život je kako kada

< studeni, 2017  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Studeni 2017 (14)
Listopad 2017 (5)
Rujan 2017 (10)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (14)
Lipanj 2017 (13)
Svibanj 2017 (13)
Travanj 2017 (9)
Ožujak 2017 (8)
Veljača 2017 (14)
Siječanj 2017 (9)
Prosinac 2016 (10)
Studeni 2016 (13)
Listopad 2016 (7)
Rujan 2016 (8)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (13)
Lipanj 2016 (10)
Svibanj 2016 (16)
Travanj 2016 (6)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (4)
Studeni 2015 (9)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (15)
Kolovoz 2015 (6)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (5)
Svibanj 2015 (9)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (11)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (5)
Prosinac 2014 (11)
Studeni 2014 (13)
Listopad 2014 (10)
Rujan 2014 (11)
Kolovoz 2014 (12)
Srpanj 2014 (19)
Lipanj 2014 (12)
Svibanj 2014 (20)
Travanj 2014 (3)
Ožujak 2014 (1)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (4)
Prosinac 2013 (4)
Studeni 2013 (2)

Opis bloga
Život je čudo nemjerljivo i zato se ponekad usudim zapisati sjećanja, misli, nadanja, želje, a sve to podariti svima koji su začarani čudima kao i ja. Uz poeziju često pišem priče koje su isključivo mašta tek sa malim detaljima stvarnog života. Fotografije koje stavljam na blog su moji uradci ako nije drukčije navedeno. Voljela bih da me najprije pitate ako želite što preuzeti.

A. Ž. K.

zavirili

ako poželiš nešto reći
demetra02@gmail.com

22.11.2017., srijeda

Oooo da






Poštovani blogeri do novog blogiranja pozdrav svima koji svratite.
- 15:08 - Komentari (14) - Isprintaj - #

20.11.2017., ponedjeljak

Izgubljena




- 09:14 - Komentari (14) - Isprintaj - #

17.11.2017., petak

U tišini

Onima čiji su životi bili krvna žrtva za našu slobodu pokoj vječni.


BOL

Noć je šuštala pod bosim nogama
Šapat je putovao kukuruzištem
Nebo i zemlja u plamenu
U daljini nepoznato, nada za spas
Treba izdržati, treba izdržati
Tama je hrabrila strah
Noć je šuštala pod bosim nogama
Misli su tražile toplinu starih peći
Tamo na drugoj strani
Kukuruzišta.

15.11.2017.

- 20:34 - Komentari (14) - Isprintaj - #

16.11.2017., četvrtak

Iz zbirke Pocjek

POGLED SA BANKA

Na malom tronošcu sjedi, starica, glave pognute, ruku žuljavih, fertun raširila po krilu, ispred nje krtol pun kukuruza u klipu, na desnoj ruci runjač, lijevom spretno okreće klip po klip i kruni zlatna zrna kukuruza u fertun, kada ga napuni ustaje, istresa zrnje u kantu, limenu, zazvoni zrnje zlatnim zvoncima udarajući u rubove kante, proleti poneko zrno mimo, saginje se skuplja ih jer svako je zrno znoj njen upilo dok je kukuruze na njivi okapala, korove plijevila, dok ga je brala u hladne jesenske dane, svako je zrno dar neba, šapuće nešto potiho, moli, moli na mađarskom, ne razumijem ju, povremeno pitam; još moliš, odgovara: igen, i tako ostajem i dalje na banku, toplom, na jastuku od perja bijelih gusaka, perja čijanog u zimskim noćima, ostajem nestrpljivo čekajući kada će zadnji klip okruniti pa da pođemo perad hraniti, eh baka moja još mi slike dječje vraća, a i ja već unuke imam.

krtol = duboka polu ovalna košara, jedna stranica ravna sa drškom
runjač = metalna naprava nazubljena u koju se uvukao dlan
čijanog = perje se odvajalo paperje
igen = da = hogy baka je izgovarala igen
banak = dio zidane peći ispod kojeg je bila pećnica, dovoljno prostran da dvoje djece gore spava

U mom su selu od vajkada bili tamburaši.



pocjek = prag


- 09:15 - Komentari (15) - Isprintaj - #

15.11.2017., srijeda

O pjesnicima i poeziji

Rekla bih dvije tri o poeziji. Zapravo ne o pjesmama nego kako je čudan odnos ljudi prema poeziji. Vidjeh i u stvarnom svijetu i u virtualnom zanimljive ljude, ljude koji (češće muškarci, ali ima i žena) poeziju smatraju gubljenjem vremena, ponekad čak ruglom jer što je to poezija. Učili smo svi (mislim pismeni, a iako mnogi misle da jesu dovoljno je samo jednom vidjeti kako pišu) već u osnovnoj školi i nema potrebe objašnjavati jer koga zanima, a zaboravio je, obnovit će makar osnove. Ono što mene puno više čudi je saznanje kako je u ovom nam stoljeću poetsku pozornicu okupirao muški svijet. Reći ćete možda nisam u pravu s obzirom da na blogu ima više poetesa, možda i nema nisam istraživala. No kada se krene malo na razna poetska druženja, tribine, a ima ih tjedno bar tri-četiri stvari se mijenjaju. Znam dvije tribine koje vode muškarci tj. pjesnici, a dvije vode pjesnikinje. Dakle apsolutno jednako. Ono gdje pjesnici nisu jednaki po spolu je izdavaštvo i to ne samo za pjesništvo. E tu su muškarci puno cjenjeniji, češće će dobiti bolje pozicije. Pjesnikinje su prepuštene više-manje ulaganju svog prihoda ako žele nešto objaviti. Zatim me, a to je dosta često na društvenim mrežama, smeta izrugivanje poezije. Znam da ima pjesnika i "pjesnika", pjesama i "pjesama", no onaj koji je bilo što napisao radi to s razlogom drugima nepoznatim i njemu je to od izuzetne važnosti. Tko smo svi mi da bismo donosili bez poznavanja same osobe bilo kakve negativne procjene. Nama se napisano može i ne mora svidjeti iako najčešće nemamo podlogu iz koje je neka pjesma nastala. Puno je svjetski poznatih pjesnika čije nas pjesme ne dotaknu, a o njima i njihovim pjesmama generacije uče u školama. I na kraju što bih voljela bar ovdje na blogu da prestane ismijavanje, ruganje i nepoštivanje onih koji pišu poeziju onakvu kako znaju jer njima je najvažnija. Mi je može ili ne razumjeti, ali ne bismo smjeli biti grubi kritičari bez dobrog poznavanja ne samo poezije već književnosti, gramatike, pravopisa. Ovo potonje kao da na blogu ne postoji.





(arhiva, objavljeno na bloger.hr)
- 08:15 - Komentari (16) - Isprintaj - #

14.11.2017., utorak

Kopam po arhivi

SNIJEG
Bila je zima, snijeg je sipio lagan, ludost mladosti, ludost ljubavi, sve ludosti svijeta u nama, obraz hladan, usne vruće, pogled pun strasti, volim ludo, do ludila ljubim, govorio si, padao je snijeg, pahulje sreće plesale su zanos naših ruku, tišina perivoja i poneka svijetlost žuta, čarolija noći, dvorac u dnu parka i ja kraljica dvorca u naručju mog kralja, padao je bijel i mek, i sjajan, i najljepši snijeg mog života, danas snijeg pada, pratim pahulja ples, mislima se vraćam tvojim usnama, nema ih, više ih nema, samo mramor i moj život još ime tvoje čuva, bila je zima, sipio je snijeg.



(objavljeno 2010. na bloger.hr)
- 09:04 - Komentari (10) - Isprintaj - #

13.11.2017., ponedjeljak

Poezija u prozi

IZ DALJINE

Šapat tvoj iz daleka dopire bojažljivo, ljubavi zov zatomljen u mnoštvu drugih glasova, čudesno potreban doprijeti do u samo središte nas, ima nas, u nama, više nego što priznati smijemo, ima nas više nego što prihvatiti možemo daljinom odijeljeni, a glas dopire i ruši svaku branu postavljenu sigurnosti radi, snagu riječi odrediti možemo li, pobjeći dovoljno daleko od svakog šuma baršuna što titra u uhu, možemo li, nije pitanje, samo pomisao trenutka, ne bježimo, nemamo kuda, svaki put, svaka staza, svaki odlazak vraća nas sve bliže, veže nas jače, čvršće, snažnije u trajnost nepredvidljivu, to nije voljeti, to nije dati i dobiti, to je život koji životu poklanja sve svoje, šapat tvoj iz daleka dopire, danu našem osmjeh poklanja, čekanju vrijeme krati, u ljubavi daljine ne postoje, glas šaptom potvrđuje.

(06.04.2010. objavljeno na bloger.hr)

I nešto drukčije, još jedan uradak iz arhive


- 07:48 - Komentari (13) - Isprintaj - #

12.11.2017., nedjelja

Jutro za poeziju

OSTAT ĆU

Neću okrenuti list, ne, neću uzeti novu stranicu, ništa novo neću, ostat ću ovako još neko vrijeme, ova mi sigurnost zadovoljstvo pruža, tvoj topli dah na mom vratu željom govori, ostat ću ovako tvojim rukama glina biti, umjetnik si bez premca, znam, rekao si iako nisam povjerovala, ostat ću tijelom uz tvoje, ova vatra tvoje strasti nosi mi nepoznate trenutke, neću okrenuti novi list, još neko vrijeme biti ću sve što želiš, sve što sam željela, a onda, možda, pitanje je, koliko strasti u nama još spava, a onda možda, kažem.
(2010. g. objavljeno na bloger.hr)


- 08:53 - Komentari (9) - Isprintaj - #

11.11.2017., subota

Nisu mogli znati

I da završim ovaj niz postova o markama meni posebnom, ne toliko markom koliko time što me je u trenutku vratila u djetinjstvo. Moji su roditelji, iako relativno siromašni, kupovali "Grička vještica" u nastavcima, "Jahaći rumene kadulje". Kada se sada sjetim da je tata nakon što su pročitali spremao te stripove u šupu jer kasnije su poslužili za potpaliti vatru u peći postane mi jako vruće. Eto koji milijuni su izgorjeli. Tko zna što mi sve stavimo u otpad, a za sto godina će biti raritet?



Za više o Mauroviću:
Maurović
- 08:10 - Komentari (14) - Isprintaj - #

10.11.2017., petak

Zadužili su svijet

Izdvojila sam tek nekoliko znanstvenika koji su sasvim zaslužno dobili svoje mjesto i na markama diljem zemaljske kugle.

Za one koji žele znati više nego se sjećaju iz školovanja klik na ime.



Tesla



Bošković



Edison



Marconi



Newton



Koch


- 08:35 - Komentari (8) - Isprintaj - #

09.11.2017., četvrtak

Da ne zaboravimo

Tema o povijesti pisama je preširoka za post no koga zanima, a stvarno je vrlo zanimljiva može vidjeti ovdje pisma

Vjerujem da smo svi mi nešto stariji, zapravo mi rođeni prije mobitela, bili posebno sretni kada bi nam u kuću stiglo poneko pismo iz svijeta (tako smo govorili). Nismo bili toliko znatiželjni kako žive ti naši dalnji ili bliži rođaci već kakva je marka na pismu. Vjerujem isto tako da smo gotovo svi skupljali te lijepe sličice neznajući ništa o filateliji (čast iznimkama, a ima ih i na blogu) i spremali u koverte čim bi roditelji izvadili pismo. Eto to pismo nas nije zanimalo, mene nije jer su ti rođaci bili tek neka fotografija i ništa više. Onda je odjednom došao internet, pa mobitel i tko još piše pisma rukom. Ja poželim i pisati i dobiti, ali familija je sva mlađe generacije i kada spomenem ide onaj znani odgovor: "Ma daj kaj te spopalo pa u dvadeset i prvom smo stoljeću". Vidjevši ove prekrasne marke ta mi želja ponovo svrdla po vijugama pa možda i napišem to pismo, samo kome da ga pošaljem ostaje pitanje.

O ovim markama govorim:











I da vidim tko nije poželio pisati ili dobiti pravo pravcato rukom pisano pismo sa prekrasnom markom?
- 08:23 - Komentari (13) - Isprintaj - #

08.11.2017., srijeda

Pošta na markama

Markama je obilježena i povijest pošte od teklića preko golubova, balona, aviona sve do današnjeg dana, a ukratko:

Danas nam je sasvim normalno da putem pošte šaljemo i primamo pisma i pakete. Međutim, premda je ideja o poštanskoj službi nikla vrlo davno, ona se realizirala vrlo sporo .Današnja pošta je organizacija za dostavu i isporuku pismenih pošiljki i drugih pošiljki na željenu adresu pošiljatelja.
U staro doba, u Iranu i Rimu, država se brinula o isporuci poruka, ali su se te poruke odnosile isključivo na državne poslove. Tijekom srednjeg vijeka, udruženje trgovaca i neka veća sveučilišta održavali su posebnu i ograničenu poštansku službu, kojom su se koristili isključivo njezini članovi. Tek su u 16. stoljeću vlade nekih zemalja počele uvoditi redovitu poštansku službu.
Kralj Henry VIII je imao poštansku službu u Engleskoj, a njegovi su nasljednici tu službu proširili. Godine 1609. samo su službene pismonoše mogli prenositi poruke u obliku pisma. Međutim, londonski trgovci su 1680. godine osnovali vlastitu službu isporuke pisama u gradu i okolini prije zbog toga što su na taj način mogle nadzirati sumnjivu prepisku. Pošta je bila primamljiva i zbog toga jer je poštanska služba predstavljala izvor prihoda, i konačno, zato što je osiguravala usluge potrebne javnosti. Danas je kao osnova za obavljanje poštanskih usluga praktično ostao samo ovaj treći razlog.
To je bila tzv. penny-pošta – jedno pismo stajalo je jedan penny. Ta je pošta poslovala vrlo uspješno, pa ju je engleska vlada preuzela i nastavila njen rad sve do 1801. godine.
Čitav poštanski sustav konačno je promijenjen 1840. godine. Uvedene su poštanske marke i jedinstvene tarife za sva mjesta u zemlji, a razlika je postojala jedino u vezi s težinom poštanske pošiljke. Sve ostale države organizirale su svoj poštanski sustav po uzoru na onaj u Velikoj Britaniji


Izvor: https://e-kako.geek.hr/drustvo/povijest/kako-je-nastala-posta/#ixzz4xp6104Ca

Nekoliko izložaka iz našeg susjedstva meni su bili zanimljivi.



priprema goluba za let



balonska pošta





pošta koja se padobranom spušta



avionska pošta





I za kraj posta fotografija koja govori o uniformi vozača poštanske kočije nekada i nama nekima poznata uniforma poštara koeg smo s nestrpljenjem iščekivali.




- 08:54 - Komentari (10) - Isprintaj - #

07.11.2017., utorak

Brk do brka brkovi

S obzirom da imamo blogere filateliste koji o filateliji mogu puno više reći samo kratko:
S obzirom da imamo blogere filateliste možda će oni bolje opisati filateliju. No ipak;
Filatelija (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.

Filatelisti marke skupljaju u albume, i isto kao i s numizmatičarima, rijetki primjerci maraka (novčića ili novčanica) postižu visoke cijene.

Prvi sakupljači maraka javljaju se oko 1850. godine s njima se javljaju i prvi trgovci markama kao i prvi falsifikatori i varalice.
Dana 21. prosinca 1861. Alfred Potiquet izdaje i prvi katalog maraka u Parizu. U njemu je bilo obrađeno 1080 "naljepnica" i 132 omotnice. Već u siječnju 1862 godine izlazi katalog J.B.Moensa iz Bruxellesa , a malo kasnije u Londonu izdaju svoj prvi katalog Frederick Booty i Mount Brown.
Prvi američki katalog “The Stamp Collector’s Manual”, djelo A.C.Klinea iz Philadelphie pojavio se oko 1862 godine , a 1867 godine izdan je i prvi "katalog" još danas poznatog izdavača J.W.Scotta. Riječ katalog je uvjetno upotrebljena jer se radilo o samo jednoj stranici.
Jedan Francuz M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka "filatelijom" i tako izbacio iz upotrebe riječ "timbromanija" kako se do tada nazivala "ljubav prema markama".
Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856 godine na teritoriju SAD-a. U Hrvatskoj prvo društvo je osnovano 1890 godine u Dubrovniku, ali nažalost nije bilo dugoga vijeka. Najstarije društvo u Hrvatskoj "Hrvatsko filatelističko društvo" koje i danas djeluje osnovano je 1897. godine u Zagrebu.
Tadašnje sakupljanje maraka ni u čemu nije nalikovalo današnjem , kad milijuni sakupljača širom svijeta posvećuju dobar dio svog novca i slobodnog vremena sakupljanju tih "“šarenih papirića".
Tada su se sakupljanjem bavila pretežno djeca jer odraslima to "kao ne priliči" i dan danas često odrasli filatelisti nailaze na nerazumijevanje okoline za svoj hobi.
U prodaji tad nije bilo ni albuma , ni pribora , a niti priručnika (do 1861. godine). U to vrijeme su se skupljale "generalne zbirke". Do 1860 godine u čitavom je svijetu bilo izdano nešto više od 700 maraka pa su se zbirke od 200-300 maraka smatrale velikim i bogatim.
Ozbiljnih filatelista koji su znali nešto o zupčanju , boji ili o tipovima vodoznaka gotovo da nije ni bilo. Od tih početaka pa do danas puno se napredovalo u filateliji , danas iza sebe imamo više od 100.000 knjiga , na tisuće klubova i udruženja koji okupljaju cijelu vojsku od preko milijun ljudi koji sakupljaju marke širom svijeta, znanja koja se predaju na katedrama, jednom riječju filatelija je danas svojevrsna znanost koja izučava kulturu i povijest nekog naroda ili države.
(izvor: wikipedia)

Izdvajam izloške koji su meni bili fantastični iako su baš svi prekrasni.























- 08:50 - Komentari (11) - Isprintaj - #

06.11.2017., ponedjeljak

Dvije muhe jednim udarcem. Tako kažemo kada obavimo dva posla ili što već, a u isto vrijeme. Ne bijah u Slavoniji, kao što je uobičajeno, za Sve Svete već dva dana kasnije. No prva muha ili prvo zaustavljanje je bilo otvaranje filatelijske izložbe u Đurđevcu.



Jeste li se kada zapitali o povijesti maraka, ovih poštanskih da ne bi bilo zabune? Osobno nisam te sam tim više bila zainteresirana, i oduševih se.

Dakle:



Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge. Poštanske marke izdaju pošte da bi označile naplaćene troškove transporta pisama, paketa, razglednica ili nekih drugih poštanskih pošiljki. Pošta označava žigom da je poštanska marka upotrebljena i na žigu se nalazi datum, naziv pošte, kao i ponekad vrijeme poništavanja marke. Marke su nazubljene radi lakšeg odvajanja iz bloka. Na poštanskoj marki nalazi se obično:
• naziv države koja je marku izdala,
• nominalna vrijednost,
• motiv predstavljen grafičkim rješenjem,
• popratni tekst,
• amblem pošte,
• godina izdavanja,
• autor marke.
Postoje izdanja koja na sebi nemaju sva svojstva. Tako npr. poštanske marke Velike Britanije na sebi ne nose naziv države.
Nekada je poštar, donoseći pismo, morao naplaćivati poštansku pristojbu jer poštanskih maraka još nije bilo. Poput današnjih inkasatora za struju ili vodu poštari su sami izračunavali i naplaćivali poštarinu. Godine 1834. Englez Rowland Hill predložio je reformu poštanskih tarifa, želeći u prvome redu smanjenje poštarine i plaćanje poštanskih usluga unaprijed kupnjom marke koja bi se lijepila na svaku poštansku pošiljku.
Pojava prve poštanske marke izazvala je pravu revoluciju u poštanskoj službi u svijetu. Došlo je do unifikacije tarifa koje su se prije određivale prema udaljenosti od pošiljatelja do primatelja i, što je za poštu bilo još povoljnije, poštanske usluge počele su se plaćati unaprijed. Tu novost već idućih godina uvode i druge zemlje. Izgled marke kroz povijest često se mijenjao, kao i slika na njoj. Na prvoj poštanskoj marki u svijetu otisnut je lik engleske kraljice Viktorije. Danas su tu portreti državnika, znanstvenika, istraživača, prikazi važnih povijesnih događaja, krajolici, gradovi, biljke, životinje ili reprodukcije djela poznatih slikara. Usporedno s uvođenjem marke u poštanski promet razvila se i filatelija, skupljanje maraka u zbirke.
(izvor: wikipedia)

Izložba je u obnovljenom dvorcu. Ta obnova mi se nije svidjela.









O izlošcima će biti još u drugim postovima jer su stvarno zanimljivi.


- 08:47 - Komentari (12) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se