Cerovac komentira

< svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

09.05.2008., petak

Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945. IX.


Sukladno
tome, “treba poduzeti korake koji će osigurati da saveznički ratni zarobljenici
iz ruske zone zauzvrat budu istodobno prebačeni k nama”, te u konačnici “svo
ljudstvo utvrđena jugoslavenskog državljanstva koje se predalo a služilo je u
njemačkim snagama treba razoružati i predati jugoslavenskim snagama”.35 Zanimljivo
je kako se u ovoj formulaciji, pa iako i vrlo uopćeno, radila razlika
među pripadnicima jugoslavenskih zarobljenika. Ove naredbe, za koje, prema
Tolstoyu, Alexander nije znao sve do 21. svibnja, odnosile su se na izbjeglice
(Kozake i Jugoslavene) koji su već bili smješteni u savezničkim logorima.
Stanje se dodatno zakompliciralo kada je 13. svibnja u štab 5. korpusa stigla vijest
da se ukupna snaga generala Löhra “u čijem je sastavu bilo 300.000 Nijemaca
i 200.000 Hrvata kretala iz Jugoslavije”.36 Drugi dan središnji ured 5. korpusa
procijenio je “da se predalo oko 300.000, ratnih zatočenika, osoblja i izbjeglica u
dijelu pod nadzorom Korpusa, dok se daljnjih 600.000 kretalo iz Jugoslavije sjeverno,
u smjeru Austrije. (…) Ako se toliki broj ljudi stvarno pojavi, situacija u
svezi hrane i dovoljnog broja stražara postati će kritična”.37 Prosljeđujući izvještaj
15. armijskoj skupini, McCreery navodi kako je od Keightleya zatražio da “prihvati
oboružane jedinice i razoruža ih čim prijeđu granicu (…) Zamolite AFHQ
da pitaju Tita koliko bi neprijatelja eventualno želio prihvatiti. Predložite da Hrvati
budu Titova parada.”38 Povrh svega, 14. svibnja na večer general Scott javio je
kako se njegovim jedinicama približavaju dva korpusa od 100.000 ljudi, te pola
milijuna civila. Prema uputama štaba nije se znalo što učiniti sa spomenutim
snagama. Očekujući odluku 8. armije, rečeno je da “ih se zadrži južno od Drave”.
Informiran o općem stanju, Scott je donio odluku o daljnjim operacijama.
Očiglednu zabrinutost i administrativnu neodrživost ovakvog stanja odražava
i Robertsonova izjava “(…) imao sam na brizi stotine tisuća njemačkih ratnih
zarobljenika, i u to se vrijeme nisam mogao baviti time tko hoće, a tko neće biti
izručen Rusima i partizanima i strijeljan”.39
Zanimljivo je da navodno 13. svibnja Tito šalje depešu štabovima I., II., III.
i IV. armije, kao i glavnim štabovima Hrvatske i Slovenije, te u njoj traži da se
poduzmu “najenergičnije mjere da se po svaku cijenu spriječi ubijanje ratnih
zarobljenika i uhapšenika od jedinica, pojedinih organa i pojedinaca. Ukoliko
postoje među zarobljenicima i uhapšenicima takva lica koja treba da odgovaraju
za djela ratnih zločinstava, predavati ih na revers vojnim sudovima radi daljnjeg
postupka”.40 Spomenutu depešu, koja je dostupna samo u prijepisu, dobili su na
uvid brigadir Anthony Cowgill i Nikolai Tolstoy koji je komentirao da je riječ o
očiglednoj krivotvorini. “(...)
35 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 95.; Vidjeti i: S. R. VLAHOVIĆ, Zbornik dokumenata iz
britanske arhive. Anglo – Jugoslavenski odnosi 1941.-1945., 355.-356.
36 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 101.
37 Isto, 102.; Vidjeti i: N. Tolstoy , “Blajburški pokolj”, 53.
38 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 103., 112.; D. BEKIĆ, “‘Slučaj Bleiburg’: nova istraživanja,
nova iskušenja”, 204.
39 N. TOLSTOJ, Ministar i pokolji, 103.
40 VA VII, Beograd, A. NOB, reg. br. 9-22/10; J. B. TITO, Sabrana djela 28, 43. U bilješci
nakon teksta stoji da je Tito više puta tijekom rata izdavao slična naređenja i to uglavnom u
situacijama kada je bila povećana mogućnost za osvetu pripadnika NOVJ-a.


Prenosimo: Časopis za suvremenu povijest

Izvorni znanstveni članak. Autorica:
MARTINA GRAHEK RAVANČIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #