O domenama i DNSu

05.01.2011., srijeda

Domene

Prema važećim standardima ICANN-a (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers – www.icann.org) i IANA-e (Internet Assigned Numbers Authority – www.iana.org) domene se dijele na:

1. Top Level domene (TLD) – npr .com, .net, .hr …
2. Second level domene (SLD) – npr primjer(.com), plus(.hr), com(.hr)…
3. Third level domene (3rdLD) – npr. plus(.com.hr), blog(.plus.hr)…

Top level domene neki još nazivaju i ekstenzijama. Standardiziranog su tipa i podliježu kontroli ICANN-a, IANA-e i drugih ovlaštenih institucija.

Second level domene su nazivi unutar top level domena (plus), i dodijeljuju se proizvoljno, tj. ovisno o zahtjevima i željama kupaca. Njihovo dodjeljivanje može, a i ne mora nadzirati posebna ovlaštena institucija (npr. za .hr domene je to CARNet).

Third level domene (i svi ostali nivoi ispod) su nazivi unutar SL domena.
Ovisno da li se radi o “manipuliranim” (.com.hr, co.uk) ili “nemanipuliranim” (.plus.hr) third level domenama, vlasnik može sam po želji određivati koliko i kojim nazivima takvih domena želi raspolagati (plus.com.hr , blog.plus.hr …).

Svi nivoi domena odvajaju se točkom “.” .
Na taj način konstrukcija imena domene je sljedeća: 3rdLD.SLD.TLD

Budući da se SLD i 3rdLD mogu proizvoljno kreirati (bilo kojom kombinacijom slova i brojki) njihova posebna kategorizacija nije moguća.

Dalje se kategorizirati mogu jedino TLD, čiji je oblik standardiziran tj. unaprijed određen.

Tako se TLD dalje dijele na:
1. Generičke TLD (gTLD) – sastoje se od 3 ili više znakova, a administrira ih posebno međunarodno tijelo. Može ih se registrirati neovisno o državi iz koje potječe kupac (tražitelj), no ako postoje specijalni uvjeti kupac ih treba zadovoljiti. Stoga ih dalje možemo podijeliti na “otvorene” i “zatvorene” gTLD.

U gTLD spadaju:
*Otvorene gTLD (-njihova registracija ne podliježe administrativnoj proceduri i odobrenju)
.com – za sve (komercijalna uporaba)
.net – za sve (uporaba u sferi mrežne tematike)
.org – za sve (za organizacije i institucije)
.biz – za sve (za poslovne korisnike)
.info – za sve (za informativne svrhe)
.name – za fizičke osobe
*Zatvorene gTLD (-njihova registracija podliježe administrativnoj proceduri i odobrenju)
.aero – samo za avio industriju
.museum – samo za muzeje
.pro – samo za profesionalce (prof. radnike)
.coop – samo za kooperacije i kooperante
.edu – samo za edukacijske svrhe unutar SAD-a
.mil – samo za vojne svrhe unutar SAD-a
.gov – samo za državne svrhe unutar SAD-a
.int – samo za međunarodne institucije

2. Državne TLD tj. Country-code TLD (ccTLD) – sastoje se od točno 2 ISO znaka (.hr), a administrira ih posebno tijelo ovlašteno od IANA-e (kod nas je to CARNet). Kod ccTLD postoje različiti standardi koje donosi ovlašteno tijelo, pa se tako neke ccTLD mogu registrirati od strane inozemnih osoba (nerezidenata), a neke ne.

U ccTLD spadaju:
npr:
.hr (Hrvatska)
.de (Njemačka)
.it (Italija)
.us (SAD)
.ca (Kanada)
.uk (Ujedinjeno Kraljevstvo VB i SI)
.jp (Japan)

(ima ih oko 200-tinjak)


3. Infrastrukturne TLD (isTLD) – samo je jedna isTLD, a to je .arpa . Ona se koristi za potrebe infrastrukture Interneta, i stoga ju nije moguće registrirati od strane bilo kojih osoba, osim ako ne postoji autorizacija ICANN-a ili IANA-e.


Domena je unikatan naziv. To znači da dva ista naziva domene ne mogu postojati. Registracija domene obavlja se na principu FCFS (First come, first served) tj. tko prvi…

Registracija domene je odabir kombinacije određenog niza znakova engleske abecede (a-z), brojki (0-9) i povlake (-) te njihovo rezerviranje na vremenski period.

Važno je napomenuti da se samo SLD domene mogu registrirati, tj. primjer.com , primjer.net , primjer.info , primjer.hr …

Ovisno o TLD, razlikuju se 2 vrste registracije i 2 oblika registracije:
- po vrsti:
a) registracija gTLD domena (.com , net…)
b) registracija ccTLD domena (.hr , .de , .ws…)

- po obliku:
a) real-time registracija (u stvarnom vremenu)
b) slow-time registracija (postepeno, uz prilaganje potrebne dokumentacije)

Real-time registracija je ona u kojoj odmah po činu plaćanja postajete vlasnik domene (ubrzo nakon), dok u slow-time registraciji to postajete tek nakon izvršenja zadanih uvjeta koje određeni administrator TLD traži.

Uz to, postoje još i ovi oblici registracije:
- prema trošku tj. cijeni registracije
a) naplatni (plaća se naknada za registraciju domene)
b) besplatni (ne plaća se naknada za registraciju domene)

- prema otvorenosti (kriterijima, uvjetima):
a) otvorena registracija (nema posebnih uvjeta za registraciju domene)
b) zatvorena registracija (posebni uvjeti reguliraju tko i kako ima pravo registrirati domenu – npr. poduzeća, obrti, udruge…)

Prilikom odabira domene potrebno je paziti na 2 stvari:
a) odabir naziva SLD domene (npr. “primjer” u primjer.com)
b) odabir TLD domene (npr. “.com” u primjer.com)

Odabir naziva SLD domene nije složen proces, ali isto tako nije ni jednostavan. Kod odabira SLD domene treba paziti na:
- minimalan broj znakova – npr. 2 kod gTLD domena ili 3 kod .hr domena. Treba napomenuti da su SVE dvoslovčane i troslovčane SLD .com, .net i .org domene već zauzete, pa se kod odabira npr. .com domene treba tražiti kombinacija od 4 ili više slova.
- korištenje ćčžšđ_ koje nije dopušteno, osim kod tzv. IDN domena, ali o tome drugom prilikom. Umjesto njih koristite csz dj i – .
- povlaku u samom nazivu (”-”) koja bi zamjenila eventualan razmak između imena (npr. world-news // worldnews) – preporučuje se uzimanje opcije bez povlake jer se smatra da povlaka samo uzrokuje nepotrebnu konfuziju među surferima.
- dužinu naziva – preporučuje se što kraći naziv zbog lakše pamtljivosti.

Odabir TLD domene također nije težak, no treba se također paziti na nekoliko stvari:
- ako imate poduzeće, obrt, udrugu ili instituciju možete registrirati .hr domenu istog naziva besplatno. Stoga je za takve tipove osoba preporučljivo se odmah uputiti na www.dns.hr i proučiti načine registracije .hr domene. Obratite pažnju na činjenicu da 1 pravna osoba ima pravo samo na 1 besplatnu .hr domenu. Ove .hr domene su vrlo popularne ako je targetirana grupa hrvatsko pučanstvo.
- ukoliko ste fizička osoba, izvoznik, ili jednostavno želite gTLD domenu, tražite .com, .net, .org, .biz ili .info TLD. Daleko najpopularnija opcija je .com, no primjerice udruge bit će sasvim zadovoljne i sa .org .


Za pravilan rad svake domene na nekom serveru važni su pravilno postavljeni NS (nameserver) zapisi.

Ti zapisi omogućavaju da se domena usmjeri na točno određeni server te da se prilikom korištenja te domene “upit” usmjerava na pravo mjesto.

Uzmimo domenu PRIMJER.COM.

Domena PRIMJER.COM usmjerena je -kao što vidite- na NS zapise
NS1.MOJSITE.COM i NS2.MOJSITE.COM (obično se svaka domena usmjerava na 2 NS-a, primarni i sekundarni):

Domain Name: PRIMJER.COM
Registrar: ONLINENIC, INC.
Whois Server: whois.OnlineNIC.com
Referral URL: http://www.OnlineNIC.com
Name Server: NS1.MOJSITE.COM
Name Server: NS2.MOJSITE.COM
Status: ACTIVE
Updated Date: 22-nov-2003
Creation Date: 22-nov-2003
Expiration Date: 22-nov-2009

To znači da svaki puta kada se domena PRIMJER.COM koristi, ona se usmjerava na nameserver NS1.MOJSITE.COM te tamo gleda da li postoji nekakva (ajmo reći) “instalacija” koja se tiče te domene (npr. hosting). Ako postoji, domena će raditi normalno. (u detalje ovom prilikom neću ulaziti kako bi proces bio što jasniji)

Ukoliko se domena usmjeri na npr. NS1.WEBSITEOFFLINE.COM i NS2.WEBSITEOFFLINE.COM, a tamo nema nikakve “instalacije” vezane uz nju, ona neće raditi.

Zato prilikom korištenja domene uvijek treba obratiti pozornost na NS zapise, a ti zapisi se moraju odnositi na onaj server na kojem se vaša “instalacija” nalazi.

Unos/promjena NS zapisa kod gTLD domena bit će aktivna za maksimalno 24 sata nakon upisa (to je tzv. vrijeme propagacije).

Pravilno postavljeni NS zapisi su ključ aktivacije domene. Ukoliko su NS zapisi krivi, domena neće raditi.

Za provjeru dostupnosti i narudžbu domena, kliknite ovdje.
- 19:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.