dhatrina filozofija

utorak, 16.05.2006.

PRIBIĆ I KRAŠIĆ PRIBIC ILI STRMEC PRIBICKI Kada obilazite Hrvatsku morate biti svijesni da ono sto govore sluzbene stranice turistickih zajednica odredenih zupanija nema veze sa stvarnoscu. Nazalost morate se osloniti koliko toliko na njih, jer su jedan od rijetkih izvora informacija. Imam ja i Lonely Planet za Hrvatsku na engleskom doduse, ali on nije od velike pomoci, jer se bas i nisu koncentrirali na sjeverni dio Hrvatske. Isto tako uopce ne shvacam kako Hrvatska misli zivjeti od turizma kad Hrvatska nije za turizam, barem ne njen sjeverni dio. Kada recimo obilazite Zagrebacku zupaniju prepusteni ste sami sebi. Niti ima putokaza niti su povijesni spomenici uredeni. I tako se mi mlade i nadobudne kako bi moja mama rekla zaputimo prema Strmecu Pribickom (jako bitno selo) sa isprintanim stranicama sa interneta. Trazimo Strmec Pribicki gdje se nalazi barokni dvorac grkokatolickih biskupa i neobizantska crkvica Sv. Marije, ali nademo samo Pribic. Malo zbunjene zaustavimo jednog gospodina i priupitamo gdje je Strmec Pribicki na sto on odgovori da smo u njemu. Kako smo u njemu kada tabla dva metra dalje kaze da smo u Pribicu?!? Onda je on krenuo nabrajati koliko sve Pribica nesto ima, od cega mi se zavrtilo u glavi, ali to je sve Pribic. Zbog cega me onda ovi sa turistickih stranica Zagrebacke zupanije salju u Strmec Pribicki, a ne u Pribic???? Uglavnom uzasno bitan dvorac i crkva su zatvoreni, u raspadajucem stanju prepusteni sami sebi. Pise da je crkvica podignuta na otocicu usred ribnjaka, haha, to nas je tek zbunilo. Nismo bile sigurne da li smo uopce na dobrom mjestu. Ne moram Vam niti reci da nema otoka, a kamoli ribnjaka. Nigdje nema niti jedne table koja recimo oznacava taj povijesni spomenik. Zapravo ima jedna na dvorcu kojoj smo se mi jako razveselile jer smo mislile kako ce nam reci nesto pametno o tom mjestu i da li smo uopce na pravom mjestu. Na tabli koja je na dvorcu starom nekoliko stoljeca pise:"Tu je osnovan prvi sabor HDZ-a bla, bla, bla...". Da puknes od smijeha. E da, onda jos imate zupnu crkvu Sv. Siksta "staru vise od 1000 godina, najstariju i najvrijedniju u kraju" koja je zakljucana. Kada sam se nakon tog dana tj. nakon Pribica, Jastrebarskog itd. totalno izivcirana hrvatskim turizmom vratila doma mama me je gledala ko da sam pala s marsa. Pa dobro sta je tebi kaze ona, zar ti ne znas gdje zivis, sta si ocekivala, kakav turizam, kakvo razgledavanje Hrvatske. Ma znam da ima pravo, ali uvijek se nadas da i nije bas tako. Inace moram reci iako sam rodena zagrebcanka da od svega sto sam vidjela najvise sam razocarana upravo "najbogatijom i najrazvijenijom" Zagrebackom zupanijom. Strmec Pribicki ili Pribic, neobizantska crkvica Sv. Marije Barokni dvorac grkokatolickih biskupa sa plocom HDZ Pribic je i rodno mjesto kardinala Franje Kuharica. KRASIC Nalazi se tri kilometra od Pribica na padinama Zumberacke gore u kako ju zovu Dolini mira ili Dolini kardinala. Kao sredisnje mjesto opcine prvi se puta spominje vec 1249 godine. Danas prva asocijacija na Krasic je blazeni kardinal Alojzije Stepinac (1898. -1960.), zagrebacki nadbiskup i mucenik komunistickog rezima. U njemu je kardinal, koji je roden u susjednom Brezaricu, proveo djetinjstvo i sluzio prvu svecanu misu poslije povratka sa studija u Rimu. U Krasicu je proveo i posljednje godine zivota poslije sudskog procesa i utamnicenja u lepoglavskom zatvoru. U starom zupnom dvoru crkve Svetoga trojstva kardinal je zivio od 1951. do 1960. godine. Svakoga je dana setao do kapelice sv. Ivana, a na brezuljku iznad crkve podignut je veliki kriz, kao ishodiste hodocasnickog Kriznog puta. Crkva Sv. Trojstva Zupna kasnogoticka crkva sv. Trojstva potjece iz 1334. godine, barokizirana je u XVIII. stoljecu. Uz njezin zapadni ulaz 1771. godine podignut je zvonik. Od 1911. do 1913. godine crkva je prosirena. U starom se svetistu nalazi barokni oltar sa slikom sv. Triju kraljeva, a u novom mramorni oltar po nacrtu S. Podhorskoga.

nedjelja, 14.05.2006.

OZALJ Ponad Kupe nalazi se zrinsko-frankopanski stari grad. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta, nadeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheoloski nalazi. Prvi povijesni zapis o gradu potjece iz 1244.godine. Kao vlasnici smjenjuju se najmocnije feudalne porodice: Babonici, Frankopani i Zrinski. Postavsi nesluzbenom hrvatskom prijestolnicom u 17.st. Ozalj dozivljava svoje najsjajnije razdoblje. Tada u njemu stoluje ban Petar Zrinski. Smaknucem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana 1671.godine prekinut je procvat grada. U 18.st. stari grad temeljito pregraduju novi vlasnici, Perlas i Batthyani, koji su gotickom gradu dali danasnji, barokni izgled. Pogled na Stari grad Stari grad Rijeka Kupa Crkva Sv. Vida Sv. je zastitnik grada Ozlja od 1349. godine kada se srednjovjekovna crkva Sv. Vida prvi puta spominje.

ZALAZAK SUNCA Zalazak sunca jucer u Zagrebu Zalazak sunca u Gornjoj Stubici

utorak, 09.05.2006.

HRVATSKO ZAGORJE Hrvatsko Zagorje, Marija Bistrica

MARIJA BISTRICA 1916. godina http://www.marija-bistrica.hr/ 1927. godina http://www.marija-bistrica.hr/ 1209. – prvi put se spominje Bistrica kao posjed kojeg hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraca zupanu Vratislavu. 1334. - prvi put se spominje bistricka zupa posvecena sv. Petru i Pavlu u popisu zupa zagrebacke biskupije. oko 1545. - Kip Bogorodice s malim Isusom se po predaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu, nedaleko od Marije Bistrice. Kad su Turci provalili sve do Konjscine (3 km od Vinskog Vrha), tadasnji je bistricki zupnik prenio Marijin kip u bistricku zupnu crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuca. 1588. – zupnik Luka je uvece opazio cudno svjetlo u crkvi pod korom, a kad je sutradan dao ondje kopati, pronasao je Marijin kip. 1650. - kip Majke Bozje zazidan u jedan prozor crkve u Bistrici zbog ponovne turske opasnosti. 15.srpnja 1684. - pronaden je kip Majke Bozje Bistricke na poticaj zagrebackog biskupa Martina Borkovica i postavljen na glavni oltar bistricke crkve medu kipove sv. Petra i Pavla, otad pocinju hodocasca. Slijedeci dan, u nedjelju, 16.srpnja 1684.godine, Magdalena Paulec, plemkinja i patron zupe, donijela je u bistricku crkvu svoju uzetu kcerku Katarinu koja je nosena oko oltara tri puta, cudesno ozdravila. Od 1688. do 1786. godine zabiljezeno je 1109 cudesnih dogadaja koji su priznati tek poslije pomnih istrazivanja i pouzdanih svjedoka. 04. 12. 1923. - papa Pio XI. Bistricku crkvu proglasio bazilikom. 03. 10. 1998. kruna svih dogadaja u Mariji Bistrici – dolazak sv. Oca i beatifikacija A. Stepinca. Dolazak casnih sestara Karmelicanki u novosagradeni samostan. Kip Majke Bozje Bistricke http://www.marija-bistrica.hr/ Kip Majke Bozje Bistricke djelo je nepoznatog domaceg majstora iz 15.st., izrađen od drva, visine 112 cm i crne je boje. Zupna crkva, Bazilika Blazene Djevice Marije Unutrasnjost crkve Okolica crkve Brezuljak tj. "Kalvarija" sa postajama Kriznog puta

petak, 05.05.2006.

MATIJA GUBEC, GORNJA STUBICA Ambroz Matija Gubec (umro 15. veljace 1573.) je bio hrvatski seljak i voda seljacke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vodu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujuci voda, pa je odmah nakon smrti usao u legendu. Vodio je seljacku vojsku u presudnoj bitki protiv plemica kod Stubickih Toplica 9. veljace 1573. Nakon sto su seljaci porazeni, Gubec je uhvacen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljace, a prema legendi je javno mucen na Markovu trgu tako sto je prisiljen da nosi krunu od usijanog zeljeza (kao "seljacki kralj"), a zatim je rascetvoren. Kazu da je Matija Gubec do danasnjeg vremena ostao najveci narodni junak Hrvata. Posebno je slavljen zbog ideoloskih razloga za vrijeme komunizma, pa je tada podignut i njegov spomenik u Gornjoj Stubici, ciji je autor Antun Augustincic. Spomen park Rudolfa Perešina

GORNJA STUBICA, DVORAC ORŠIĆ Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obiljezavanja 400. godisnjice velike Seljacke bune iz 1573. godine. Smjesten je u baroknom dvorcu obitelji Orsic iz 18. stoljeca. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Orsic, pripadnik stare hrvatske plemicke obitelji i njegova bogata supruga Josipa, rodena Zichyi. Dvorac je sagraden 1756. godine, sto je zabiljezeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb. Tlocrt je u obliku slova L, a trece krilo nekada se nastavljalo na stariji kastel. U 19. stoljecu, nakon velikog potresa, dvorcu je dodan klasicisticki trijem s timpanom i dorskim stupovima. U dvorcu je sacuvana kapela s iluzionistickim freskama, alegorijskim prikazom cetiriju kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz zivota svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerhingeru. Posljednji Orsici dvorac su napustili 1924. godine. Neko vrijeme u dvorcu se nalazila osnovna skola, a njime se koristila i seljacka zadruga. Krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih godina 20. stoljeca dvorac je potpuno obnovljen i u njega je smjesten Muzej seljackih buna. Uokolo dvorca oblikovan je parterni dekorativni vrt, a okolni je prostor pejzazni perivoj s domacim i egzoticnim biljnim vrstama. Dvorac Orsic Galantno stoljece i grofovi Orsic 16. i 17. stoljecu Hrvatski narodni preporod Etnografska zbirka Muzej je prekrasan, no medutim kad smo se pojavile na vratima zeni je pao mrak na oci. Pitali smo ju do kada radi muzej na sto je ona odgovorila "A do 19 sati, a sada vam je 17.30!". Dobro mislimo si mi to nam je i vise nego dovoljno da prosvrljamo okolo i na jedvite jade kupimo ulaznicu. U muzeju je sve bilo zakljucano tako da smo ju morali cekati da nam otvori sobe i ukljuci struju, ali dobro nije problem. Cijelo vrijeme nakon povratka kuci nesto mi nije dalo mira i odem na internet, potrazim sluzbene stranice muzeja i skuzim da nas nije pustila u cijelo jedno krilo dvorca tj. u poprilicno impresivnu (barem po slikama na internetu) dvoransku kapelu. Da ne povjerujes! Sta reci, hrvatsko poimanje turizma. Nekad davno sam se ja jako uzrujavala na takve stvari i mislila da ako to nekome prijavim da ce se stvari promjeniti, ali onda sam shvatila da to nije vrijedno mojih zivaca i da se nista nece promjeniti. To je jednostavno kako ga ja zovem hrvatski nacin. Tu zenu boli briga koliko ce ljudi dnevno posjetiti taj dvorac i koliko ce ona ulaznica prodati i koliko ce dvorac zaraditi taj dan, jer ona ce svoju placu dobiti bez obzira na to. I zivo je boli briga da li cemo mi otici zadovoljni iz tog dvorca ili ne i da li cemo ga nekome preporuciti ili ne i to je problem. Sve dok cemo mi Hrvati tako razmisljati od svega nece biti nista. Jer da je na nasem mjestu bio recimo Njemac pa on bi dobio slom zivaca da shvati da ga nije pustila da pogleda muzej iako je platio 20 kuna i dobro bi se potrudio da to razglasi svim svojim prijateljima. A zasto sve to, zasto je potreban takav dojam? Muzej je prekrasan, dvorac je obnovljen i zasto to kvariti. Zato sto se njoj nisu dala otkljucati jos jedna vrata i zato sto je otisla doma mrtva hladna u 18.45 iako muzej radi do 19?!?!?!

JASTREBARSKO Na svim web stranicama grada Jastrebarsko pronaci cete nesto tipa ove recenice: "Zatim prosecite gradskim parkom u kojem se nalazi impresivno zdanje dvorca Erdody." Glavni i odgovorni u gradu Jastrebarsko i Zagrebackoj zupaniji vide dvorac Erdody na ovaj nacin ili stave sliku dvorca staru vise od 100 godina, haha. Ovako dvorac Erdody izgleda danas Da sam Vas htjela obmanuti uspjelo bi mi ovom slikom, naravno uz nuzne popravke. Kazu: "Dvorac Jastrebarsko ubraja se medu najvrednije primjere stambeno-fortifikacijske arhitekture 16. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj." S tim se u potpunosti slazem i zbog toga je jos i zalosnije na sto taj dvorac danas lici. E da, onda nam na tim istim stranicama opisuju prekrasnu unutrasnjost dvorca koji je by the way zakljucan lokotom, ali se kroz rupe na dvorcu vidi vise nego dovoljno njegove unutrasnjosti koja je obrasla svim i svacim i totalno je devastirana. Ne razumijem cemu pozivanje turista da to dodu vidjeti, jer taj dvorac je cista sramota. Trebali bi ga skrivati od turista , a ne pozivati ih da ga gledaju. Taj nam dvorac govori o vaznosti kulturnih spomenika u Hrvatskoj, o nebrizi za iste, o nemastovitosti ljudi ovog kraja i manjku poduzetnickog duha, jer nebrojeno je puno mogucnosti kako bi se mogao iskoristiti taj dvorac i kako bi se moglo prikupiti novca za njegovo uredenje i na kraju zaradivati od njega.

HUŠNJAKOVO Popularan krapinski pracovjek ili "dedek Kajbumščak", znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 1899. godine kada su zapocela geoloska i paleontoloska istrazivanja na Husnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala sest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovica-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Poluspilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogatofosilno nalaziste na kojem je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog covjeka. U naslagama spilje, visine oko osam metara, nadeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju fosilnim ostacima vise desetaka individua razlicitog spola i zivotne dobi od 2 do 40 godina. Nadeni su i brojni fosilni ostaci spiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih zivotinja. Starost lokaliteta odgovara vremenu od prije 130 000 godina. Neandretalac Poluspilja Husnjakovo u Krapini, gdje je Dr. Dragutin Gorjanovic Kramberger otkrio krapinskog pracovjeka http://www.krapina.com/neandertals/nal11.htm Muzej krapinskog pracovjeka Kostur medvjeda U sumi

KRAPINA Legenda o Cehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini U doba rimske vladavine, u Hrvatskoj je zivjelo slavensko pleme, a njihov knez se zvao Hrvat. Centar knezevine bio je grad Krapina. Kneza naslijede sinovi Ceh, Leh i Meh i kci Vilina. Da bi se oslobodili rimske vladavine braca pocnu pripremati ustanak. Njihove borbene planove izdala je sestra Vilina rimskom vojskovodi s kojim je tajno ljubovala. Braca ga pogube, a sestra pobjegne u spilju nedaleko od Krapine. Tamo su svoju imenjakinju prihvatile vile, a Vilina kod njih rodi dijete. Kad su braca bila u lovu, ugledali su je ispred spilje i za kaznu, zbog izdaje, uzidali je u kulu grada. Dijete je ostalo samo u spilji u koju je utrcao divlji vo. Dignuo je dijete rogovima i pojurio podzemnim putovima, te ga izbacio na drugoj strani. Tu ga je nasao neki putnik i sahranio ga, a to se mjesto od onog vremena naziva Lepoglava, po lijepoj glavi djeteta. Rimljani odlucise osvetiti ubojstvo svog vojskovode i pokoriti pobunjeni narod. Braca se nisu mogla suprostaviti nadmocnoj vojnoj sili pa su napustili ovaj kraj i otisli su na sjever gdje su osnovali tri drzave: Ceh Cesku, Leh Poljsku i Meh Rusiju. Kao spomen na popularnu legendu, krapinski su keramicari izradili trodjelnu posudu- tri spojena vrcica- koja simbolizira jedinstvo svih Slavena. Iz takvih je posuda gost bio pocascen vinom kad je prvi put dosao u kucu. U sacuvanim pisanim dokumentima utvrdeni grad Krapina prvi se put spominje 1193.godine. Zupanija Krapinska (Comitatus crappinensis) spominje se vec u povelji Herceg Bele 1222.g. gdje se imenuje Petar, knez iz Krapine glavom hrvatske plemenske zupe. Tri godine kasnije u Krapini stoluje hrvatsko-ugarski kralj Bela IV Arpadovic i vodi razgovore, s biskupima splitskim i krbavskim, o juznim granicama Hrvatske. U vrijeme najtezih turskih navala na Hrvatsku, u krapinskoj je utvrdi, danas Stari grad, odrzano pet hrvatskih Sabora. Stari grad Krapina je kroz povijest cesto mijenjala svoje vlasnike. Najstariji bijahu hrvatski i ugarski kraljevi, a znacajni gospodari, koji su vlasnistvo nad Krapinom stjecali kupnjom, zenidbama ili darivanjem, bili su knezevi Celjski, obitelji Keglevic i Draskovic, a posljednji gospodari grada bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels. Arheoloskim iskapanjima na prostoru Staroga grada, koja su zapocela tijekom 1994., otkriveni su brojni pokretni nalazi koji dokazuju postojanje naselja i kulture broncanog doba ( prije oko 3500 godina). Otkrivanjem tlocrta sakralnog objekta dvorske kapele Sv. Trojstva, o kojoj se zna iz dokumenata iz 1225. dokazuje se da je Krapina kraljevski grad. Krapina je preslatki gradic. Mnogima od nas je samo jedno od naselja na putu prema Austriji. Ovaj put sam skrenula sa svog puta i nisam se razocarala.

<	svibanj, 2006
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv