bu�enja jo� jednog �arobnog perioda na�ih �ivotnih kalendara.... koji su samo da�ak u predivnoj �aroliji svega �to postoji.
Ovo su dani prepuni simbola..... dani u kojima slavimo ra�anje... novi �ivot...
Vjernici se prisje�aju i jedne smrti.... velike �rtve i uskrsnu�a koje slave kao temelj svoje vjere.
Simbol �rtve se ne nalazi samo u religijama.... te simbole mo�emo prona�i svuda oko nas.
Mislim da je stra�no va�no ovih dana ne zaboraviti one koji su se za nas osobno �rtvovali... one bez kojih nas ne bi bilo... na�e roditelje, na�e djedove i bake.... ali i sve stare i nemo�ne koji se nalaze u na�oj blizini.
Predivni su mali pili�i, jaja, mali ze�eki, proljetnice i srame�ljivo proljetno sunce... no svega toga ne bi bilo bez starih koka, ze�eva i ze�i�a... bez proljetnica koje su lani uvenule da bi ove godine nove zablistale u punoj ljepoti.
Uz blagdansku �estitku svima vama.... danas �elim �estitati osamnaesti ro�endan jednom dje�aku..... dje�aku kojeg volim do neba....
Njemu i vama.... umjesto pisanica darujem pri�u...

Bilo jednom jedno stablo� i voljelo malog dje�aka. Svakog bi dana dje�ak dolazio i skupljao li��e, spleo bi ga u krunu i igrao se kralja �ume. Penjao bi se uz deblo, ljuljao na njegovim granama i jeo jabuke. Igrali bi se skriva�a. A kad bi se umorio, zaspao bi u njegovu hladu. Volio je dje�ak stablo� Jako ga volio.

I stablo je bilo sretno.

Prolazile su godine. Dje�ak je odrastao. Stablo je �esto bilo samo. Jednog dana do�e dje�ak stablu, a ono mu re�e:
Do�i Dje�a�e, do�i i popni se uz moje deblo i proljuljaj na mojim granama, Najedi se jabuka, igraj se u mom hladu I budi sretan.
- Prevelik sam da se penjem i igram, odgovori mu dje�ak. �elim sva�ta kupovati i zabavljati se. �elim imati novaca. Mo�e� li mi ti dati?
- �ao mi je, odvrati stablo, ja novaca nemam. Imam samo li��a i jabuka. Uzmi moje jabuke, Dje�a�e i prodaj ih u gradu.
Tako �e� zaraditi novaca i bit �e� sretan.
Dje�ak se popne na stablo, nabere jabuka i odnese ih.
Stablo je bilo sretno.
Ali dje�ak zadugo nije dolazio�i stablo je bilo tu�no. A onda jednog dana dje�ak se vrati.
Stablo zadrhti od radosti i progovori:
Do�i, Dje�a�e, popni se uz moje deblo, Proljuljaj na mojim granama i budi sretan.
Previ�e sam zaposlen da se penjem po stablima, re�e dje�ak. �elim ku�u da me �uva od hladno�e. �elim se o�eniti i imati djecu, i zato mi treba ku�a. Mo�e� li mi ti dati ku�u?
Nemam ja ku�e, odgovori mu stablo. Moja je ku�a �uma, ali mo�e� odrezati moje grane da sagradi� ku�u. Tada �e� biti sretan.
I odre�e tako dje�ak stablu grane i odnese ih da sagradi sebi ku�u.
I stablo je bilo sretno.

Ali dje�ak dugo, dugo nije dolazio. A kada se vratio, stablo je od silne radosti jedva progovorilo.
Do�i Dje�a�e, pro�aputalo je, do�i i poigraj se.
Previ�e sam star i tu�an za igru, odgovori dje�ak. �elim la�u koja �e me odnijeti daleko odavde. Mo�e� li mi je ti dati?
Odsjeci moje deblo i sagradi la�u, re�e mu stablo. Mo�i �e� otploviti daleko� I bit �e� sretan.
I dje�ak posije�e deblo. Sagradi la�u i otplovi.
I stablo je bilo sretno. Ali ne istinski sretno.

Nakon mnogo vremena dje�ak se ponovo vrati.
Oprosti mi, Dje�a�e, progovori stablo, vi�e ti nemam �to darovati.
Jabuka vi�e nemam.
- Zubi su mi preslabi za jabuke, odvrati dje�ak.
- Grana vi�e nemam, nastavi drvo, ne mo�e� se vi�e na njima ljuljati.
- Prestar sam da se ljuljam na granama, re�e dje�ak.
- Debla vi�e nemam, opet �e stablo, ne mo�e� se penjati.
- Preumoran sam da se penjem, odvrati dje�ak.
�ao mi je, uzdahne stablo. Volio bih da ti mogu ne�to dati� ali ni�eg nemam. Sad sam samo stari panj. �ao mi je�
Vi�e mi ne treba mnogo, samo mirno mjesto da sjednem i odmorim se. Vrlo sam umoran.
Pa, progovori stablo prote�u�i se u vis �to je vi�e moglo, zna�, za sjedenje i odmor i stari panj bit �e dobar.
Do�i, Dje�a�e, sjedni. Sjedni i odmori se.
Dje�ak tako i u�ini.
I stablo je bilo sretno.

(Shel Silverstein)

Komentari (24) - Isprintaj - #

Hrast

21.03.2008.

Ovim postom zavr�avamo sadnju na�eg zajedni�kog blogo parka.
Nadam se da nisam nikoga zaboravila.... ali reklamacije primam naknadno.... ako sam nekoga slu�ajno isputila.
Hrast je izbor �ubor�ene, Suncokretice male i mene...

Hrast je sveto keltsko drvo koje simbolizira istinu. Na deblima hrasta su rezbarili krug koji ga je trebalo �titi od udara groma. To je drvo predstavljao isku�enja u �ivotu �ovjeka, koja ga dovode do njegove biti. Vrata napravljena od hrastovine �titila su od ulaska zla u ku�u.

Po keltskoj mitologiji hrast je prvo drvo na zemlji. Narodno vjerovanje ka�e ako hrast prolista prije graba, bit �e dobar urod te godine. Plodovi hrasta � �irevi, kori�teni su za za�titu od udara munje, pa ih se stavljalo na stubi�ta po ku�i.

Osobe ro�ene u znaku Hrasta su hrabre, odlu�ne i odgovorne. Lako privla�e druge i inspiriraju ih. Ostaju mirne kad im se dogodi neki problem i koncentriraju se na njegovo rje�avanje. Optimisti su i ka�u istinu u svakoj situaciji, bez obzira kakve bile posljedice. No ponekad im nedostaje diskretnosti i vole poduzimati riskantne korake na financijskom planu.

Vole filozofirati i velikodu�ni su prijatelji, ali ponekad vole pretjerivati. Imaju istan�an osje�aj za fair play. No kad se radi o pitanjima srca � mogu biti vrlo naivni kad nekome vjeruju. Veliku pozornost pridaju moralu, a za voljenu osobu �esto postavljaju visoke standarde koje je te�ko dose�i.

Sveto drvo Druida. Kruna od hrastovog li��a davana je kao nagrada za spasenje tu�eg �ivota i za pobjedu na Pitijskim igrama. Hebreji su ga smatrali bo�anskom prisutno��u na zemlji i zavjetnim drvetom, a kr��anske tradicije smatraju da je hrast simbol Isusa Krista kao snage u nevolji i kreposti u vjeri i vrlini. Zbog veli�anstvenog izgleda, hrast oduvijek pobu�ivalo strahopo�tovanje, smatran je svetim drvetom u mnogim mitologijama, simbolizira dugovje�nost, �vrsto�u, mo� i grandioznost i u duhovnom i u materijalnom smislu. Oboriti zdrav hrast vjerovalo se da donosi nesre�u. Tko �eli da osna�i svoju vitalnu energiju dovoljno je da zagrli hrastovo drvo. Vjeruje se da u �upljim hrastovim stablima svoj dom savijaju patuljci i vile, a to je navodno i najomiljenije skloni�te vilinske nimfe Dryade, koja u hrastu spravlja ljubavne �arolije.
Jo� je aktuelno vjerovanje da u maju/svibnju, izme�u Velike i Male Gospe, treba sakupljati hrastovo li��e koje navodno pru�a za�titu od svih nevolja, a imela (Viscum album) koja raste na hrastu koristi se u narodnoj medicini, jer navodno sprije�ava epilepsiju. �aj od 15 grama hrastove imele s �etiri litra vina kuhanog 10 minuta, navidno lije�i �iv�anu rastrojenost, kroni�ne gr�eve i uzetost, a svje�e hrastovo li��e osloba�a od zlih �ina.
Odvar mlade hrastove kore (40 grama na �etvrt litra vode pola sata kuhati) koristi se za grgotanje kod upale grla, oteklih vratnih �lijezda i protiv promuklosti i gu�avosti, a kafa od hrastovog �ira navodno je lijek za malokrvnost, malaksalost,, nervozu, besanicu, kostobolju, rahitis, umnu rastrojenost, protiv guka (�krofula) i curenja iz u�iju. No�enjem hrastovog lista u �e�iru, navodno se sprije�avalo izbijanje �uljeva na nogama i anuliranje umora prilikom dugi pje�a�enja. Sanjati hrast zelen i velik � sretan i dug �ivot; posje�i hrast u snu � neuspjeh; hrastova �uma � iznenadna dobit, bogatstvo, blagostanje...
Zeusovo najdra�e drvo bio je hrast, simbol snage.
Biljka koje je bila bliska svim Indoeuropljanima, pa tako i Slavenima, je svakako Zeusov i Perunov simbol - hrast. Konstantin VII Porfirogenet ka�e da su Slaveni kod Dnjepra po�tovali sveti hrast kojem su �rtvovali pijetlove, koko�i, kruh i meso. U nekim bugarskim selima hrast je zamjenjivao crkvu. Takav jedan hrast spominje se u Carevu selu u Makedoniji, gdje se na �ur�evdan obredno klao pijetao ili ovan.

PRI�A O JEDNOM HRASTU

glazba & stihovi: Mario Vesti�
PATRIA

PRID MOJOM KU�OM STARI HRAST
JO� GA JE PRADJED SADIO
DJED MU JE GRANE VEZAO
POD NJIM SE DADO IGRAO
POD NJM SAM DJEDOVE PRI�E SLU�AO
�A�EVE POD NJM PALIO
ON ME JE HLADOM GRLIO
POD NJIM SAM ZORE �EKAO

POD NJM SU NEKAD PJEVALI
�OKA�KI, BIJELI SVATOVI
TIHO SU POD NJM NJI�TALI
UMORNI NA�I DORATI

SAD SU MU GRANE UVELE
VALJDA GA �IVOT NAPU�TA
SAMO NA JEDNOJ LISTA JO�
K�O NEKA �ELJA POSLJEDNJA
LJUDI MI KA�U, SJECI GA
VIDI� DA DU�U DAJE BOGU
I ZNAM SVAK� BI TO U�INIO
ALI JA TO NE MOGU

JER KAD MI HRASTA NE BUDE
GDJE �E SE TUGE MOJE SKRITI
KAD SA NJM UMRE SJE�ANJE
MO�DA NI MENE NE�E BITI

Komentari (17) - Isprintaj - #

Mirta

20.03.2008.

Mirtu je odabrala na�a blogerica nije otok
Mirta potje�e sa istoka, a u mediteranske zemlje prenijeta je ve� u prethistorijsko doba. U anti�kih naroda ta je lijepa aromati�na biljka bila, kao i lovor, sveta i osobito cijenjena. �esto se i kultivirala. Samonikla raste samo po sun�anim i toplim obalnim podru�jima, jer je osjetljiva na hladno�u. Biljka cvate u srpnju i kolovozu bijelim i nje�nim miri�ljavim cvijetovima sa 5 latica i mnogo pra�nika. Plodovi su plavo- crne miri�ljave bobe, koje sazrijevaju u studenom. Mirtine bobe imaju ugodan, slatkast, aromati�an i pone�to smolast okus.
Slavu" je, zbog li��a bogata eteri�nim uljima, ponajvi�e stekla u industriji parfema. Narodno joj je ime mirta, mrta, mrtva, mr�a, mr�ela, mrtvina, murta... Do stanovite zabune mo�e do�i jer se u Dalmaciji pod istim imenom (murtela, murtila) ozna�ava jedna druga (za�inska) biljka, tako�er ugodna mirisa - "bosiljak"
Stari Atenjani jeli su ih svje�e, a kao za�in i digestiv upotrebljavali su ih u starom Rimu.
Mirta voli obilje sunca i svjetla.
Ona je mediteranska biljka, u anticko vrijeme od nje su pripremali kozmeticke preparate,a danas na Sardiniji pripremaju poznatu rakiju od njenih plodova.
Mirta je simbol besmrtne ljubavi. Prema legendi Venera je zavodila Adonisa pod grmom mirte, a u gr�koj mitologiji povezuje se s Afroditom. Venera je na slikama �esto prikazivana s vijencem mirte na glavi.
Rimske kurtizane kitile su se mirtom.
Prvog dana travnja Rimljanke su se dru�ile u mu�kim kupkama rimskih termi oki�ene mirtinim vjencima. Predaja ka�e da mirta ne�e niknuti ako je ne zasadi �ena.
Mirisi su imali neobi�no va�nu ulogu u hebrejskim obredima.
Tri kralja su malom Isusu na poklon donijeli mirtu, zlato i tamjan.Mirta je prepoznata i na Torinskom platnu kao osnovni sastojak mirisa kojima je bilo pomazano Isusovo tijelo prije polaganja u grob.

Komentari (13) - Isprintaj - #

Bor

19.03.2008.

U boru su se prepoznali blogeri prirodno celav i Suncokreti�ka.
Na Dalekom istoku vjeruju da jedu�i borove iglice, sjemenke i smolu postaju besmrtni.... vjeruju da takvo dru�enje s ovim drvetom njihovo tijelo �ini lakim te da mogu poletjeti.
Istovremeno, borove su se iglice smatrale izvanrednim sredstvom protiv demonskih sila.
Dva bora simboliziraju ljubav i bra�nu vjernost.
U Japanu se od bora i �empresa grade �into hramovi i izra�uje obredni pribor.
U Japanu je bor za�titni znak onih koji stameno brane svoje mi�ljenje... ba� kao �to bor odolijeva naletima vjetrova s raznih strana svijeta.
Plodovi bora sakupljali su se u Sjevernoj Americi jo� prije 10 000 godina, dok ih u mediteranskom podru�ju poznaju ve� preko 2 000 godina.
Ako se borova smola cijedi niz drvo i pada na zemlju od nje �e, vjeruje se, za tisu�u godina izrasti �udesna gljiva fu-ling od koje se spravlja eliksir vje�ne mladosti. Borovo eteri�no ulje poma�e kod brohnitisa, prehlada i ka�lja, cistitisa i urinarnih infekcija, artritisa, gihta i neuralgija, te umora i nervne napetosti. Osobe koje bi pokisle ispod bora, no�u bi imale ko�marne snove.
U Kini bor �ini trijadu s gljivom i �dralom, ili i s bambusom i �ljivom. U umjetnosti se pojavljuje kao simbol �ivotne snage a jednako va�nu ulogu ima i u ikonografiji Zapada. Zaspati u sjenci bora, vjeruje se, nije dobro, jer u njegovoj sijenci �ivi nezdrava vlaga. Sanjati borovinu � radost i veselje.
Bor je simbol Bo�i�a.

BOR � IZUZETNOST: Drevni bi zvjezdoznanci rekli da volite skladan �ivot, ugodno dru�tvo i da ste prili�no izdr�ljivi. Vi gotovo intuitivno znate kako svoj �ivot u�initi ugodnim i zanimljivim; vrlo ste aktivni i niste izvje�ta�eni; dobar ste, odan i povjerljiv pratitelj; vrlo se brzo zaljubljujete ali jednako tako brzo gubite interes i brzo odustajete; spremni ste �esto da mijenjate simpatije sve dok, kona�no, ne na�ete idealnog partnera kojeg volite i kome vjerujete; pouzdani ste, istinoljubivi i prakti�ni.

NA BURI

Svu ve�er na pustom brijegu
netko stoji.
Pusti me, majko, da vidim
da li je �ovjek ili bor.
Pusti me da vidim ko to
svu ve�er gleda
u na� bijeli, skromni dvor.

Pusti me, majko, ne�e me
umoriti hod,
brijeg je blizu na�eg doma.
O, ja osje�am da mi je rod
taj �ovjek ili bor
sto svu ve�er blizu groma
stoji i gleda u na� dvor.

Vidi� li oblak crn,
ogroman, zlokoban brod
nad njim plovi
i smrt nosi?
O, majko, idi,
ti ga bar zovi
neka se skloni u na� dom
taj �ovjek ili bor
�to svu ve�er stoji i gleda
u na� bijeli skromni dvor.

Na pustom brijegu on je sam
kao dijete kad ruke skrsti
nad bolom nekim prvi put.
Pusti me da tanki moji prsti
meta budu burama zlim.
Pusti me, pusti, dobra majko,
tako je potmuo
i zao oblak
�to vitla nad njim.

Desanka Maksimovic

Komentari (5) - Isprintaj - #

Javor

18.03.2008.

Prema Keltskom horoskopu JAVOR � NEZAVISNOST: Spadate me�u one koje smatraju neobi�nim osobama; posjedujete izra�enu mo� izra�avanja i originalnost; boja�ljivi ste i rezervirani; slavoljubivi i ponosni; sigurni u sebe i uvijek �eljni novih uzbu�enja i iskustva; ponekad bezrazlo�no nervozni �ak i neugodni; imate dobro pam�enje i lako u�ite; volite da uti�ete na druge i da za njih donosite odluke, a �to se ti�e emotivnog �ivota, obi�no ga znate do te mjere zakomplicirati da ni sami ne znate �ta biste i kako biste dalje.
Postoji vi�e vrsta javora.. Javorovo drvo je bijelo i tvrdo, koristi se za izradu glazbenih instrumenata, stilskog namje�taja i aviona. U Kini i Japanu, javorov list predstavlja simbol jeseni i ljubavi.
Javoru se pridaju ezoteri�ne osobine: kri�evi i brojanice od javorovog drveta �tite od grijeha, a klinovi zakucani u vrata i pragove staje navodno �tite ulaz zlim duhovima, demonima i vje�ticama. U Japanu i Kini javorov je list bio ljubavni�ki amblem i simbol jeseni. Vjerovalo se da najbolji zvuk daju gusle napravljene od bijelog javora .
Kana�ani su javorov list odabrali za svoj simbol.
Zemlja porijekla � Japan.
Javor je drvo koje zna slu�ati i tajne �uvati.... �um njegove utjehe zazivali su mnogi u svojim pjesmama:

�umi �umi Javore

Ima jedna livada, na njoj drvo javora
ono tu�nu pri�u zna, o nesretna srca dva.

�umi �umi javore, neka grane govore
pa nek �uje zemlja sva, kako ljubav boljet zna.

Al' se jednom dogodi, dragi dragoj govori
ja sad moram oti�i, al' �u ti se vratiti.

Podno vita javora ona dragog �ekala
puno ljeta proteklo on se nije vratio

Miroslav �koro

Sumi, sumi, javore
Sumi, sumi, javore
kad se oci otvore
sve sto krije ova noc
grane tvoje govore

Sumi, sumi, javore
ja te slusam do zore
svjecu sam upalila
da mi nadje prozore

Nema vise onih dana
vjetar bije sa svih strana
zuto lisce, tvoje lisce
k'o da kaze nikad, nikad vise

Sumi, sumi, javore
noci su mi najgore
tuge moje skrivene
sumi, sumi, javore
Arsen Dedi�

Na�a blogerica odmak od..., o�ito zna odabrati dobro dru�tvo me�u drve�em....

Komentari (14) - Isprintaj - #

Tamaris, tamarix, tamariska...

17.03.2008.

Tamaris je otporno drvo. Lako se rasa�uje. Podnosi hladno�u, sol i kad se udoma�i na nekom mjestu raste "pjevaju�i".
To je prvo drvo za koje nisam prona�la puno podataka na netu....
Na�a Koraljka ga je istakla kao svoje drvo.... pa da je ne presko�imo.... obilje�it �emo to prelijepo drvo, a isto takvu blogericu pjesmom....

IZME�U TAMARISKA

Kad sino� te za rastanak poljubih,
vidio sam da tu�na si. Do stiska
ruku ti ne bje. Li��e tamariska
pod kojim bjesmo s par kretnji si grubih
otresla s kose i po�la na svoju
stranu, a ja na svoju: mlije�na cesta
pela se cijelim nebom, liju� boju,
i bje mi ko da ti, nevjesta, nesta
u nedohvat, na tko zna koju stranu
i tko zna kud, i da �u zatim i�i
za tobom me�u zvijezde, ali sti�i
nikad te vi�e. � Jutro je, gle, sada,
i tu je more: mo�da u tom trenu
jedrilicu �u i tebe, gdje mlada
preko valova juri�, spazit ja,
istinom vedrog dana zavijena,
dohvatljiva sva i zemaljska sva.

Luko Paljetak

Komentari (10) - Isprintaj - #

MIMOZA

15.03.2008.

Blogerica Tratincicamala je po�eljela postati mimozom kad naraste.... ili u nekom od novih �ivota.... pa pogledajmo �to to tako privla�no u sebi nosi ova �uta �arolija...
Mimoza (Mimosa) ime je za tropski biljni rod podporodice Mimosaceae s oko 350 raznih vrsta. Mimoza je �esta u Americi, a najpoznatija vrsta mimoze je vrsta Mimosa pudica koja potje�e iz Brazila.
Ima ih oko 350 raznih vrsta, a njen latinski prijevod doslovno glasi �nje�an� ili - �nje�na�.
Lepr�ava mimoza simbol je �ene, emancipacije, slobode i osje�ajnosti. MIMOZA ozna�ava po�tovanje, donosi sre�u u poslu i podsti�e ljubav. U govoru cvije�a ovaj cvijet zna�i poruku vjerne ljubavi.
26. sije�nja Dan mimoza - Dan borbe protiv raka vrata maternice.
Mimoza je australskog porijekla, a pripada rodu akacija. U Hrvatsku su je pomorci krajem 18. stolje�a.
Mimoza svoju ljepotu pokazuje samo kad je sve oko nje mirno. pri najmanjoj smetnji sklapa listi�e i treba joj 15 do 20 min da ih ponovo rastvori. I mislim da je upravo ta njena osobina razlog za�to osljetljive ljude nazivamo njenim imenom.
Mimoza je godinama bila neslu�beni australijski nacionalni cvijet.
1988., zlatna mimoza, Acacia pycnantha, je progla�ena za nacionalni cvjetni amblem Australije.

Davno, davno na Tasmaniji je rodjen cvijet mimoze. Stanovnici otoka ovako prenose legendu o tome:
"U to davno vrijeme, otokom je vladao kralj koji je bio jako hrabar i lijep, visok i spretan, crne sjajne kose i koze ali srca otvrdnulog u mnogobrojnim bitkama. Njegov cijeli narod je bio kao on, veliki okorjeli ratnici. Jednog dana, uslijed jos jedne bitke, kralj je bio ranjen. Kraljeve majka i sestra su preuzele na sebe njegu ranjenika. One su ga jako voljele ali nisu voljele njegovu zenu koja nije uspijela osvojiti njihova tvrda srca.
Mlada kraljica je bila sasvim drugacija od njih, bijele puti, plavih uvojaka, sitna, sramezljiva, ljubazna, glasa poput slavujevog pjeva...Izgledalo je kao da je dosla iz nekog drugog svijeta, svijeta cvijeca, osmijeha i mira...
Kraljeva majka i sestra su bile jako ljubomorene. Vrlo lukavo su iskoristile kraljicinu sramezljivost i nisu joj dozvolile da stupi u suprugove odaje dok je tamo ranjen lezao. One su se brinule o njemu do njegovog ozdravljenja. Kraljevna je bila ocajna jer je jako voljela supruga ali njen njezan i sramezljiv karakter joj nije dozvolio da se usprotivi. Kraljevna je bila sasvim sama jer su i podanici stali na stranu jacega u ovoj borbi za vlast.
Kada se napokon kralj oporavio zelio je samo osvetu i kazniti suprugu koju je u bunilu dozivao i zelio pokraj sebe, ali mu ponos nije dozvolio da je pozove. Na kraju se odrekao svoje zene i potjerao je nazad njenoj kuci. Po nju je dosao njezin brat koji ju je nakon kratkog vremena ponovno ozenio za nepoznatog princa.
Nesretna Azar, tako se zvala kraljica, je isplakala sve svoje suze zbog nesretne ljubavi i zbog djece koju je morala napustiti. Potpuno smlavljena nesrecom nije se uspijela pobuniti vec je teskog srca prihvatila svoju sudbinu. Pozeljela je jedino da joj daju vjencani veo kojim bi prekrila svoje lice dok, na putu u novi dom, prolazi kroz kraljevstvo gdje je ostavila svoje srce i djecu. Zeljela je da je djeca ne prepoznaju, ali nije uspijela u tome. Njen novi muz, princ doborg srca poklonio joj je dugacak veo, ali njena djeca su je ipak prepoznala i pocela je dozivati placuci. Tada je Azar zatrazila da se zaustave na tren, kako bi mogla pozdraviti djecu. Ponovno joj je princ to dozvolio i dok se ona oprastala od djece, darujuci svakom nesto za uspomenu, iz daleka ju je gledao okrutni kralj. On je naredio da dovedu djecu k njemu jer moraju zaboraviti njih nedostojnu majku.
Azar je cula tvrdi glas bivseg muza, kako jos jednom odredjuje njenu sudbinu, ali nije smogla snage da se tome odupre. Svukla se na zemlju, dokrajcena nepravdom i velikim bolom i prekrio ju je novi vjencani veo, da je sakrije od znatizeljnih i okrutnih pogleda.
Kada je nakon nekog vremena dosao dobar princ, da je odvede sa sobom i da prozive zajedno dugi i sretan zivot, ispod vela nije nasao Azar vec grm rascvalih mimoza, doboko usadjen u zemlju. Pustio je korijenje tako duboko da ga nitko nije mogao iskorijeniti iz zemlje u kojoj je ostavio srce. Mali, zuti mirisljavi cvijetovi su izrasli na mjestu gdje su se polozile glavice malisana dok su se oprastali od majke.
Njeznoj, dobroj, podcinjenoj i nesretnoj Azar vrijeme je donijelo pravdu na cudan nacin:
cvijet rodjen njenom nesrecom zene su prihvatile kao simbol budjenja svijesti o volji i zelji da same odlucuju o svojoj sudbini.
Mimoza je naizgled njezna ali ipak toliko snazan i otporan cvijet kojeg je tesko iskorijeniti.

Komentari (15) - Isprintaj - #

�EMPRES

13.03.2008.

Izbor blogerice Knjige...
Les Baux de Provence je legendarni grad-tvr�ava na jugu Francuske. Vitezovi iz Les Baux su izabrali �empres kao simbol snage i hrabrosti.
Svoje latinsko ime rod Cupressus (odnosno �empres) duguje mladi�u kojeg je Apolon pretvorio u �empres, a iz �ijeg imena je nastala gr�ka rije� Kyparissos.
�empresovo drvo se u mediteranskim zemljama cijeni od davnih vremena. Feni�ani, Egip�ani i Grci smatrali su da je njegovo drvo vje�no, zato su od njega gradili sarkofage, brodove, vrata hramova i kipove mnogih bo�anstava. Perzijanci su vjerovali da je drvo raja. Silvan, bog �uma, prikazivan je s gran�icom �empresa u ruci. U gr�koj mitologiji �empres je povezan s Hadom, bogom podzemlja i mrtvih. Zbog njegove dugovje�nosti, kr��ani su ga uzeli za simbol vje�noga �ivota.
Visoko zimzeleno drvo koje mo�e narasti do 45 metara visine. Guste sto�aste kro�nje i malih okruglih �e�era. Rasprostranjen u cijelom mediteranskom bazenu i Kini kao samonikla biljka. Danas se njegovi kultivari uzgajaju gotovo po cijelom svijetu.
Ova vrlo stara vrsta drveta datira jo� iz doba Tercijara. Izuzetno je dugovje�an pa se za neka stabla smatra da su stara 2000 godina.
Smatra se da je kri� na kojem je razapet Isus napravljen od �empresa.
Zbog svoje dugovje�nosti i elegancije sa�en je po grobljima kao simbol vje�nosti.
Lijekovita svojstva poznata su jo� od vremena Asiraca koji su �empres koristili kao lijek protiv hemeroida, Kinezi su �vakali �e�ere protiv opadanja zubi, gr�ki lije�nik Galen preporu�ivao ga je protiv unutarnjeg krvarenja.
Kako je �empres simbol dugovje�nosti, snage koristimo ga kod ljudi koji se nalaze na �ivotnim prekretnicama kako bi se mogli nositi se sa promjenama u sebi i oko sebe, tako�er se koristi kod stanja duboke tuge i �alosti, jer ima sposobnost �i��enja i otpu�tanja mentalno stavova i emocija za koje smo se vezali, a koje nam onemogu�uju da kranemo dalje. �empres je vrlo suptilno ulje koje �e nas na lagan i profinjen na�in voditi kroz promjene daju�i nam osje�aj sigurnosti, stabilnosti i svevremenosti.
�empres je stasito, izdu�eno drvo, koje se poput plamena uzdi�e prema beskrajnom nebu, predstavlja sveti �plamen� �ivota, ne promijenjene, vje�ne biti.
To je drvo simbol seksualne snage, znak neuni�tivosti i �isto�e du�e, drvo pomo�i onima koji preobra�avaju sirovu snagu svojih korijena, odnosno instinktivnu seksualnu energiju u rafiniranu krepkost i duhovnu energiju kao njezinu polazi�nu to�ku i stabilnu bazu.
Poma�e u potrazi za do�ivljajem �vje�nog �ivota�.
Zbog svoje ozdravljuju�e prirode i duhovne mo�i �empres uravnote�uje ljudske strasti, ovladava reakcijama ega i smiruje emocionalne i seksualne krajnosti.
�ine�i �ovjeka filozofom i mudrim bi�em, podupire njegovu volju i poma�e mu da se oporavi od romanti�nih neuspjeha.
Zbog toga su se bizantinci dr�ali pri�e koja ka�e da uz vrata �vrta simbola� rastu tri drveta; �empres, cedar i bor koji nas u�e umjerenosti.
Aki se u tugaljivoj pjesmi �Jesn u meni� pita: �za�to sanjam �emprese?�

BALADA O ZELENOM KRALJU

Vitak i rasko�no zelen
Okrenut morskoj pu�ini
sve� kao vje�iti stra�ar
osamljen kralj na strmini.

Gledala sam kako raste
Kako se vjetrima smije
Krunom dodiruje oblak
Vodu iz kamena pije,

Odjednom je bilo crveno
Ko kad se zora rodi
Onda je pra�ina crna
Letjela prema vodi.

Galeb je kriknuo bolno
Kada se razlio plamen
Umjesto zelenog kralja
Sad samo goli kamen

Valovi tuku o stijene
Tiho, tiho sve ti�e
Dozivlju zelenog kralja
Ma njega nema vi�e.

Nema ga vi�e, zelenog kralja,
�empresa moga nema ga vi�e
Ranjena stijena jo� pamti druga
Sje�anje njeno isprat �e ki�e.
�
Nema ga, nema, nema ga vi�e.

Tereza Kesovija

Na stranici www.ikorcula.net prona�la sam zanimljivu pri�u....

Kor�ulanski �empres odavno je u Europi
KOR�ULA - Dok se LIJEPA NA�A HRVATSKA priprema za ulazak u EU otok Kor�ula to�nije mjesto �ARA mo�e se ponosito isprsiti svima i re�i mi smo odavno u Europi, ne samo s �uvenim vinom PO�IP ili maslinovim uljem, nego jo� prije s �empresom. Taj �empres stoji na trgu pored �upne crkve Svetoga Petra i prkosi vremenu i nevremenu. Prolaze�i oto�kom cestom nai�ao sam na �ivu enciklopediju �are i otoka to je 77 godi�nji �ivko Mareli� koji mi je dao puno podataka o �empresu. �ivko pri�a da su njegova istra�ivanja pokazala da je 1825 godine na zna�ajnom Botani�kom simpoziju u Be�u -�arski �empres bio nekoliko sati na raspravi me�u najpoznatijim znanstvenicima i biolozima i tada je donesena odluka da se najstariji Europski �empres star oko 500 godina uvrsti u prirodnu ljepotu Europe.
Godinu dana poslije na �empresu visokom oko 50 metara bila je postavljena prelijepa tablica koja je pokazivala da je taj �empres za�ti�en kao Europski spomenik prirode.
Ista priznanja �empres je dobio 1918.godine kad je otok bio pod Italijom, pa zatim 1921. pod Kraljevinom SHS, pa i 1945 pod Jugoslavenskom za�titom.
Odnedavno na �empresovoj kori stoji natpis ZA�TI�ENI SPOMENIK PRIRODE kojega je postavio Republi�ki zavod za za�titu prirode u Zagrebu.
�empres ne mo�e �ivjeti od priznanja, on je kako i �ovjek, tvrdi �ivko Mareli�.
I �empres tra�i njegu i brigu, treba ga ponekad i pogladiti, popri�ati s njime. Pogledajte �to su nedavno u�inili "mjerodavni" pokazuje nam �ivko uz jadanje i najbli�ih �empresovih susjeda Andrije Tomi�a "Mafrina" sa sinovima Lukom i Jakovom. Kroz o�te�enu kro�nju nedavno je postavljen veliki elektri�ni kabel. Dva puta ga je ru�io ciklon i grom, pokazuje nam �ivko Mareli� a �empres trpi i Hrvatsku i Europsku "brigu".

Na snimci: Najstariji �empres u Europi raste u �ari na otoku Kor�uli

Komentari (20) - Isprintaj - #

BADEM

12.03.2008.

Badem u cvatu vidjela sam samo na slikama... jer kad ja stignem u krajeve gdje raste badem, cvjetova vi�e nema.
Na�a gustirna je napisala niz lijepih re�enica o ovom drvetu, a i odabrala ga je za svoje... u ovoj na�oj igri.
Ona vjerojatno ne�e vidjeti ovu temu... ovih dana.... jer ima puno va�nijeg posla... ali ona �e je do�ekati kad nam se vrati. Temom je pozdravljam... i od sveg srca joj �elim da nadoknadi sve �to joj je nedostajalo i neka u�iva do daske.

Badem pripada grupi ora�astog vo�a, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, vi�njom i �ljivom. Raste na stablu Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae, koje se uzgaja od 3000. g. prije Krista.
Najstarije vrste badema potje�u iz Kine, a no�ene su Cestom Svile do Gr�ke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Bademe su na Pirenejski poluotok donijeli arapski trgovci koji su se tu doselili kada su trgovali robom sa Srednjeg istoka. U �panjolskoj i Portugalu badem se danas koristi za pripremu nacionalnih jela kao �to su portugalska torta od badema, slatki�i od smokve i badema, te �pinat s pinjolima i bademom. Francuzi su u 14. i 15. st. koristili bademovo mlijeko za pripremu finog deserta blancmange, dok se engleska verzija, blancmanger, sastojala od usitnjenih pile�ih prsa, �e�era, ri�e, bademovog mlijeka ili mljevenih badema.
U 18. st. badem se javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici iz �panjolske. Do kraja 18. st. u Europi se javlja proizvodnja bademovog mlijeka od blan�iranih, fino samljevenih badema namo�enih u vodi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi su pripremali puding od p�enice i bademovog mlijeka, a poslu�ivali su ga s mesom divlja�i. Du� na�e obale uzgajaju se bademi koji su stigli s Rimljanima.
Dio su tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su kao dar prijateljima donosili u�e�erene bademe, a na vjen�anjima su na mladenku i mlado�enju bacali bademe kao simbol plodnosti. U cijeloj Europi je na vjen�anjima tradicionalno kori�tenje u�e�erenih badema, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sre�u. �ve�ani ga koriste za Bo�i� - jedan se badem "sakrije" u puding od ri�e, a onaj tko ga prona�e, imat �e sre�e cijele sljede�e godine.
Badem (Prunus amygdalis communis) nazivamo i bajam(a), mendula, mandula, mindol.
Gorki badem je bogat eteri�nim uljem, sadr�i benzaldehid, vitamin B2, mineralne soli, kalcij, fosfor, kalij, sumpor i magnezij, a cijanovodi�na kiselina i cijanogenetski heterozid su toksi�ni.
Bademi i bademovo ulje se mnogo koriste u kozmetici, a �iroka je i njegova primjena u kulinarstvu. Ponekad nai�emo na jako gorak badem koji nije jestiv, a to mu�i i doma�icu kad priprema kola�e s bademima.
Neki vjeruju da je Markov kruh (smjesa badema i �e�era u omjeru 2:1), ali i sam plod odnosno drvo badema, u Europu iz Kine donio Kor�ulanin i svjetski putnik Marko Polo. Ipak, vjerojatnija je druga pri�a koja ka�e da je bademu postojbina Sirija odakle je pro�iren tijekom staroga vijeka, najprije u Gr�ku. Odatle i zanimljiva pri�a o njegovoj mitskoj povezanosti s olimpskim bogovima i njihovom seksualnom mo�i, �to prati badem do danas. Mitsko je vjerovanje da bademovo drvo potje�e izravno od Zeusa, odnosno da je iz Zeusovog sjemena ro�en hermafrodit Agdistis kojega su bogovi odlu�ili kastrirati, a iz njegovih genitalija je izraslo drvo badema. Mit se dalje isprepli�e s Nanom, k�erkom boga rijeka Sangariusom, koja je ostala trudna uz pomo� bademovog ploda. �ini se da su Grci donijeli na Jadran stablo badema, prvo na Vis (Issa), Hvar (Pharos), Trogir (Traguriom) i Stobre� (Epetion). Rimljani su ga dalje �irili svojim carstvom i to pod imenom "gr�ki orah" kako ga spominje Katon jo� u 2.st.pr.Kr, a u 1.st.po.Kr. Columella ga naziva "amigdala", imenom koje mu je ostalo do danas.
U �idovskim predajama badem simbolizira novi �ivot i besmrtnost, vjeruje se da se iz njegova podno�ja mo�e doprijeti do tajanstvenog podzemnog grada Luza, boravi�ta besmrtnosti. U kr��anstvu badem se rano javlja kao simbol koji je povezan sa za�e�em, pa se prikazuje uz Djevicu Mariju, posebice na srednjovjekovnoj ornamentici, kao izravna veza s anti�kim mitom o Agdistisu.
Mandulat ili mendulat je slatki� od badema, tradicionalan za Bo�i�ne blagane. To je �esto bila slastica koju su mladi�i darovali djevojkama. Mandulat je bio obrtni proizvod, pa se po njega dolazilo u Split iz raznih okolnih krajeva.

Bademi su dugo vremena povezivani s plodno��u (fertilno��u): pretpostavlja se da njihov miris uzbu�uje �ene, pa su se �esto upotrebljavali na svadbama.
Bademi sadr�e hranjive tvari za koje se misli da su esencijalne za pobolj�anje spolnog �ivota. Primjerice, 28 grama badema osigurava 35 posto preporu�ene dnevne doze (RDA) vitamina E, koji utje�e na stupanj plodnosti i funkciju spolnih organa. Sadr�e i visoke razine minerala magnezija, fosfora i cinka, od kojih cink stimulira libido kod mu�karaca.

Divlji badem

Vrteli se to�kovi mog bicikla.
Gde god je stao taj rulet be�e premija.

Smakla se o stepenik njena �tikla.
Nekad su pogledi bili �ista hemija.

Dobro je po�ela nedelja,
poslednje pripreme za maturu.
Virili smo u daljine
puni nade.

Preko gimnazijskog bedema,
k'o pravi dekor za avanturu
prosuo je ne�ni purpur
divlji badem.

Poneli nas vetrovi k'o masla�ke.
Jedni su leteli lako, drugi padali.

I curice su postale prve ma�ke
a lo�i �aci odjednom svetom vladali.

Sve mi je odli�no zvu�alo.
Dobro sam stajao tih sezona.
Ljuljale mo o�i �irom
promenade.

A nju sam sretao slu�ajno,
uvek je s pogre�nim bila ona,
ali znao sam da sanja
onaj badem.

Stane sve u strofu-dve u baladi:
pustinja pro�lih minuta i ova zrna sad.

I pred tre�i refren ve� nismo mladi.
U�la je nedavno sama u kafe "Petrograd".

Suvi�e tajni u o�ima,
u zlatni okov joj prsti� pao.
Molio me dugi pogled
da je kradem.

Dovraga, kafa je gor�ila,
al' taj sam ukus odnekud znao:
probao sam jednom davno
divlji badem.

�or�e Bala�evi�

Komentari (11) - Isprintaj - #

Tre�nja

11.03.2008.

Drvo tre�nje odabrale su blogerice: Zuzayok, Piano i Marsijanka.
Tre�nja je japanski nacionalni cvijet i simbol sre�e.
Neizostavni dio Japanskog vrta je tre�nja. U Japanu se uzgaja oko 200 vrsta tre�anja samo radi cvijeta, a ne radi jestivog ploda. Cvijet tre�nje, u japanskoj je tradiciji simbol duha samuraja. Japanski vrt po�tuje i svijet biljaka jer su one �stariji stanovnici na�eg planeta�. U prolje�e, kada tre�nje procvjetaju, tradicionalni je praznik. Tada Japanci posje�uju vrtove, gdje se njihovo divljenje cvijetu tre�nji izmjenjuje s tradicijom. Po�tovanje koje iskazuju Japanci tom doga�aju pokazuje i �ivotnu filozofiju u kojoj je vidljiva povezanost �ovjeka i prirode, onoga �to nama zapadnjacima zasigurno fali, po�to kroz povijest nikada nismo vrtovima i prirodi davali takav zna�aj.
U travnju, kada cvjetaju tre�nje, u Japanu po�inje �kolska godina. Smatra se da �e cvijet tre�nje donijeti svima uspjeh, i zato cijele obitelji provode dan ispod procvjetale tre�nje. Mladenci, za sre�u, piju �aj od latica tre�njinog cvijeta. Vrhunac njihove sre�e i garancija da �e im brak biti uspje�an je da bar jedan dan provedu zajedno ispod rascvjetalog tre�njinog stabla. Tre�njin cvijet je Japancima i simbol ratnika.
Grci su zaslu�ni za uzgoj tre�nje, a Rimljani svojim legijama za njezino rasprostiranje po Starom Kontinentu.
Tre�nja je podrijetlom iz Male Azije, a u Europi je uspijevala (kao divlje drvo) jo� u prapovijesti. Rimljani su prve tre�nje vidjeli u Kiresunu (gr�koj koloniji u Maloj Aziji). Prema Pliniju, rimski vojskovo�a Lukul tre�nje je donio u Italiju 74. godine prije Krista i zasadio ih u vrtu svoga rimskog dvorca.
Za ljekovitost tre�nje znali su stari Rimljani. Galenus je preporu�ivao slatke tre�nje protiv zatvora.
Danas se zna da je tre�nja mnogostruko ljekovita. Tako se rabe njen plod, peteljke, sjemenke iz ko�tica i smola koja curi iz kore.
Od tre�nje se proizvodi kvalitetan namje�taj, glazbala, ukrasni predmeti, parketi itd...

TRE�NJA

Jo� i danas zamiri�i tre�nja
Jo� i danas zamiri�i tre�nja
u prolje�e, kao davno prije,
jedna tre�nja danima daleko
tamo gdje me ve� odavno nije.

Rekao sam kad po�i sam mor'o
spalite mi i ku�u i njivu
samo tre�nju ostavite staru,
kad navratim da je vidim �ivu.

�to to ima u ljudima tu�no
da ulaze u tu�e �ivote,
tko to �ivi u pro�losti mojoj
a jo� nije umro od sramote.

Rekao sam u vjetar sam pri�'o
nikog nije bilo da me �uje
lijepu pjesmu ne voli ba� svatko
neko baca kamen na slavuje.

�to to ima u ljudima tu�no ...

Jo� i danas zamiri�i tre�nja ..

Miroslav Rus (Gazde)

Ufff.... �to volim ovu pjesmu....

Komentari (10) - Isprintaj - #

RU�INO DRVO

10.03.2008.

Robija� je po�elio biti - ru�ino drvo.
Ulje od ru�inog drveta je jedno od najzastupljenijih u izradi kozmetike. Ugodnog je mirisa, pogoduje svim tipovima ko�e � hrani suhu ko�u, sanira akne, balansira masnu i problemati�nu ko�u, odr�ava zdravlje i ljepotu normalne ko�e.Ru�ino drvo koristi se i za izradu parfema. A taj miris reklamiraju ovako: �ist i osve�avaju�i miris, simbol modernog mu�karca imunog na sezonske modne novitete.� Miris radosti.
Od ru�inog drveta izra�uju se najcjenjenija glazbala, kutijice za kompase, ukrasni predmeti, namje�taj.... hm... ba� si ne�to mislim.... mo�da je i Pinochio napravljen od tog �arobnog drveta... jer kako bi mu ina�e obrazi bili tako rumeni?!!! Drvo je crveno... a crvena boja je simbol sre�e, ljubavi, �ivota. To drvo je simbol dobrog ukusa... ali i bogatstva.
Ruzino drvo nema nikakve veze sa ru�om koju mi poznajemo iz na�ih vrtova. Ime se koristi u trgovini i nastalo je najvise zbog boje ili mirisa samog drveta. Inace postoji "ruzino drvo" u Indiji (jako cijenjeno), Australiji, Africi, juznoj i srednjoj Americi (vise vrsta). Svaka vrsta je vise manje kvalitetna za upotrebu u stolarstvu i sl.
Eteri�no ulje od ru�inog drveta, primjenjeno u mirisnoj svjetiljci, idealno je za animaciju prostora zbog prekrasnog mirisa i pro�i��avaju�eg djelovanja. Umiruje duh i stvara ugodno raspolo�enje. Ubla�ava stres, nervozu i premor. Osim u svjetiljci i kozmetici, primjenjuje se i u kupkama. Kupka u koju ste kapnuli nekoliko kapi eteri�nog ulja ru�inog drva, namirisat �e i njegovat va�u ko�u, pro�istiti organizam, odmoriti va�e misli, umiriti duh.
Mirisne note ru�inog drveta �e uzbuditi mu�karca, ... miris �ije �e vas orijentalne arome odvesti u svjet �Bajka o 1001 no�i�. ...
CIA je nedavno Njema�koj predala osljetljivu arhivu s imenima tisu�a biv�ih �pijuna isto�nonjema�ke tajne slu�be Stasi. Dosje Ru�ino drvo - Rosenholz u Njema�koj je uzbudio duhove iako zbog zastare ve�ina otkri�a ne�e imati sudski epilog. Medjutim, dosje bi mogao ozbiljno ugroziti reputaciju do sada nepoznatih biv�ih �pijuna na visokim politi�kim pozicijama.
Tisu�e biv�ih agenata isto�nonjema�ke tajne policije Stasi koji su za vrijeme Hladnog rata �pijunirali Zapad mogli bi biti raskrinkani nakon �to je CIA Njema�koj u cijelosti vratila obavje�tajne dokumente koji skrivaju njihov identitet. Potencijalno �tetna otkri�a odnose se na vi�e od 50 tisu�a osoba koje su radile za Stasi. Njihov identitet, kodna imena, pojedinosti o operacijama, informacije o tome tko je �to i u kojima dr�avama radio za Stasi i koliko je za to bio pla�en nalaze se u obavje�tajnom dosjeu Rosenholz kojeg je CIA, nakon pada Berlinskog zida, prokrijum�arila iz Isto�ne Njema�ke.
Njema�ki obavje�tajni eksperti upozoravaju da bi Rosenholz mogao ozbiljno osramotiti odredjen broj politi�kih du�nosnika, zastupnika u parlamentu i ostalih javnih djelatnika koji su neko� radili za Stasi.

Kad je jedna ovako tajnena operacija dobila naziv po ovom drvetu � jasno nam je da se radi o doista posebnom drvetu.

Ru�okradice

Netko bude ru�ino drvo
Neki budu vjetrove k�eri
Neki ru�okradice
Ru�okradice se privuku
Ru�inom drvetu
Jedan od njih ukrade ru�u
U srce je svoje sakrije
Vetrove se k�eri pojave
Ugledaju obranu ljepotu
I pojure ru�okradice
Otvaraju im grudi
Jednom po jednom
U nekoga na�u srce
U nekoga bogami ne
Otvaraju im otvaraju grudi
Sve dok u jednog srce ne otkriju
I u srcu ukradenu ru�u

Vasko Popa

Ovaj pjesnik nije znao da na ru�inom drvetu ne rastu cvjetovi ru�e... ali nema veze... pjesma je lijepa.

Komentari (9) - Isprintaj - #

ORAH

09.03.2008.

Blogeri Borgman, Gandalf i MNP, za svoje drvo odabrali su orah.
Plod oraha podsje�a na ljudski mozak te su ga u stara vremena smatrali lijekom za mozak.
Orah je podrijetlom iz Azije, gdje i danas na podno�jima Himalaje postoje �ume oraha. U Europu su ga prenijeli rimski legionari.
Ruski znanstvenik Mi�urin nazvao je orah vo�kom.
Njego� je rekao: �*tvrd je orah vocka �udnovata, ne slomi ga, al zube polomi...�
Karakteristika je tih plodova sadr�aj velikih koli�ina ulja i mnogostruko nezasi�enih masnih kiselina. Bogati su i kvalitetnim bjelan�evinama te mogu u prehrani zamijeniti mesni obrok. Odlikuju se bogatim sadr�ajem vitamina i minerala i njihova je biolo�ka vrijednost vrlo velika.
�aj od mladog li��a oraha, uz dodatak meda, koristi se za �i��enje, pobolj�avanje i ja�anje krvi, za ja�anje �eluca, olak�avanje probave, protiv raznih �ireva, kostobolje, skrofuloze, gnojnih rana svih vrsta, te za ispiranje i oblaganje upaljenih o�iju. Orahom se ljudi ve� dugo vremena bore protiv znojenja nogu, a koriste ga i za ja�anje kose.
Poslovica ka�e �U kameno doba, dok je �ovjek jeo �ireve, bogovi su jeli orah�.
Stabla oraha �ive i do 300 godina. Ulje iz oraha koristilo se za dobivanje slikarskih boja. Listovi oraha su aromati�na mirisa. Drvo oraha je vrlo kvalitetno i koristi se za izradu namje�taja, rabilo se za izradu trupa ko�ija, kota�a i dr�ki pi�tolja. Od sjemenke oraha (jezgre), dobiva se ulje za poliranje drveta, tj. namje�taja od drveta.
U narodu je orah simbol mudrosti, mira, plodnosti i dugovje�nosti, a bila su uz njega vezana i brojna vjerovanja. Smatralo se da nije dobro zaspati ispod kro�nje orahova drveta jer se na tom mjestu sastaju �arobnjaci i vje�tice, a orahova sjena �tetno djeluje na zdravlje. Tako�er se vjerovalo da �e kad orasi dobro rode zima biti duga i o�tra. Neka vjerovanja imaju svoje upori�te u stvarnim �injenicama. Tako je i danas poznato da ispod velikih stabala oraha uglavnom vidimo ogoljela podru�ja bez trave. Razlog je kemijski spoj hidrojuglon, koji orah izlu�uje iz korijena u tlo, a sadr�e ga u manjoj koli�ini i ostali dijelovi, kora, listovi i zelene ovojnice plodova.
U kontinentalnoj Hrvatskoj, na Badnjak se uz p�enicu se na stol stavljaju jabuke i orasi, a u Dalmaciji naran�e i bademi.
Kelti o orahu:

ORAH - STRAST: Astrolozi bi za Vas rekli da ste nezavisni, spontani, �udni i puni kontradiktornosti, �esto egoisti�ni ali i velikodu�ni i solidarni; agresivni i obrazovani. Ponekad za�u�uje kako znate neo�ekivano da reagirate; bezgrani�eno ste slavoljubivi i ambiciozni; nisu fleksibilni, nerjetko ste te�ki i �udni partneri; drugi Vas rijetko vole, ali Vam se �esto �ude; dobri ste stratezi, vrlo ljubomorni i strastveni. Ne pravite nikakve kompromise. �ak ni u ljubavi. Kad izaberete �ivotni pravac, te�ko ga mijenjate.
Navodno ovom znaku pripadaju ljudi ro�eni od 24. listopada do 11. studenog.

A �anti� je u svojim stihovima pjesme �Pretprazni�ko ve�e� kucanje oraha na prozor - usporedio sa kucanjem uspomena na vrata ljudskog srca...

Na polju studen. Pe� pucka i grije.
Ja le�im. Ruke pod glavom, pa �utim,
I slu�am kako granjem zamrznutim
U moja okna goli orah bije.

Tako na vrata sumornog mi srca
Sje�anje jedno udara i �eka
Ko drug i sabrat, kao du�a neka
�to sa mnom pla�e i u bolu grca.

I sva�tane�to sam nadrobila u temu posve�enu orahu.... a zavr�it �u je stihovima dragog Tadijanovi�a....

�ENE POD ORAHOM

U predve�erje pred ku�om kro�nje miri�u

I toplo se mlijeko pu�i iz punih muzlica.

Pod orahom sa li��em �irokim

Mlade �ene vezu marame.

Ja prolazim pokraj njih, zbunjen i neveseo,

I pozdravljam.

Njihove se kose kao �itno klasje zatalasaju.

One spuste vez na koljena.

I slatko mi se smije�e, bezbri�no:

I ona s crnim o�ima, i bar�unastim,

I ona s o�ima zelenim

Kao trava proljetna poslije ki�e.

Odlaze�i od njih, zanesen,

Mene mu�e vrele �udnje.

Mene more misli uzaludne

Na te mlade �ene pod orahom.

Komentari (13) - Isprintaj - #

Drvo kao �estitka

08.03.2008.

Vrbu su odabrale dvije blogerice, �ubor vode i MNP... ali samo kao odre�eni vremenski period u �ivotu. To nas odmah upozorava da vrba simbolira emocije koje si nitko ne �eli za cijeli �ivot.
Sigurna sam da smo se svi i ba� svi... ponekad osje�ali tako da smo razumijeli ovo drvo od korijena pa do vrha svake obje�ene grane.
No mo�da je upravo vrba najbolji simbol koji nas u�i da je i tuga sastastavni dio na�ih �ivota.... i da nam upravo tuga poma�e da znamo raspoznati radosne od tu�nih dana. Zato je vrba zaslu�ila temu.

Vrba simbolizira �enstvenost. Kod Kelta se vjerovalo da trudnica mora staviti tkaninu ispod drveta vrbe kako bi u njoj uhvatila otpalo li��e, �to je zna�ilo da �e imati lak porod. Zvali su je i 'vje�ti�jim aspirinom' jer se od nje pravilo sredstvo protiv glavobolje. Jeste li znali da na svijetu postoji �ak oko 500 vrsta vrba?!
Osobe ro�ene u znaku Vrbe imaju jaku volju i izvrsno pam�enje. Brzo reagiraju, ali �esto mijenjaju raspolo�enja, pa ih je te�ko upoznati. Prakti�ni su i dobri izumitelji, ali i u�itelji. Posve�eni su obitelji i vole povijest, pa �esto izra�uju obiteljska stabla. Majka jako utje�e na osobe breze kroz cijeli �ivot, ali kad se jednom odlu�e na vezu, vrlo su odani.
Po Keltima, ovo drvo je znak svih onih koji su ro�eni od 15. travnja do 12. svibnja

Njihov smisao za humor nije uvijek lako razumjeti. Imaju mudrost koja ih �ini dobrim prijateljima koji daju dobre savjete, pa su cijenjeni u dru�tvu.
�alosna vrba se ponekad dovodi u vezu sa smr�u. Neki ka�u da se zove tu�na zbog velikog bola za dragom i izgubljenom domovinom kada su �idovi pali u babilonsko ropstvo te su u znak �alosti objesili svoje harfe na vrbe.

Vrba je od davnina poznata kao ljekovita biljka, i to se koristi kora. Kora svih vrsta vrba sadr�i salicil koji se najvi�e upotrebljava protiv upala, bolova, sni�avanje povi�ene tjelesne temperature. U prolje�e se skida kora sa srednje debelih, 2 - 3 godine starih grana i potom se usitni i su�i. Nekad davno kada nije bilo drugih ljekova �aj ili tinktura koristili su se protiv bolova i povi�ene tjelesne temperature, �ak ju je koristio i Hipokrat koji je �ivio u 4. st.pr.n.e. Ljekovitost kore priznala je i slu�bena medicima te izolirala salicil kao prah protiv upala i bolova. Kada se uspjelo kemijskim putem proizvesti salicilnu kiselinu zapo�ela je proizvodnja najpoznatijeg lijeka u svijetu Aspirina a vrba se prestala koristiti kao prirodna sirovina.

Uz ovo drvo ne�e i�i pjesma, nego prila�em pri�u koja je moja �estitka blogericama za Dan �ena, ali je i dar blogerima.... jer �e ih potaknuti na razmi�ljanje.

ZA�TO �ENE PLA�U?

Jedan je dje�a�i� upitao svoju majku:

- "Za�to pla�e�?"

- "Zato �to sam �ena" -odgovorila mu je .

- "Ne razumijem" � rekao je dje�ak.

Mama ga je samo zagrlila i rekla: "Nikad i ne�e�"

Kasnije je upitao oca. "Za�to mi se �ini da mama uvijek pla�e bez ikakvog razloga?"

- "Sve �ene pla�u bez ikakvog razloga" � bilo je jedino �to je tata znao re�i.

Dje�a�i� je odrastao i postao mu�karac, i jo� uvijek se pitao za�to �ene pla�u.
Naposljetku je nazvao Boga.
Kad ga je dobio, upitao ga je:

- "Bo�e, za�to se �ene tako lako raspla�u?"

Bog odgovori:

"Kad sam stvarao �enu morala je biti posebna.
Dao sam joj ramena dovoljno jaka da nose svu te�inu ovog svijeta, a opet dovoljno nje�na da mogu pru�ati utjehu. Dao sam joj unutra�nju snagu da podnese porod i odbijanje koje joj toliko puta sti�e od njezine djece.
Dao sam joj �vrstinu koja joj omogu�uje da ide dalje kada svi drugi odustanu, i da se brine za svoju obitelj u doba bolesti i nevolje bez prigovora.
Dao sam joj osje�ajnost da voli svoju djecu bez obzira na sve, �ak i ako ju je njezino dijete veoma povrijedilo.
Dao sam joj snagu da nosi svoga mu�a kroz njegove pogre�ke i na�inio je od njegovog rebra da bi �titila njegovo srce.
Dao sam joj mudrost da zna da dobar mu� nikada ne bi povrijedio svoju �enu, ali povremeno testira njezinu snagu i odlu�nost da postojano bude uz njega.
I napokon, dao sam joj suzu da je ispla�e.
To je samo njezino na kori�tenje kad god joj zatreba.
Vidi�, sine moj, ljepota nije u odje�i koju nosi, u njezinoj figuri, ili u na�inu na koji se �e�lja.
Ljepota �ene mora se vidjeti u njezinim o�ima, jer to je ulaz u njezino srce - mjesto gdje stanuje ljubav."

Komentari (17) - Isprintaj - #

BREZA

07.03.2008.

Brezu su kao svoj za�titni znak odabrale blogerice: �ubor vode (u mladosti), Big Blue, Marisol, Suncokreti�, MNP (jedan od izbora).

Religija starih Kelta zasnivala se na vjerovanjima u prirodne i natprirodne sile koje su u formi duhova nastanjivale staro drve�e. Nadalje, vjerovali su da drve�e dobiva snagu i mo� od sunca, koje se smatralo vrhovnim bi�em.

Kelti su drvo breze smatrali 'damom �ume', a predstavljala je ponovno ro�enje, po�etak i obnovu jer je breza drvo koje prvo dobiva li��e nakon zimskog mrtvila. Tako�er, brezu su povezivali s �isto�om i nevino��u. Izradili su i horoskop, a znakovi nose imena drve�a.
Breza po keltskom horoskopu pokriva ro�ene izme�u 24. prosinca i 20. sije�nja).
Ljudi ro�eni u ovom znaku su ambiciozni, odlu�ni i gipki. Uvijek su jasno orijentirani na svoj cilj te su stoga odlu�ni vo�e i dobri stratezi. Imaju potrebu uspjeti u �ivotu i vjeruju da �e se marljiv i uporan rad na kraju isplatiti. Breze su lojalne, na njih se mo�e� osloniti i vjerovati im, iako se nekad �ine rezerviranima. Pozor, mogu biti cini�ne! Najpoznatije su kao radoholi�ari te su uvijek ozbiljne s pomalo �udnim smislom za humor (ako do humora uop�e do�e!).

Breze znaju biti pesimisti�ne te imati previ�e samodiscipline. �esto su same, a veza ili brak im se dogodi tek kasnije u �ivotu, budu�i im je te�ko prona�i nekoga tko se uklapa u njihove stroge kalupe i rutinu. Brezama je uvijek potreban jasan cilj kako ne bi bile depresivne i pesimisti�ne.
U brezovu katranu nalaze se gvajakol i krezol - tvari koje imaju ljekovito i antisepti�no djelovanje, pa se �esto koriste protiv svraba i drugih parazitskih ko�nih bolesti.
Breza je u isto�noj Evropi i srednjoj Aziji sveto drvo. Simbolizira, posebno u Rusiji, prolje�e i djevojku. �isto�e. I nevinosti. Ra�anja. Simbolizira po�etak i obnovu. Breza je ime poznatog ruskog zbora pjesama i plesova koji je sastavljen isklju�ivo od djevojaka. Plinije je vjerovao da je breza podrijetlom iz Galije: "Od breze magistrati imaju snopove kojih se svi boje, a ko�ara�i obru�e i �ibe koje su im potrebne za izradu ko�eva i ko�ara." Dodaje se da se od breze izra�uju i svadbene baklje koje, smatra se, nose sre�u na dan svadbe.

Breza, kao za�titni simbol, svakako je vezana uz ljudski �ivot.

Slavko Kolar je ovo drvo koristio kao simbol.
Svi se sje�amo tragi�ne sudbine Janice.
Kad su Marka otjerali sa svadbe.... pijan je na putu imao privi�enje. U liku breze vidio je Janicu..
Sutradan je �elio posje�i drvo, no nije imao hrabrosti. Po�tedio je brezu koja ga je kasnije uvijek podsje�ala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti , ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je s njom proveo.

Cesari�ev prilog na�oj temi....

BREZE NA ULICI
Dobri�a Cesari�

Kraj bijelih breza svakog dana
Ja prodjem srca razdragana.
(Oduvijek ima tajnih veza
Izmedju pjesnika i breza.)

Od cega drscete, vi breze?
Od slatkih slutnja ili jeze?
Zasto vam krosnja podrhtava
I onda kada vjetar spava?

Na ulicu, med svijet sto vice,
Ko da ste izasle iz price.
Njezne, treperave i ciste
Bas kao prva ljubav vi ste!

Komentari (16) - Isprintaj - #

MASLINA

06.03.2008.

U pro�loj temi zapri�ali smo se o drve�u.... i svatko od nas je odabrao svoje drvo. Spontano smo otvorili jednu jako, jako �iroku temu.
Ve�eras sam malo lutala netom i tra�ila �to simbolizira drve�e... htjela sam o tome napraviti zajedni�ku temu.
�itaju�i... shvatila sam da mi je jedna tema premalo da napi�em sve te �arolije koje se mogu napisati.... i da sve nadrobim pod jedan naslov... bilo bi previ�e.
Odlu�ila sam, od danas, pa dok ne zavr�imo... obra�ivat �emo drvo po drvo... simbol po simbol... za svakog blogera koji se uklju�io na pro�loj temi... i za one koji �e se jo� uklju�iti.

Blogerice Old bat i Katja odabrale su maslinu za svoje drvo.

Navodno su jo� u kamenom dobu na�i preci sakupljali plodove masline. To potvr�uju arheolo�ki nalazi ko�tica masline � prona�eni u spiljama.
Maslina je porijeklom s Krete, pa se preselila u Egipat, Gr�ku, Palestinu i Malu Aziju, tek nakon �to je stablo masline kultivirano pro�irilo se i Mediteranom.

Arheolo�ka istra�ivanja govore da su prva stabla masline posa�ena u anti�koj Gr�koj prije vi�e od 3 tisu�e godina. Tisu�u godina kasnije, organiziranjem uzgoja i trgovine maslinom, ona postaje jedna od najva�nijih poljoprivrednih kultura. Koliko su tada masline bile va�ne, najbolje govori podatak da je po Solonovom zakoniku bilo zabranjeno posje�i vi�e od dva stabla godi�nje po masleniku. Onaj tko bi se oglu�io na to, ili bez razloga posjekao stablo bio je ka�njen oduzimanjem imovine, izgonstvom ili �ak osu�en na smrt. Osim u prehrani, ulje od masline, koje je Homer nazvao "teku�im zlatom", slu�ilo je za o�uvanje zdravlja i ljepote, balzamiranje mrtvih tijela, a pridonosilo se i kao dar bogovima i pokojnicima. I u svakodnevnom �ivotu ulje je na�lo svoju primjenu. Koristilo se kao izvor svjetlosti u uljnim lampama, kao sredstvo za podmazivanje alata, a od tvrdog i �vrstog drva maslinova stabla izdra�ivale su se dr�ke za sjekire, alat, poku�stvo, ali i oru�je. Budu�i da je bila neobi�no cijenjena, bogati maslinici bili su pokazatelji materijalnog bogatstva njihovih vlasnika.

Maslina je mitsko drvo koje su, prema nekim predajama, stvarali bogovi. Njeno stvaranje se u Egiptu pripisuje bo�ici Izidi, dok u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog I�tar. Maslina je tako�er bila simbol etru��anskog boga Turana. Prema predaji i u Gr�koj je prvo drvo masline stvorila bo�ica. Dogodilo se to nakon sva�e izme�u bo�ice mudrosti Atene i boga mora Posejdona o tome kome pripada Antika. Zeus, otac svih bogova, odlu�io je sva�u rije�iti tako da to podru�je dodijeli onome tko �e njegovim stanovnicima stvoriti i pokloniti vrijedniji dar. Stvoriv�i drvo masline tako �to je bacila kap vode na klisuru na kojoj je potom izrasla maslina, Atena je pobijedila Posejdona koji je po jednoj verziji od morske pjene stvorio brzog konja, a po drugoj izvor slane vode koji je potekao iz kamena.

Maslini se kao biljci pripisuju i mnogobrojna simboli�ka zna�enja.
Otporna i nezahtjevna, maslina je simbol ustrajnosti i strpljivosti.
Zbog �vrsto�e i otpornosti, maslina je postala simbolom snage. Herkul je tako imao toljagu od maslinovog drveta, dok je Odisej maslinovim �tapom oslijepio Kiklopa. Maslina je i simbol odanosti i vjernosti. Stoga ne �udi �to je Odisejev i Penelopin bra�ni krevet bio na�injen na panju drva masline.
Izraelov narod ponekad se uspore�uje s maslinom: kao �to se dragocjeno ulje dobive tek tije�njenjem ploda masline, tako su i patnje koje su �idovi morali pro�i tijekom svoje povijesti proizvele dragocjenu spoznaju o pravim vrijednostima. Stoga se oko simbola �idovskog naroda u grbu dr�ave Izrael � Menorah, povijaju dvije maslinove gran�ice. Maslinovo ulje gorjelo je Menorah, hramskom svije�njaku, a tijekom blagdana Hanukah gori u mnogobrojnim Hanukijama diljem svijeta. Maslina je dobila status svetosti u Kur'anu i progla�ena je svetim drvom.
Maslina se vi�e od tisu�u puta spominje i u Bibliji. U kr��anstvu maslina je simbol providnosti i brige za ljude. Mojsije je tako npr. osloba�ao mu�karce od ratovanja ukoliko su uzgajali masline. Po jednoj biblijskoj pri�i, zbog njene su je inteligencije ostala drve�a �eljela izabrati za svoju kraljicu, na �to ona, zbog brige za ljude, nije pristala. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu gran�icu, kao simbol pomirenja Boga s ljudima. Kasnije je maslinova gran�ica postala op�eprihva�en simbol mira.
Maslina je vrsta vo�a i plod drveta Olea europaea. Zbog visokog postotka masti (15-35%), maslina je dobila ime po latinskoj rije�i olea, �to u prijevodu zna�i ulje. Maslina razvija stablo nepravilnog i kvrgavog oblika. Listovi su ko�nati i ovalni. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima. Plod masline bogat je uljem koje se dobiva pre�a (hladna pre�a), ili se izdvaja koriste�i pritom vru�u vodu ili paru. U ishrani, ulje se koristi kao dodatak jelu, za pr�enje, za�injavanje jela te u medicinske svrhe. Plod masline izvorno je gorkog okusa koji je uzrokovan glikozidom oleuropein, a nalazi se u ko�i masline. Osim za proizvodnju maslinovog ulja, u kulinarstvu se masline koriste za pripremu razli�itih namaza i umaka.

Podatke za ovu temu posudila sam na stranici Royal Sales International.
Maslinu sa slike (na Bijunima) posjetila sam pro�log ljeta.. ali ovo je slika skinuta s net-a.

I mali Nazorov prilog na�oj temi....

MASLINA

Vinograd moga je oca ovjen�an zelenim vijencem
Maslin�. - Pod njima ja sam u vru�ijem danima ljetnim,
Gro��e dok zrijalo i pjev cvr�aka �ibao uzduh,
Gledo u zanosu svijetle vizije, �to ih je Podne
Pred o�ima stvaralo mojim.
More je �umjelo negdje daleko. - Po modrome nebu
Plovili bijeli obla�ci, a zemlja je le�ala te�ka
I tiha u snu sun�anu.
�U takav sam ja trenutak
Veliku, strogu i mirnu, iz maslinika se di�u�
K vedrome svodu, bez �tita, bez koplja i kacige sjajne,
Vidio Palas Atenu.
Ona je nosila �i�ak na dlanu. Plodova zrelih
Ubra pregr�t pa sa�e sok njihov na suho stijenje
I ruku do sunca dignu i u�ga tu malenu svije�u.
�Gori na mojemu stolu,
U tamne i burne no�i, od zemlje niska svije�a.
Vjetrina otvara vrata i prozore, kroz ku�u duva,
Zidima trese i tamu sve crnju tjera mi u dom:
Ja mirno sjedim uz svije�u, koju ograditi dlanom
Ne treba: ulje joj vonja po maslinama mog oca,
A plamen njezin je iskra sa vatre sun�ane. - I sve�er,
Kad mi je te�ko me� ljudima, nastaje za�aran krug,
U kojemu okolo �i�ka, dok no�u vihori bjesne,
Zazeleni se lijepi vinograd mojega oca,
Ovjen�an maslin� vijencem; - pod njime sanjari dje�ak
Gro��e dok zre, i sve ja�e pjev cvr�ka se glasa, i more
Krko�i negdje daleko, i nebeskom plove vedrinom
Dva oblaka bijela, tanka�

VLADIMIR NAZOR

Komentari (10) - Isprintaj - #

Kro�nja

04.03.2008.

Dragi blogeri....
U svima nama �ivi puno skrivenih pri�a... puno nekih �udnih �ivota.
Jednom smo ve� razgovarali o tome koju �ivotinju do�ivljavamo najsli�nijom sebi.... ali nikada nismo razgovarali koju biljku... npr. drvo do�ivljavamo najsli�nijim sebi. Ve�eras sam malo �itala Enesa... i to pitanje postavila sebi. Odgovorila mi je jedna stara tema... u kojoj sam se spontano pretvorila u stari hrast da bih mogla poslati poruku jednoj mladoj djevojci. Ne znam za�to sam odabrala ba� to drvo.... ali eto... neka to ostane moj izbor.
Ina�e... posadila sam dosta drve�a... pa �ak i jedan drvored. Ve� sam vam pri�ala da volim slu�ati pri�e koje mi pri�aju moje breze, javor i drugo drve�e.
Sje�am se.... kako su bila malena drvca kad sam ih sadila... a sada je to ve� lijep park. �esto sjedim na dvori�tu... mislima se u�u�kam u bogatu kro�nju i razmi�ljam kako mene jednoga dana ne�e biti, a moje �e drve�e nekim novim du�ama pri�ati pri�e.... pri�at �e im i o meni... a ja se samo nadam da �e pod njihovim kro�njama i u budu�nosti sjediti netko tko �e ih voljeti ovako... kao ih ja volim.... i netko tko �e slu�ati �to to �umi taj �udesni svijet �arobnih kro�nji.

Koje je va�e drvo blogeri? I za�to ste ba� to drvo odabrali?

A sada pro�itajte pjesmu koju vam je za�umio jedan jasen....

KORIJEN S KRILIMA

Dugo sam letio u prazno.
Treba na zemlju stati.
Uspravno iz nje rasti.
Uspravno umirati.

Ptice su �umi krila,
a �uma pticama korijen.
List ne leti od sebe,
on biva olujom gonjen.

Pod zemljom i u zraku
u isti mah drvece �ivi.
Drvo je most �to di�e
izmedju mrtvih i �ivih.

I kada ogole grane,
cvrkut ih zazeleni.
Ja ni�ta rekao nisam:
to jasen �umi u meni.

Enes Ki�evi�

p.s. Na slici je moja magnolija pro�log prolje�a...

Komentari (22) - Isprintaj - #

RAZGLEDNICA

02.03.2008.

Ufff.... �to je danas lijep i suna�an dan....
Nisam ba� od velike pri�e.... danas �utim prema van, a bogato treperim iznutra.
Treptaj je probudila majka priroda i ostavila me bez teksta... u nju zaljubljenu.... ponovno za�u�enu, kao i svakog prolje�a.... �udnovato probu�enu... sjetno nasmje�enu....
Amaterske fotke ne mogu vjerno prenijeti svu tu ljepotu i �aroliju... ali morala sam vam bar na neki na�in darovati
dio �arolije koju sam danas od prirode dobila...
Ljubac za sve vas...

�afran koji �uva moju brvnaru dok me nema....

Rijeka koja mi je �aputala �arobne pri�e...

Kupa u zagrljaju sunca...

Ovakve "jahte" su trenutno IN na mojim bre�uljcima...

Mah... mah, svima vama sa pitomih bre�uljaka....

Komentari (20) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

< o�ujak, 2008 >

P U S � P S N

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)

<	o�ujak, 2008					>
P	U	S	�	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31