Prošlo je 75 godina od djela francuskog profesora Paula Hazarda koje nosi naslov "Kriza europske savjesti", pa iako je to povijesno djelo i tiče se razdoblja francuskih preokreta od 1680. do 1715., ono nije do danas ništa izgubilo na svojoj vrijednosti. Novi mentalitet koji je sazrijevao u vrijeme vladavine Luja XIV i ideje protukršćanskog prosvjetiteljstva izazvali su tu promjenu duha i poimanja čovjekove slobode i odgovornosti. Bezvjerstvo francuskih "filozofa" 18. st. rodilo se na temeljima engleskog deizma, koji je na svijet iznjedrila masonerija, i francuskog racionalizma.

Racionalizam koji odbacuje Božju objavu, jer se do nadnaravnih istina ne može doći iskustvom, već samo vjerom, odbacio je i Boga kao izvora i utočišta naše savjesti. Deizam koji nije nijekao Božju opstojnost, već je Boga zamagljivao i udaljavao od čovjeka, uveo je u svijest čovjeka posve racionalno konstruiranog Boga koji je daleko od svake objave.

Lakoća s kojom se ove dvije teorije uvlače u život kršćana govore i o krizi vjerničke savjesti, koja se predaje subjektivnom izboru između dobra i zla, bogatstvu, uspjehu i uživanju, ili pak s druge strane rezignaciji, beznađu i povlačenju. Papa nas je i ovoga puta pozvao da ponovno otkrijemo Boga koji nam se objavio u Isusu, a On je Put, Istina i Život, i savjest koja je mjesto slušanja Istine i Dobra.