< rujan, 2007  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari On/Off

Zanimljivosti

gzhfghfghfgh

Statistika

ssfddfgfkgklhjljklhlkgghk

Arhiva

tzrtuzuoiouourtt

Linkovi

fotograf

nedjelja, 23.09.2007.

Đakovo će uskoro imati kuržni tok


Zbog daljnjih radova na izgradnji kružnog toka, od danas je potpuno zatvoreno raskrižje na Trgu Franje Tuđmana. Dosadašnji radovi, uglavnom na rubnim, pješačkim zonama, još od početka kolovoza, obavljali su se usporedno s odvijanjem prometa, iako su se počesto stvarali kraći zastoji. Naglo zatvaranje prometa prijepodne je kod brojnih vozača izazvalo negodovanje i nesnalaženje, no pravodobno je postavljena privremena signalizacija koja upućuje na obilazne pravce, pojašnjava gradonačelnik Zoran Vinković, i poziva građane na strpljenje i razumijevanje, a vozače na korištenje alternativnih cesta. Zatvaranje raskrižja na Trgu jedino je moguće rješenje kako bi se mogla obaviti rekonstrukcija središnjeg dijela raskrižja, što podrazumijeva sve radove od skidanja asfalta do završetka fontane koji moraju biti gotovi do 28. listopada, dodaje Vinković.   



| komentari (3) | print | # |

nedjelja, 22.07.2007.















































| komentari (0) | print | # |

srijeda, 10.01.2007.

Natascha Kampusch progovorila­ o svojem zatočeništvu

Dugo iščekivani razgovor
s Nataschom Kampusch konačno je ugledao svijetlo dana. Djevojka je
progovorila o svom osmogodišnjem zatočeništvu u bečkom kućnom pritvoru
gdje ju je držao otmičar Wolfgang Priklopil. Intervju je dala
televizijskoj postaji ORF, a prvi ga je na novinsko tržište plasirao tjednik News.

Snimku tamnice u kojoj je Natascha živjela osam godina možete pogledajte ispod





Gospođo Kampusch, kako se osjećate na Vašoj novoj slobodi?
- Živim
prilično normalno. Brzo sam se prilagodila društvenom životu. Čudno
kako se to brzo dogodilo. Stanujem i živim zajedno s drugim ljudima i
pritom nemam nikakvih poteškoća.
Sada imate svoju slobodu i budućnost pred sobom. Tu su vizije, planovi, želje – što planirate?
-
Da,
što zapravo planiram? Vjerojatno sve moguće. Netko s mojom prošlošću u
svakom slučaju planira najracionalnije. Želim se cijepiti protiv svega,
kao prvo protiv gripe. Kao što vidite, uhvatila me hunjavica, što se ne
bi dogodilo da sam dobila cjepivo protiv toga.
zatočena
Tamnica
u kojoj je Natascha bila

A poslovno?
-
To
je otvoreno. Mogu si predstaviti sve od psihologije preko novinarstva
do prava. Htjela sam postati i glumica jer me oduvijek zanimala
umjetnost.
Da li biste možda htjeli postati autorica knjige?
-
I to, možda. Ali još uvijek nisam sigurna da li ću o tome ikada napisati knjigu.
Kakve ste simptome bolesti imali za vrijeme boravka u tamnici?
- Sve
moguće srčane smetnje; hvatala me vrtoglavica i maglio mi se vid, što
je vjerojatno bila posljedica stalnog nedostatka hrane.
Nikad niste imali liječnika u takvom stanju?
-
Kako
sam mogla imati liječnika u tamnici? Znam da je to posljedica toga što
sam dobivala malo hrane. Mnogi su ljudi danas srčani bolesnici.
Vjerojatno zato što imaju premalo hrane. Zato želim osnovati zakladu
koja bi pomogla ljudima koji nemaju pristup hrani.
Koji Vas osjećaji obuzimaju kad mislite na proteklih osam godina?

Prva fotografija Natasche od kako je
pobjegla -
Stalno sam se pitala zašto se to među milijunima ljudi baš meni moralo
dogoditi. Mislila sam sigurno nisam došla na svijet kako bih dozvolila
da me netko zatvori i uništava mi život. Očajna sam zbog te nepravde.
Osjećala sam se kao pile u inkubatoru. Sigurno ste vidjeli moju tamnicu
na televiziji i u ostalim medijima. Dakle znate, kako je bila mala.
Dovodila me do očaja.
Bijeg. Dogodio se spontano ili ste ga planirali?
- Da,
bio je planiran. Već u dvanaestoj ili otprilike u toj dobi sanjala sam
o tome da s 15, ili jednom kad za to budem dovoljno jaka, pobjegnem iz
svog zatvora. Ali nisam mogla riskirati pokušaj bijega. On je bio jako
paranoičan i kronično sumnjičav. Pokušaj bijega značio bi opasnost da
više nikada ne izađem iz svoje tamnice. Morala sam postupno osigurati
njegovo povjerenje.
Čvrsto ste vjerovali u sebe?
-
Da, naravno. Bilo je vrlo frustrirajuće kad sam saznala da su me ljudi
bagerima tražili u pijesku jezera. I bila sam očajna kad sam shvatila
da sam otpisana živa




Otmičar Wolfgang Priklopil

Bila sam uvjerena da me više nitko neće tražiti niti naći.
Da li je još netko bio umiješan u otmicu?
- To se još ne zna sigurno, ali vjerujem da ih nije bilo.
Kako ste izlazili na kraj s usamljenošću?
-
Nisam se osjećala usamljenom. Nadala sam se i vjerovala u budućnost.
Moram napomenuti da mnogi predbacuju mojoj majci što nije sa mnom. Ali
ona me već posjetila. To ne znači da je bezosjećajna, mi se i ovako
razumijemo. Ne moramo živjeti zajedno da bismo znali da pripadamo jedna
drugoj. Ja volim nju i ona voli mene.

Kronologija događaja
02. 03. 1998.

- Natascha Kampusch nestala je na putu do škole. Njezina školska
prijateljica tad je rekla policiji da je Nataschu oteo čovjek u bijelom
kombiju. Austrijska policija tad je pokrenula jednu od najopsežnijih
istraga u povijesti. U potrazi za djevojčicom u crvenoj skijaškoj jakni
bile su uključene sve raspoložive snage. U to vrijeme bila je aktualna
velika pedofilska afera u Belgiji, pa su austrijske vlasti strahovale
da se nešto slično ne dogodi u njihovoj zemlji.
23. 08. 2006
- Natascha je pronađena u bečkom predgrađu Strasshofu. Zbunjena
djevojka lutala je parkom te ušetala u dvorište jedne kuće i tamo
ljudima objasnila tko je ona. Stanovnici su odmah nazvali policiju,
koja je, uz Nataschinu pomoć, u blizini mjesta na kojem je pronađena
locirala kuću u kojoj je bila zatočena punih osam godina.
23. 08. 2006.
- Odmah nakon pretresa kuće policija se bacila u opsežnu potragu za
Wolfgangom Priklopilom, no uspjeli su pronaći samo njegov napušteni crveni BMW.



Kuća u kojoj je godinama bila zatočena

24. 08. 2006.
- Priklopil kada je shvatio što se dogodilo bježi u nepoznatom smijeru.
Shvativši kakva ga sudbina čeka otmičar si oduzima život. Beživotno
tijelo tog telefonskog tehničara pronađeno je u četvrtak rano ujutro
kraj željezničke pruge.
24.08.-06.09. - Svi
svijetski mediji bore se za eksluzivno pravo na interviju s Nataschom.
U medijama se pojavljuju razni napisi i nagađanja o tome što se zapravo
događalo tih osam godina. Strani mediji nude 35 i više tisuća eura za
eksluzivni razgovor.
06. 09. 2006. - Konačno, prava
istina izlazi na vidjelo u eksluzivnom razgovoru za televizijsku kuću
"ORF", a novinska verzija objavljena je u austrijskom tjedniku "News".
Natascha je nakraju besplatno novinarima ispričala o svojem
osmogodišnjem zatočeništva


| komentari (3) | print | # |

srijeda, 27.09.2006.

***Športski susreti računovođa
U Subotu 23. rujna 2006. godine u Belišću, na bazenu, održali su se VI. ŠPORTSKI SUSRETI RDF SLAVONIJE I BARANJE "BELIŠĆE 2006.". Na susretu su se sastale udruge iz Slavonije i Baranje i gostovala je udruga iz Zagreba. Članovi udruga takmičili su se u malom nogometu, odbojci, pikadu, kuglanju, tenisu, ponezanju konopa, šahu, crossu, skoku u dalj, bočanju.... Kao i svage godine i članovi URFD Đakovo osvojili su brojna priznanja. Osvojili su 3. mjesto MALI NOGOMET- žene, KUGLANJE 1. mjesto - žene, 2. mjesto - žene, PIKADO - 2.mjesto URFD Đakovo III - žene, ODBOJKA - 2. mjesto Đakovo I - žene, CROSS muški 1000 metara - 2. mjesto Dominik Troha, 3. mjesto Dario Ševarac, POTEZANJE KONOPA - 1. mjesto URFD Đakovo, SKOK U DALJ SA MJESTA I SA ZALETOM, 1. mjesto Vlatka Koren. VII SPORTSKI SUSRETI SLAVONIJE I BARANJE iduće godine održati će se u ĐAKOVU.


| komentari (8) | print | # |

srijeda, 19.07.2006.

***Ergela Đakovo
Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje im je darovao hrvatsko-ugarski
kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine potvrdio kralj Bela IV. Prvi pisani podaci o konjima na đakovačkim biskupskim posjedima potječu iz 1374. godine, u povodu vjenčanja u Đakovu bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom. Đakovačkom biskupu Petru tada je kralj Tvrtko darovao 10 arapskih kobila i jednog pastuha.Godinom osnivanja Ergele smatra se 1506. godina, jer se tada prvi put spominje naziv Ergela, tj. da je biskup Mijo Kesarić imao Ergelu od 90 arapskih konja. Godine 1524. bilo je u ergeli 130 rasplodnih arapskih konja. Tadašnji đakovački biskup Đuro je (sa svojih 300 konjanika) 1526. godine pao u velikoj bitci na mohačkom polju. Ergela je u vrijeme Turaka u 16. i 17.st. bila u vlasništu požeških paša. Brojala je 100 arapskih kobila.
Po izgonu Turaka (1687. godine) đakovačku Ergelu obnovio je 1706. godine biskup Đuro Patačić. On je u Carigradu nabavio 18 arapskih kobila i 8 pastuha (Turci su pri povlačenju odveli sa sobom sve bolje konje). Njegov nasljednik biskup Petar Bakić, nabavio je u Egiptu 1719. godine još 30 arapskih kobila i 30 pastuha, preko jednog grčkog trgovca, koji je kupovao hrastovinu u Slavoniji, a za 60 arapskih konja, biskup je dao 30 jutara kvalitetna šume, dvjestogodišnje hrastovine. Biskup Petar Bakić je imao u Ergeli 80 arapskih kobila, 5 pastuha i 288 komada podmlatka, a izvan Ergele još 170 jahačih konja.Biskup je morao imati stalnu stražu, a na putovanjima ga je pratila pratnja od 150 konjanika. Te jahače konje biskup je uzimao iz vlastite Ergele,a bili su smješteni na Vitiki u blizini Đakova, gdje je postojala štala za 250-300 konja.

Godine 1806. Ergela Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Tu je ostala nešto više od godinu dana, a njenih 300 konja smješteno je u staje na Vitiki, gdje su se nalazili biskupovi jahači konji. Ta godina, obilježava ujedno i početak uzgoja lipicanskih konja u Đakovu. To ujedno znači da je đakovačka Ergela punih 300 godina (1506.-1806.) uzgajala arapsku pasminu konja.Na gotovo isključiv uzgoj lipicanskih konja prešlo se u Đakovu u vrijeme biskupovanja biskupa J.J.Strossmayera, velikog hrvatskog kulturnog djelatnika i mecene. Ta je ergela bila poznata u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji.Ergela je najstrija uzgojno-selekcijska ustanova u Republici Hrvatskoj. Danas Ergela Đakovo čuva izuzetno vrijedan genetski materijal, kojim s uspješnom selekcijom popravlja populaciju konja, lipicanske pasmine. Tako vrijedan uzgojni materijal za Hrvatsku je i kulturno dobro, kojim pokazujemo svijetu da su naši prethodnici znali dugogodišnjim radom na uzgoju konja sačuvati i unaprijediti stanje u konjogojstvu.


| komentari (2) | print | # |

petak, 07.07.2006.

Đakovački bušari

Početkom veljače kada zimska hladnoća okuje naše gradove i sela na ulicama našega grada pojavljuju se bušari. To znači da je vrijeme poklada i karnevala, te da uskoro dolazi korizma, vrijeme žalosti, odricanja i pokore. Zato prije toga dugog razdoblja treba izbaciti iz sebe sve ludosti koje nas opterećuju. U to pokladno vrijeme u đakovštinskom kraju maskirani bušari su obilazili po kućama i domaćinima izvodili koje kakve dosjetke i pjesme, a za uzvrat ih je domaćin kuće darivao. Potaknuti ovom tradicijom 1994. godine u Đakovu je osnovan karneval koji danas nosi ime Đakovački bušari. Kako piše u Bušarskim novinama, zavisnom glasilu đakovačke Bušarske republike, '... Izredaju se ovdje koje kakvi lažnjaci. Svi nešto glume i pretvaraju se da su ono što zapravo nisu.' Centralni događaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. U nekoliko dana održavanja okupi se tu oko 2000 sudionika iz svih krajeva, a program prati desetak tisuća ljudi.

Ispred zgrade Gradskog poglavarstva održava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a gradonačelnik predaje ključeve grada Bušarima. Sve na kraju završava plesom pod maskama u velikom pokladnom šatoru postavljenim posebno za tu prigodu.

Đakovački bušari su po broju sudionika i posjetitelja najveći karneval istočne Hrvatske i član su Hrvatske udruge karnevalskih gradova. Organizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Grada Đakova (koja je osnivač ove manifestacije) i Grad Đakovo.


| komentari (2) | print | # |

petak, 30.06.2006.

Đakovačke slike iz davnine


Vila

Švajcerija

Bajnak

Centar

Pavićeva ulica

Policija

Samostan

Tržnica

Sajmište

Korzo


| komentari (1) | print | # |

četvrtak, 15.06.2006.

Provala u školama

***Žao mi je informatičke učionice
Prvo je provaljena Nazorova škola i ukradeno je prenosno računalo, ali je policija ubrzo našla provalnika, majka ga je prijavila.
Pa onda je provaljena Velika Goranova škola, a zatim mala. Provalnici su provalili u našu informatičku učionicu i ukrali deset računala, vrata su otvarana specijalnim odvijačem za provalu cilindar bralava, svi ormari su provaleni i Cd-i prodrebni na nastavu informatike, ali policija je našla puno otisaka prstiju pa se nadam se da će naći provalnika ili provalnike.


| komentari (7) | print | # |

petak, 02.06.2006.

Povijest grada


Brojni arheološki lokaliteti nalaze se u gradu i okolici. Oni su ispisali bogatu povijest ovoga grada. Iskopavanja iz 1997. godine potvrđuju život na širem području grada već u neolitiku, oko 5.500 godina prije Krista, koji kroz dugu i burnu povijest traje do današnjih dana.

Đakovo se prvi puta spominje u poznatim pisanim dokumentima 1239. godine u darovnici hrvatskog kneza Kolomana bosanskom biskupu Ponsi, čime biskupi postaju gospodarima Đakova i Đakovštine. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad - sjedište Đakovačko-srijemske biskupije. Sam grad se u pojedinim periodima svoje povijesti spominje pod sličnim imenima: DYACO, DIACO, DYACOW...

Godine 1536. Đakovo su zaposjeli Turci i vladali gotovo 150 godina - grad tada dobiva naziv JAKOVA. To je mračni dio povijsti grada. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Najpoznatija je Ibrahim-pašina džamija koja je nakon odlaska Turaka pretvorena u katoličku crkvu. Godine 1690. u grad se vraća biskup i tada počinje izgradnja grada.

Poslije odlaska Turaka u Đakovu se gradi nova, skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga po redu od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno. Gradili su ju biskupi Patačić i Bakić.

Današnja katedrala-bazilika Sv. Petra sagrađena je u neogotičko-romanskom stilu. Biskup Strossmayer ju je počeo graditi 1866. godine u 52. godini života i 16. godini biskupske službe. Gradnja je trajala punih 16 godina (do 1882. godine), od toga 4 godine vanjski građevinski radovi, a 12 unutrašnje uređenje katedrale. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz Istre, Mađarske, Austrije, Italije i Francuske. Projektanti katedrale su bili arhitekti iz Beča Karlo Rősner i Fridrich Schmidt. Unutrašnje uređenje je povjereno njemačkim slikarima koji su živjeli u Rimu, ocu i sinu Alexandru-Maximilianu i Ludwigu Seitzu. Katedrala ima 7 oltara, a krase ju 43 fresko slike, 31 kip i 32 reljefa, te orgulje sa 73 registra, tri manuala i 5 486 svirala.

Đakovačka biskupija i njeni biskupi ostavili su u gradu brojne dokaze svoga djelovanja. U gradu još i danas postoje brojni dokazi njihova djelovanja. Biskup Patčić 1706.god. obnavlja ergelu.

Godine 1773. Đakovo postaje središte sjedinjenih biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske koje obuhvaćaju sve sjeveroistočne hrvatske krajeve.

Biskup Antun Mandić otvara, danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i Baranje, Bogoslovno sjemenište. Poduzima i velike gospodarske zahvate na vlastelinstvu, posebice u uzgoju vinograda. Ime mu je sačuvano u nadaleko poznatim mandićevskim vinogradima.

Imenovanjem Josipa Jurja Strossmayera biskupom 1849. god. razvoj grada je u novom usponu. Biskupsko vlastelinstvo postaje uzorno gospodarstvo sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omogućuje neviđene mecenske pothvate u Hrvatskoj (HAZU), a Đakovu s novom katedralom, te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje novo lice.

Povijest Ergele Đakovo počinje osnivanjem biskupije darovnicom deset arapskih konja i jednim pastuhom, iako se za godinu osnivanja uzima 1506. Prema biskupu Bakiću uzgoj konja na vlastelinstvu postoji već 1374.god. Uzgoj traje i danas u Državnoj ergeli lipicanaca, koja se svrstava među najstarije u Europi, kao i kod sve većeg broja privatnih uzgajivača konja. Niz godina je Ergela bila u sastavu PIK-a Đakovo, a danas je to Državna ergela lipicanskih konja, zadužena za uzgoj i selekciju.


Đakovo je oduvijek bio obrtnički grad. Godine 1813. osnovano je udruženje obrtnika CEH. Industrijski razvoj je počeo izgradnjom mlinova i ciglana, a brojni obrtnici raznih struka ponudom svojih proizvoda pridonijeli su da je Đakovo, posebno po svojim sajmovima, postalo trgovište poznato u cijeloj Slavoniji. Danas je Đakovo grad s preko 30.000 stanovnika.


| komentari (0) | print | # |

subota, 22.04.2006.

AUTO PLIN


Do kraja godine 60.000 Hrvata vozit će na plin

Novi “naftni šok” i rast cijena sirove nafte iznad 70 dolara po barelu prelio se i na hrvatske crpke.

Vlada i Ina umjetno brane cijenu Eurosupera 95, dizelsko gorivo stoga će uskoro stajati kao i benzin, a svi se sudionici medijskih rasprava ponovno prihvaćaju teme alternativnih goriva. No, za Hrvatsku su razgovori o korištenju biodizela, etanola i drugih alternativnih goriva u prometu tek lamentiranja bez realne osnove jer tih energenata nemamo, a upitno je i isplati li ih se proizvoditi.

S druge strane, Hrvatska troši tek jednu trećinu domaće proizvodnje autoplina (UNP, ukapljeni naftni plin ili međunarodna kratica LPG), dok dvije trećine - jeftino izvozi, i to na dnevnoj bazi jer nema skladišnih kapaciteta.

10 DOBRIH RAZLOGA ZA AUTOPLIN

- Planiranom modernizacijom rafinerija u Sisku i Rijeci do kraja 2010. (LPG, mješavina propana i butana, nusprodukt je rafiniranja nafte) ta će se količina sa sadašnjih oko 400 tisuća tona godišnje povećati za trećinu - a trenutačno se u Hrvatskoj potroši tek oko 140.000 tona, od čega u automobilima, prema podacima iz 2005., sagori tek 20.000 tona godišnje. No već će ove sagorjeti više od 30.000 tona! - kaže ing. Zlatan Vavro, direktor Proplina.

Uz to, mediji su puni najava o gradnji luke i skladišta za uvoz UNP-a tankerima za potrebe cijele EU na Kvarneru, u tolikim količinama da se HEP čak “gura” na toj lokaciji graditi elektranu na plin - odnosno, autoplina će u Hrvatskoj i dugoročno biti u izobilju.

Drugim riječima, kao što su Brazilci postali energetski neovisni i otporni na naftne šokove zbog šećerne trske i etanola - Hrvati bi mogli zbog plina!

Od flota vozila u gospodarstvu, s vožnjom na plin već su krenuli mali poduzetnici i obrtnici, jer ih je na to prisilila visoka cijena goriva. U Hrvatskoj je i za “obične” vozače i tvrtke problem to što veći broj leasing kuća i autouvoznika još ne priznaje jamstvo za novokupljena vozila ako se u njih naknadno ugrađuje autoplin - no to se ubrzano mijenja.

Prije godinu dana u Hrvatskoj je bilo 28 ovlaštenih plinoservisera i 28 punionica, a danas je više od 100 punionica autoplina i više od 100 ovlaštenih servisera za ugradnju!

- U 2005. eksponencijalni rast punionica (potaknut rastom cijena benzina) pokrio je plinskim crpkama cijelu prometnu mrežu, a predviđanja Proplina, temeljena na narudžbama i razgovorima s distributerima goriva u Hrvatskoj, su - više od 200 crpki do kraja 2006.! - kaže Vavro.

Hrvatskom već vozi 40-ak tisuća automobila na plin (gruba procjena na osnovi potrošnje - većina se, naime, vozi “na crno”), na ugradnju se čeka više od mjesec dana, a svi kapaciteti plinoservisera popunjeni su do kraja godine - odnosno do kraja 2006. na plin će voziti još najmanje 20.000 novih vozača, ne računajući sve one koji će ga jeftino (i ilegalno) ugraditi u Srbiji i BiH.

Ništa čudno, jer već danas je moguće po cijeloj Hrvatskoj voziti isključivo na jeftini plin, a krajem ove godine to će biti podjednako jednostavno i komotno kao i točenje benzina - plin će imati svaka “bolja” benzinska crpka, kao što ga već imaju svi magistralni pravci i autoceste.

Infrastruktura potrebna za naglu ekspanziju korištenja autoplina u Hrvatskoj je stvorena u tišini, a niska cijena autoplina (samo 3,05 kuna po litri) i visoka cijena naftnih derivata (nuklearna kriza u Iranu prijeti cijenom većom od deset kuna po litri Eurosupera 95), u kombinaciji s niskim standardom vozača, dovest će, pokazuju pripreme unutar cijeloj sustava, do prave eksplozije prelaska na novi energent!

Infrastruktura za plin

Cijena plina je ista već pet godina, a “cijenu autoplina Ina neće mijenjati ni iduće godine, a možda ni 2007.”, kaže Vavro.

Trgovci automobilima naveliko se spremaju vozačima ponuditi ugradnju plina pri kupnji novog auta uz priznavanje garancija. Lanci trgovaca gorivom, od Ine preko OMV-a, Petrola i Tifona sve do privatnika, ubrzano grade infrastrukturu za punjenje autoplina.

MUP se sprema obučiti policajce za efikasnu kontrolu vozila na plin. Zakoni donose nove, strože kazne. Ugrađivači i Udruga za ukapljeni plin forsiraju licenciranje radionica, a konkurencija ruši cijenu ugradnje.

Proplin kupuje novi vozni park za distribuciju diljem Hrvatske, veliki državni sustavi razmatraju mogućnosti prelaska voznih parkova i javnog prometa na autoplin i tako dalje. Cijela ta halabuka sili državu da uspostavi efikasnu zakonsku regulativu i počne davati poticaje, a nakon toga - Hrvatska će voziti na plin! I ako je suditi po posljednjih 12 mjeseci - to će se dogoditi vrlo brzo!


Posljednji veliki problem je visoka cijena ugradnje, zbog čega “cvate” ilegalni uvoz opreme i uređaja za autoplin iz Srbije i Crne Gore i BiH. U pravilu je riječ o uređajima loše kvalitete i jeftinim kopijama svjetskih marki.

- Poljska, koja se s Italijom neprestano nadmeće u liderskoj poziciji u korištenju autoplina u Europi, za više je od 50 posto jeftinija i poljski ugrađivači, promatrajući situaciju u Hrvatskoj i velike potencijale za ekspanziju, najozbiljnije razmatraju kako se uključiti na naše tržište, na kojem mogu ostvariti velike ekstraprofite. Naše banke još nisu prepoznale novi biznis, koje banke u drugim zemljama Europe uvelike prakticiraju - no prepoznao ga je hrvatski Diners Club, koji ima posebnu ponudu kreditiranja ugradnje autoplina. Mi aktivno radimo na dovođenju konkurencije na naše tržište kako bi srušili cijenu ugradnje i do 40 posto, kao i na licenciranju, certificiranju, uvođenju reda - kaže Vavro.

Vozila za hrvatsko tržište

Na nedavnom Zagreb Auto Showu Proplin i HAK predstavili su vozila za hrvatsko tržište kojima je pogon na ukapljeni naftni plin ugrađen još u tvornici. Potencijalni kupci novih vozila u Hrvatskoj više neće morati čekati istjek jamstvenog roka kako bi u njih ugradili autoplin, nego će UNP modele moći kupiti u prodajnim salonima autokuća.

Kako je istaknuo Zlatan Vavro, direktor Proplina, isprva će hrvatskim kupcima tvornička UNP vozila nuditi Mitsubishi, Hyundai, Subaru, Volkswagen i Lada.

Za ugradnju sustava autoplina u vozilo, ovisno o kategoriji, hrvatski vozači trebaju izdvojiti od četiri do 14.000 kuna. Ispada da ugrađivači imaju čistu zaradu od minimalnih 2000 kuna - koliko košta materijal, toliko dođu i ruke, a moguće je ugraditi i dva-tri sustava dnevno. S obzirom na potražnju (svi su servisi puni do kraja godine!), ovo je jedinstvena prilika za zgrtanje novca na brzinu, pa ne čudi eksponencijalni rast broja servisa. No, do kraja godine na snagu će stupiti pravilnik novog zakona, pa ilegalni “plinaši” mogu računati na brojne dodatne troškove.


Ugradnja je isplativa i kod dizelaša

Za vozila s dizelskim motorima do sada se smatralo da nije isplativo ugrađivati plinske instalacije, jer osim manje potrošnje, i cijena dizela je bila osjetno manja. No, već prije dva tjedna dizel se, pri posljednjoj promjeni cijena kod Ine, opasno približio “branjenoj” cijeni benzina - 7,47 kuna za litru, s time da njegovu cijenu Vlada neće braniti, nego će se formirati tržišno.

Drugim riječima, ako imate malo “snažniji” dizelski motor, možete komotno uzeti papir i olovku i početi računati - jer računica koja je pokazivala da se u benzince ugradnja plina isplati za godinu dana počinje vrijediti i za dizelaše!
Besplatna edukacija za policajce


Plin kroz sustav posebice snažno gura Udruga za autoplin. Udruga je u pregovorima s MUP-om i za besplatnu edukaciju policajaca za nadzor vozila na autoplin. Naime, iako u Hrvatskoj trenutačno postoji zakonska obveza testiranja i upisivanja u prometnu dozvolu sa zelenom LNG oznakom na zadnjem vjetrobranskom staklu auta, hrvatski vozači to ne čine, a hrvatski policajci još ne znaju prepoznati razliku između benzinskog i “plinskog” vozila. Bez edukacije policajaca neće biti moguće suzbiti ugradnju na crno. Uz to, kazne su smiješne.


| komentari (8) | print | # |

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se