Prezimena u Buhovu

05.01.2009., ponedjeljak


Uvod
Photobucket
Pogled sa Crkvine prema Buhovu


I unatoč činjenici da je Tridentinski sabor još 1563. godine donio odluku o uvođenju matičnih knjiga u svim katoličkim župama, njeno provođenje na području Hercegovine kasnilo je skoro dvjesto godina.
Makarski biskup Kačić zapovjedio je 16. travnja 1678. godine obvezno vođenje matičnih knjiga po svim katoličkim župama koje su pripadale ovoj biskupiji.
Zahvaljujući Shematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine znamo da su matične knjige župe Blato, čije je sjedište bilo u selu Čerigaj, vođene od 1753. godine.
Zbog teških prilika uzrokovanih turskim «zulumom» i otvorenog protivljenja osmanlijske vlasti uvođenju matičnih knjiga, primjena ove Vatikanske odluke iz 1563. godine kasnila je na području Hercegovine skoro dva stoljeća. Matične knjige katolika za župu Mostarski Gradac, gdje je zbog zabrane djelovanja u Mostaru stolovao mostarski župnik, vođene su od 1748. Župa Ljuti Dolac vodi svoje matice od 1864., a župa Rasno od 1872. godine.
Uspostavom župe Široki Brijeg, matice stare župe Blato prenesene su 1845. sa Čerigaja na Široki Brijeg. Međutim, partizansko-komunističke vlasti spalile su 1947., zajedno sa kompletnom franjevačkom knjižnicom, matične knjige župe Blato, župe Kočerin, te prve sveske matica iz župe Mostarski Gradac. Ostao je samo jedan fragment Matice krštenih župe Blato za vrijeme od 1805. do 1813. godine te fragment nedogorene Matice vjenčanih za razdoblje od 1821. do 1823. godine. Osim toga sačuvan je i jedan dio kazala Matice krštenih župe Široki Brijeg koji obuhvaća vremensko razdoblje 1865. do 1876., a za prezimena koja počinju sa K i R do 1947. godine.
Pošto je Buhovo do 1845. pripadalo župi Blato a u vremenu 1845. do 1872. župi Široki Brijeg nestao je i najveći dio matičnih podataka potrebnih za ukupnu rekonstrukciju svih rodova. Međutim, Buhovo je u razdoblju 1872.-1969. pripadalo župi Rasno. Na sreću, matične knjige iz ove župe ostale su sačuvane u cijelosti.

Photobucket
Zemljovid župe Rasno iz 1872.

Nedostatak matičnih knjiga djelomično nadoknađuju dva popisa Hrvata katolika iz BiH, popis biskupa fra Pave Dragičevića iz 1743. i popis biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. Njih je u Vatikanskoj pismohrani u Rimu pronašao hercegovački franjevac fra Dominik Mandić i objavio ih u posebnoj knjizi pod naslovom: Dr. fra Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768 exaratis. Institutum Chroatorum historicum, Chicago-Roma 1962.
Osim ovih podataka, značajne informacije potrebne za ovu temu sačuvane su u pismohranima franjevačkih samostana u Živogošću, Zaostrogu, Makarskoj, Omišu, Dubrovniku, Splitu i mnogim drugim mjestima.

- 10:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.