< | listopad, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
SJEĆANJEM ŠUŠTE BIJELE KRIZANTEME MRAMORU CRNOM * MRMOR GLASOVA ARANŽMANI CVIJEĆA ZA DAN SVIH SVETIH * GROBOVI, GROBLJA POSVUDA PLAM SVIJEĆA SPOMENDAN MTRVIH * (haiku na temu dolazećih blagdana) Svi Sveti (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) je kršćanski blagdan, kada se slave svi sveci, kako oni koje je crkva službeno proglasila svetima tako i oni za koje se vjeruje da su sveti. Katolici slave ga 1. novembra, a u pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Na dan Svih svetih služe se svete mise u crkvama i na grobljima. U Bosni i Hercegovini na dan Svih svetih služe se mise za sve poginule u odbrambeno-oslobodilačkom ratu. Tradicionalno na grobljima u Sarajevu i Mostaru polažu se vijenci i pale se svijeće. Obilježavanje blagdana Svih svetih u kršćanskoj tradiciji seže još od 4. vijeka. Dušni dan Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih[1], običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne. (Izvor wikipedia) |