Cerovac komentira

< travanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

24.04.2008., četvrtak

Stajališta Hrvatske političke emigracije o hrvatskom proljeću VIII.

Iz iznesenoga se može zaključiti da je HR posvetila iznimnu pažnju i velik
broj stranica događajima tijekom hrvatskog proljeća,102 a također je objavila
vrlo opsežan i sistematičan prilog o tim događajima iz inozemnog tiska.103
Velik broj autora pisao je o tim sudbonosnim događajima u Hrvatskoj i
Jugoslaviji, iznosili su faktografske podatke, analize, stajališta, kritike, gledišta,
propuste i primjedbe. Iznošenje svjetskoj javnosti stanja u Hrvatskoj uvelike je
pridonijelo želji Hrvata za stvaranjem vlastite države.
Jedan od najutjecajnijih hrvatskih političkih emigranata Vinko Nikolić o
hrvatskom proljeću je napisao: “Ne krijemo, da smo i mi polagali velike nade
u ‘hrvatsko proljeće’, a nismo nikad imali ništa protiv u Karađorđevu svrgnutog
hrvatskog političkog vodstva, ni onda, kad smo izlagali stanovitoj kritici
neka djela vodećih pojedinaca. Narod u zemlji prihvaća ili odbija - makar ne
mogao uvijek birati - svoje političko vodstvo, a ne emigracija. Mi smo, međutim,
uvijek stajali na stanovištu, da se u okviru Jugoslavije ne može ostvariti
sloboda hrvatskog naroda, nu znali smo i to, da nije isto raditi u Zagrebu i
željeti i tražiti u inozemstvu. Jednako smo tako znali, da ima različitih putova,
više etapa i raznih taktika, ali da je najvažnije dovesti narod do položaja da on
sam slobodno odlučuje o svojoj sudbini. Mi smo stajali po strani, u iščekivanju,
a nitko nam ne može uskratiti i pravo i dužnost brige za vlastitu domovinu i
rođeni narod. /..../ Tragedija iz 1945. nije ustaška, nego velika tragedija čitave
Hrvatske, nju moramo svi duboko poštivati. Ni slom u Karađorđevu nije njihov
- on je naš: s ‘hrvatskim proljećem’ uzrasle su bile naše velike Nade! Nu,
nastavimo započeto djelo: u međusobnom poštivanju i razumijevanju možemo
ostvariti plodnu suradnju za bolju budućnost našeg naroda i zemlje. Jedni
drugima možemo mnogo dati, jedni od drugih mnogo primiti: niti je sva starost
mudra, niti je sva mladost “luda”. Uz stare panjeve treba prisloniti mlade
cjepanice, potpaliti ih upaljivim prućem, da se razgori i rasplamsa Veliki
Plamen, koji će obasjati čitavu Hrvatsku! To mora biti djelo svih živih Hrvata,
da na žrtvama i tragedijama predaka pripremimo sreću potomaka!”104
O stajalištima hrvatske političke emigracije u vezi s hrvatskim proljećem
iznesenima na stranicama Hrvatske revije moglo bi se pisati opširnije i detaljnije
jer tema je vrlo zanimljiva, zahtjevna, opširna i zaslužuje veliku pažnju.
Saga o hrvatskom nacionalnom i masovnom pokretu, hrvatskom proljeću,
nije završena i na povjesničarima je da uz dragocjenu pomoć malog broja
živućih sudionika tih događaja “ispričaju” priču do kraja, ne čekajući sljedeću,
40. obljetnicu.
101 Partijska organizacija Filozofskog fakulteta u Zagrebu isključila je iz članstva SKH Grgu
Gamulina, Danila Pejovića, Miroslava Vaupotića, Miljenku Vuković, a opomena je izrečena Anti
Vukasoviću zbog nebudnosti prema studenstkom pokretu. Također se isključuju iz SK studenti
istog fakulteta Ferdo Bušić i Ante Žužul.
102 O hrvatskom proljeću u HR pisali su: Jure Petričević, Stanko M. Vujica, Bogdan Radica,
Bruno Bušić, Grgo Gamulin, Dominik Mandić, Vinko Nikolić, Tihomil Rađa, Vlado Gotovac,
Franjo Mikulić, Ivan Rumora, Hrvoje Vukelić i drugi.
103 Bogdan RADICA, Zlokobni prosinac 1971., HR, ožujak 1972., 3. Dalje, HR, 74. Isključenje
hrvatskog komunističkog vodstva i njegov odjek u tisku, Bivše hrvatsko komunističko vodstvo
isključeno iz Saveza komunista. Isto, rujan 1972., 323. MASPOK - čuvanje nade i emigracija,
Isto, JZ 1951. - 1975., 109.





Prenosimo:Časopis za suvremenu povijest

Originalni znanstveni rad:Stajališta Hrvatske političke emigracije o hrvatskom proljeću iznesena u najznačajnijem emigrantskom časopisu Hrvatskoj Reviji

Autor: BERISLAV JANDRIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

Zbog duljine znanstveni rad prenosimo u nastavcima.
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #