Arhiva biljaka
kućne biljke

aglaonema
africka ljubica
amarilis
asparagus
aspidistra
azaleja
begonija cvatuća
begonija rex
benjamin
bozicni kaktus
bozicna zvijezda
brsljan
ciklama
cinerarija senecio
ciperus
difenbahija
dracena
ehmeja
fikus
gardenija
gloksinija
guzmanija
hibiskus
hoja
kalanhoa
kamenika
klivija
klorofit
kopriva
kristov trn
kroton
kućna sreća
medinila
monstera
nolina
paprat
papucica
pileja
scindapsus
singonij
sobna palma
sobni puzavac
solanum
spatifil
šeflera
tustika


biljke za balkon, vrt, kamenjar...

ageratum
alisum
amarilis
bakopa
begonija cvatuća
bergenija
bugenvilija
celozija
cinerarija maritima
cinija
dalija
digitalis
dragoljub
đurđica
erika
floks
frezija
fuksija
gazanija
gladiola
gospodinova kruna
hibiskus
hortenzija
iberis
jaglac
jastučac
kadifica
kalanhoa
kana
karanfil
kopriva
krizantema
krunica
kukurijek
lijepa kata
lisnati kaktus
lobelija
ljiljan
macuhica
narcis
neven
oleander
pasiflora
pelargonija
petunija
plumbago
potočnica
presličica
prkos
ranunkul
rododendron
rožac
rudbekija
salvija
slamnati cvijet
srdašce
srebrenka
streptokarpus
suncokret
šafran
tratincica
tulipan
ukrasna paprika
ukrasni luk
uresnica
verbena
vinka
vodenika
vučjak
zijevalica
zumbul

vodene biljke

lopoč







© cvjetak 2005.-2008.

Cvjetak mali

27.02.2006., ponedjeljak

Tustika, krasula (lat. Crassula)

U ovaj rod sukulenata koji potječi iz Južne Afrike spada nekoliko različitih biljaka koje sve imaju debele mesnate listove, no neke rastu poput stabalca, neke su puzavice, a svima je zajedničko da su otporne i dugotrajne ako se ne pretjera sa zalijevanjem.
Pogoduje im svijetlo mjesto, jer ako nema dovoljno svijetla listovi će biti blijedi, a biljka će se izdužiti. No nemojte dozvoliti da je prži sunce preko stakla. Ako je biljka od proljeća do kasne jeseni vani sunce joj neće škoditi, a možete je i ukopati u zemlju zajedno s loncem. Na jesen kad počnu hladne noći ispod 10 stupnjeva potrebno ju je unjeti u kuću no ne odgovara joj prezimljavanje u jako grijanom prostoru jer tada ne mogu ostvariti pravo doba mirovanja, a često dolazi do ušljivosti i opadanja listova.
Tokom doba rasta umjereno je zalijevajte, a zimi veoma malo tek svakih desetak dana.
Lako se zakorijenjuju vršnim ili lisnim reznicama u proljeće. Preporučljivo je mjesto gdje ste odrezali reznicu ostaviti nekoliko sati da se osuši, a zatim je utaknite u zemlju.
Presađujte ih svake druge godine, a lonci ne moraju biti duboki glavno da je drenaža dobra kako se ne bi zadržavao višak vode.

- 23:50 - Komentari (6) - Isprintaj - #

26.02.2006., nedjelja

Koleus, ukrasna kopriva (Coleus)

kopriva ukrasna To je lisnata biljka koju nejčešće uzgajamo kao jednogodišnju. Nježno lišće joj je šareno u kombinacijama različitih boja crveno, bakreno, zeleno prošarano žutim, narančasto...
Možemo je držati u kući, a dolaskom toplih dana krajem proljeća slobodno je držite vani posađenu u loncima, sandučićima ili pak na vrtnoj gredici.
Mjesto na kojem će rasti treba biti svijetlo, jer će inače šareno lišće izgubiti boju i postati izbjedljelo i ružno, no trebalo bi je zaštititi od jakog podnevnog sunca.
Traži vlažnu zemlju i veoma brzo raste tako da će je po ljeti za vrijeme jakih vrućina trebati svakodnevno zalijevati. Na proljeće i jesen dovoljno je otprilike svaki treći dan. Uvijek nastojte da je zemlja vlažna, ali nikada ne ostavljajte vodu stalno u podlošku nego kad biljku zalijete nakon petnaestak minuta izlijte višak vode.
Potrebno ju je u doba rasta prihraniti svaka dva tjedna gnojivom za lisnato bilje.
Cvjetove koji se pojavljuju na vrhu izdanka potrebno je otkinuti kako bi se biljka dalje nastavila razvijati i širiti.
Lako se zakorjenjuje vršnim reznicama koje jednostavno zabodete u kompost ili stavite u vodu da pusti korijenčiće i tada presadite.
Ne odgovaraju joj niske temperature pa ako je želite pokušati održati na životu do slijedećeg proljeća, unesite je na jesen u kuću, podrežite, stavite na svjetlo mjesto i jako pazite na zalijevanje, jer ako je prevlažna biljka će propasti. Najbolje da probate kompost prstima pa kad osjetite da više nije vlažan zalijte.

- 08:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #

25.02.2006., subota

Papučica (lat. Calceolaria)

Potječe iz brdskih predjela južnoameričkih Anda. Nekad davno bila je jako popularna biljka koja se obavezno sadila u vrtovima, na gredicama no uzgojem raznih hibrida sada se najčešće sadi u cvjetne lonce ili sandučiće. To je jednogodišnja biljka, visoka oko 30 centimetara s veoma zanimljivim cvjetovima koji nalikuju malim tobolcima, a mogu biti jednobojni ili točkasti. Cvate tokom ožujka i travnja. Više joj pogoduje uzgoj vani nego u kući jer voli niske temperature oko (10-12 stupnjeva) tako da u kući gdje je toplo veoma brzo propadne. Potrebno joj je dosta vlage, nemojte dozvoliti da se zemlja potpuno posuši jer listovi će omlohaviti, a kasnije požutjeti. Možete je svaka dva tjedna prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice. Stavite je na svijetlo mjesto po mogućnosti bez direktnog sunca, znači na sjevernu stranu i uživajte u veselim cvjetovima ove proljetnice.

- 06:38 - Komentari (2) - Isprintaj - #

24.02.2006., petak

Gloksinija (lat. Sinningia)

To je biljka koja raste iz gomolja i po zimi sasvim miruje. Ima nazubljene baršunaste listove, cvjetove nalik na zvona koji rastu na zasebnim stapkama, a mogu biti u raznim tonovima crvene ili plave boje.
Sada, u veljači pravo je doba ako imate gomolj da ga posadite u dobro humusno tlo. Držite umjereno vlažno, na toplom mjestu (18-20 stupnjeva Celzijevh) a kad krenu izboji obavezno neka bude i na svjetlom, ali bez direktnog sunca. Kad potjera listove preporuča se da joj nađete mjesto bez propuha i direktnog podnevnog sunca s kojeg je nećete micati dok ne prođe doba cvatnje.
Zalijevajte u podložak otprilike svaka 3-4 dana po mogučnosti mlakom vodom i prihranite svaka dva tjedna vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za cvatuće biljke. Voli vlažnost pa možete lonac staviti u veću ukrasnu vazu, a međuprosto popunit tresetom ili pjeskom ili pak staviti kamenčiće u podložak. Možete prskati lišće, ali ne cvjetove jer će dobiti mrlje.
Kad ocvate postepno smanjite zalijevanje, a kad lišće počne venuti potpuno prestanite zalijevati, otklonite lišće i spremite lonac s gomoljem na suho mjesto. Gomolj mora mirovati barem osam tjedana kako bi ponovo potjerao slijedećeg proljeća. Gomolje prije ponovne sadnje očistite od stare zemlje i viška korijenja. Nemojte gomolje saditi više od 3 sezone, jer se jako iscrpe i ne daju lijepe biljke.

- 00:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.02.2006., četvrtak

Cinerarija (lat. Senecio cruentis)

U nekim krajevima zovu je kostriš ili pepeljuga, a to je jednogodišnja nježna biljka koja cvjeta krajem zime ili početkom proljeća, a dolazi s Kanarskih otoka. Ima meke zelene, nazubljene, srcolike listove. Iz sredine izranjaju cvjetne glavice čije latice mogu biti u raznim bojama od bijele, ružičaste, narančaste, svih tonova crvene pa preko plave sve do ljubičaste. Mnoge su i lagano nijansirane, a prema središtu cvijeta pretapaju se u bijelo. Cijela biljka je zavisno od varijeteta visoka od 30 do 60 centimetara.
Morate je držati na hladnom mjestu s dosta svijetla, ali ne na direktnom suncu tako da joj najbolje odgovara sjeverna ili istočna strana. Biljku treba održavati stalno vlažnom, jer ako joj se potpuno isuši korjenova bala znatno joj skraćujete vrijeme cvatnje. To ne znači da biljka treba plivati u vodi pa stoga poslije zalijevanja nakon dvadesetak minuta odlijte višak vode koji biljka nije popila. Možete je svaka dva tjedna prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice.
Nažalost cinerariju ne možete potaknuti da vam procvjeta i slijedećeg proljeće pa ju je najbolje nakon cvatnje baciti.

- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.02.2006., utorak

Jaglac (lat. Primula)

To je veoma velik rod biljaka koje cvatu u rano proljeće, a neke od njih možete držati u kući, neke na vrtnoj gredici ili pak u loncu na balkonu. Imaju zeleno naborano lišće koje je gusto skupljeno, a iz sredine izrastaju cvjetne stapke s jednim zasebnim cvijetom ili cvjetne glavice s mnogo sitnih cvjetova što ovisi o vrsti. Najčešće nalazimo Primulu vulgaris koja je križanac običnog jaglaca, a kojeg možete nabaviti u svim mogućim bojama. Može se kupiti u vrtnim centrima, na tržnicama, a cijene mu nisu visoke. Birajte biljke koje imaju zdravo zeleno lišće bez smeđih mrlja i koji imaju mnogo cvjetnih pupova. Ako ga držite unutra ne smije biti u jako toploj prostoriji (ako je u jako grijanom prostoru kratko će cvasti i jednostavno uvenuti), potrebno mu je svijetlo mjesto i dosta vlage, obavezno otkidajte ocvale cvjetove zajedno sa stapkom kako bi mu produžili cvatnju. No dolaskom toplijih dana prestaje cvasti, jer to je proljetnica, Kad ocvate posadite ga u vrt kako bi vas obradovao i slijedeće proljeće. Ako ga držite u loncu na balkonu neka ne bude na direktnom podnevnom suncu, dajte mu dosta vlage i prihranite tekućim gnojivom za cvjetnice svaka 2 tjedna. U loncu teško da će prezimiti i dočekati slijedeće proljeće no u vrtu obavezno prezimi, pogotovo ako ga prije dolaska hladnoće malo prekrijete suhim lišćem ili sitnim grančicama.

- 15:28 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.02.2006., petak

Maćuhica (lat. Viola)

maćuhica Biljka maćuhica visoka je 15-20 centimetara. Cvijet podsjeća na lice, postoje kultivari u raznim kombinacijama boja, a mogu biti i jednobojne. Sade se na gredice u vrtu, u lonce i sandučiće na prozore i balkone i to u rano proljeće, a cvatu negdje do lipnja. Sadite ih na razmak od 20-25 centimetara na sunčanom ili polusjenovitom mjestu. Ako je u potpunoj sjeni neće cvasti, a sama biljka biti će izdužena. Umjereno ih zalijevajte otprilike svaka 2-3 dana ako je sušno razdoblje. Obavezno uklanjajte uvenule cvjetove kako bi potaknuli daljnju cvatnju.
Postoji i tzv. mini maćuhica koja se obično sadi u kamenjar. Malenog je rasta, samo 7-10 centimetara, a cvjetići mali tek nešto veći od njezine srodnice ljubičice.
Maćuhice možete sijati iz sjemena što je dugotrajniji proces ili kuptiti već gotove male sadnice u kontejnerima koje posadite ne željeno mjesto u odgovarajućem razmaku.

- 19:06 - Komentari (1) - Isprintaj - #

15.02.2006., srijeda

Amarilis (Hippeastrum)

U nekim krajevima ovu lukovičastu biljku zovu još i prugasti sunovrat te zvanika, pripada porodici sunovrata, srodnik je i maloj visibabi, potječe iz tropskog područja Amerike.
Iz lukovice izrasta snažna šupljikava sabljika na kojoj su zvonasti cvjetovi koji mogu biti bijeli, narančasti, u raznim nijansama crvene boje i prošarani. Nakon stapke javljaju se dugi sabljasti listovi. Ponekad se najprije pojavi par listova pa tek onda stapka, ali nije ni važno tko je prvi, glavno da procvjeta.
Dok raste treba je držati na svijetlom i toplom mjestu, voli vlagu pa zalijevajte svakih 2-3 dana, no najbolje da popitate zemlju pa ako je potrebno zalijete. Također u doba rasta prihranite je svakih 14 dana. Kad cvijet uvene odrežite ga i pomalo smanjite zalijevanje, a listove ostavite do jeseni, jer preko njih će skupiti hranu za slijedeće proljeće. Kad listovi potpuno uvenu prestanite zalijevati i držite lukovicu suhom kroz desetak tjedana. Nakon tog počnite zalijevati kako bi probudili lukovicu i potaknuli je na cvatnju. U toplijim krajevima tj. priobalju sasvim slobodno možete je držati vani, zasađenu u loncima samo držite se toga da je zimi ne zalijevate kako u slučaju iznenadne niske temperature lukovica ne bi smrznula. Ako je držite u kući tokom zime tj. u doba mirovanja lukovica bi trebala biti u hladnoj ne gijanoj prostoriji i neka ostane u zemlji jer ne voli uznemiravanje. Presadite je svake druge ili treće godine u veći lonac.ć
Zadnjih godina u prodaji ima rezanih cvjetova amarilisa koji su zaista lijepi. Ako se odlučite za kupnju rezanog cvijeta prije stavljanja u vodu obavezno stapku odrežite ravno oštrim nožem, a kasnije vodu morate mijenjati svakodnevno jer iz stabljike izlazi sluz.

- 19:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.02.2006., ponedjeljak

Rezano cvijeće

Sutra je Valentinovo. Dan kada osobama koje volimo želimo to pokazati i dokazati, a većina će to izraziti cvijećem. Navesti ću par sitnica koje mogu produžiti život i ljepotu rezanom cvijeću

* cvijeće uvijek stavite u čistu vazu
* cvjetne stapke ukoso odrežite oštrim nožem, nikako ih nemojte lomiti (osim kod krizantema)
* otklonite listove na dijelu stapke koji će biti uronjen u vodu
* većini cvijeća potebno je malo vode nemojte napuniti vazu vodom potpuno do vrha, jer cvijeće će brže gnjiliti
* cvijeće brže vene u blizini voća
* nemojte vazu s cvijećem staviti na propuh

Neki običavaju u vodu staviti malo šećera ili bakreni novčić pa čak i četvrtinu tablete andola, no bolje je kupiti hranivo za rezano cvijeće i u pravilnom omjeru pomješati ga s vodom. Ono će spriječiti razvijanje bakterija, a ujedno će hraniti cvijeće.
Ruže možete i osušiti pa će vas dugo vremena podsjećati na osobu koja vam ih je poklonla. Jednostavno nekoliko dana je držite u vazi, a potom je okrenite naopačke i negdje objesite. Ako je ruža stavljena na žicu ne trebate je okretati dok se suši.

Ovdje možete pronaći značenje nekih vrsta ruža...di

- 10:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

12.02.2006., nedjelja

Sobni puzavac (Tradescantia fluminensis)

Popularna povijuša koja je veoma lagana za uzgoj i jedna od rjetkih biljka koja neće zgnjiliti ako pretjerate s vodom. Iz dugačkih stabljika rastu ovalni listovi bez peteljke koji mogu biti sasvim zeleni ili prošarani žutim i srebrnim prugama. Naličje lista može biti u ružičastim i ljubičastim tonovima. Stavite biljku na svijetlo mjesto kako se ne bi jako izdužila i da joj listovi ne postanu blijedi. Ako se kod biljke koja ima šarene listove pojave potpuno zeleni listovi otklonite ih jer će inače cijela biljka pozelenjeti.
Tokom ljeta cvijeta bijelim cvjetićima.
Zalijevajte je tokom ljeta svakih 2-3 dana, a tokom zime jednom tjedno.
Možete je povremeno prskati po lišću.
Tokom proljeća i ljeta jednom mjesečno je prihranite vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo.
Kako biljka stari tako gubi na svojoj ljepoti jer gubi listove pri dnu stabiljke pa ju je najbolje svake dvije godine obnoviti. Veoma lako se zakorijenjuje vršnim reznicama. Uzmite reznice dugu desetak centimetara i stavite je u vodu ili direktno u zemlju kako bi pustila korijenčiće. Posadite po 4-5 biljka zajedno u lonac tako da dobijete lijepi gusti grm.
Sredinom proljeća slobodno je iznesite na otvoreno, a budući da se vema lako zakorjenjuje možete je svake godine ponovo saditi u žardinjere ili viseće košare i držati na sjenovitom; sjevernom ili istočnom prozoru, balkonu ili sl.

- 16:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.02.2006., petak

Guzmanija (lat.Guzmania minor)

Guzmanija je epifit što znači da raste na drugoj biljci, najčešće drvetu, a hrani se organskim otpadom koji se skuplja u duplji ili udubini drveta. Tako i kod kuće možete napraviti približno prirodno stanište na nekoj grani ili komadu drveta koji ima rupu. Uzmete komad drveta, obavezno s korom i ako nema prirodne rupe izdubite udubljenje gdje ćete smjestiti biljku. Umotajte korijen guzmanije u vlažne mahovinu, zavežite najlonskim koncem ili tankom žicom kako bi mogli što bolje ugurati u rupu (normalno dio mahovine će viriti iz rupe) čvrsto pritisnite i potom sve zajedno zavežite žicom. Granu ili drvo postavite tako da biljka raste uspravno i okrenuta prema svijetlu. Vlažite korjenovu balu svakih nekoliko dana i redovito prskajte. Normalno možete je držati u vazi koja ne mora biti prevelika, jer ima mali korijen.
Guzmanija ima zelene sabljaste listove koji se blago povijaju i tako čine rozetu iz čije sredina izlaze brakteje koje mogu biti crvene, narančaste ili žute. Cvjetići su sitni i traju samo jedan dan.
Treba je staviti na svijetlo mjesto, zalijevati tokom ljeta 2-3 puta tjedno, a zimi jednom tjedno (u prostoriji s centralnim grijanjem nešto češće) i svakako u sredini biljke neka bude oko 3 cm vode koju promjenite svaka 3 tjedna. Ljeti, a i zimi ako je u prostoriji gdje je suhi zrak prskajte svakodnevno.
Ne treba ih prihranjivati, cvatu samo jednom tokom svog života i tada pored matične biljke potjeraju mladice. Njih je potrebno odvojiti kad biljka počne propadati. Potrebno ja da one stvore svoje korijenčiće, jer inače se neće primiti. Posebno ih posadite da dobijete novu biljku koja će kroz dvije godine ponovo stvoriti cvjetni klas.

- 22:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #

09.02.2006., četvrtak

Singonij, afrički kozlac (lat.Syngonium vellozianum)

To je biljka penjačica koja veoma brzo raste i svakako joj u lonac umetnite štap obložen mahovinom oko kojeg ćete je učvrsti i tako joj pomoći da se penje. Ne preporuča se stavljati je u viseće košare jer joj je stabljika dosta krhka i lomljiva.
Stavite je na svijetlo mjesto bez direktnog sunca i pazite da nije na propuhu.
Zalijevajte je ljeti 2-3 puta tjedno, a zimi smanjite na jednom tjedno.
Tokom proljeća i ljeta jednom na mjesec u vodu za zalijevanje dodajte tekuće gnojivo za lisnate biljke.
Budući da brzo raste morati ćete je presađivati svake godine ili je odmah posadite u veliki lonac i svako proljeće mjenjajte površinski sloj zemlje kako bi singonij dobio hranu.
Razmnožava se u proljeće pomoću vršnih reznica, dugačkih bar petnaest centimetara i s dva para listova. Jednostavno ih zabodite u zemlju i veoma brzo će se zakorijeniti i potjerari nove listiće.

- 21:46 - Komentari (2) - Isprintaj - #

08.02.2006., srijeda

Pileja (lat.Pilea cadierii)


To su malene biljke koje narastu do tridesetak centimetara u visinu. Zeleni listovi su između lisnih žila prošarani srebrnim mrljama. Nije teška za uzgoj, ali nakon dvije godine postaje nekako izmučena pa se ne preporuča držati dulje od dvije godine. Lako se razmnoži i zakorijeni reznicama vršnih izboja pa je sami možete obnoviti. Da bi imala lijep grmolik izgled jednom mjesečno u proljeće i ljeto pincirajte rastuće vrhove, a ako je imate duže od godine u rano proljeće podrežite je na visinu od petnaestak centimetara.
Potreban joj je svijetao položaj bez direktnog sunca. Ne bi nikako smjela biti na propuhu i u prostoriji gdje se koristi plin.
Voli vlažno tlo pa je tokom ljeta zalijevajte dva puta tjedno, a zimi smanjite na jednom tjedno.
Tokom doba intezivnog rasta, svaka dva tjedna prihranite je vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za lisnate biljke.
Nije potrebno presađivanje, jer ima mali i plitak korijen.

- 19:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

07.02.2006., utorak

Solanum, zimska trešnja (lat.Solanum capsicastrum)

solanum
Ova biljka uzgaja se zbog ukrasnih plodova (bobica) koji se javljaju početkom jeseni i promjene boju od zelene, žute, narančaste pa do jasno crvene.
Solanum možete držati vani u polusjeni, a s padom temperature unesite ga u kuću no ne u jako toplu prostoriju. Ako ga cijelo vrijeme držite u kući neka bude na svjetlom mjestu.
Tokom proljeća i ljeta traži puno vode pa ga zalijevajte svaki drugi dan, u kući nešto slabije, a tokom zime rjeđe tek jednom tjedno kako bi mu osigurali vrijeme mirovanja.
Prskajte ga često po lišću mlakom vodom, pogotovo u doba cvatnje jer ćete pospješiti razvoj plodova.
Tokom proljeća i ljeta dok biljka intezivno raste prihranite je tekućim gnojivom za cvjetnice.
Ako ga želite sačuvati za slijedeću godinu potrebno ga je na proljeće dobro obrezati, na polovinu rasta biljke. Stabljika će biti drvenasta i imati će puno manje cvjetova i plodova pa se savjetuje da se svake godine obnovi iz sjemena. U ožujku posadite crvene sjemenke, razbacajte ih po kompostu, pokrijte tankim slojem zemlje, zalijte pa pokrijte tamnom krpom ili folijom. Trebaju biti na tamnom dok ne proklijaju, a tada ih stavite na svijetlo mjesto. Temperatura ne bi smjela biti niža od 18 stupnjeva C. Kad biljčice imaju po nekoliko listova zasadite ih zasebno u vazu.
Da postignete grmolikost, potrebno je mladu biljku pincirati, a to znači prstima otkidati vrhove biljke.

- 21:14 - Komentari (5) - Isprintaj - #

06.02.2006., ponedjeljak

Aspidistra (lat.Aspidistra elatior)


Ova biljka s tamnozelanim listovima može podnjeti različitu nemarnost, trpi sjenu, dim, plin, neće vam zamjeriti ako je zaboravite zaliti...
Znači smjestite je na sjenovito mjesto bez izravnog sunca, jer ono će ostaviti žute mrlje na listovima.
Zalijevajte po ljeti otprilike svakih 4-5 dana, a zimi jednom tjedno. Najbolje da opipate zemlju i tek tada zalijete, uvijek između zalijevanja pustite da se zemlja prosuši.
Ne morate je prihranjivati, presadite je svake druge godine jer ima rizom koji raste sporo i nije mu potrebno puno zemlje. Čak bolje raste u manjoj vazi.
Razmnožava se u proljeće, dijeljenjem rizioma, svaki dio treba imati bar dva lista.
Očistite lišće samo vodom, nikako nemojte koristiti sredstva za veći sjaj lišća jer ćete je trajno oštetiti.
Aspidistru bez problema možete posaditu u vrtu ili na balkonu ako ste u priobalnom području gdje nisu jako niske zimske temperatute.

- 19:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.02.2006., petak

Ehmeja (lat. Aechmea fasciata)

ehmeja
Ehmeja je epifit. To znači da u prirodnom staništu raste na drugoj biljci, obično iz rupe na kori drveta. TO su lijepe biljke koje imaju tvrde sivozalene listove s isprekidanim bijelim prugama. Iz sredine rozete izviruje cvjetni klas s ružičastim braktejama koji traje oko 6 mjeseci, a na njemu se pojavljuju sitni plavi cvjetići koji brzo venu. Kada klas počne venuti slobodno ga odrežite. Ona cvijeta smo jednom tokom svog života, ali pored matične biljke izbijaju mladice koje nastavljaju njen život. Mlade biljke posadite zasebno u drugu vazu i njegujte kako bi potaknuli cvatnju. Biti će potrebno i više od godine kako bi procvjetala.
Stavite je na svijetlo mjesto, može podnjeti i sunce no ne jako podnevno.
Održavajte je vlažnom pogotovo u periodu prije cvatnje, povremeno prskajte listove. U sredini rozete neka uvijek bude malo vode (2-3 cm) i mjenjajte je svaka 3 tjedna.
Nije je potrebno prihnjaviti niti presađivati.
Nemojte misliti da ste nešto pogriješili u njezi ehmeje kad vam jednostavno odjednom požuti nakon cvatnje. Ona nažalost nakon cvatnje umire.

- 20:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.02.2006., četvrtak

Aglaonema (lat.Aglaonema trewbii)

aglaonema
Ima lijepe duguljaste, sabljaste tamnozelene listove koji su najčešće prošarani raznolikim srebrnim šarama i dugi 15-20 centimetara. To je jedina biljka sa šarenim listovima koja će uspijevati i u sjeni no može podnjeti i sunčevo svijetlo. Kod traženja prikladnog mjesta, morate računati da ne voli plinsku vatru i uljne dimove.
Voli vlagu tako da je po ljeti zalijevajte dva puta tjedno, zimi po prilici jednom tjedno i nemojte dopustiti da voda ostane u podlošku nego nakon petnaestak minuta odlijte višak.
U toku proljeća i ljeta prihranite je jednom mjesečno razrijeđenim tekućim gnojivom za lisnate biljke.
Razmnožava se odvajanjem mladih biljčica od matične biljke. Jednostavno početkom proljeća kada ćete biljku i presađivati izvadite biljku iz vaze i nježno, obavezno s dijelpm korijenja odvojite mladicu. Posadite je u drugu vazu pazeći da je zemlja rahla (jer aglaonema ne voli zbijenu zemlju) i uskoro će potjerati mlade listove.

- 19:09 - Komentari (4) - Isprintaj - #

01.02.2006., srijeda

Šeflera (lat.Schefflera)

seflera
To je biljka koja ima tamnozelene ili prošarane listove koji su razdijeljeni na 7-9 dijelova i nalaze se na dugim stapkama.
Varietet sa prošaranim listovima treba biti na svijetlo položaju, bez direktnog podnevnog sunca, dok će posve zelena uspijevati i u tamnijem dijelu no nešto sporije će rasti.
Potrebno im je dosta vlage pa se preporuča vazu staviti u još jednu veću i međuprostor ispuniti pjeskom ili tresetom kako bi se zadržala što veće vlažnost. Mogu se staviti i kamenčići u podložak. Ljeti je treba zalijevati 2-3 puta tjedno dok zimi otprilike svakih 5-6 dana.
Tokom proljeća i ljeta svaka 2 tjedna vodi za zalijevanje dodajte tekuće gnojivo za lisnate biljke.
Da bi dobila lijepi grmolik izgled potrebno ju je u rano proljeće podrezati kako bi potjerala što više sporednih izboja. Poželjno je staviti štap uz koji ćete je zavezati kako bi imala potporu i rasla uspravno, nročito ako joj svijetlo dolazi negdje sa strane jer sva će se poviti tražeći izvor svijetlosti.
Razmnožava se pomoću reznica koje je potrebno držati u vodi da potjeraju korijenčiće i potom presaditi u zemlju.
Ne morate je često presađivati, dovoljno je svake druge godine, a ako je držite u velikoj vazi dovoljno je maknuti gornji sloj zemlje i dodati svježi.

- 19:02 - Komentari (4) - Isprintaj - #

< veljača, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28          

Srpanj 2008 (1)
Studeni 2007 (2)
Listopad 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Lipanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (3)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (1)
Prosinac 2006 (3)
Studeni 2006 (1)
Listopad 2006 (4)
Rujan 2006 (4)
Kolovoz 2006 (6)
Srpanj 2006 (11)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (7)
Travanj 2006 (14)
Ožujak 2006 (22)
Veljača 2006 (18)
Siječanj 2006 (19)
Prosinac 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

www.flickr.com
This is a Flickr badge showing public photos from cvjetak. Make your own badge here.
O cvijeću i ostalom ukrasnom bilju


molim Vas ako imate pitanje postavite ga ispod zadnjeg objavljenog posta

a on se nalazi ovdje "klik" :)



I am a
Sunflower


What Flower
Are You?




možda neki savjet pomogne ....
da vam cvijeće ne izgleda ovako....Image Hosted by ImageShack.us



OD 02.01.2006.

Free Site Counters


Image Hosted by ImageShack.us

nekoliko savjeta za tzv. sobne biljke

*nemojte pretjerati u zalijevanju, mnoge će biljke lakše podnjeti sušu nego preveliku količinu vode jer korijen počne gnjiliti
*15 minuta nakon zalijevanja odlijte višak vode iz podloška
*ne stavljajte ih na propuh
*izbjegavajte jako podnevno sunce koje prži kroz staklo
*kad prihranjujte pazite da ne prekoračite omjer koji je napisan u upotrebi jer od prevelike količine gnojiva biljka jednostavno "izgori"
*ako upotrebljavate insekticide rukujte s njima krajnje oprezno

savjeti o Mjesečevom kalendaru

CURRENT MOON
moon phases



neki znaju, a neki ne...

*mladi Mjesec - mlađak - crni krug
*prva četvrt - srp na desnoj strani
*pun Mjesec - uštap - bijeli krug
*zadnja četvrt - srp na lijevoj strani


*najpovoljniji dani za sijanje su četvrti i peti dan prije uštapa
*presađivanje, obrezivanje, prorjeđivanje se radi kad Mjesec pada
*općenito sve što raste i razvija se treba raditi dok Mjesec raste, a ono što se mora zaustaviti radi se kad Mjesec pada

Svibanj 2008.

02.05. u 12:52 Mjesec u Ovnu
04.05. u 13:59 Mjesec u Biku
05.05. u 14:19 Mlađak
06.05. u 13:18 Mjesec u Blizancima
08.05. u 13:03 Mjesec u Raku
10.05. u 15:11 Mjesec u Lavu
12.05. u 05:48 Prva četvrt
12.05. u 20:49 Mjesec u Djevici
15.05. u 05:47 Mjesec u Vagi
17.05. u 17:00 Mjesec u Škorpiji
20.05. u 04:12 pun Mjesec/Uštap
20.05. u 05:20 Mjesec u Strijelcu
22.05. u 17:56 Mjesec u Jarcu
25.05. u 05:53 Mjesec u Vodenjaku
27.05. u 15:39 Mjesec u Ribi
28.05. u 04:58 zadnja četvrt
29.05. u 21:54 Mjesec u Ovnu

Lipanj 2008.

01.06. u 00:20 Mjesec u Biku
03.06. u 00:07 Mjesec u Blizancima
03.06. u 21:24 Mlađak
04.06. u 23:17 Mjesec u Raku
07.06. u 00:01 Mjesec u Lavu
09.06. u 04:02 Mjesec u Djevici
10.06. u 17:05 prva četvrt
11.06. u 11:56 Mjesec u Vagi
13.06. u 22:54 Mjesec u Škorpiji
16.06. u 11:21 Mjesec u Strijelcu
18.06. u 19:32 pun Mjesec/Uštap
18.06. u 23:53 Mjesec u Jarcu
21.06. u 11:35 Mjesec u Vodenjaku
23.06. u 21:33 Mjesec u Ribi
26.06. u 04:50 Mjesec u Ovnu
26.06. u 14:11 zadnja četvrt
28.06. u 08:51 Mjesec u Biku
30.06 u 10:04 Mjesec u Blizancima

Rijeka
The WeatherPixie