Ek Balam, Dzitnup, Coba, Tulum, Xcaret, Isla Mujeres ...

21 travanj 2006

Valladolid nema nijednog objekta iz doba Maja. Nekada je ovdje bio njihov grad Zaci. Danas se brojne crkve, palače i kuće u pastelnim bojama kočopere na temeljima piramida Maja.


Drevni grad Maja Ek Balam (“crni jaguar”). Prva misterija je kako je ovako značajan grad gotovo potpuno nepoznat javnosti.



Pogled na grad Ek-Balam, Yucatan, Meksiko



U knjizi biskupa Diego De Lande iz 1571. godine (on nije za života objavio ovaj rukopis nazvan “Izvještaj o događanjima na Yukatan-u”), ne nalazim nikakvu referencu u vezi Ek Balam-a. Ali zato, osam godina kasnije, 1579., španjolski konkvistador “komandir” Juan Gutierez Picon bilježi u svom “Izvještaju o Ek Balam-u” da mu je kapetan Francisco de Montejo (zapovjednik konkvistadora) poklonio grad Ek Balam. U to vrijeme Ek Balam je bio glavni grad provincije Tiquibalon sa gradom i pet okolnih sela. Poklon je uslijedio kao zasluga što je komandir Picon bio jedan od osvajača Yukatan-a.

Neki drugi španjolski izvori, pak, govore da je Ek Balam bio na čelu velikog imperija zvanog Talol.

Enormne dimenzije ovog Grada su ono što ga izdvaja od drugih kao i činjenica da je centralni dio bio okružen sa dva zida. (To je karakteristika za još samo dva grada Maja, Mayapan i Tulum.) Na desetak kvadratnih kilometara tek je renovirano nekoliko objekata.

Većina sačuvanih piramida je iz klasičnog perioda (600. - 900. godine), ali za nekoliko manjih hramova je utvrđeno da datiraju još iz 100. godine p.n.e. Nema sumnje da je grad bio veliki i bogat, da bi potonuo u tišinu i mrak u desetom stoljeću. Nakon doba komandira Picon-a (1579.) trebalo je proći 300 godina da Desire Charnay (1886.) započne raščišćavanje Ek Balam-a. I ponovo ništa stotinu godina sve do 1987. kada započinje ozbiljan rad na rekonstrukciji.

Na samom ulazu u Grad nalaze ee Vrata od kojih je polazio bijeli put – sacbe. Na tabli piše: “Ova sekcija sacbe puta je široka deset metara (!) Putevi su bili simboli važnosti gradova sa više ekonomske i političke moći…”

Naravno, ovu konstrukciju “ekonomske i političke moći” prihvatimo samo uslovno, jer sam ranije objasnio svoje viđenje bijelih puteva kao svemirskih putanja. Međutim, imati deset metara širok kameni put (otprilike kao auto put sa četiri trake) je zavidno. Dodamo li tome činjenicu da je u grad vodilo čak pet puteva (dva prema južnom ulazu) je impresivno.

Na deset metara širokom putu (pokoji kamen tek izroni sa strane podsjećajući na dane Maja) te vodi prema piramidama. Igralište je renovirano; Ovalna palača djelomično. Onda izroni Akropolis kao jedna od najviših sačuvanih građevina Maja na Yukatan-u. Riječ je o vrlo širokoj piramidi na kojoj počiva nekoliko hramova koji nisu međusobno povezani.



Pogled na uklesane figure, Yucatan, Meksiko



Kamena grdosija; strane su joj oko 150 metara, visina 35 metara. Renovirani hramovi donose još jednu novinu za mene. Među uklesanim figurama su i likovi sa krilima. Anđeli, leteća bića?

X-Keken je jezerce tridesetak metara ispod nivoa zemlje. Bistra, plava voda. Otvor na kamenom svodu donosi sunčevu svijetlost.



Jezerce X-Keken, Yucatan, Meksiko



Pećina Dzitnup, riječ je o jednoj velikoj odaji koja je očito mogla poslužiti kao dobro sklonište od nepogoda i za željene spiritualne obrede.

Duhovni svijet Maja je sadržavao šamanizam, sakralnu geometriju i telepatske sposobnosti da se ostvari kontakt sa centrom naše Galaksije.

Galaktički centar je Majama bio Izvor kreacije (Bog). Njihovi hijeroglifi pokazuju da, kada kreativni Izvor (“majka”) dođe u kontakt sa Suncem (“otac”), onda se uštrcava život u naš Sunčev sistem i na samu planetu Zemlju.

Maje su vjerovale da su život i smrt dijelovi velikog ciklusa… koji se kreće… sa putanjom Sunca… kroz našu Galaksiju.

Tokom ključnih godišnjih doba, prema galaktičkom rasporedu, Sunce se poravna sa nebeskim konstelacijama, zvijezdama i svemirskim anomalijama. Ti događaji imaju ključno značenje za rast i progres čitavog Sunčevog sistema; oni utječu na život na Zemlji, od poljoprivrede do spiritualnih stanja.

Svemir je stoga igrao najvažniju ulogu u misterijama Maja. Ove svemirske drame su zapisane u njihovim hijeroglifima i monumentalnim strukturama Srednje i Južne Amerike.

Ono što mi danas nazivamo arheološkim parkovima ili gradovima Maja su nekada bili energetski centri. Putevi između piramida i hramova su izgrađeni kao putanje kojima se mogao imitirati put između zvijezda. Istovremeno, ove putanje su pratile podzemne energetske tokove. Stoga je kretanje po njima rezultiralo buđenjem svemirske svijesti i šamanskih iskustava. Oni bi omogućavali iniciranim bićima da se izdignu iz granica između prostora i vremena i da… upadaju u alternativne dimenzije.

Da li ovim sugeriram da su Maje završile u alternativnoj dimenziji kada su tajanstveno nestali u X stoljeću?

Da.

Ako je to bio slučaj prije tisuću godina, da li je moguće da se i danas nešto slično dogodi? (Naravno, bilo bi zgodno poslati sve političke elite u drugu dimenziju i osloboditi se njihovih manipulacija. Ili, da svi mi odemo i ostavimo ih bez “političke baze”.)

Da li bi upotreba specifičnih geometrijskih i numeričkih dizajna u gradovima Maja mogla da aktivira šamanske moći i svemirske događaje… koji bi probudili našu svemirsku svijest?

Zašto ne?

Nisu svi centri Maja dizajnirani sa istim ciljem. Zapravo, svaki njihov Grad nosi tajnu poruku koja je šifrirana u geometriji Grada… u hijeroglifima na hramovima i piramidama… u stelama i kamenim obeliscima koje su dizali svake pete i dvadesete godine.

Sjetimo se Biblijskog koda koji na površini Starog testamenta nudi priče o povijesnim plemenima… a u sebi krije kod koji opisuje kompletnu povijest naše civilizacije i svake osobe.

Složenost i višeznačnost hijeroglifa i piktoglifa Maja je neosporna. Ali, njihove tajne poruke su još daleko od našeg shvaćanja.

Coba (“Coh-bah”, u prijevodu “vode uskomešane vjetrom”) je povezana sa manjim centrima u svojoj okolini sa četrdeset i pet (45!) bijelih puteva. Putevi se pružaju pravocrtno i nema sumnje da prate energetske i svemirske linije. Na primjer, ono što arheolozi danas nazivaju Sacbe broj 1, ide od Cobe čitavih 100 km do grada Yahuna, u blizini Chichen Itza-e.

Ovo je Grad koji se pruža na najvećoj površini u Svijetu Maja; na sedamdeset i pet kvadratnih kilometara (!).

Prvo se dolazi na igralište koje je rekonstruirano; slijedi kružna građevina koju su arheolozi prozvali “Crkva” i koja ima niz astronomskih funkcija. Nakon još nekoliko “oltara” i hramova polako dolazi se do: Velike Piramide.



Velika piramida, Coba, Yucatan, Meksiko



Na samoj čistini sa nalazi najviša sačuvana piramida Yukatana. Stepenice su široke i izgrađene od većih kamenih blokova na prilaznim platformama. Kako se približava vrh postaju uže i strmije.

Piramida nije građena u stilu ostalih građevina na Yukatan-u. Radije, ona pripada dizajnu piramida iz Petena (Guatemala). Jedino se na vrhu nalazi hram koji je tipičan za ovo podneblje. To mi govori o nekoliko perioda ovog grada: pretklasičnom i klasičnom (600. – 900. godine).

Literatura govori o 55.000 stanovnika. A ovu piramidu, 42 metra visoku, indijanci su prozvali Nohoch Mul (“velika kamena gomila”).

Legende Maja i Priče o Kreaciji govore: “…mogućnost da se vidi na velike udaljenosti daje moć koja onda dijeli bogove od smrtnika… svećenici Maja i njihovo plemstvo su dobijali božanske atribute podižući se iznad vrhova šuma…”

Vjetar mi je napunio pluca i sad sam spreman za spustanje medju “smrtnike”. Oni na cistini su mi izgledali nestvarno maleni.

Na dnu se na jednoj uspravljenoj steli može vidjeti zapisani hijeroglifski datum Maja: 30. studeni 780.

Macanxoc hramovi su smješteni između dva jezera te su neraščišćeni, ali nekoliko stela je impresivno. Na jednoj od njih je prikazana kraljica (vladar Cobe 653-672) što je vrlo rijedak slučaj u umjetnosti Maja da se ženi posvećuje ovakva pažnja.



Stela, Yucatan, Meksiko



Druga uspravljena stela donosi još važniji datum: 3188. godina prije naše ere! I eto nam dokaza o ciklusima Maja od 5.200 godina (kraj ciklusa je naravno 23.prosinac 2012.) Prisjetimo se, Maje tvrde da se vrijeme sastoji od ciklusa unutar ciklusa i da se događaji ponavljaju na istim vremenskim točkama.

Sretan sam što Španjolski konkvistadori nisu otkrili i uništili ovaj centar Maja jer bi se izgubilo mnogo svjedočanstva kojeg se može naći kroz naprednu tehnologiju gradnje i nebeskog planiranja Grada, koji je ponovno bio otkriven tek 1890., da bi ozbiljniji radovi na rekonstrukciji počeli tek početkom 1970-ih.

Ovaj dio Yukatan-a je beskrajna ravnica; nigdje brežuljaka. A Maje su odavdje izgradili 45 savršeno ravnih puteva u raznim pravcima. I to kroz džunglu. Kojim instrumentima su određivali pravac? Da li su se penjali na krošnje drveća i dobacivali radnicima kako da grade auto put? Ili su imali letjelice sa kojih su laserskom preciznošću markirali pravac na koji će doći bijeli kamen?

Karipsko more je zapljuskivalo lučke gradove Maja: Tulum, Chetumal, Xelha, Xcaret, El Rev, centre na otocima Cozumel i Isla Mujeres…

Tulum je najveći od gradova Maja podignutih na moru. Nalazi se na južnom kraju modernog auto puta Cancun-Tulum (129 km) i meksičkog turističkog raja. Kameni stup sa uklesanim datumom od 564. godine svrstava i ovaj Grad u klasični period Maja. U kasnijoj fazi je podignut zid s pet vratiju po kome je ovaj grad i dobio ime (“tulum” – zid). Najveća građevina je u obliku tvrđave (“El Castillo”) i sadržava figure i maske božanstava koji simboliziraju planetu Veneru i zalazak Sunca.



El Castillo, Tulum, Quintana Roo, Meksiko



Ovaj grad je bio naseljen i nakon odlaska Maja u desetom stoljeću. Indijancima je ovo bio centar od XIV do XVI stoljeća. Grad je još uvijek bio aktivan kada je stigla prva španjolska ekspedicija 1518. na čelu sa Juan Diaz de Grijalva-om. Tristopedeset godina kasnije (1871.) Tulum je bio utočište “kraljici Tulum-a” Maris Uricab koja je predvodila kult “Križ koji govori”.

Otočić Isla Mujeres je krajnja sjevernoistočna točka Meksika. Literatura upozorava da su one posvećene boginji Maja Ixcel, supruzi Kreatora Itzamna-e. Ona je, prema legendi, boginja mora, Mjeseca, rođenja, medicine, tkanja… “Gospođa duga”, zvali su je.



Zidine Ixchel, Isla Mujeres, Quintana Roo, Meksiko

<< Arhiva >>