Radio101: Sanader ugovorio kupovinu krama-aviona u SAD Ocjena korisnika: / 0 Napisao Administrator 22.07.2005 Dok se ovih dana razvija teorija o suvišnosti i nesiplativosti ratnog nam zrakoplovstva, s druge strane bare sklapaju se novi ugovori na tom planu. Hrvatska je vlada obe$ala SAD-u da $e do 2010. godine kupiti 15 starih aviona F-16, koje $emo platiti 70 milijuna dolara, piše Jutarnji list. Cilj kupovine je postupna zamjena MIG-ova 21, koje posjeduje naše ratno zrakoplovstvo. Kako doznaje ovaj dnevnik, o kupovini eskadrile F-16 razgovaralo se za vrijeme posjeta premijera Sanadera SAD-u. Prema rije%ima Antona Tusa, šefa hrvatske misije pri NATO-u, Hrvatska bi kupovinom borbenih aviona ubrzala realizaciju Strateškog pregleda obrane i plana razvoja Oru·anih snaga, a ameri%ki borbeni avioni bili bi korišteni za nadziranje zra%nog prostora. Vrhovni zapovjednik oru·anih snaga predsjednik Stipe Mesi$ potvrdio je tu informaciju i istaknuo da je to ve$ stara pri%a, te da se još od završetka rata u Hrvatskoj razgovara o nabavci aviona F-16. S. Dalmacija: Politbiroi u (tr·i nom) gospodarstvu Ocjena korisnika: / 0 Napisao Administrator 22.07.2005 Neovisno o tomu koja je stranka ili koalicija bila na vlasti, sve dosadašnje vlade bratski slo·no su se dr·ale jedne konstante u svome djelovanju — potpuno naopake gledano iz optike suvremenih kapitalisti%kih dr·ava, ali i potpuno prirodne u politi%kom i mentalnom sklopu bivših socijalisti%kih dr·ava: kao vrag od tamjana bje·ale su od poslova i zadataka koji su im trebali biti osnovni posao, a otimale se za upravlja%ke poslove u sferama gdje je njihova dirigentska uloga bila nepo·eljna i štetna. To osobito vrijedi za gospodarstvo, gdje su pri%injene štete i te kako opipljive, a njihove posljedice dalekose·ne.. Saznaj vi e ... S.Dalmacija: Umirovljenici - Prevareni smo! Ocjena korisnika: / 0 Napisao Administrator 22.07.2005 Eini se da je jedan od na%ina da umirovljenici ostvare svoja prava jedino prosvjed, jer o%ito je kako je politi%ko organiziranje postalo besmisleno nakon ovako odraene uloge njihovih predstavnika. "Mi smo ovce i zato $emo uvik loše pro$!" - zaklju%io je Ante Perkov, još jedan od ogor%enih umirovljenika. Grad ima svoje probleme, pa tko $e još i na umirovljenike misliti? Te su misli odavale lica okupljenih na splitskoj Rivi, koji svoje debate odr·avaju na klupicama u hladu palmi nakon što su ih vlasnici kafi$a potjerali sa štekata jer im kvare imid·... Zadnje a·uriranje ( 22.07.2005 ) Saznaj vi e ... HINA: Istraga protiv Ea%i$a, Feren%aka... Ocjena korisnika: / 0 Napisao Administrator 18.07.2005 Za studente- po%etnike na kriminalistici dosta je do$i do Markova trga i u središtu su svakog iole va·nijeg kriminala u zemlji, odnosno odluka da se ne procesuira kriminal. Valjda istrage ne$e stati samo na gorenavedenim imenima, ve$ $e se krenuti i od neustavnih zakona, radnji još od 90-e godine.... Zadnje a·uriranje ( 18.07.2005 ) Saznaj vi e ... V. List: Vlada planira dokraj%iti Hrvatsku! Ocjena korisnika: / 0 Napisao Administrator 18.07.2005 Baš kad sam postigao preliminarni dogovor s jedni od najkorektnijih i najspimati%nijih gradona%lenika u našoj Domovini oko suradnje s otvaranjem i etabliranjem tr·išta kapitala za poduzetnike, Vlada me je još jednom dotukla svojom beš%asnom radnjom oko predaje Hrvatske i hrvata u ruke tudjinaca. Ve$ mi je zlo od ukupne koli%ine mediokriteta medju stanovnicima Zagreba i Splita koji su neinformirani, neobrazovani i nepotpuni u bilko kojoj pozitivnoj sposobnosti, ali zato - ZNAJU SVE!!!! ALI BAŠ SVE!!! I ne prepoznaju ništa.... Zadnje a·uriranje ( 18.07.2005 ) Hina: Vlada progurala rebalans prora%una Index: EU odbila amaterski plan strategije razvoja RH Vjesnik: Krive dotrajale politi%ke i upravlja%ke strukture V. list: Kamatari vladaju Hrvatskom ------------------------------------------------------------------------------------------------------ . Dalmacija: Politbiroi u (tr·i nom) gospodarstvu Ocjena korisnika: / 0 Lo eOdli%no Napisao Administrator 22.07.2005 Neovisno o tomu koja je stranka ili koalicija bila na vlasti, sve dosadašnje vlade bratski slo·no su se dr·ale jedne konstante u svome djelovanju — potpuno naopake gledano iz optike suvremenih kapitalisti%kih dr·ava, ali i potpuno prirodne u politi%kom i mentalnom sklopu bivših socijalisti%kih dr·ava: kao vrag od tamjana bje·ale su od poslova i zadataka koji su im trebali biti osnovni posao, a otimale se za upravlja%ke poslove u sferama gdje je njihova dirigentska uloga bila nepo·eljna i štetna. To osobito vrijedi za gospodarstvo, gdje su pri%injene štete i te kako opipljive, a njihove posljedice dalekose·ne.. Neovisno o tomu koja je stranka ili koalicija bila na vlasti, sve dosadašnje vlade bratski slo·no su se dr·ale jedne konstante u svome djelovanju — potpuno naopake gledano iz optike suvremenih kapitalisti%kih dr·ava, ali i potpuno prirodne u politi%kom i mentalnom sklopu bivših socijalisti%kih dr·ava: kao vrag od tamjana bje·ale su od poslova i zadataka koji su im trebali biti osnovni posao, a otimale se za upravlja%ke poslove u sferama gdje je njihova dirigentska uloga bila nepo·eljna i štetna. To osobito vrijedi za gospodarstvo, gdje su pri%injene štete i te kako opipljive, a njihove posljedice dalekose·ne. Primjera je napretek, a svi oni bjelodano pokazuju da je proglašenje demokratske graanske dr·ave uglavnom ostalo na razini deklaracije. U stvarnosti je politi%ko-komandni i partijsko-kontrolni sustav upravljanja dr·avom i društvom u razdoblju socijalizma ostao ne samo duboko usaen u svijest graana i politi%kih elita ve$ je nastavio funkcionirati kao dominiraju$i model ponašanja u politi%koj praksi. Tako su se, umjesto izgradnje efikasne pravne dr·ave utemeljene na poštovanju zakona, neovisnog i profesionalnog pravosua, u%inkovite dr·avne uprave, profesionalne policije, te jasnih i %vrsto šti$enih pravila tr·išne utakmice u gospodarskoj sferi, naše vlade redom vrijedno bavile posve suprotnim zada$ama, grozni%avo nastoje$i odr·ati na ·ivotu politbirovski direktivni model politi%kog ·ivota. Formalno rezolutno odba%en i prezren, a stvarno tako drag i mio svim politi%kim elitama. Dosadašnji skor je debelo negativan, kako u vrlo lošem politi%kom i mentalnom stanju nacije, ponajprije zbog iznevjerenih nada i o%ekivanja od uspostave demokracije, što se u praksi pretvorilo u primitivnu partitokraciju, tako i po poraznim gospodarskim posljedicama. Posve logi%nim s obzirom da je politi%ko upravljanje privredom bilo glavni razlog potkopavanja ekonomske odr·ivosti prakti%ki svih socijalisti%kih sustava. Uglavnom, trude$i se svim silama raditi upravo ono što nikako ne bi smjele, a nipošto ono što bi obvezno morale, naše su vlade uspjele podbaciti cijelu pregršt klipova pod kota% bolje budu$nosti Hrvatske i njezinih graana. Umjesto izgradnje i u%vrš$ivanja pravne dr·ave, ve$ dugi niz godina svjedo%imo jedino u%vrš$ivanju dr·ave pod%injene politi%koj volji trenuta%ne vlasti. Umjesto vladavine zakona koji jednako vrijede za sve, imamo vladavinu politi%ke podobnosti, koja danas jedne, a sutra druge izuzima od dosega zakona. Umjesto neovisnog i efikasnog pravosua, imamo tromi pravosudni sustav umoran od politi%kih upletanja. Umjesto profesionalne policije, uporno se reproducira model postavljanja politi%ki podobnih rukovodnih vertikala. Umjesto u%inkovite dr·avne uprave, imamo naju%inkovitiji mehanizam za proizvodnju novih kancelarijskih stolova i radno zbrinjavanje zaslu·nih strana%kih kadrova. Na koncu, umjesto uspostave jasnih pravila slobodne tr·išne utakmice, u praksi je stvoren mutni paralelni sustav za namještanje poslova "svojim" ljudima i poduze$ima. Sve u svemu, dosadašnje vlade ne samo da nisu odradile svoje glavne zada$e na izgradnji politi%ke i dr·avne infrastrukture demokratske dr·ave slobodnoga tr·išta ve$ su u%inile sve da se taj projekt opstruira u korist o%uvanja politi%ko-komandnog sustava vladanja. Pritom je jedina "demokratska" razlika u tomu što umjesto jednog partijskog politbiroa, danas imamo njih nekoliko. No, posve je sigurno da nemamo ni trunke volje u njihovim vrhuškama da se partijsko-komandni na%in voenja dr·ave kona%no dokine i zamijeni izgradnjom %vrstih i stabilnih demokratskih institucija, uspostavom vladavine zakona i profesionalnih standarda u obavljanju svih dr·avnih poslova, izuzev na najvišoj rukovodnoj razini koja pripada politici. Kakve veze sve re%eno ima s aktualnim neveselim gospodarskim stanjem? Goleme! Izbjegavaju$i raditi poslove koje dr·ava u suvremenim kapitalisti%kim zemljama radi, naše su vlade svojski radile ono %ime su dr·avne vrhuške ekonomski pokopale socijalizam kao odr·iv sustav: gr%evito su nastojale zadr·ati u rukama kontrolu nad poduze$ima, pravo da im postavljaju podobne direktore, politi%ki odreuju "najbolje" pravce razvoja, biraju "najbolje" partnere za privatizaciju, strana%ki procjenjuju kad neka tvrtka treba i$i u ste%aj, a kad u sanaciju... Pravo da voluntaristi%ki bucaju i ignoriraju ekonomske zakone u korist "politi%kih procjena", dok se vr% ne razbije i ceh stigne na naplatu. Radnicima, ne njima! Prekju%er u Obrovcu, ju%er u Koteksu, Dalmi, Diokomu, Viktoru Lencu, danas u Sljemenu, Śeljezari Sisak, sutra u škverovima... Izvor: Slobodna Dalmacija S.Dalmacija: Umirovljenici - Prevareni smo! Ocjena korisnika: / 0 Lo eOdli%no Napisao Administrator 22.07.2005 Eini se da je jedan od na%ina da umirovljenici ostvare svoja prava jedino prosvjed, jer o%ito je kako je politi%ko organiziranje postalo besmisleno nakon ovako odraene uloge njihovih predstavnika. "Mi smo ovce i zato $emo uvik loše pro$!" - zaklju%io je Ante Perkov, još jedan od ogor%enih umirovljenika. Grad ima svoje probleme, pa tko $e još i na umirovljenike misliti? Te su misli odavale lica okupljenih na splitskoj Rivi, koji svoje debate odr·avaju na klupicama u hladu palmi nakon što su ih vlasnici kafi$a potjerali sa štekata jer im kvare imid·... PRVOG dana nakon formiranja gradske vlasti u Splitu koju, uz HDZ, Listu Velog Mista i HSP, %ine i %lanovi Hrvatske stranke umirovljenika, splitski umirovljenici ostali su zate%eni, ljutiti i nadasve razo%arani onim što se dogodilo na konstituiraju$oj sjednici Gradske skupštine. Naime, postavlja se pitanje zbog %ega je njihov HSU, za koji je glasala ve$ina splitskih umirovljenika, umjesto lijeve, SDP-ove opcije, podr·ao HDZ-ovu koaliciju. Pod palmama na splitskoj Rivi, skupina umirovljenika po·alila se lutaju$em reporteru Slobodne Dalmacije uz rije%i: "Lagali su nas ka momak curu dok ne dobije šta je tija! Lagali su ka i svaka vlast šta la·e!". Einjenica je da je HSU uistinu obe$ao vjernost jednoj stranci s kojom su bili u koaliciji, SDP-u, a obe$anja se nisu dr·ali. Einjenica je i kako izborni sustav ne valja i kako ga treba mijenjati. Najviše od svega, umirovljenici ipak ·ale što su njihovi glasovi otišli u HDZ-ovu smo%nicu. Skandalozno za njih je kako je HDZ prvi put od uspostave demokracije u Hrvatskoj osvojio vlast u Splitu. Umirovljenicima koji sjede u gradskoj upravi zamjeraju angan·man u lokalnoj politici. "Penzionerske probleme treba rješavati na nacionalnoj razini, jer su fondovi nacionalni. Što nama grad mo·e dati? Sitnice, ali ne i riješenje. Ljudi koji sjede u poglavarstvu uzimaju kruh drugima." - rekli su splitski penzioneri te dodali: "Dica su im bez posla, a oni se guraju u vlast!". "Na nacionalnoj razini HDZ je partner HSU-a. Zašto se onda %udimo ovakvoj situaciji? Mogli su nam odmah re$i da glasamo za HDZ i ne bi se sada osje$ali ovako razo%areno i prevareno." - rekao je jedan od umirovljenika, Zvonimir Juki$. Eini se da je jedan od na%ina da umirovljenici ostvare svoja prava jedino prosvjed, jer o%ito je kako je politi%ko organiziranje postalo besmisleno nakon ovako odraene uloge njihovih predstavnika. "Mi smo ovce i zato $emo uvik loše pro$!" - zaklju%io je Ante Perkov, još jedan od ogor%enih umirovljenika. Grad ima svoje probleme, pa tko $e još i na umirovljenike misliti? Te su misli odavale lica okupljenih na splitskoj Rivi, koji svoje debate odr·avaju na klupicama u hladu palmi nakon što su ih vlasnici kafi$a potjerali sa štekata jer im kvare imid·. Eini se kako je jedino što bi moglo pomo$i umirovljenicima organiziranje u udruge ili pokrete koji bi se bez politikantskih igrica %asno borili za one koji su odradili svoje i danas ·ele u·ivati u mirovini, piše Slobodna Dalmacija. "Śena i ja ·ivimo od moje penzije od tisu$u i pol kuna. Ho$e li nam biti bolje kad su umirovljenici ušli u poglavarstvo. Ne$e. A što onda rade tamo?" - razo%arano je zaklju%io umirovljenik Ante Borovina. Izvor: Slobodna Dalmacija ------------------------------------------------------------------------------------------------------ HINA: Istraga protiv Ea%i$a, Feren%aka... Ocjena korisnika: / 0 Lo eOdli%no Napisao Administrator 18.07.2005 Za studente- po%etnike na kriminalistici dosta je do$i do Markova trga i u središtu su svakog iole va·nijeg kriminala u zemlji, odnosno odluka da se ne procesuira kriminal. Valjda istrage ne$e stati samo na gorenavedenim imenima, ve$ $e se krenuti i od neustavnih zakona, radnji još od 90-e godine.... Povjerenstvo za spre%avanje sukoba interesa odlu%ilo je pokrenuti postupke protiv Radimira Ea%i$a, Sre$ka Feren%aka, Ivana Eehoka i Ivana Bagari$a. Ea%i$eve i Feren%akove tvrtke sudjelovale su u izgradnji stanova u okviru Programa POS u vrijeme dok su oni obnašali du·nosti ministra graditeljstva i %lana zagreba%kog Gradskog poglavarstva. "Dvojica HNS-ovaca sami su od Povjerenstva zatra·ili da utvrdi jesu li bili u sukobu interesa, ali samo za jedan slu%aj. Povjerenstvo je, meutim, istragu odlu%ilo proširiti na sve njihove poslove s dr·avom", izvijestio je predsjednik Povjerenstva Josip Leko. Kazao je i da je Povjerenstvo od vara·dinskog poglavarstva dobilo sve dokumente vezane uz okolnosti pod kojima je gradona%elnik Eehok na ra%un strane tvrtke putovao u Kanadu. "U slu%aju po·eško-slavonskog ·upana Ivana Bagari$a povjerenstvo $e ispitati posao vezan uz izgradnju i odr·avanje ·upanijskih cesta te pozajmljivanje novca", kazao je Leko. Daljnja pojašnjenja o pojedinim slu%ajevima Leko nije davao jer kako je rekao, ne smije komentirati postupak u tijeku. Leko je izvijestio i da je ve$ina dr·avnih du·nosnika Povjerenstvu dostavila nove imovinske kartice dopunjene izjavama o porijeklu imovine, a Povjerenstvu pristi·u i kartice lokalnih i ·upanijskih du·nosnika. S prijavom porijekla imovine kasne meutim rektori i prorektori, a novu je karticu Povjerenstvu dostavio jedino prorektor splitskog Sveu%lišta Śeljko Domazet. Leko je upozorio da, po izmijenjenom Zakonu o spre%avanju sukoba interesa za dostavu novih kartica du·nosnici imaju još svega nekoliko dana. Izvijestio je i da je povjerenstvo prošloga tjedna izmijenilo svoj Poslovnik te da $e ga uskoro i objaviti Izvor: HINA / Iskon Hina: Vlada progurala rebalans prora%una Ocjena korisnika: / 0 Lo eOdli%no Napisao Administrator 13.07.2005 Rebalans je potpuno dezinvesticijski. Što mislite koliko je vije$nijkka u Saboru uop$e razumjelo za što glasaju/glasuju? Tim više od 2/3 zastupnika Hrvatska nije domovina i suglasno ne zastupaju moralne i vrhunaravne interese op$eg boljitka hrvatskog naroda nego se gr%evitio trzaju za svoje povlaštene mirovine i druge privilegije koje o%ekuju za par godina 'vladanja' nad narodom.... Prora%unski prihodi smanjeni su za 786 milijuna kuna, pa sad iznose 85,5 milijarda. Rashodi su ostali tu negdje, oko 92 milijarde, s tim da je oko milijardu kuna preraspodijeljeno Sabor je prihvatio Vladin prijedlog rebalansa ovogodišnjeg prora%una, za koji je glasalo 80 zastupnika, a usprotivilo mu se njih 41. Rebalansom su planirani prora%unski prihodi smanjeni za 786 milijuna kuna, pa u kona%nici iznose 85,5 milijarda kuna. Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodjeljeno nešto više od milijardu kuna. Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima $e se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u kona%nici zna%i razliku od 15-ak milijuna kuna. Najviše prora%unskog novca u preraspodjeli $e oti$i na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i pla$e (346,4 milijuna kuna). Stambenu štednju dr·ava $e poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene pove$ane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna. Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomo$ za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada graanima (za 111 milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd. Prora%unski je deficit s planiranih 3,7 pove$an na 4,2 posto BDP-a. Ve$inom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju dr·avnog prora%una za 2005. Izvor: Hina/iskonnet |
< | srpanj, 2005 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv