Isusovci mornari, franjevci Robinzoni, redovnice u kupaćim kostimima

31.07.2005. pater Luka Rađa prije prometne nesreće. (Slika baš nije najbolja)
Snimljeno 16.12.2002 godine.

Skupina mlađih svećenika je svoje ljetovanje provela krstareći Jadranom. Tako su u desetak dana proveli originalne radno-duhovno-turističke obnove duž jadranskih otoka
Koliko, gdje i kako ljetuje naša Crkva? Kako svoje godišnje odmore provode vjernici laici, a kako biskupi i ostali klerici? Odmaraju li se tada i od svojih redovitih molitava ili upravo tada još dublje uranjaju u meditaciju? Povlače li se svi u svježinu planina, mir samostana? Ili možda i oni, na što će se u Crkvi samo nasmijati, po plažama djevojkama otimaju Coca-Colu light, kao u TV-reklami? Nose li i na odmoru habite i »kolarke« ili hodaju u civilu?
»Ovdje je sve tako lijepo, ovo je raj«, poručio je Papa Benedikt XVI. iz alpskoga mjesta Les Combesa gdje je od 11. do 28. srpnja proveo svoj 18-dnevni godišnji odmor.
»Tko se ne zna dobro odmoriti ne zna se dobro ni umoriti«, govori nam gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović. Objašnjava da tek uz pravi odmor čovjek može »disati na oba plućna krila«. Tvrdi da biskupi jednostavno moraju tjerati i sebe i svećenstvo na koliko-toliko pošteni godišnji odmor kako bi napunili baterije za zahtjevne obveze tijekom godine.
U Crkvi nam objašnjavaju kako je bitno da, što god radili, tijekom godišnjega odmora zaista iskoriste tu privilegiju i dar Božji odmora za rekreaciju i tijela i duše i duha. Tako se najbrojnija redovnička zajednica, Družba Isusova vodi načelom svoga osnivača sv. Ignacija Loyole da je sve dobro »koliko me približava, a loše koliko me udaljava od Boga«. Dakle, planina, more, samostan, hotel... Sve ovisi o tome kako se time čovjek služi.
Tako je i skupina mlađih isusovačkih svećenika svoje ljetovanje provela krstareći Jadranom. Jedan vjernik, inače skiper organizirao je tehničku stranu priče i nekoliko svećenika i laika proveli su desetak dana vrlo izazovne i originalne radno-duhovno-turističke obnove duž jadranskih otoka, uvala, gradova. Liturgijski red bio je možda jači nego u samostanu (časoslov, misa i ostale molitve), a zahtjevi oko danonoćne brige za jedrilicu bili su više nego dobra prilika za team-building za koji se u Crkvi, dugo prije nego je izmišljena ta moderna sintagma, koristi izraz - bratsko zajedništvo.
Upravo to krstarenje nadahnulo je o. Luku Rađu na projekt Modrave - osmišljenoga ljetovanja za mlade koji je pokrenuo na istoimenome rtu u blizini Murtera. O. Rađa, kao istaknuti duhovnik mladih, najprije je razmišljao o organiziranju ljetovanja na jedrilici, gdje bi mladež, bez obzira na vjersku pripadnost, mogla upoznati sve prednosti i bogatstva osmišljenoga ljetovanja i kombinacije rada, molitve, odmora i zabave. Prolazeći uz rt Modrave, napušteni maslinik gdje su stari suhozidi jedini tragovi ljudske civilizacije, o. Rađa, opčinjen ljepotom uzviknuo je: »To je to«.
Ovoga ljeta, već treću godinu zaredom, na Modravama će jednotjedni radno-molitveno-zabavni odmor, potpuno besplatno provesti nekoliko stotina mladića i djevojaka iz svih dijelova zemlje, smjenjujući se u grupama. O. Luka, međutim, nije još vidio plodove svoje ideje. Dok je projekt još bio u povojima on je u lipnju 2003. doživio prometnu nesreću od koje se i dalje oporavlja u bolnici.

Najbrojniji hrvatski red, franjevci, svoj odmor provode prilično »robinzonski«. Njihova oaza mira nalazi se na napuštenom otočiću Sveti Petar u lošinjskom arhipelagu. U srednjevjekovnoj utvrdi bez struje fratri Ćiril-metodske provincije (od Vojvodine do Sušaka) provode dvotjedne ljetne praznike smjenjujući se u grupama od po 30-ak ljudi. Samostanski raspored sa zajedničkim molitvama časova i misom, na snazi je, ali u nešto blažem intenzitetu (s nešto kasnijim ustajanjem). Uz nogomet, odbojku i, naravno, kupanje, fratrima je na raspolaganju pregršt prostora za šetnju i osamu.
Posebnost franjevačkoga načina ljetovanja svakako predstavlja i njihov tradicionalni desetodnevni marš u kojem svakog ljeta zajednički intenzivno hodočaste i mole franjevci i mladi vjernici, a susret završava 2. kolovoza.
Danas franjevci i isusovci te članovi ostalih propovjedničkih redova smiju provoditi odmor i izvan zajednice. Često ga koriste za posjet rodbini, prijateljima i kolegama. Isto je i s biskupijskim svećenicima, a skidanju redovničkoga odijela tijekom ljeta sve su sklonije (inače u svjetskim razmjerima relativno konzervativne) hrvatske redovnice. Svoje ljetne odmore one provode uglavnom u okviru svojih samostana na obali ili kod rodbine, te je normalna pojava da redovnički habit zamijene kupaćim kostimom.
Davor Maček

Kotor 3

30.07.2005.

---

Kotor 4

29.07.2005.

---

HUMANITARNA AKCIJA „IVANOVI KORACI“ ZA IVANA LIVAJU

28.07.2005.

Dragi prijatelji Hrvatskoga katoličkog radija,
 
iskreno se nadam da se ovih ljetnih vrućih dana barem malo odmarate od svojih redovitih obveza te da slobodno vrijeme provodite u krugu svoje obitelji i prijatelja.
   
Ljeto je i na HKR-u, što se može zaključiti iz našega programa u kojem je puno glazbe i laganih, ležernih sadržaja. No, Vaš HKR i tijekom ljeta želi biti "dobar radio za dobre ljude". Stoga upravo danas pokrećemo humanitarnu akciju "Ivanovi koraci".
 
Želimo pomoći 10-godišnjem IVANU LIVAJI, sinu hrvatskoga branitelja. Kao posljedica rizične trudnoće i rođenja u 29. tjednu trudnoće, dječak je obolio od cerebralne paralize 1. stupnja, odnosno od spastičke diplegije.

Ivanu je nužan operativni zahvat s rehabilitacijom kako bi mogao prohodati. Budući da takve rehabilitacije nema u hrvatskom zdravstvu, operacija i rehabilitacije će biti obavljene u Medicinskom centru Aschau, Njemačka. Operacija je dogovorena za 30. kolovoza 2005. Troškovi operacije i 60 dana rehabilitacije iznose cca 17.000 €.

Kako obitelj Livaja nije u mogućnosti platiti troškove operativnog zahvata i rehabilitacije, HKR je odlučio pomoći malom Ivanu sa željom da operacija i rehabilitacija prođu što uspješnije.
 
U dogovoru s tvrtkom Markot.tel d.o.o. (koja se odrekla svoje dobiti) otvoren je humanitarni broj telefona 060 600 300. Pozivom na taj broj i odslušanom cijelom porukom (1 minuta) darovat ćete 6,80 kn (PDV uključen) za maloga Ivana.
 
Osim toga, svoj novčani prilog možete uplatiti i izravno na žiro-račun otvoren u Zagrabačko banci, s naznakom "za Ivana Livaju".
Broj žiro-računa je: 3112908914.
 
Akcija završava nakon što se prikupi potrebnih 125.000,00 HRK + PDV, odnosno najkasnije do 15. 09. 2005.
 
Prvi dio razgovora s malim Ivanom i njegovom majkom Anicom mogli ste u našem programu čuti danas u 13.15, a drugi dio ćemo emitirati sutra - petak, 29. 07. u 10.00. Repriza obje emisije emitirat će se u programu HKR-a u nedjelju, 31. 07. u 13.00.
 
Dragi prijatelji HKR-a, uvjeren sam da ćete u skladu sa svojim mogućnostima otvoriti svoje srce i pomoći malome Ivanu da njegov daljnji život bude ljepši i sretniji. Neka Bog nagradi Vašu velikodušnost svojom dobrotom.
 
Razglasite ovu akciju, proslijedite ovu poruku svima za koje znate da su u plemenitosti svoga srca spremni pomoći.
 
Zahvaljujem Vam u ime maloga Ivana i njegove obitelji.
 
 
Robert Šreter

HUMANITARNA AKCIJA „IVANOVI KORACI“ ZA IVANA LIVAJU

Humanitarna akcija „Ivanovi koraci“ koju s velikim povjerenjem u plemenitost svojih slušatelja pokreće HKR u suradnji s tvrtkom Markotel, želi prikupiti sredstva za rehabilitaciju dječaka koji boluje od spastičke diplegije. Za 30. kolovoza ove godine predviđen je operativni zahvat, a potom i višemjesečna rehabilitacija u Njemačkoj. Za to je potrebno 17 000 eura. Posljedice neodlaska na operaciju su drastične: Ivan nikada neće hodati.

Financijsku pomoć možete uplatiti i putem žiro računa u
Zagrebačkoj banci, s naznakom za IVANA LIVAJU.
Broj je: 3112908914.

U akciju se uključite pozivom na broj 060 600 300 kojim darujete 6 kuna i 80 lipa. (nakon odslušane cijele poruke…)

Napomena:
Cijena po minuti za pozivatelje iznosi 6,82 kn (uključen PDV).
T-com za povezivanje i naplatu naplaćuje iznos od 1,19 kn + pdv po minuti. Iznos koji ostaje je 4,40 kn/min+pdv.

Vapaj iz Zagreba: HOČU NA GODIŠNJI

E da lipi moji. Dok ćete se svi Vi brčkati u moru, ja ću i slijedeći tjedan provesti radno. Iznenada došao je vapaj sa nekih ocjeka i ja umjesto na moru i u Međugorju ostajem u Zagrebu. Nadam se da ću uspjet sve vapaje riješit do polovine tjedna kada se mislim uputiti u Međugorje, ako me puste.
Svima koji odlazite ovaj vikend na more :-( , okupajte se i za mene.

Kotor 5

27.07.2005.

---

Obavijest

26.07.2005.

Isprika svima koji su me ovih dana zvali.
Zbog velikih privatnih problema (kolegica od mene traži 3,500.00 eura) ne javljam se na tefefon u subi i na nepoznate brojeve na mobitelu.
Hvala svima na razumjevanju.
Slobodno mi se javite na mail koji je sa strane naveden.

---

25.07.2005.

---

Seminari fra Zvjezdana Linića u Zagrebu i na Rijeci

24.07.2005.

Prvi vikend u rujnu fra Zvjezdan Linić održat će u Zagrebu već po tradiciji seminar ozdravljenja i oslobođenja.
Mjesto je Dom sportova, a raspored
Petak 2. rujna od 17 do 21 sat
Subota 3. rujna od 9 do 13 i od 16 do 21 sat
Nedjelja 4 rujna od 9 do 15 sati.
Preporučam ove seminare i ako imate vremena dođite.
Isto tako već sada stavljam ovaj raspored tako da si znate rezervirati vrijeme.

Za one kojima je Rijeka bliža tamo će se seminar održati od perka 16 do nedjelje 18 rujna.
Dvorana Mladost na Trsatu.
Raspored je petak 16. rujna od 17 do 21 sat
subora 17. rujna od 9 do 13 i od 16 do 21 sat
Nedjelja 18. rujna od 9 do 15 sati.

Uspostavljene redovne linije između Hrvatske i Crne gore

23.07.2005.

Prenosim sa http://www.budva.com/vijesti/index.php?whtz=vijest&id=431

Redovan autobuski saobraćaj između Crne Gore i Hrvatske


Prvi autobus na redovnoj liniji između Hrvatske i Crne Gore, kako je najavljeno, krenuće danas u sedam časova iz Dubrovnika za Ulcinj.

Riječ je o autobusu zagrebačkog prevoznika “Panorama bus”, odnosno “Globtura” iz Međugorja sa kojima je kotorska “Autoboka” sklopila aranžman o zajedničkom održavanju linija.

Hrvatski prevoznik liniju Dubrovnik-Ulcinj održavaće svakodnevno dva puta sa polascima iz Dubrovnika u sedam i 10 časova, odnosno povratkom iz Ulcinja u 14 i u 17 časova.

Ugovorom je precizirano da “Autoboka” tri puta nedjeljno održava liniju Ulcinj-Split sa polaskom u pet časova iz Ulcinja i povratkom u 16 sati iz Splita.
U
saradnju “Autoboke” i “Globtura” uključen je i riječki “Autotrans”, pa će najjužniji crnogorski grad uskoro biti povezan i sa Rijekom.

Promotivne cijene karata u jednom pravcu na liniji iz Ulcinja za Dubrovnik su 15, a za Split 23 eura, dok karta na relaciji Kotor-Dubrovnik košta devet, a za Split 17 eura.

Direktori “Autoboke” i “Globtura” Veselin Salamadija i Rajko Zelenika na sinoćnjoj konferenciji za novinare u Tivtu kazali su da se direktan autobuski saobraćaj između Crne Gore i Hrvatske obnavlja nakon 14-godišnje pauze zahvaljujući dobroj saradnji dvaju prevoznika koja traje već sedam godina.

Te linije su povezane sa mrežom “Globturovih” linija širom Hrvatske i BiH, kao i sa polascima za Sloveniju i Švajcarsku, pa će na autobuskim stanicama na Crnogorskom primorju putnici tako moći kupiti karte za 50-tak destinacija u tim državama uključujući Zagreb, Ljubljanu, Cirih i Bern.

Na kraju uspostavljena je i linija Zagreb - Kotor - Bar. Linija vozi i staje u svim mjestima u Bokokotorskom zaljevu. Prijevoznik je Panoramabus iz Zagreba i Globtur Međugorje.
Ovo su dolasci i cijene za veća mjesta za koje sam našao podatke o dolacima i odlascima autobusa.
Inaće moguća je kupovina karata za sva mjesta u Bokokotorskom zaljevu, pa čak i povratne karte koje su 20% jeftinije.
Svaki dan polazak je iz Zagreba u 22.30 i vozi preko Bosne i Hercegovine,
U Herceg Novi stiže u 12 sati, karta u jednom smjeru košta 304,30 kn, povratna 472,30 kn.
U Kotor stiže u 13 sati, karta u jednom smjeru košta 324,30 kn, povratna 504.30 kn
U Tivat stiže u 13.20 sati, karta u jednom smjeru košta 328,30 kn a povratna 510,70 kn.
U Budvu stiže u 13.50 sati, karta u jednom smjeru košta 336,30 kn a povratna 523,5, kn.
U Bar stiže u 14.40 sati, karta u jednom smjeru košta 352,30 kn povratna 549,10 kn.
Autobus u Zagreb dolazi u 5 sati a kreće iz
Bara u 13.30 sati
Budve u 14.20 sati
Tivta u 14.50 sati
Kotora u 15.10 sati
Herceg Novog u 16.10 sati



Autoboka 1

22.07.2005.

Kotorski autobusni prijevoznik koji je počeo voziti i u Hrvatsku

"Mreža za Danijela"

21.07.2005.

"Mreža za Danijela"

Zamislite život s bolnim ranama, sličnim opekotinama koje prekrivaju gotovo cijelo tijelo. Zamislite dječaka koji ne zna kako je to trčati, skakati, jer bi najmanji fizički napor mogao oštetiti njegovu kožu. Zamislite prehranu koja se sastoji samo od tekuće ili mekane hrane, jer bi svaka druga mogla oštetiti probavni trakt? Zamislite mladu osobu kojoj su prsti davno već srasli jedan za drugoga? To je samo dio života s buloznom epidermolizom.
Zamisli da si bolestan, da nemaš i nećeš nikada imati vlastiti novac, da si nemoćan i da ne znaš što će biti s tobom?

Naš prijatelj Danijel od rođenja boluje od bulozne epidermolize i za život mu nedostaje još 2000kn mjesečno - za medicinsku njegu, pomoć u kući, hranu, režije, lijekove koji ne idu preko ministarstva.

Danijel ima 21 godinu i djetinjstvo je proveo u Novskoj s roditeljima. Majka, koja se najviše brinula o njemu tijekom djetinjstva, poginula je tijekom rata kao civil. Danijel od 1996. boravi u Zagrebu, a ove godine završava školovanje za grafičkog tehničara i time prestaje njegovo subvencionirano stanovanje koje uključuje i medicinsku njegu u Centru za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži "Dubrava". Iako je poslao veliki broj molbi za posao niti na jednu nije dobio odgovor (čak ni negativan).
Danijel jedino u Zagrebu ima potrebnu medicinsku njegu, tim specijaliziranih liječnika za buloznu epidermolizu, prijatelje s kojima bi volio provesti vrijeme. Otac, koji živi u Novskoj, u slijedećih će par mjeseci pronaći i kupiti stan prikladan za Danijelove specijalne potrebe, te ujedno potrošiti i svu svoju ušteđevinu. S obzirom da je u mirovini, ono što on može mjesečno izdvajati za Danijela jednostavno nije dovoljno.

Baš ti možeš pomoći Danijelu da proživi još nekoliko godina (jer bolest je na žalost progresivna) u mjestu kojeg voli!!
Jasna i Eva žele pomoći Danijelu da skupi tih potrebnih 2000 kn mjesečno. Ideja je organizirati "Mrežu za Danijela". To bi bila mreža dobrih ljudi koji će se mjesečno odricati makar i male (20kn) sume (koliko sami odluče da žele izdvojiti) koju bi mjesečno uplaćivali za Danijela.

Broj Danijelovog računa je:

Danijel Subanović
Zagrebačka banka, Zagreb

Kod plaćanja e-zabom u račun primatelja treba upisati slijedeće: 2360000 - 3112916704.
Poziv na broj ostaje prazan.

Za plaćanje u pošti, Fini ili banci, Nalog za plaćanje treba ispuniti na sljedeći način:

Primatelj: Danijel Subanović

Model: 14, Broj računa primatelja: 2360000-1000000013

Poziv na broj: 3112916704

(ako se uplaćuje u Zagrebačkoj banci nema naknade)
(naknada za plaćanje u Pošti je 5kn)

Ako ti se ova ideja sviđa molim te odgovori koliko mjesečno bi mogao(la) uplaćivati te da li ti je potrebno slati mjesečno uplatnice kao podsjetnik, ili je dovoljno podsjećanje putem maila. Naravno, ne tražimo ništa više od obećanja... Također, ako znaš nekoga za koga misliš da bi rado sudjelovao u ovakvoj dobrotvornoj akciji, slobodno proslijedi mail dalje.

Naravno i jednokratne donacije su dobrodošle, ali nažalost Danijel ne može na jednokratnim donacijama organizirati svoj život.

Ako želiš provjeriti istinitost priče Danijelov broj je: 091 73 88 533 pa, ako želiš, možeš ga i upoznati.
Opširniji životopis i slike nalaze se u prilogu.

Unaprijed zahvalni na pomoći našem prijatelju,
Eva Pokrivač, 091 36 33 726, eva.pokrivac@vip.hr
Jasna Horvat, 098 271 036, jasna.horvat@vip.hr

Za više informacija o buloznoj epidermolizi pogledajte:

http://www.debra.org/
http://www.ebinfoworld.com/
http://www.silviaskingdom.com/nicky_eb.htm
http://dermatology.stanford.edu/research/research.html#eb


==================================================

A evo i Danijelovog životopisa:

Moje ime je Danijel Subanović. Rođen sam 29. 4. 1983. u Novskoj.
Bolujem od Epidermolysis Bullosa, rijetke kožne bolesti. Moja koža je izuzetno osjetljiva, pa svaki, čak i najnježniji dodir izaziva pojavu mjehura, sličnih opeklinama i zbog toga je veći dio mog tijela stalno u zavojima.
Od rođenja do svoje osme godine živio sam s obitelji (mamom, tatom i bratom) u Novskoj. Uglavnom se majka brinula za mene. Između ostalog, organizirala mi je i nastavu - četiri dana u tjednu su učiteljice dolazile u kuću kod mene, a peti dan sam išao u svoju školu, u svoj razred, zbog socijalizacije. Tako sam završio prva dva razreda osnovne škole.
Međutim, počeo je rat. U dvorište naše kuće 1991. godine pala je granata i ubila moju mamu. Te noći smo spavali kod susjeda u podrumu, a onda se evakuirali u Zagreb. Mene su smjestili u bolnicu na Šalati, brat je studirao u Zagrebu i bio u studentskom domu, a tata je radio po cijele dane. Nakon 6 - 8 mjeseci vratili smo se u Novsku, a onda me je tata uspio smjestiti u Thalassotherapiu u Crikvenici. Međutim, to je bolnica za djecu s problemima s dišnim putovima, pa sam se nakon 9 mjeseci morao ponovno vratiti u Novsku. Iduće dvije i pol godine sam proveo kod tete, udovice, koja se brinula za mene, u tim teškim, ratnim uvjetima. Nije bilo lijekova za mene, čak i hrane oskudno. Tata se ponovno oženio, ženom koja mi, na žalost, ne može zamijeniti majku. Ona ne zna puno o mojoj bolesti, a ne može ni preuzeti svu brigu za mene. Nakon toga me je tata uspio smjestiti u dom u Kraljevici, gdje sam završio još dva razreda osnovne škole. Dom u Kraljevici je dom za djecu s mentalnim oštećenjima. Tamo sam mogao razgovarati i družiti se jedino s odgojiteljima i sa slastičarom koji je imao slastičarnicu u blizini doma, ali koja je radila samo preko ljeta. Dok sam ja bio u Kraljevici, brat je poginuo u saobraćajnoj nesreći, a tata jednostavno nije znao kako da mi to kaže, pa sam saznao da je poginuo tek kad sam se vratio kući. Da odem iz Kraljevice i konačno dobijem primjeren smještaj i školovanje puno mi je pomogla udruga oboljelih od bulozne epidermolize DEBRA, koja je znala da u Dubravi postoji Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s invaliditetom i uspjela urediti da me se tamo primi. Dolazak u Centar je bio preporod za mene. Napokon sam bio okružen s mladim ljudima, s kojima sam mogao razgovarati i družiti se. Kako sam komunikativan i veseo po prirodi, brzo sam proširio krug prijatelja i izvan Centra. U prvoj godini svojeg boravka u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava položio sam dva razreda, peti i šesti s vrlo dobrim uspjehom, upisao redovno sedmi razred i položio i osmi razred i dalje s vrlo dobrim uspjehom, te 1998. redovno upisao prvi razred srednje škole. Ove godine u 6. mjesecu završavam školu za grafičkog tehničara pripreme, a s time završava i moje subvencionirano stanovanje i školovanje u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava.
Volio bih ostati u Zagrebu, jer tu su moji prijatelji, poznanici, mjesta na koja sam navikao i gdje su se ljudi naviknuli na mene. Jedino su mi u Zagrebu dostupni doktori koji su specijalizirani za moju bolest. Medicinska njega često mi je potrebna (prematanje barem 2 puta tjedno), kao i pomoć oko najjednostavnijih stvari poput pripremanja hrane - a sve to košta. Bez obzira na završenu školu, bojim se da zbog svoje bolesti nikada neću dobiti posao.
Ne znam što će dalje biti sa mnom.

Razlike u cijenama karata. PAZI

20.07.2005.

S obzirom da su cijene karata za buseve prema moru velike evo mali pregled iz Zagreba.
1. Novalja - Najjeftinija 140 kuna + 2,30 kuna kolodvorska usluga, Polasci 6 i 7 sati Prijevoznik AP Varaždin.
Najskuplji 173 kune +2,30 kune kolodvorska usluga. Polasci 17 i 23:55. Prijevoznik Autotrans Rijaka.
2. Pag - Najjeftinija 137 kn + 2,30 kolodvorska usluga. Polazak u 13 sati. Prijevoznik Ninotours Jastrebarsko.
Najskuplji 191 kuna + 2,30 kolodvorska usluga. Polasci 17 i 23:55. Prijevoznik Autotras Rijeka.
3. Vir - Najjeftiniji 115 kn + 2,30 kol. us. Polazak 14 sati Čazmatrans, ostali 125 kuna + 2,30 kol.usluga.
4. Pula - Najjeftinija 98 kn +2,30 kol. usluga. Polazak 17 sati. Prijevoznik Autotrans Rijaka.
Najskuplja 183 kn +2,30 kol. usluga. Polasci 6:15, 7:30 i 13:30. Prijevoznik Autotras Rijeka.
Na ostalim linijama razlike su od 2 do 20 kuna. Naravno što ovisi o prijevozniku.
Moja preporuka. Najbolji razmak između sjedala ima AP Varaždin. Njih preporućam ma gdje išli.

Planovi širenja SKAC-a na Rijeku (pismo patera Luke Rađe)

19.07.2005.

Krapinske Toplice, 2. VI 2005.

Dragi moji Zamećani,

hvala vam što mislite na mene, što me niste zaboravili, premda nas kilometri dijele. Hvala vam što sam u vašim molitvama, jer ni Bog nije digao ruke od mene, premda je rezultat saobraćajke izgledao koban za mene. Bog nije digao ruke od mene, zahvaljujući i vašim srcima koja su uzdignuta k njemu za me kucala.

U mojim ste molitvama Srcu Isusovu, da vam On dadne da budete što ste uvijek i bili: ponos Rijeke.

Meni dolazi na um da se na Zametu organizira Studentski katolički centar (SKAC) koji bi važio za čitavu Rijeku.

A nešto kao Modrave napravite na Krku, u mjestu Baška, gdje isusovci imaju kuću. Vjerujem da bi mladi iz cijele Hrvatske rado dolazili u Bašku, kao i na Modrave.

Kao specifičnost kampa za mlade u Baškoj, mogla bi biti povijest Hrvata u kamenu, zbog blizine arheoloških nalaza iz hrvatske povijesti, mislim na Bašćansku ploču.

Za SKAC-Rijeka, mislim da možete računati s tamošnjim isusovcima. Trebate tek zamoliti nekoga od patara da vam vodi tečaj ignacijanske duhovnosti.

SKAC-Rijeka može, mislim bez problema, organizirati tečaj plesa.

Možete otvoriti i svoju web stranicu na kompjuteru sa imenom «SKAC Rijeka».

Na koncu konca zapravo vam želim zahvaliti za ovaj humanitarni koncert, jer time mi osiguravate siguran boravak u Krapinskim Toplicama, dok ne prohodam, jer pravo na socijalno mi prestaje polovinom ovog (šestog) mjeseca.

Još jednom: hvala vam za svaku vašu molitvu za me.

Hvala što svojim molitvama priključujete i pjesmu ovim koncertom za me. Hvala vam što ste uvijek bili i ostali ponos Crkve u Rijeci.

Bog vas čuvao i blagoslivljao u svakom vašem poslu.
Neka vas prati i svijetli vam u sve dane vašeg života.

Od srca, p. Luka Rađa, DI

Prilog za duhovna zvanja: Dominikanci

DOMINIKANCI NA JUMBO PLAKATIMA
ZAGREB, 18.07.2005.

Kako se u današnje vrijeme osjeća veliki nedostatak i manjak novih svećeničkih i redovničkih zvanja, braća dominikanci iz Zagreba dali su se u veliku akciju i marketing za nova zvanja. Naime, došli su na ideju da bi tiskanjem i lijepljenjem njihovih jumbo plakata po gradskim ulicama i većim frekventnim mjestima mogli pridobiti nova zvanja za dominikanski red. To su rekao bih i uspjeli. Svjedoči to prije svega i ova fotografija koju smo snimili u Zagrebu. Ovakvih plakata našli smo u još nekoliko većih hrvatskih gradova.
Na slici kako vidite su tri mlada dominikanca u njihovim bijelim habitima, jedan drži mobitel u ruci i razgovara, drugi ima Bibliju u rukama dok treći drži prijenosno računalo. Ispod njih je natpis «Los dominicos – Orden de predicadores» što na hrvatskom znači Dominikanci, Red propovjednika, te njihova internet adresa www.dominikanci.hr
Bez mnogo riječi i sa ovom fotografijom koja sve govori željeli su oduševiti mladiće za redovnički život. Koliko smo saznali i čuli ova je akcija već urodila plodom. Javljaju se mnogi mladići, raspituju se za red i za mogućnosti i uvjete ulaska u dominikanski red.
Dominikanci u Bosni i Hercegovini djeluju u Klopču kraj Zenice, dok u Hrvatskoj svoje samostane imaju u Dubrovniku, Gružu, Korčuli, Bolu, Staromu Gradu, Splitu, Trogiru, Rijeci i u Zagrebu, gdje se nalazi provincijalat i studentat. U svijetu ih ima oko šest i pol tisuća, u Hrvatskoj oko sedamdeset.
Ovo je prva redovnička zajednica u Hrvatskoj i BiH koja se je odlučila na ovakvu kampanju i propagandu za duhovna zvanja. Sve se manje danas mladića odlučuje za ovakav način života, pa tako i već dosada uhodani način propagande prospekti, časopisi, gostovanje u župama i na terenu, … ne daju više efekta. Možda će ovo biti poticaj i ostalim našim redovničkim zajednicama bilo muškim ili ženskim da se odluče za ovakav način kampanje za duhovna zvanja.
Francisko Pavljuk

Mladifest 16 – Međugorje 2005, Naziv «Dođosmo pokloniti mu se» (Mt 2, 2). Informacije

18.07.2005.

Mladifest 16 – Međugorje 2005, Naziv «Dođosmo pokloniti mu se» (Mt 2, 2).
Međugorje, 01.08.2005.-06.08.2005.
Svake godine mladi iz svih krajeva svijeta okupljaju se u Međugorju na Marijafestu. Ove godine već je šesnaesti susret. Evo programa.

Nedjelja, 31. 07.
19.00 - sv. Misa - generalna proba zbora i orkestra
20.00 - klanjanje - generalna proba zbora i orkestra

Ponedjeljak, 01. 08.
18.00 - krunica
19.00 - sv. Misa
21.30 - klanjanje

Utorak, 02. 08.
09.00 - jutarnja molitva
09.30 – 12.00 - predavanja i svjedočanstva
16.00 – 17.30 - predavanja i svjedočanstva
18.00 - krunica
19.00 - sv. Misa
21.30 - klanjanje

Srijeda, 03. 08.
09.00 - jutarnja molitva
09.30 – 12.00 - predavanja i svjedočanstva
16.00 – 17.30 - predavanja i svjedočanstva
18.00 – krunica
19.00 – sv. Misa
20.30 – procesija

Četvrtak, 04. 08.
09.00 - jutarnja molitva
09.30 – 12.00 - predavanja i svjedočanstva – zajednica sestre Elvire
16.00 – 17.30 - predavanja i svjedočanstva
18.00 – krunica
19.00 – sv. Misa
21.30 - predstava zajednice Cernacolo.

Petak, 05. 08.
09.00 - jutarnja molitva
09.30 – 12.00 - predavanja i svjedočanstva
16.00 – 17.30 - predavanja i svjedočanstva
18.00 – krunica
19.00 – sv. Misa
20.30 - klanjanje
21.30 - oproštaj u pjesmi

Subota, 06. 08.
– Preobraženje Gospodinovo
05.00 - sv. Misa na Križevcu

Doslovce ne znam ni za jedan orgarnizirani odlazak iz Zagreba.
S obzirom da sam par puta već bio tamo moja preporuka je
Odlazak redovnom linijom koja iz Zagreba kreće u 22.30 s time da se kupi karta na šalteru Croatia busa (znatno jeftinije a isti bus). Povratna u toj varijanti je 225 kuna dok je na šalteru AK oko 260 kuna. Nezgodno je što se bus vraća u Zagreb u 20 sati. Nisam siguran dali ta karta vrijedi i za jutarnji Glopturov koji nedje preko Mostara i nije koperacija za Varaždincima.
Smještaj. U pravilu u pansonima čija je cijena od 40 kuna na više za noć. Ukupno cca 120 do 150 kuna za nočenje po naj jeftinojoj varijanti.
Ne znam kako stoji sa postavljanjem šatora jer kad sam zadnji put bio to je bilo moguće.
Prehrana klasika iz trgovine ili brza prehrana što je tamo dosta jeftino.

Krvavi novac za privatne džepove

17.07.2005.

OVO JE DODATAK SA T-PORTALA

Krvavi novac za privatne džepove

Da smo, unatoč tome što nam se političari hvale kako smo uređena pravna država, Divlji zapad u njegovoj najranijoj i najprimitivnijoj fazi, potvrdilo je posljednje priznanje odgovornih s Veterinarskog fakulteta

Nad nesretnim biglovima, kojima se očito treba oprati prljavi novac farmaceutskih tvrtki koje, kad ne mogu u vlastitoj zemlji i s vlastitim 'znanstvenicima', pronađu u drugim zemljama one koji će to učiniti za šaku dolara, testiranje je već napravljeno.

Još prije desetak dana pod vodstvom razvikanog prof. dr. Slobodana Vukičevića s Medicinskog fakulteta, kojeg ćemo prije svega pamtiti baš po ovome, i prof. dr. Antuna Brkića s Veterinarskog, nemoćnim petomjesečnim štencima prepiljene su noge.

Testiranje koje su oni navodno radili već je obavljeno nad životinjama i ljudima, tako da svi njihovi izgovori da su radili u korist znanosti očito padaju u vodu. Sada sve izglednijom postaje priča da je ovdje riječ o obavljanju određenih prljavih poslova za farmaceutsku američku industriju.

Vezama s njom dr. Vukičević se prije par godina i sam javno hvalio.

Sumnje da su sve napravili mimo i protiv svih zakona, posebno onog o dobrobiti životinja, sve su bliže potvrdi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je Vukičeviću znanstveni projekt 'Učinkovitost i mehanizmi djelovanja BMP-6 u liječenju osteoporoze'. No, vrlo je važna činjenica, koju posebno naglašavaju u spomenutom ministarstvu, da se testiranja mogu provesti 'isključivo i jedino na štakorima i miševima'.

Psi se nigdje ne spominju. A istraživanje je provedeno upravo nad njima.

Dakle, propisi se nisu poštivali. Ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac poručio je da će provesti istragu i odgovorne kazniti, a ako bude elemenata za kazneni progon, obećao je da će njegovo ministarstvo reagirati promptno kao i uvijek dosad.

Vukičević i Brkić sad se peru da je riječ o drugom projektu. Taj drugi projekt, vrlo srodan Vukičevićevom, prijavio je Brkić s Veterine. Razlog je jednostavan – Ministarstvo ne odobrava dva paralelna projekta jednoj osobi, posebno ne dva toliko srodna, da ne kažemo identična.

Za taj drugi projekt Brkić nije dobio novac, ali ga je uredno počeo provoditi. Malim psećim nesretnicima, sa svojim pokroviteljem i sudrugom u zlu dr. Vukičevićem, požurio se polomiti kosti.


Vlasnici ovih umiljatih psića pridružili su se prosvjedima za zaštitu njihovih nemoćnih 'rođaka' na Veterinarskom fakultetu

Protiv toga ustao je i bivši ministar zdravstva, sam ugledni znanstvenik i stručnjak, prof. dr. Andrija Hebrang. Najavio je podnošenje kaznenih prijava.

Dr. Vukičević tvrdi da je istraživanje mogao provesti u Americi ili Austriji. Mi se pitamo zašto nije. Kad je toliko tražen, zašto je u smrad umočio baš zagrebački Medicinski i Veterinarski fakultet i Hrvatsku?

Jasno je zapravo da je u Hrvatskoj, nažalost, lov u mutnom još uvijek moguć. I jeftin. Tako više tog prljavog i krvavog novca ostaje za vlastiti džep. Zato je jasno zašto je izbor pao na nas. Vani to puno teže prolazi, i ako se otkrije, puno, puno se skuplje plaća.

No, koliko god smo ovih dana žalosni zbog malih, jadnih štenaca kojima su, usput rečeno, ozljede koje su im učinili 'znanstvenici' već zarasle, a o zlodjelu svjedoči tek obrijana dlaka, pitamo se mogu li pojedinci, razvikani znanstvenici, takvo nešto provesti i nad ljudima? Nad nesretnicima koji zbog teškoća u razvoju nisu u stanju reći što im se radi?

Koliko god to pitanje, koje se ovih dana može čuti od mnogih ljudi, izgledalo monstruozno, ipak nam se čini realnim u državi u kojoj je, nažalost, ipak sve moguće. Pa i masovno sakaćenje pasa u znanstvene svrhe!

Ili će nas možda vlast ovih dana demantirati i reći dosta, odnosno poduzeti odgovarajuće mjere protiv onih koji nisu poštivali zakon i koji su počinili zločin?

Pitamo se hoće li rektorica Zagrebačkog sveučilišta, čiji su sastavni dio i dvije problematične i osramoćene ustanove, Veterinarski i Medicinski fakultet, smijeniti dekanicu jednog od njih, Ljiljanu Pinter, koja je, dok su svi drugi već znali sve, uporno ponavljala da nema pojma ni o čemu. Po novom zakonu, rektorica Helena Jasna Mencer to može učiniti. Čekamo hoće li!

T-Portal

Psićima su slomili kosti

Psićima su slomili kosti



Dekanica Veterinarskog fakulteta rekla je kako je doznala da su pokusi na beaglima već počeli i da je suspendirala voditelja pokusa dr. Antona Brkića, a daljnje pokuse sa psima zabranila.


Predsjednik udruge Prijatelja životinja Luka Oman rekao je nakon sastanka s dekanicom Pinter da 22 psića imaju slomljene kosti. "To je skandal. Žao mi je što udruga nije bila u prosvjedima oštrija", istaknuo je Luka Oman. Dodao je da su obišli pse i da je potresen onim što je vidio.

Članovi Prijatelja životinja počeli su pred Klinikom za kirurgiju Veterinarskog fakulteta 24-satna dežurstva kako bi spriječili pristup dr. Brkiću i zaštitili pse.

Dekanica Veterinarskog fakulteta Liljana Pinter izjavila je novinarima na Veterinarskom fakultetu da za prijelome kostiju nogu 22 psa i kirurške intervencije na slomljenim kostima zasad smatra odgovornim prof. Antuna Brkića. Rekla je da je pokrenula istragu na Fakultetu i da je zaprepaštena njezinim prvim rezultatima, a povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa sutra počinje istraživati svu dokumentaciju vezanu uz taj slučaj.

Istaknula je da je ona supotpisala Brkićev zahtjev za izdavanje prethodnog mišljenja za izvođenje pokusa na kralježnjacima sa znanstveno-istraživačkom svrhom. Pritom je Brkić formulirao da je riječ o "liječenju kritičnih koštanih defekata". Po njezinu mišljenju, Brkić planirane pokuse i njihovu pravu narav brižno prikriva pod spomenutom formulacijom na temelju koje je, smatra Pinter, dobio pozitivna mišljenja i rješenja i dvaju ovlaštenih ministarstava.

O tome ni o daljnjim postupcima na Fakultetu i pokusima radi ispitivanja lijeka za zacjeljivanje kostiju ona, rekla je, nije znala ništa. Istaknula je i da je tek prekjučer dobila izjavu dr. Slobodana Vukičevića sa Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu da se psi doniraju prof. Brkiću. To znači, dodala je, da je vrlo je dvojbeno vlasništvo nad tim životinjama.

Predsjednik udruge Prijatelja životinja rekao je da su nakon polusatnog sastanka s dekanicom obišli pse. Oni su u teškim uvjetima smješteni na fakultetu, rekao je, dodajući kako vjeruje da će sada u Hrvatskoj izbiti afera koja će pokazati da su u nju umiješane mnoge institucije.

"Ovo bi trebala biti zadnja opomena javnosti kako se slične stvari ne bi događale", rekao je Oman. Zauzeo se za brze izmjene i dopune Zakona o dobrobiti životinja, koji je u posljednjem slučaju pokazao slabosti.

Dekanica Ljiljana Pinter najavila je da će sutra na Rektoratu biti održana konferencija za novinare o tom slučaju. Dodala je kako su je ti događaji potaknuli da zaduži etičko povjerenstvo Veterinarskog fakulteta da provjeri sve pokuse provedene u zadnje dvije i pol godine.

Ovo je sa Iskona.

BOŽE MOLIM TE ZA SVE TE PSE, I KAZNI SVE ONE KOJI SE NA NJIMA IŽIVLJAVAJU.

---

16.07.2005.

---

Polako ali sigurno počinju godišnji odmori

15.07.2005.

Grad se polako prazni, samo oni koji moraju ili koji nemaju kamo ostaju u gradu.
Dogovori u zadnji trenutak se pripremaju.
Što napisati.
SVIMA UGODAN GODIŠNJI ODMOR.

-----

14.07.2005.

----

Najbolja škola u Zagrebu ŽTŠ popunjena u prvom upisnom roku.

13.07.2005.

Željeznička tehnička škola u prvom upisnom roku popunila je sva slobodna mjesta.
Čestitam svima koji su je upisali jer svi koji su je završili dobili su puno i danas su svuda.
Mnogi su nakon nje završavali i fakultete.

Radno vrijeme NSK preko ljeta

12.07.2005.

Od subote 16.7 do ponedjeljka 15.8 NSK radi po ljetom radnom vremenu
Radnim danom od 8 do 15 sati
Subotom, nedjeljom i praznikom NE RADI.
Napomena. U subotu 16.7 knjižnica NE RADI.
Isto tako neće raditi ni u petak 5.8 (DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI) ni u ponedjeljak 15.8 (VELIKA GOSPA).
Ugodan odmor.

Kako izbeći Držičevu od Ulice Grada Vukovara do Trga Petra Krešimira IV

11.07.2005.

Ovih dana mogu reći mnogim vozačima mora je vožnja Držičevom od Ulice Grada Vukovara do Trga Petra Krešimira IV.
Mnogi siguran sam nisu znali za alternativne pravce. Evo ih.
1. Smjer Zapad - Istok. Ulica Grada Vukovara - (ne skreće se u Držičevu, već se produžuje ravno do Heinslove) - na trećem semaforu (križanje Ulica Grada Vukovara - Heinzelova) skrećemo lijevo, treći semafor (križanje Heinzlova - Banjevčićeva) lijevo pa ravno kroz ulicu Kneza Ljudevita Posavakog do Trga Petra Krešimira IV. Tim sjerom se može i iz Držićeve s time da se umjesto ravno skrene desno u Ulicu Grada Vukovara.
2. Sve je isto do križanje Heinzlova - Banjevčićeva. Umjesto u Banjevčićevu nastavlja se ravno do Zvonimirove. Na križanju se skreće lijevo u Zvonimirovu.
3. Možemo umjesto točke 1 i 2 koristiti i Miramarsku, kao znam gužve su male.
4. Korištenje bicikla.

Vrijeme je putovanja i mnogi koriste autobuse za odlazak na odmor. Izvanredna linija Đamija (Trg Žrtava Fašizma - Vukovarska) je s obzirom na gužve ne pouzdana. Taksi također.
Najbliže točke tramvajskog prometa je Križanja Držićeva - Vukovarska, zatim Branimirova - Draškovićeva i Šubićeva - Zvonimirova.
Do busa za Autobusni kolodvor koji kreće sa Trga Žrtava Fašižma su može se doći tramvajskim linijama 1, 5, 9 i 17. Autobus polazi sa tramvajske stanice iz na koji tramavaji dolaze iz prvaca Glavni kolodvor i Trga Bana Josipa Jelačića. Autobus polazi 'kako piše' svakih 7 minuta tokom radnog dana i subotom i voze dva autobusa dok nedjeljom vozi jedan autobus svakih 15 minuta. koji kruži.

---

10.07.2005.

---

Audio snimke sa Modrava

09.07.2005.

Ove godine neke stvari se na Modravama snimaju.
U vezi toga snimke križnog puta i klanjanja prve grupe bit će dostupne tjekom slijedečeg tjedna.
Dostupnost snimaka sa druge grupe bit će nakon obrade i kada kazeta stigne u Zagreb.
U planu je izrada knjižica križnih puteva sa Modrava, u početku za svaku grupu.
Sve informacije na vrijeme i u SKAC-u.

Što volim radove :-(

08.07.2005.

I tako ljeto nam dođe i stime i radovi, mjenjaju se trase tramvajskih linija. E opet nema ništa za busni kolodvor. Kao da se svi voze vlakom.
Evo što nam kažu naši 'dragi' ZET-ovci:

Zbog radova na rekonstrukciji tramvajske pruge raskrižja Branimirova/Držićeva, obustavit će se sav tramvajski promet Držićevom od raskrižja s Ul. Grada Vukovara do Branimirove, zatim Trgom kralja Petra Krešimira IV i Šubićevom do raskrižja s Zvonimirovom, te Branimirovom od raskrižja s Držićevom do raskrižja s Draškovićevom , počev od 09. 07. 2004. u 04:00 sata pa do završetka radova (planirano 15. 08. 2005.).

Tramvajska linija br.2 prometovat će na izmjenjenoj trasi:
Črnomerec – Ilica – Ul. Rep. Austrije – Jukićeva – Savska – Ul. grada Vukovara – Savišće

Tramvajska linija br. 5 prometovat će na izmjenjenoj trasi:
Prečko – Savska – Frankopanska – Trg bana J.Jelačića - Gl. kolodvor – Branimirova – Trg žrtava fašizma – Kvat. trg

Tramvajska linija br. 6 prometovat će na izmjenjenoj trasi:
Črnomerec – Ilica – Trg bana J.Jelačića – Mihanovićeva – Vodnikova – Savska – Ul.grada Vukovara – Držićeva – Sopot (za potrebe linije formirat će se privremena tramvajska stajališta Starčevićev trg – jug i Trg kralja Tomislava – zapad ).


Tramvajska linija br. 7 prometovat će na izmjenjenoj trasi:
Dubrava – Kvat. trg – Vlaška - Draškovićeva - Branimirova - Gl. kolodvor – Vodnikova – Savska – Ul.grada Vukovara – Držićeva – Zapruđe – Savski most

Tramvajska linija br. 8 - Privremeno se ukida (uz istovremeno pojačanje tramvajske linije br.14)
Tramvajska linija br. 13 - Privremeno se ukida

Noćna tramvajska linija br. 31 - supstitucija autobusima na redovitoj trasi (uz zaobilazak zone radova)

Obustavljeni tramvajski prijevoz nadomjestiti će se izvanrednom autobusnom linijom DRŽIĆEVA/VUKOVARSKA - TRG ŽRTAVA FAŠIZMA slijedećom trasom:
Držićeva/Vukovarska – Držićeva – Trg kralja P.Krešimira IV – Ul. Kneza Višeslava – Trg Žrtava Fašizma – Ul. Kneza Višeslava – Trg kralja P.Krešimira IV – Kružićeva – Strojarska – Držićeva - Držićeva/Vukovarska

Žao mi je stanovnika Medvešćaka, Mihaljevca i svih koji idu u tom smjeru. Ukidanjem linije 8 puno toga gube jer su linije za Mihaljevac rijetke.

Koliko se vozimo busom do Murtera?

S obzrom da neki vole a neki ne vole autocestu evo stanja na liniji Zagreb - Murter
AP Šibenik ne vozi po autocesti
Croatia bus vozi jednim dijelom po autocesti.
AP Varadin vozi po autocesti od Zagreba do Benkovca i onda redovnom starom trasom uz turističke obilaske Biograda, Pirovca, Vodica, Tisnog i Betine. Bez obzira na sve oni su i stim najkraći. Što bi bilo da imaju izravnu liniju?
Kako znamo da je AP Varažin vlasnik i AP Šibenik i Croatia busa oni voze najkraće
Croatia bus kreće u 23.30 a u Murteru je u 5 sati
AP Varaždin kreće u 7 i tamo je već u 12.30.
Povratak je Croatia bus 15 s dolaskom u Zagreb u 21 sat
AP Varaždin ima povratak u 16.30 a stiže u 21.30 sati.

Modrave su krenule

07.07.2005.

Prva grupa se vratila, druga je tamo, treča se sprema.
Pater Luka je Krapinskim toplicama.
Ove godine bit će puno audio materjala od tamo.
Sutra 'konačno' prepisujem snimljena materjale sa kazetica.
Hvala svima koji sudjelujete u ovom projektu.
Svaki četvrtak chat je otvoren za vas.

---

06.07.2005.

---

Morski psi u Istri i Kvarneru

05.07.2005.

Morski pas dug tri do četiri metra uočen je 20 milja od Pule, a još jedan, dug oko četiri metra, kod Kraljevice. Za svaki slučaj, kupačima je preporučeno da se ne udaljavaju od obale.


Lučka kapetanija u Puli primila je u ponedjeljak oko 18 sati obavijest od zapovjednika motorne brodice Reful da su ujutro oko 9 sati s platforme Ivana A na udaljenosti od 25 metara uočili morskog psa dužine tri-četiri metra koji je plivao prema istoku, izvijestilo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Platforma Ivana A nalazi se oko 22 nautičke milje, odnosno 40-ak kilometara od Pule.

O događaju je Lučka kapetanija odmah izvijestila Državnu središnjicu za traganje i spašavanje na moru sa sjedištem u Rijeci, Centar 112, istarsku Policijsku upravu i Istarsku županiju, koja je izvijestila županijsku Turističku zajednicu.

Također je Lučkoj kapetaniji u Rijeci u ponedjeljak oko 16 sati dojavljeno od privatne osobe da kod rta Oštro kod Kraljevice oko 30 metara od obale pliva morski pas dug oko četiri metra, nakon čega je pomorska policija isplovila prema tom mjestu, no nije ništa uočila.

O toj dojavi obaviještena je Državna središnjica za traganje i spašavanje na moru, Centar 112, primorsko-goranska Policijska uprava i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, kako bi upozorila turiste na pojačan oprez.

Bez obzira na to što još nema službene potvrde o morskim psima u Istri i na Kvarneru, Ministarstvo preporučuje kupačima da ne izlaze iz zaštićena područja i da se ne udaljavaju od obale.




Hina|IskonInternet

Ljeto na KNI chatu I

Ljeto na KNI chatu I
KNI chat
KNI chat, 07.07.2005.
U četvrtak 7.7.2005 kreće ljetni KNI chat. Gosti prvog će biti sudionici 1. grupe Modrava i ako uspijem dogovoriti 1 grupe škole za animatore Zagrebačke nadbiskupije koja se održava na M. Lošinju.

Početak je u 21 sat.

Čitamo se.

Što volim radove i izmjene u trasama ZET-a

04.07.2005.

Zbog započinjanja II faze radova na izmjeni tramvajskih tračnica raskrižja Branimirova/Držićeva (u sklopu radova na izgradnji Branimirove do Ul. Crvenog križa) obustavit će se sav tramvajski promet od raskrižja Branimirova/Držićeva, Trgom kralja P. Krešimira IV, Šubićevom do raskrižja s Zvonimirovom, počev od 02. 07. 2005. godine pa do završetka II faze radova (predviđeno 23. 07. 2005.).

Tramvajske linije br. 5 i 7 prometovat će izmjenjenim trasama (karta):

Tramvajska linija br. 5:
Prečko – Savska – Ul. grada Vukovara – Držićeva - Branimirova – Draškovićeva – Trg žrtava fašizma – Zvonimirova – Šubićeva – Kvaternikov trg

Tramvajska linija br. 7:
Savski most – Zapruđe – Držićeva – Branimirova - Draškovićeva – Vlaška – Maksimirska – Dubrava

Tramvajskim stajalištima Šubićeva-zapad, Trg kralja P.Krešimira IV – istok i zapad neće se odvijati javni gradski prijevoz.

E da ja se vratio

03.07.2005.

Evo mene nazad u civilizaciji.
Moje iskustvo sa novom autocestom je loše t.j. ponižavajuće.
Kolone kod i kroz tunele Mala Kapela i Sv. Rok.
Pitam se čemu otvaranje kada radova i suženja kolnika svatko malo.
Po mome se isplati zaobići autocestu u velikom luku.
Inaće za one koji idu na Murter vijest je sa Croatia bus se na autocestu uključuje kod Korenice i ide do Benkovca dok AP Varaždin vozi od Zagreba do Benkovca po autocesti.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.