Cerovac komentira

< svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

12.05.2008., ponedjeljak

Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945. XII.


Veliki broj ljudi dovodi u pitanje “operacijsku
efikasnost”, te mnoge “administrativne okolnosti”, a u brzojavu moli da Eisenhower
u svoje područje primi Nijemce i Kozake.54 Dva dana kasnije stigao je
odgovor koji se u “Cowgillovu izvještaju” ne uzima u obzir,55 a prema kojem se
navodi: “Kako bismo pomogli u svim mogućim operacijama snaga AFHQ-a u
Austriji protiv Jugoslavena, spremni smo prihvatiti gore navedene neprijateljske
vojnike u statusu ‘razoružanih neprijateljskih snaga’.”56
Istog dana Alexander je poslao i drugi brzojav, namijenjen Združenom generalštabu,
tražeći smjernice za “konačno razmještanje sljedećih triju klasa”.
U tekstu navodi da je riječ o “50.000 Kozaka, uključujući 11.000 žena, djece i
staraca; prema procjeni oko 35.000 četnika, od kojih je 11.000 već prebačeno
u Italiju, te 25.000 njemačkih i hrvatskih jedinica”. Za svaki navedeni slučaj bi
“povratak u domovinu bio fatalan za njihovo zdravlje”.57 Odbor Združenoga
generalštaba sastao se 18. svibnja da razmotri Alexanderove zahtjeve. U odgovoru
od 26. svibnja58 traži se da se Kozaci, prema jaltskom sporazumu, izruče
Sovjetima. U pogledu četnika slažu se da ih se tretira kao i one u Julijskoj krajini,
te da ih se ne izručuje u Jugoslaviju. OS NDH su u drukčijem položaju od
četničkih jedinica: “Oni su (…) oružane snage hrvatske marionetske države
koju su uspostavili Nijemci, i ‘iako mi nikada nismo priznali uspostavu hrvatske
države, hrvatske su snage ustvari regularne trupe kvislinške vlade koje djeluju
pod njemačkim vodstvom.’ (…) Zato bismo u ovom slučaju bili za predaju
Titu hrvatskih trupa u južnoj Austriji. Takav potez sigurno bi zadovoljio Tita
i pokazao mu da smo ga u nekim stvarima voljni tretirati kao pravog i odgovornog
saveznika.”59 U konačnici, ako se vladi SAD-a ne svidi ovakvo stajalište
koje, “kako to naglašava i maršal Alexander, može biti poguban za hrvatske
trupe”, složit će se da se Hrvati tretiraju kao i četnici.60 Amerikanci su prigovorili,
ističući činjenicu “da između američke i britanske vlade postoji dogovor
da antipartizanske jugoslavenske snage, osobito Hrvate, ustaše i slovenske
belogardejce valja razoružati i smjestiti u izbjegličke logore”.61
53 Prema dokumentu War Officea navodi se da je 15. svibnja u jugoistočnoj Austriji bilo oko
230.000 zarobljenika, od toga 99.000 Nijemaca, 72.000 “Rusa”, 24.000 Mađara i 36.000 “quisling
Yugoslavs”. Vidjeti: Katarina SPEHNJAK, “‘Ratni zločinci’ kao predmet spora britanske i jugoslavenske
vlade 1945. – 1948.”, Zbornik u čast Hrvoja Matkovića, Zagreb 2005., 311. (bilj. 30).
54 S. R. VLAHOVIĆ, Zborniku dokumenata iz britanske arhive. Anglo – Jugoslavenski odnosi
1941. - 1948., 352.-354.
55 D. BEKIĆ, “‘Slučaj Bleiburg’: nova istraživanja, nova iskušenja”, 212.
56 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 119.
57 Isto, 119.-120.
58 Prema “Cowgillovu izvještaju” odgovor je stigao 29. svibnja 1945.; Vidjeti: D. BEKIĆ, “‘Slučaj
Bleiburg’: nova istraživanja, nova iskušenja”, 211.
59 K. SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku 1945. – 1948., 66.; Vidjeti i: N. TOLSTOJ,
Ministar i pokolji, 119.-120.
60 K. SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku 1945. – 1948., 66.
61 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 121.




Prenosimo: Časopis za suvremenu povijest

Izvorni znanstveni članak. Autorica:
MARTINA GRAHEK RAVANČIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #