Yes, We Can!

< siječanj, 2009 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

04/2012 (1)
03/2010 (2)
02/2010 (1)
01/2010 (3)
12/2009 (1)
11/2009 (2)
10/2009 (3)
09/2009 (2)
07/2009 (3)
06/2009 (5)
05/2009 (1)
04/2009 (4)
03/2009 (21)
02/2009 (6)
01/2009 (24)
12/2008 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Pretraživanje bloga

Komentari: Da/Ne?
Login



Linkovi

NAJNOVIJE VIJESTI
Blog Network
Web Dizajn
Life Coach
Stari blog
Email






FARMA 2010




Postovi po kategorijama

NETWORKING
Facebook za blogere?Vodič kroz Blog Network

HUMOR
21 Economic Models... as explained with CowsKako izbjeći otkaz?PalacKemijska analiza žene
Citat #1Nema plina? Nema veze!O SokratuBushizmi? Neeee - Stipizmi!!!Nove recesijalne mjere poslodavacaTemperaturne razlike po državamaTeroristi u BeograduDečko vs. MužJedan aktualni :)Jedva čekam OIB!Neponovljivi Pankretić!Psihijatrijski hot-lineKad si žensko u redu je...Sedam vrsta seksaIz dnevnika jedne plavušeKratki tečaj engleskog jezika69 razloga zašto je pivo bolje od ženeAnti-horoskopRabljena vozila: YUGODame vs. prave ženeAnketaSpecifikacija i birokracijaKoliko je pametno tvoje desno stopalo?Dva etička pitanja

POLITIKA, GOSPODARSTVO, KARIJERA

HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zagrebačka banka - banka za plakanjeHipokrat vs. MilinovićB.net dosegao vrhunac - bezobrazluka!Informatizacija školstvaSramotno pravosuđePeticija protiv organiziranog kriminala i kršenja ljudskih pravaInercija u HrvataCPIN - za 1200 kn do "čistih papira" za nekretninuKako zakonski ne plaćati pretplatu HTV-uObiteljski posao - kako raditi s članovima obitelji bez frustracijaFrustrirani ulagačiZarada putem interneta - mamac za naivne (ili možda ipak ne?)I još jednom: B.net!Čini mi se da se ponavljam... Opet B.net! Al ovaj put u društvu s H1 i T-ComB.net i tehničke poteškoćeNije ni B.net za sve kriv...H1 Telekom: T-Com nije odradio posao ali KORISNIK to mora platiti!Sanader: Moj posao je završenKreditne kartice - blagoslov ili prokletstvo?

OSOBNO
Moja prva frustracijaTraži se web stranicaMojih pet minutaPrijatelj. S vremena na vrijeme.Kad život napiše dramu... Ili bajku?Prisjećanja na ratne daneRazmaženost ili...? Dan oštrih rezovaKad obraz vrijedi 500 kunaUpdateDotakla sam dnoUloge žene u predstavi zvanoj 'Život'

OSTALO
Citat #2Paradoks našeg vremenaNeiskusnaFrustracije Ivana BalićaBilo kuda, Gotovčevi svudaMožda netko već zna... ali vrlo je korisno znati (Nekoliko zanimljivih savjeta)Život bez zbrke i frustracijaFrustracije na poslu?Zaboravite frustracije izazvane krizomFrustracije u spavaćoj sobiPsiho test: Upitnik profesionalnih sklonostiPsiho-test: Jeste li otporni na frustracije?Gotovčevi i FarmaDječja agresija i frustracijeMeđuljudski odnosi, otuđenost i frustracije

O BLOGU
Burza FrustracijaŠto kaže znanost?
 


Frustracije naše svagdašnje

"Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje, uskraćivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe."
A da mi to malo konkretiziramo? Pogledajmo kako to izgleda u praksi iliti u stvarnom životu...

"Ljudi obično ne zadovoljavaju lako svoje motive. U toku čitavog života oni često dolaze u situacije u kojima ne mogu u potpunosti zadovoljiti svoje motive, ili ih uopće ne mogu zadovoljiti. U takvim situacijama potrebno je uložiti posebne napore i poduzimati različite postupke kako bi se savladale smetnje koje su se ispriječile zadovoljenju tih motiva.
O ponašanju ljudi u takvim situacijama govorimo kao o prilagođavanju. Manje smetnje i manje prepreke relativno se lako savladavaju, no kad naiđu teže onda dolazi do pojave frustracije i do različitih posljedica frustracije.

Frustracijom nazivamo sprječavanje, uskraćivanje zadovoljenja motiva. Psihološko stanje u kojem se nalazi pojedinac kad nešto sprječava zadovoljenje
njegovih motiva nazivamo frustracijskom situacijom.
Ljude možemo razlikovati prema tome da li su više ili manje otporni prema neuspjehu. Otpornost prema neuspjehu označava se u psihologiji frustracijskom tolerancijom (podnošenje, toleriranje frustracije).
Do frustracije može doći iz više uzroka, ukoliko su se pojavile neke objektivne fizičke prepreke ili barijere. Na primjer, gladni smo a nema hrane da utažimo glad primjer je objektivne barijere. Smetnje mogu biti i socijalne prirode a pojavljuju se kad ljudi ili njihova shvaćanja postanu prepreka ostvarenju naših motiva npr. kada roditelji ne dopuštaju udaju za mladića za kojeg se kćer želi udati. Uzrok frustracije može biti i u samoj osobi, kada osoba sebi zada ciljeve a nije ih sposobna ostvariti. Uzroci također mogu biti i sukobi različitih motiva u čovjeku tj. konflikti.

Reagiranje na frustracije

Na frustracije i na konflikte možemo reagirati na dva načina: realistički i nerealistički.
Realistički način reagiranja imamo u situaciji kada netko tko je naišao na prepreku u ostvarenju određenog cilja pokušava ponovno, ulažući ovoga puta veći napor.
O nerealističkom reagiranju na frustraciju govorimo onda kada situaciju koja je izazvala frustraciju pokušavamo riješiti na način da tražimo različite načine kako bismo pred sobom prikrili neuspjeh u ostvarenju određenih ciljeva, lažno, pogrešno ili iskrivljeno prikazujemo pravo stanje i sebi i drugima i na taj način skrivamo doživljeni neuspjeh. Ovakva frustracija ima negativne posljedice.

Posljedice frustracije

Frustracije vrlo često imaju pozitivan efekt. Svaki čovek u nastojanju da ostvari svoje ciljeve nailazi na oderđene prepreke i smetnje, ali one ne moraju nužno dovesti do neuspjeha u aktivnosti niti do drugih negativnih posljedica. One često mogu koristiti razvoju osobe jer prisiljavaju pojedinca da pažljivo procijeni zadatak i da traži najpogodniji način kako će ga riješiti. Stoga se može reći da frustracije predstavljaju uvjet za razvijanje različitih pozitivnih osobina čovjeka; on razvija svoje sposobnosti te upornost u ostvarivanju ciljeva."

Izvor:
http://www.psihologija.autentik.net/
zrelost_frustracije_i_konflikt.php
(prilagođeno na hrvatski)






 
18.01.2009., nedjelja

Informatizacija školstva


Ne znam kakva su iskustva ostalih blogera - roditelja, no ja sam danas ostala šokirana svojim otkrićem. Krenimo redom:

1. Stanje u Osijeku
Za 1.270 učenika petih razreda osnovnih škola grad Osijek osigurao je besplatna prijenosna računala koja će im biti podijeljena sljedećeg tjedna.
Osječka dogradonačelnica Biljana Borzan (SDP) rekla je kako je to dio SDP-ova izbornog obećanja, te projekta u sklopu kojega je grad iz proračuna prošle godine osigurao 3,6 milijuna kuna za nabavu prijenosnih računala za sve učenike petih razreda. Tim novcem kupljene su i torbe za računala, miševi i USB memorija...
Izvor: HRT (07.01.09.)

2. Stanje u Zagrebu
Bežični internet za 17 zagrebačkih četvrti

Sedamnaest gradskih četvrti trebalo bi uskoro dobiti tzv. hot-spotove preko kojih bi se vlasnici računala mogli bez ikakve naplate prikopčati na internet i koristiti se mrežom svih mreža na način kako to čine od kuće...
– Ovoga trenutka ne možemo reći točan datum početka postavljanja prve bazne stanice...
Poduzeću Digitalni grad u sklopu Holdinga zadatak je da Zagrepčanima, na način na koji u kuću dobivaju vodu i plin, omogući i razmjenu informacija, pri čemu je od životne važnosti da posebno djeca i mladi budu izloženi znanju ravnopravno sa svim vršnjacima u svijetu.
– Zadržali smo se u pravnoj borbi s T-HT-om za vlasništvo nad gradskom prijenosnom infrastrukturom, pa se mogao steći dojam da najmlađe gradsko poduzeće premalo radi – rekla nam je Tatjana Holjevac na pitanje čime se trenutačno bavi Digitalni grad...
– Oprema kojom smo pokrili to područje stoji smiješnih 30 tisuća kuna. Sve ostalo su pravne prepreke i pohlepa T-HT-a, pa se i tamo ovoga trenutka može pristupiti samo stranicama grada (*)... – kaže Tatjana Holjevac...
Nevolje slične našima prošao je i Prag u nastojanju da i ondje internet bude komunalna usluga, a ne samo zlatna koka za maksimiranje profita telekomunikacijskih tvrtki.
– Zato nam je zbog razvoja važna kontrola nad DTK kanalima u koje su građani ulagali, a predani su u ruke strane privatne tvrtke koja uslugu ne unapređuje nego samo iskorištava – ogorčena je predsjednica.
Izvor: Večernji.hr - - Autor Miroslav Ambruš-Kiš (11. 11. 2008. | 22:31)
* Napomena: Danas se iz središta grada besplatno i bežično može samo na www.zagreb.hr

Dakle, Split, Rijeka i Osijek (uz ispriku ukoliko sam nekoga izostavila) imaju mogućnost besplatnog korištenja bežičnog interneta, dok je u Zagrebu "zapelo". Hmm... metropola... Po čemu? Je li broj stanovnika ključni faktor koji određuje kome će se dodijeliti časno ime "metropole"? Prestrašno.
Idemo dalje.
Prije više od godinu dana u osnovnu školu koju pohađa moja kćer dostavila sam sve potrebne podatke za otvaranje elektroničkog identiteta pri CARNet-u koji je neophodan kako bi se dijete (učenik, student, znanstveni djelatnik...) uopće moglo koristiti jeftinijim pristupom internetu (kad već u Zagrebu nemamo besplatan bežični) odnosno paletom korisnih mogućnosti koje CARNet nudi ne samo onima koji se obrazuju, već i školama i ostalim znanstvenim ustanovama.
Da, pogađate, do danas nismo dobili korisničke podatke za pristup. CARNet pri tome nerado sumnjičim, no škola... o tome bi se već dalo štošta (nelijepoga) reći. Internetska stranica predmetne osnovne škole stoji potpuno prazna, uz napomenu na naslovnici:
Stranice OŠ XY su trenutno u izradi, stare stranice možete vidjeti na adresi http://os-zagreb-XY.skole.t-com.hr
Autor: Administrator, 13.09.2006

Možete li vjerovati!?!? Posljednji put "ažurirano" ljeta gospodnjeg (slovima:) dvijetisućeišestog!?!? Brojkom: 2006.!
OK, pomislih, hajde da pogledam što se to nalazi na "starim stranicama". Možda nađem barem broj telefona...
Hahaha, kako sam mogla biti tako naivna?
U rubrici Novosti stoji slijedeće - kao najnovija vijest:
Pogledajte rezultate natjecanja koji su postigli naši učenici u šk. godini 2000/2001.

Rezultati iz 2001.! Halo!?!
Dok neke škole uspješno na tjednoj bazi roditelje obavještavaju o uspjehu njihove djece putem SMS poruka ili e-maila, škola koju pohađa moje dijete (koju sam i ja jednom davno pohađala!) zapela je u 2001. godini uz obavijest na kartici Kontakti:
E-mail OŠ XY glasi: xy@zg.tel.hr
Nadamo se da ćemo uskoro dobiti i priključak na Internet!

Ne vjerujem vlastitim očima... Zapravo, ne želim vjerovati! A ja još od njih očekujem nekakve podatke o elektroničkom identitetu. Tko zna što će si ljudi misliti o meni, neka ludača...
I tako su naša draga dječica, u čiji odgoj i obrazovanje mi, roditelji, moramo ulagati i vrijeme i novac i strpljenje, zakinuta za onaj dio obrazovanja, vremena i novca koji im je dužna pružiti - ŠKOLA, koja pak licemjerno apelira na suradnju. Po pitanju čega? Pisanja domaćih uradaka? Koje im zadaju profesori a za čije uspješno izvršavanje im je internet neophodan? Škola koja nije u stanju osam (da, slovima: osam, i brojkom: 8) godina napraviti jednu internet stranicu s osnovnim podacima za kontakt. Naravno, nisam odoljela da u dopis školi kojim tražim hitno izdavanje podataka o elektroničkom identitetu ne ubacim redak u kojem nudim svoju svesrdnu pomoć pri krpanju te bijede od web stranice.
CARNet im je, naime, ponudio već gotov predložak koji se sastoji od slijedećih elemenata:
  1. Naslovnica

  2. O školi

    • Povijest

    • Djelatnici

    • Školske novine

    • Lokacija

    • Oglasna ploča

    • Knjižnica

    • Projekti

    • Kontakti

  3. Nastava

    • Predmeti

    • Natjecanja

    • Slobodne aktivnosti

    • Kalendar

  4. Kutak za roditelje

    • Raspored informacija

    • Roditeljski sastanci

    • Forum za roditelje

  5. Razmjena znanja

    • Dokumenti

    • Rječnik

    • Forum

  6. Foto-galerija

Nadalje, na raspolaganju stoje i dodatni sadržaji:
  • Webmail

  • Spajalica

  • Online tečajevi

  • Anketa

  • Korisni linkovi

Dakle, sve što nedostaje je - sadržaj, iliti jedna jedina osoba s malo dobre volje. Evo me! Ravnatelji, stojim na raspolaganju! I ne tražim previsoku plaću, ne bojte se!

Žalosti me činjenica što jedna, po mom mišljenju, tako dobro osmišljena internetska stranica, solidnog dizajna i sjajne funkcionalnosti naprosto ne sadrži niti jedan jedini podatak koji bi roditelj mogao upotrijebiti, a o djeci - na na kojoj svijet ostaje, da i ne pričam.
Za što još su naša djeca uskraćena? (Neee, ovo gore navedeno nije sve!) Pogledajte sami: CARNet-ove usluge za škole i/ili CARNet za učenike: tu su Školska učilica, e-Knjižnica, Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", iPernica, Forum, Portal za škole itd. Naravno, tu se nalaze i informacije o državnoj maturi, no neki očito smatraju da bi višak informacija mogao naškoditi malim glavicama naše (zrelije nego što mislimo) dječice... Ima li potrebe i svrhe da naša djeca doznaju nešto više o trokutu? U slučaju da su npr. bolesna i prisiljeni izostati s nastave a roditelj(i) im nije u mogućnosti ili naprosto ne zna objasniti niti pokazati propušteno gradivo? Neee, to bi valjda bio preveliki grijeh i omalovažavanje profesora - Bogova njihovih. Čast iznimkama. Bi li djeci možda naškodilo čitanje nekog zanimljivog članka o npr. velikanu hrvatske književnosti Augustu Šenoi? Daaa, zasigurno bi mogli nadodati riječ-dvije sveznajućem profesoru i time narušiti njegov kredibilitet. A to nam je ipak najvažnije, zar ne?

Dakle:
1. tehničke preduvjete za informatizaciju škole - imamo
2. roditelje i djecu zainteresiranu za web interakciju sa školom i međusobno - imamo
3. suradnju druge strane koja sudjeluje u odgoju i obrazovaju - ništa manje važne od roditelja - škole - nemamo!

Dragi ministre Primorac, hoće li škole poput ove u predmetnom slučaju pripremati našu djecu za život i rad u digitalnoj eri? Sumnjam.
Najdraži gradonačelniče Bandiću, porazgovarajte s kolegicom iz Osijeka, zasigurno ćete štošta naučiti i od nje, mada je mlađa... nemojte to shvatiti osobno. P.S. - I dalje mi se svidja Bundek i hvala na besplatnim udžbenicima!

I dok mladi ljudi voljni raditi ostaju bez posla i razmišljaju kako će prehraniti djecu, drugi žuljaju guzice (oprostite na izrazu) u školskim foteljama ne razmišljajući o tome hoće li i kako osposobiti našu djecu da se mogu sami danas-sutra prehraniti ili, u najmanju ruku, barem napisati zadaću za koju materijale moraju skinuti s interneta. I još se imaju obraza buniti kako su plaće u prosvjeti preniske...
Osnovne škole ionako nisu privatizirane... Tko im što može? Barem ovoj iz mog slučaja.
 

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se