srijeda, 21.03.2007.

n.j.u. 8


KAO PRVO SRETNA VAM NOVA 103. GODINA !!!!!


Protureformacja baroka nije mogla zaustaviti taj val. Točnije, zaustavila ga je u katoličkim zemljama, dok je, međutim, protestantizam u zemljama koje je zadobio, vrlo brzo postao jednako uskogrudan, dogmatičan i sklon progonima kao i neprijatelji mu katolici. No svim tim pojavama unatoč, sredinom osamnaestog vijeka u intelektualnim krugovima čitave Europe cvate već sasvim otvoreno liberalni deizam unutar kojeg pokatkad iskoči i najvulgarniji materijalizam kako nam svjedoči La Mettrieov primjer. A da paradoks bude veći, još početkom osamnaestoga stoljeća spaljuju se vještice, ne više onako revno kao u stoljeću prije ali ipak. Uostalom, zadnje takvo europsko smaknuće obavljeno je u Švicarskoj 1792., a u Južnoj Ameriki 1830. godine!
Otkrića i istraživanja XIX stoljeća nisu ostala bez traga na duhovnosti. Skrivena znanja koja su postojala tijekom čitavog perioda kršćanstva sad sve više izlaze na vidjelo. Službene strukture svjetovne i duhovne vlasti sve se više razdvajaju, a one prve koje kontroliraju brahijalnu silu, imaju pune ruke posla s nabujalim građanskim i radničkim pokretima i nemaju ni vremena niti energije, a vjerojatno ni volje i interesa igrati se duhovne policije. Još početkom osmanestog stoljeća zbog rašljarstva ili herbalizma mogla se izgubiti glava, dočim stoljeće kasnije o tim se stvarima javno piše, govori i prakticira. Sredinom XIX stoljeća djeluje i čovjek koji obavlja tešku zadaću zaokruživanja i definiranja okultno-duhovne prakse eona riba: Eliphas Levy. U svojim djelima Levy je iznio kompletno znanje magike proteklih dvije tisuće godina i premda on nije išao preko toga, samim tim činom, bilo je razvidno da je tome dobu došao kraj. Da je završni račun napravljen i da se, tim rječnikom govoreći, može početi s radom u novoj fiskalnoj godini.
I tako je sve počelo podkraj XIX stoljeća, s jednom ženom, Helenom Petrovnom Blavatski i učenjem koje je nazvala teozofija što bi u prijevodu bilo «božja mudrost». Oko toga pokreta okupio se određen broj ljudi koji više nisu božje i duhovno gledali isključivo kroz prizmu kršćanskih vjerovanja. Teozofi su, osim toga, djelovali javno, što je potaklo i ostale duhovne skupine koje su se stoljećima krile u ilegali na postupno izranjanje u javnost kroz objavljivanje bilo pisanih materijala, bilo tek vlastitoga postojanja. Jedna od takvih skupina bila je i «Zlatna zora» u koju se krajem XIX stoljeća uključio i tada mladi student kemije, Aleister Alexander Crowley. On će nakon stjecanja mnogih magičkih znanja i vještina, nakon nekog vremena napustiti «Zlatnu zoru» i naizgled, povući se iz okultnog i duhovnog rada. Kao 29. – godišnjak polazi na bračno putovanje oko svijeta sa suprugom Rose rođ. Kelly i baš u tom periodu «tišine» koji je znakovit za svakog duhovnog velikana, dogodio se kontakt koji je ne samo u potupnosti izmijenio Crowleyev život, nego i odlučno utjecao na daljnji ne samo duhovni razvoj čovječanstva u novom, Horusovom eonu.
U Kairu se Crowleyu tada preko svoga poslanika Aiwassa obraćaju sile koje upravljaju nadolazećim dobom i diktiraju mu novi kanon, Liber AL vel Legis, «Knjigu Zakona» (bilj.).
Time je čovječanstvo oboružano duhovnim oružjem s kojim se može suočiti s izazovima nadolazećeg vremena. Takva se situacija ponavljala na početcima svake velike, precesione epohe. Također valja primijetiti kako je rad Friedricha Nietzschea, koji je neposredno predhodio objavljivanju zakona Theleme, izvršio neposrednu pripremu u filozofiji, dok su umjetnički najavljivači bili mnogobrojni i teško ih je sve nabrojiti iako vrijedi spomenuti Wagnera, Baudelairea, Marinettija, Browninga, Swinburnea, Londona,…Također je nemoguće ne povezati s ovim i znanstvena otkrića na pojlu elektriciteta, magnetizma, atomske fizike i organske kemije.

- 11:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>