dijamantni dvorac
29.01.2009., četvrtak
Kratke molitve
|
HOPA - Hvala, oprosti, pomozi. Amen O, moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u Raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije Tvoje milosrđe. Moj Bože! Vjerujem u Te, klanjam Ti se, uzdam se u Te i ljubim Te. Molim Te da oprostiš onima koji ne vjeruju u Tebe, koji Ti se ne klanjaju, koji se ne uzdaju u Tebe i koji Te ne ljube. Moli se tri puta zaredom. Presveto Trojstvo, Oče, Sine i Duše Sveti, klanjam vam se i prikazujem vam predragocijeno Tijelo, Krv, Dušu i Božanstvo Isusa Krista, prisutna u svim svetohraništima svijeta, kao naknadu za uvrede, svetogrđa i ravnodušnosti, kojima je On sam uvrijeđen. U ime neizmjernih zasluga Njegova Presvetoga Srca i Prečistoga Srca Marijina, molim vas za obraćenje jadnih grešnika. Moli se tri puta zaredom. |
24.01.2009., subota
Rat u Gazi
|
Već neko vrijeme traje rat u Gazi između Izraelaca i Palestinaca. Izraelci su napali Palestince i ubili preko 1300 Palestinaca, među kojima je puno djece, žena i starih ljudi, a broj ranjenih je puno veći. Stradali su i neki Izraelci. Uništeno je puno zgrada, kuća, državnih ureda, prijeti humanitarna katastrofa. Ujedinjeni narodi i svjetski čelnici su upozoravali Izrael, zahtijevali mir, ali Izrael to ništa ne poštuje. Vjerojatno ga štiti SAD, u kojem ima puno Izraelaca. To je jako tužno, da jedan narod pokrene rat protiv drugoga, a međunarodna javnost je nemoćna, da zaustavi rat. Ne znam što mi obični ljudi zapravo i možemo učiniti. Gotovo isto se dogodilo nama 1991. godine, napali su nas, a svijet nije spriječio rat, bili smo tužni što drugima nije stalo do nas, a sada je rat u Gazi pa gotovo nikome iz svijeta nije stalo, da se taj rat zaustavi. Zamislite, kako se samo ljudi tamo osjećaju i kako žive. Jedan Palestinac je u Jutarnjem izjavio: " Sjedim u kući u mraku, osjeća se miris baruta i čekam, da mi kuću pogodi raketa! " Ljuti su na svoje političare, na Izrael i na svijet, koji to ne spriječava. Pitam se, kad bi milijuni građana širom svijeta, izašli na ulice i protestirali protiv tog rata, da li bi Izraelci prestali s napadima. Što treba učiniti, da nevini ljudi prestanu ginuti. Da li smo i mi odgovorni, ako ništa ne poduzimamo? Da li su bili odgovorni Europljani, koji su mirno gledali, kada su nas 1991. gađali raketama i rušili gradove? Možemo poslati humanitarnu pomoć: "Nakon eskalacije vojnog djelovanja u Svetoj Zemlji velik se broj ljudi našao u situaciji u kojoj treba pomoć. Hrvatski Caritas primio je preko Caritasa Internationalis apel Caritasa Jeruzalem za solidarnost i pomoć, a osobito moli sredstva za žurnu medicinsku pomoć žrtvama vojnih akcija u Gazi. Prikupljenu pomoć Caritas Jeruzalem namijenit će stradalnicima u četiri bolnice, šest ambulanti i jednom medicinskom centru u Gazi", stoji u apelu kojega je mons. Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa uputio dijecezanskim Caritasima u Hrvatskoj . NOVČANA POMOĆ 1.) Pozivima na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,10 kn) 2.) Uplatama na žiro račun 2340009-1100080340, poziv na broj 19  MOLITVA ZA MIR It's a beginning of a new And excitingly different story. DOSTA JE RATA, ZA MIR JA DIŽEM SVOJ GLAS, Svijetu da čuje molitvu svih nas. Ovo je ljudska riječ Za generacije što pate, Molitva za Mir Dok ratne vatre plamte. Gledam, stvarno, zar je to naša mladost? Mržnja i smrt zamijenjuju ljubav i radost. Suze i strah svuda oko mene Sa ognjišta bježe starci, djeca, žene, Tu istinu primam s bolom u duši, Jer tko ima pravo da sije teror i ruši? Mir! Za sve narode i Kroaciju, Ja borim se perom za demokraciju. Europo pomozi, ne budite suci, Zar je nasa budućnost s puškom u ruci? Dosta je rata, Za Mir ja dižem svoj glas, Svijetu da čuje molitvu svih nas. Zar golubu Mira slomljeno je krilo? Tko je tamo gdje je Mira nekada bilo? Žrtve, ruševine, bombe i strah, Slike s kojima živim, od kojih staje dah. Dosta je rata, Dižem svoj glas Svijetu da čuje molitvu svih nas, Jer mnogo žrtava palo je već, Dok avioni siju bombe Svijetu upućujem riječ: Devedeset prva, sto će sutra dati? Pa nek svijeću zapale i Mir da se vrati! Zaustavite ovaj krvavi pir, Naša poruka je jasna--molitva za Mir. Dosta je rata, Za Mir ja dižem svoj glas, Svijetu da čuje molitvu svih nas. E.T. 1991. g. Dragi Bože, molite Te, da se zaustavi rat u Gazi i svuda u svijetu! |
20.01.2009., utorak
Svečana večera u pogrebnom poduzeću
|
Jučer sam bio u kazalištu Komedija u Zagrebu. Bila je predstava "Svečana večera u pogrebnom poduzeću". Naslov je neobičan, ali ima smisla. Predstava je nastala prema istoimenoj drami Ive Brešana, koji je poznat po "Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja" i po pisanju scenarija za filmove "Kako je počeo rat na mom otoku" i "Maršal" itd. Predstava je odlična, suvremena, makar je tekst napisan 1979. godine. Žestoka je kritika korupcije i pohlepe za novcem lokalnih političara, vlasnika poduzeća, čak i svećenika. Likovi se trude biti puno pametniji i sposobniji, nego što to jesu, a zapravo su obični mali ljudi. Odlično su glumili Igor Mešin, Ivica Zadro, Vid Balog, Nada Abrus, Saša Buneta i dr. Ima dosta komičnih scena. Glavni smisao predstave je, da će neki ljudi pristati na sve, ako im se zauzvrat ponudi velika svota novaca. Ono što do tada nikada ne bi učinili, sada im više nije problem, ako je novac u pitanju. Prema običnim ljudima se prave važni i bezobrazni su prema njima, a bogatašima se ulizuju i ljubazni su, da ne mogu biti ljubazniji. Izvana se žele pokazati najpametnijima, savršenima, a u duši su jadni i slabi. Zbog pohlepe za novcem, uvalili su se u velike neprilike i na kraju umjesto, da su dobili silno željene milijune, završili su u teškim dugovima. U predstavi se spominje citat iz Biblije, koji puno toga govori: Jao vama pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Nalik ste na obijeljene grobove. Izvana izgledaju lijepi, a iznutra su puni mrtvačkih kostiju i svakojake nečistoće. Pisac je želio naglasiti i da se lokalni moćnici izvana jako trude, da pokažu da im je stalo do općeg dobra, do napretka, iscpljuju se u raspravama o prošlosti, tko je bio u partizanima, a tko u ustašama, a ustvari sve to im je u drugom planu i najvažnije im je, da se dobro najedu, napiju i što više novaca usmjere u svoj džep. Radnja: I večera i poduzeće iz naslova smješteni su u malo dalmatinsko mjesto, negdje na obali, a u koje stiže povratnik, Amerikanac hrvatskog podrijetla koji je ‘preko bare’ navodno zaradio čitavo bogatstvo. U nadi da će od povratnika iskamčiti ‘kapitalnu investiciju’ u ‘lokalne resurse’, ali prije svega u vlastite džepove, hotelom u kojem je odsjeo kreće se prava mala procesija lokalnih moćnika. Predvodi ih direktor pogrebnog poduzeća, Murina, a u stopu ga prate direktor hotelskog kompleksa Kozlina i predsjednik mjesne zajednice Bajdo. Amerikanac Gršković odlučuje kupiti grobnicu talijanske obitelji Della Scala čiji sin Michelangelo još uvijek navodno luta svjetskim bespućima, a sklapanju tog ‘posla stoljeća’ žestoko se protivi Mikac, čovjek koji sve upozorava da zbog vlastite pohlepe čine grešku ogromnih razmjera… Uskoro to postaje jasno i ostalima, jer se stvari ne odvijaju onako kako je planirano… |
14.01.2009., srijeda
Molite da se ne donese užasan zakon o pobačaju u SAD-u!
|
U Americi oko 10% ljudi se bore, da bude što više pobačaja, 10% ljudi se bori, da bude što manje pobačaja, a ostali ne razmišljaju o tome. Barack Obama, novi američki predsjednik obećao je onima koji su za pobačaj, da će u prvim danima svoga mandata, potpisati novi zakon o pobačaju, koji je već pripremljen. Zove se FOCA (the Freedom of Choice Act). Ako postane zakon onda će sva ograničenja u svezi abortusa biti ukinuta što će rezultirati slijedećim: 1) Od svih bolnica, uključujući Katoličke bolnice, zahtjevat će se, da obavljaju abortuse na zahtjev. Ako se ovo dogodi biskupi tvrde, da će zatvoriti sve Katoličke bolnice u SAD-u. A to je više od 30% svih bolnica u SAD-u. 2) „Partial Birth“ abortusi postati će legalni i bez ograničenja. To su kasni pobačaji. George Bush ih je zabranio. 3) Svi američki porezni obveznici financirati će abortuse. 4) Više neće biti potrebno obavijestiti roditelje o abortusu. 5) Broj abortusa će se povećati za minimalno 100,000 godišnje. Možda je najvažnije što će vlada sada imati kontrolu nad pitanjem abortusa. To bi moglo rezultirati budućim amandmanima, koji bi zakonski prisilili žene na abortus u određenim situacijama (silovanje, djeca s Down sindromom, itd) i moglo bi čak regulirati koliko djece bi ženi bilo dopušteno imati. Nepotrebno je govoriti da je ova informacija uznemirujuća, ali je nažalost istinita. Kao katolici, kao kršćani, kao bilo tko tko je protiv ubijanja nevine djece, mi moramo ustati kao jedan. Mi moramo zaustaviti ovaj užasni akt prije nego što postane zakon! Trebamo pomoći američkim kršćanima, koji mole i poste, da se ne usvoji ovaj zakon. |
13.01.2009., utorak
O nedjelji
|
Nedjelja je dan za odmor. Čovjek ne može normalno funkcionirati, ako radi 7 dana u tjednu, pogotovo ako je slabo plaćen. Žalosne su obitelji, u kojima roditelji rade nedjeljom pa ni taj dan nisu zajedno, najviše pate djeca, a pate i bračne zajednice, kada supružnici zbog previše vremena, nemaju vremena jedno za drugo. Previše poslodavci i mediji misle o novcu i profitu. To nije najbitnije u životu. Kada umremo, neće nas pitati koliko smo profita napravili, nego kakvi smo bili ljudi, kakve smo imali obitelji, kakvi smo bili u međuljudskim odnosima. Čovjek je sto puta bitniji od profita. Novac ne može čovjeka usrećiti. Oni koji ga imaju, nikada im nije dosta, jer koliko god imali novaca, nikada nije dovoljno, novac ne daje sreću, već je daje ljubav, međuljudski odnosi, sloboda, mir, solidarnost, vjera u Boga. Mediji pišu za rad nedjeljom, zbog toga što dobivaju velike novce od reklama, onih koji su za rad nedjeljom. Premijer Sanadar je na radiju rekao, da su neutemeljene izjave, da je određen broj radnika višak, jer se više ne radi nedjeljom, zbog toga što nijedan radnik nije zaposlen baš zbog nedjelje i da bi radio samo nedjeljom Treća zapovijed Božja: Spomeni se, da svetkuješ dan Gospodnji. Kako se svetkuje nedjelja? Kršćani svetkuju nedjelju i zapovijedane blagdane sudjelovanjem u Gospodnjoj euharistiji, uzdržavanjem od onih poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu i pomućuju radost dana Gospodnjeg ili potreban odmor duše i tijela. Dopuštene su one djelatnosti koje su vezane uz obiteljske potrebe i službe od velike društvene dobrobiti, samo da ne stvaraju navike štetne za svetkovanje nedjelje, za obiteljski život i za zdravlje. Zašto je važno da nedjelja bude zakonski priznata kao blagdan? Da svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za vjerski, obiteljski, kulturni i društveni život, da raspolažu vremenom za razmatranjem, razmišljanje, šutnju i učenje, da se mogu posvetiti dobrim djelima, posebice u korist bolesnih i siromašnih. Katolički katekizam "Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!" Pravi kršćanin je onaj kome je Bog na prvo mjesto u životu. A Bog ne ostavlja takva vjernika. Poslušajmo što Gospodin veli i nama u Knjizi ponovljenog zakona: Blagoslovi (Pnz 28,1-14) Ako zbilja poslušaš glas Gospodina, Boga svoga, držeći i vršeći sve njegove zapovijedi što ti ih danas naređujem, Gospodin, Bog tvoj, uzvisit će te nad sve narode na zemlji. Svi ovi blagoslovi sići će na te i stići će te ako budeš slušao glas Gospodina, Boga svoga. Blagoslovljen ćeš biti u gradu, blagoslovljen u polju. Blagoslovljen će biti plod utrobe tvoje, rod zemlje tvoje, plod blaga tvoga: mlad krava tvojih i prirast stada tvoga. Blagoslovljen će biti tvoj koš i naćve tvoje. Blagoslovljen ćeš biti kad ulaziš, blagoslovljen kad izlaziš. Neprijatelje tvoje koji se dignu protiv tebe Gospodin će položiti preda te potučene; jednim će putem izaći na te, a na sedam putova razbježat će se ispred tebe. Gospodin će narediti da blagoslov bude s tobom u žitnicama tvojim i u svakom pothvatu ruke tvoje i blagoslivljat će te u zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje. Gospodin će od tebe učiniti narod sebi posvećen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi Gospodina, Boga svoga, i hodio njegovim putovima. Svi narodi zemlje vidjet će da je nada te zazvano ime Gospodnje te će strahovati od tebe. Gospodin će te obasuti obilnim dobrima: porodom utrobe tvoje, priraštajem blaga tvoga i rodom s tla tvoga u zemlji za koju se Gospodin zakleo ocima tvojim da će ti je dati. Gospodin će ti otvoriti svoju bogatu riznicu - nebo - da daje kišu tvojoj zemlji u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih. Mnogim ćeš narodima u zajam davati, a sam nećeš uzimati u zajam. Gospodin će te držati na pročelju, a ne u začelju; uvijek ćeš biti na vrhu, nikad na dnu, ako budeš slušao zapovijedi Gospodina, Boga svoga, što ti ih danas naređujem da ih držiš i vršiš. Ni od jedne riječi što vam je danas nalažem nemoj odstupati ni desno ni lijevo idući za drugim bogovima i iskazujući im štovanje. Zar nam ljudi mogu dati više i bolje? fra Petar |
11.01.2009., nedjelja
Krštenje Isusovo
Sv. Ivan Krstitelj krstio je Isusa na rijeci Jordan. Kada je Isus izašao iz vode, molio se, ugledao otvorena nebesa i Duha Svetoga poput goluba gdje silazi na njega, a glas se zaorio s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina! Vrhunac Isusovog skrovitog zemaljskog života bilo je krštenje na Jordanu. Tada je započeo njegov javni život. Isus se nije trebao krstiti zbog toga, da mu se oprosti istočni grijeh. Kao čovjek je od začeća bio pun Duha Svetoga. Božanska osoba je oduvijek, od vječnosti, jedno s Ocem i Duhom Svetim. Ali uranjanjem u vodu kod krštenja na Jordanu, solidarizira se s grešnicima, simbolizira nastajanje nečeg novog što prije nije postojalo. Tim činom Isus naviješta da će zbog grešnika ići do kraja, da će umrijeti za njih. |
07.01.2009., srijeda
Ljubav i požuda
|
Ovo su dva različita pojma. Postoji ljubav prema Bogu, ljudima i sebi. Ljubav prema ljudskom biću je kada mu želimo i činimo dobro, kada se zauzimamo za njegovu/njezinu dobrobit, kada želimo usrećiti tu osobu. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. (1 Kor 13, 4-8). Plodovi ljubavi su: zadovoljstvo, radost, mir u duši, ispunjenost, sreća, zajedništvo itd. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. (Gal 5, 22-23). Požuda je želja i djelovanje s ciljem sebičnog zadovoljenja svojih seksualnih prohtjeva i hirova (može biti i neseksualna, npr požuda za novcem, slavom ili političkom moći). Požuda je uskogrudna, nepristojna je, traži svoje, podla je, izokreće istinu, okrenuta je sebi, a ne drugome. Ne obazire se na Boga i ljude. Da dođe do cilja, neće se ustručavati činiti zlo, razarati, lagati, varati, manipulirati. Plodovi požude su: nezadovoljstvo i želja za još (nikada nije dovoljno), očaj, nemir, lijenost, glavobolja, depresija. A očita su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomora, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično. Unaprijed vam kažem, kao što vam već rekoh: koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti. (Gal 5, 19-22). Jer što je god svjetovno - požuda tijela, i požuda očiju, i oholost života - nije od Oca, nego od svijeta. Svijet prolazi i požuda njegova, a tko čini volju Božju, ostaje dovijeka. (1 Iv 2, 16-17) Ljubljeni! Zaklinjem vas da se kao pridošlice i putnici klonite putenih požuda koje vojuju protiv duše. (1 Pt 2, 11). Ta Bog ne može biti napastovan na zlo, i ne napastuje nikoga. Nego svakoga napastuje njegova požuda koja ga privlači i mami. Požuda zatim, zatrudnjevši, rađa grijehom, a grijeh izvršen rađa smrću. (Jak 1, 13-15). To su rogoborni nezadovoljnici koji hode putom svojih požuda, usta im zbore naduto, ulaguju se u lice radi dobitka. (Jd 0,6) Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. (Tit 2, 11-14) Postoje dva puta Jedan je kada mladić traži normalnu, dragu, poštenu djevojku s kojom će pokušati zajedno izgraditi normalan, zdrav odnos pun ljubavi, iskrenosti i zajedništva. Njemu će biti cilj, da nju usreći, da ona bude sretna i zadovoljna. Tada će to sve biti i on. Oboje će se osjećati voljeno, imat će u mir u dušama, bit će radosni, zadovoljni i sretni zajedno. Mnoge vode ne mogu ugasiti ljubav niti je rijeke potopiti. (Pj 8,7) Drugi je put, kada mladić traži djevojku s ciljem, da usreći sebe, a za nju ga nije briga. On želi s njom doživjeti što je moguće veći užitak, a da budu što manje žrtve i posljedice. Zanima ga prvenstveno njeno tijelo i neće mu biti problem ni varati, manipulirati, pričati bajke samo, da što prije bude s njom u krevetu. Očekuje u spolnom odnosu ispunjenje i sreću, a nakon što se spolni odnos dogodi, osjeća se prazan, jadan i na psihičkom planu nije dobio što je priželjkivao. Požuda puno obećava, malo daje, sve uzima. Napušta djevojku, ne želi je više ni vidjeti ni ćuti i sve to ponavlja s nekom novom djevojkom i opet doživljava isto i biva sve jadniji, očajniji, misli kako ne postoji ljubav, kako su sve žene iste, ništa mu se ne da raditi, nema volje, nema snage, depresivan je. Vrti se u zatvorenom krugu. U požudu pripada i samozadovoljavanje, gledanje pornografije, želja za perverzijama, preljubi, prevare, a najgori oblik požude je silovanje. Mene sve boli, mene duša boli, ja ništa nemam, što me ne bi bolilo, komadić puta, koga nije polilo, kraljevstvo suza, zaplakanih doli. Mene boli i odviše..ja se ne sjećam više, da sam bio sretan, pod nujnim nebom ja sam - sam i sjetan i znadem samo da se dani gase.. (Đuro Sudeta) U mojoj glavi noć je, crna noć I ta noć je puna aveti; U mom mozgu jedna misao drugu rađa, I jedna drugu trga ko divlje životinje. Vrije krv moga srca koje grozničavo kuca Kao kleta kuga u kotlu vještice. Moja fantazija gori kao meteor Juri po svijetu i nosi me za sobom. Sustanar je moj očaj Ludilo susjed je moj. (Sandor Petoefi) I koji su to što sve drzovito niječu ?... Koji su razasuli svoju mladost Ili bijednici u duši, snagom srca I uma slabi, a ćudoredno propali. Svijet im je, i život vlastite duše: Istina je za njih samo raspoloženje. Sumnjaju, pljuju na svijet, Jer ogledalo njihove duše krivu pokazuje sliku. Njihov je život skup orgija, Živinski se kaljaju u blatu, A i tebe uvjerit bi htjeli, Da grijeh i krepost, lijepo i ružno jednako je. Rođenom slijepcu danje svijetlo I noćna tama jednako lažu, Vjerovat u nešto lijepo neće nikad oni čijim se srcem valja rijeka muteži i kaljuže. (Gyula Reviczky) Strasti je nadošla patnja. Omamnom bludu teška, tamna briga. Mamurnoj magli jasna svijest, Koja nam nožem srce pretražuje. Jao, za sve sam platio kamate teške Za višak naslade od običnog dana. Težnja što grize stisnula se u me, na plamenu sam spalio svoje srce. Mjere ni u čemu držao nisam, Dosta mi nikad bilo nije, Uživo sam, strastveno, požudno i slijepo Štogod su mi prilike ponudile. Opaki lihvar je bio. Jao kako je teško, Mučno sad platiti dug! Ledim se pred sviješću kad Reći ću jednoć primoran: nema više! ne mogu platiti! (Gyula Reviczky) Rješenje je pokora, prekinuti požudu, pokajati se za grijehe, ispovijediti se, nadoknaditi štetu i od sada težiti prema ljubavi, usrećiti drugoga, biti iskren i pošten, tražiti ispunjenje i radost u iskrenoj i zreloj ljubavi. Ako se opet padne, opet se dići i činiti dobro. Maljem me po čelu Udarila zmija, Stojeć mi na vratu Sotonski se smije. Pa mi prsa steže, Prašinom me valja, Guši me kao nekad Laokona zmija. Bijesno viče: gmiži, Strvinom se hrani, Budi ko i drugi, Nasiti se praha. A ja sin sam sunca, A ja brat sam zvijezda, Gutat zemlju neću Do svog zadnjeg daha. (I. Poljak) Gdje je nestao čovjek, gdje se skrivao on, iz vagona godina na tračnice ispao. Gleda gdje su znakovi, kojim putem krenuti može li tko reći gdje je put ka sreći. Samo živi samo budi, svi odgovori doći će sami, samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami. Kakva je to istina, kad s druge strane je laž. Izvrnute vrijednosti strah, samo strah. Neostvareni snovi radiš ono što ne voliš; ali mogu ti reći gdje je put ka sreći. Samo živi samo budi, svi odgovori doći će sami samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami. Kako dugo će postojati kako dugo će nestajati, želje, potrebe, osjećaji koji koče i pokreću tebe, mene sve to vrijeme srca tvrda k'o kamenje. Da mogu ti reći pokazat put ka sreći. Samo živi, samo budi svi odgovori doći će sami samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami. (Goran Bare) Budi gospodar svoje volje i sluga svoje savjesti! (M v. Ebner) Prije svega imajte žarku ljubav jedni prema drugima jer ljubav pokriva mnoštvo grijeha! (1 Pt 4,8). Sve vaše neka bude u ljubavi! (1 Kor 16, 14). To tim više što shvaćate ovaj čas: vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. Kao po danu pristojno hodimo, ne u pijankama i pijančevanjima, ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svađi i ljubomoru, zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama. (Rim 13, 11-14). |
05.01.2009., ponedjeljak
Bogojavljenje
|
Bogojavljenje (grč. µŔąĆ¬˝µą± „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja. Počeci blagdana Slavlje ovog blagdana ima svoje početke u istočnim kršćanskim crkvama, a uključivalo Isusovo rođenje (koje će se kasnije početi slaviti kao Božić), pohod trojice mudraca (grč. Ľ¬łżą „magi“; vidi Sveta tri kralja) koji su došli u Betlehem pokloniti se novorođenom kralju, te sve događaje Isusova djetinjstva do njegova krštenja na Jordanu. Blagdan se od početka slavi 6. siječnja. Drevne liturgije u ovom blagdanu prepoznaju Illuminatio (prosvjetljenje), Manifestatio (Objava) i Declaratio (Proglašenje). Ubrzo se, kao osobiti čin Isusove božanske objave, počelo slaviti i njegov prvi čudesni znak na svadbi u Kani Galilejskoj (usp. Evanđelje po Ivanu 2,1-11). Kršćanske su crkve uz ovaj blagdan govorile i o „objavi poganima“ (gdje pogani označuju ne-Židove), budući da su trojica Mudraca prepoznati kao pripadnici poganskih naroda. Na Zapadu Na Zapadu, u Rimokatoličkoj Crkvi, Božić se počeo slaviti prije Bogojavljenja, a datum Božića bio je 25. prosinca. Kad je s Istoka krajem 4. stoljeća uvedeno slavlje Bogojavljenja 6. siječnja, Božić je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje je naglašavalo spomen pohoda triju Mudraca i Isusovo krštenje. Usto, razdoblje između ova dva blagdana počelo se profilirati kao božićno vrijeme u liturgijskoj godini, koje će kasnije biti produženo sve do 2. veljače.  U srednjem vijeku uz ovaj je blagdan osobiti naglasak stavljen na poklonstvo trojice kraljeva. Trojica Mudraca iz Evanđelja po Mateju (2,1-12), vrlo su rano počeli biti štovani kao »kraljevi«, na što je utjecao tekst proroka Izaije, gdje se kaže: „K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja“ (60,3). Usto, u franačkoj državi, u Kölnu, uspostavljeno je svetište u kojem su se čuvale relikvije Svetih triju kraljeva. Ovo je svetište postalo središtem hodočašća naroda iz mnogih dijelova središnje, zapadne i sjeverne Europe (postoje podaci i o hrvatskim hodočasnicima. Posljedica takvog velikog pokreta hodočasnika bilo je gotovo potpuno poistovjećivanje blagdana Bogojavljenja s isključivim spomenom ovih kraljeva, kojima je tradicija nadjenula imena Melkior, Gašpar i Baltazar. Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije. Običaji u hrvatskom narodu Pod utjecajem istočnog kršćanstva, među hrvatskim rimokatolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, premda je u zapadnoj liturgiji takav obred prvotno vezan uz Uskrs. Ovom blagoslovljenom vodom vrši se blagoslov kuća i obitelji. Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: „Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice. Konačan izgled natpisa ima oblik 20 G+M+B XX (gdje XX označava zadnje dvije brojke tekuće godine). hr.wikipedia.org |
02.01.2009., petak
Presveto Ime Isusovo
Presveto Ime Isusovo u liturgijskim slavljima počelo se osobito štovati od 14. stoljeća. Štovanje je osobito proširio franjevac sv. Bernardin Sijenski. Kao liturgijski spomen, ponajprije u Franjevačkom redu, slavi se od 1530. Štovanje Presvetog Imena Isusova, potaknuo je sv. Bernard iz Clairvauxa, a najveći promicatelji bili su sv. Bernardin Sijenski i sv. Ivan Kapistran. Nosili su sa sobom kopiju monograma Presvetog Imena Isusova (IHS ili JHS)) po talijanskim selima. Blagoslovljali su bolesne, događala su se čuda, ljudi su se klanjali pred znakom Presvetog Imena Isusova. Zbog toga, je pokrenut postupak protiv sv. Bernardina pred sudištem pape Martina V. Sv. Ivan Kapistan uspio je ne samo obraniti sv. Bernardina, već je papa Martin V. odobrio i pomogao u procesiji s drvenom pločicom s Presvetim Imenom Isusovim, koja se čuva u bazilici Santa Maria u Aracoeli u Rimu. Blagdan Imena Isusova uvršten je 1721. u glavni kalendar Katoličke Crkve. Reformom pape Pia X. slavi se na početku siječnja. Ove godine slavi se 3. siječnja |
01.01.2009., četvrtak
Sretna nova godina!!
 |
