diem mortum

Bez sumnje,posebni elementi bliskosti povezuju balticke i slavenske jezike,no je li rijec o uzoj srodnosti medju njima?
Kako se moze odrediti srodnost medju jezicima?Potrebna je stanovita mjera unatraznog domisljanja ("prorokovanja unatrag",kako je to nazvao jedan ruski lingvist) u slucajevima kad nema zajednickih pisanih spomenika (prvo slavenski spomenici potjecu iz 9. a prvi litavski iz 16. stoljeca,a pretpostavljamo zajednistvo Balta i Slavena datira iz vremena prije drugog milenija pr.n.e.).
I druge su teskoce metodoloske prirode,na primjer pojam slicnosti.
Slicnost mogu biti razlicita tipa:glasovno8fonetske),fonoloske,morfoloske,tvorbene,sintakticke,leksicke-no sve one nisu istog ranga i vrijednosti za dokazivanje jezicne bliskosti i srodstva,i na svaki se taj jezicni segment ne moze jednako utjecati (nije svaki u istoj mjeri podlozan utjecaju.Najlakše se utjece na leksicku razinu,pa je ona najslabiji dokaz,a na morfoloski se razinu utjece vrlo tesko,pa je ona najjaci dokaz(moze se,recimo,iz engleskog jezika preuzeti leksem fader,ali ne i morfoloski docetak engleskog jezika koji pokazuje mnozinu i primjeniti je na nasu rijec:brat-s; naprotiv,primljeni leksem fader uklapa se u morfologiju naseg jezika:fader,fadera,faderu,faderom,faderi; dobar su dokaz za to iskazi nasih ljudi u americkoj dijaspori:drajvam karu,moram fonati i sl.Primljenice se uklapaju u morfoloski sustav,koji je prema tome jaci).Sve jezicne razine nisu jednako probojne:morfoloski i tvorbeni modeli su najneprobojniji.
Pri usporedbi jezicnog srodstva dvaju jezika proizasla iz istog jezika-korijena (prajezika),potrebno je jezicne elemente tih jezika podijeliti na nekoliko razina:

A) jezicne znacajke koje su zajednicke usporedjivanim jezicima,ali i nekim drugima.Takve su znacajke BANALNE pojedinosti;

B) jezicne znacajke koje imaju samo usporedjivani jezici.To su KARAKTERISTICNE pojedinosti.

/Ilustracija:na baltickom i slavenskom jezicnom teritoriju evidentno je gubljenje aspiracije praslavenskih aspiriranih konsonanata bh,th itd.koji su stoga prešli u tvrde konsonante b,t(pie:*ghostisu}gost-),no uspoređuje li se taj podatak s drugim jezicima nastalim iz PIE,vidljivo je da su aspiraciju izgubili mnogi jezici a ne samo baltički i slavenski.Takav podatak stoga nema dokazane moći.
Ili:slogotvorni PIE sonanti *r, *l, *m, *n imali su drugačiji razvoj u slavenskim i baltičkim jezicima od razvoja ostalih IE jezika pa je to karakteristična podudarnost.

Također,postoje jezične značajke koje su se razvile u jeziku ishodištu,pa postoje i u uspoređivanim jezicima,ali i u svim koji su se iz iztog jezika razvili.To su ARHAIZMI.Takvi su arhaizmi brojne leksičke podudarnosti u jezicima poteklim iz istog prajezika.
S druge str.,u uspoređivanim jezicima ima značajki koje su rezultat zajedničkog življenja-NOVOTVORENICE.
Npr.,ako u baltičkim i slav. Jezicima postoje elementi xy koji pokazuju neku sl. pa ih valja provjeriti da bi se ustanovilo je li riječ o bližoj srodnosti,valja najprije ustanoviti jesu li ti elementi bili prisutni u PIE jeziku ili su se razvili naknadno.ako su postojali u PIE onda su arhaizmi a ako poslije onda su novotvorenice.

OKJ:brat(r),sestra
LIT.brolis,sesuo
-ovakve sličnosti ne dokazuju baltoslavensko jedinstvo,jer je i u ostalim IE jezicima slično:brother,Bruder,brathar.To je dakle arhaizam.

Jotacija je poznata svim IE jezicima no samo u baltičkom i slavenskom daje iste rezultate:k+j=č,c+j=č,z+j=ž

Snagu samostalnog dokaza o srodnosti među jezicima imaju KARAKTER. Pojedinosti i novotvorbe,a ARHAIZMI i banalne POJEDINOSTI nemaju snagu samostalnog ni dopunskog argumenta za dokazivanje srodnosti među uspoređivanim jezicima(slav. I balt.).
Moguća je kombinacija karakt.pojedinosti s arhaizmima ili novotvorbi s banalnim pojedinostima ali su onda prvi argumenti dokazne snage,a drugi samo dopunski.

Već se odavna u slavistici vodi rasprava o tipu srodstva među baltičkim i slavenskim jezicima,odnosno o tome je li postojao neki zajednički prajezik iz kojeg su se razvili samo oni ili su sličnosti među njima nastale samo zbog susjedstva.
Mišljenja oko toga izričito su polarizirana među dobrim poznavateljima te problematike.stoga valja razmotriti mišljenje o zajedničkom baltoslav.prajeziku tj.,o užem genetskom srodstvu među tim jezicima.

Često je mišljenje da su podudarnosti nastale zbog zajedničkog baltoslav. Prajezika iz kojeg su se kasnije razdvojili prabalt. I praslav. jezik.Stariji zananstvenici:Bruckner osobito,a u novije vrijeme Georgiev to dokazuju tipovima podudarnosti među slav. I balt. jezicima koji su takve naravi da se nisu mogle razviti samo zbog susjedstva.Uspoređuju i stanje među današnjim balkanskim jezicima ali to nisu nikad podudarnosti na razini morfologije i nema među njima karakt. pojedinosti premda su dugo živjeli u neposrednoj blizini.Balt. i slav. jezici imaju takve morf. podudarnosti –imaju oba po sedam padeža i tri gramat. broja:jedninu,množinu,dvojinu.To je karakt. pojedinost
Koje se odnosi na morf.razinu-kao i :slaganje u korijenima riječi,akcent.Frapantne su i leks.podudarnosti:

-primjer:
PSL: LIT.
*železo geležis
*lipa liepa
*berza, breza beržas
*syv syvas
*vydra udra
*bl ha blusa
*zver žveris
*ov n avinas
*zemlja žeme
*zima ziema
*glava galva
*ranka roka
*nog t nogutis
*rit rietas
*nag nuogas


ITD.litavski je predstavnik balt.jezika.Tamo gdje sam ostavila mjesto prazno između slova u riječi dolazi poluglas jor.

Leksičkih je podudarnosti toliko da je Trautmann(Trojtman) čak napisao riječnik velika formata(375str.) s riječima po kojima se slažu balt. I slav.To je navelo Vaillanta da kaže kako se slav.jezici razlikuju od balt. koliko i švedski od njemačkoga.Doduše,postoji i zapanjujući niz koji pokazuje različitost leksika za temeljne nazive.Zapravo i nema dvojbe oko sličnosti već je pitanje odakle ta sličnost.

Endzelius se dugo bavio problemom susjedstva-sličnosti te je sistematizirao postojeće podudarnosti između balt. I slav. I došao do zaključka da nije postojao baltoslav.prajezik iz kojeg su nastali prabalt. I praslav..Balti i Slaveni su se izdvojili iz IE matice i nisu se značajnije razlikovali,a sl. su i naknadno razvili jer su živjeli u susjedstvu.
Blizak mu je mišljenjem i Bernštejn-najbolji poznavalac slav.poredbene gramatike i živih slav. jezika.Za to je naveo niz lingv. I arheol.razloga.(i dr. su prije njega doveli u pitanje postojanje baltoslav. Prajezika:Meillet,Šahmatov,Courtenay).


Najprihvatljivije je mišljenje poljskog znanstvenika JANA ROZWADOWSKOG.On zapravo pomiruje i uzima u obzir oba mišljenja,tvrdeći da znanstvenici koji su proučavali ovu problematiku nisu uočili bitno:da podudarnosti balt. I slav.jezika imaju dva niza-jedan im je posljedica zajedničkog jezičnog ishodišta(baltoslav.je prajezik postojao još u 3.st.pr.n.e. pa se razdvojio i opet spojio u 1.st.n.e.),a oni koji su vidjeli taj niz,nisu govorili o susjedstvu.Drugi su uzeli onaj drugi niz podudarnosti i na tom razvijali teoriju.
Situacija je vrlo jednostavna-i prajezik je postojao,a u toku svoje povijesti i Balti i Slaveni povremeno su živjeli zajedno, povremeno odvojeno.Tada su razvijali i zajedničke jezične elemente.niz koji se razvio iz susjedstva zapravo je utjecaj slav. jezika na balt.jezike(nije u pitanju međuprožimanje) jer su Slaveni u civilizac.,ekonomskom i vojnom smislu bili premoćniji(npr.litavsko valdimieras u litavskom znači knez,isto kao što su Slaveni kralj preuzeli iz germanskog prema imenu Karla Velikog,tako su Litavci za značenje knez uzeli ime novgorodskog kneza Vladimira što je postalo oznakom za vladara uopće).U tom pogledu su zanimljivi i kalkovi u litavskom jeziku nastali prema slavenskim riječima-pogotovo za apstraktni jezik.




Zajednica je postojala a kako je došlo do njena raspada i koji su tomu razlozi?

Moguće je:
-došlo je do gubljenja geografskih dodira
-nije došlo do nestajanja geogr.dodira,ali je došlo do razdvajanja zbog političkih razloga(mijenjanje gospodara,potpadanje pod nekoga)-ako to traje dovoljno dugo.izaziva i jezične promjene(romanizam u čakvskome,turcizam u štokavskome,germanizam i ungarizam u kajkavskome)

Safarewicz drži da je do raspada baltoslav.jez.zajednice došlo zbog upada Germana ili Iranaca,no trebao je to i jezičnim argumentima dokazati.Tu se umiješao T.L.Spawinski(O postanku i pradomovini Slavena) analizirajući jezične dokaze pokazao je da Germani nisu bili narod koji je razdvojio Balte i Slavene(oni dolaze kad već postoji zasebni praslav.jezik).Jesu li to mogli biti Iranci?U prošlom st. mnogi su slavisti govorili o iransko-slav. vezama i znatno su ih precijenili. Spawinski je ustanovio da su sličnosti pretežno na razini leksika i nešto fonologije(palatalizacija k,g-npr.).Iranci nisu mogli izazvati raspad baltoslav.jez.zajedništva-to su učinili Lugijci.
Postojao je teritorij na kojem su živjeli Balti i Slaveni od kojih je polovina nastala miješanjem s Lugijcima.Dokazi za ovo su jaki na arheol.planu.(gradnja kuća i grobova u Slavena mnogo je jača nakon miješanja s Lugijcima nego prije).Georgiev smatra da je ta zajednica postojala u 2.mileniju p.n.e. a dr. smatraju da je trajala između 3.i 2.tisućljeća kad se raspala(smatraju da je 1000god. Premalo za formiranje,život i raspad jednog jez. sustava).






BALTOSLAV.-GERMANSKO i BALTOSLAV.-IRANSKO SRODSTVO

(satem-jezici)

balt. I slav.jezicima najbliži su germ.jezici i donekle iranski po ovim zakonitostima:


1)GRAMATIČKI MORFEM u dativu množine im.m.r. je-m:
OKJ:vilko-m
LIT:vilka-m-a
GOT:wulfa-m

2)gotovo je identičan način tvorbe svih aktivnih participa pez.ž.r.:
OKJ:berošti(št je nastalo jotacijom t+j)
LIT:auganti(t+i-nije jotirano)
GOT:frijondi(t i d su isti glasovi s razlikama po zvučnosti)

3)isti participi u Asg.imaju gram.morfem-o
4)nominativ i akuzativ množine sr.r.imaju gram.morfem-a:
OKJ:sel-a
LIT.triw-a
GOT:waurd-a

5)u infinitivnoj osnovijednog dijela glagola postoji proširak :
OKJ:užasnoti
,a u balt. I gotskom –na

6)podudaran je leksik na brojeve i rodbinske veze

znači,riječ je o podudarnosti u gram.ustrojstvu,a ne samo u leksiku između slav.,balt. I germ. Jezika.

Veze su međutim,balt.,slav., i iranskih jezika,precijenjene.Nađen je veći broj leksičkih podudarnosti(bog-baga-bhagah-topor).
Hrvati ni danas neznaju zašto se tako zovu(kao ni Srbi),a to se pokušava (i može)objasniti iranskim korijenom,iako ne dokazuje-HARVATOS(=ratar).Postojalo je i iransko pleme HURVASTI,hurvatiši-no to ne dokazuje da je tako uistinu(npr. Neki to ime izvode od Karpati ,a neki poput Klaića i Sišića od gl.hrvati se.