** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

30.09.2010., četvrtak

Pismo radnica Kamenskog



Pismo radnica Kamenskog


Objavljujemo pismo radnica Kamenskog koje je jedna od njih pročitala na tribini prošlog petka na Trgu Francuske Republike:

"Nakon neisplaćenih pet plaća, vapaja institucijama i hrvatskoj javnosti da bi privukle pažnju, nas dvadeset djelatnica je kao posljednju nadu i utočište za nagradu dobilo zabačeni dio Trga Franje Tuđmana da se bori za svoja prava.

Kraj svoje firme već četvrtu noć dijelimo pod zvijezdama, spavajući na stiroporima i u vrećama daleko od svojih muževa, djece, obitelji, boreći se za svoja najosnovnija prava.

Jedina podrška su nam kolegice, šetači u parku, tehničari kupca za kojeg radimo i dva policajca.

Uprava kuće očekuje da radimo, ostvarujemo dnevni plan, poštujemo rokove kupcima proglašavajući nas neradnicima, saboterima: osobama koje ne žele novu firmu, a ne pitaju kako dolazimo na posao.

Ne daju nam ni tu nadu, da znamo kada ćemo dobiti isplatu naših odrađenih plaća. Uredno slušamo kako nema novaca, iako kupci uredno plaćaju isporuke.

Ulazimo u šesti mjesec kako dva puta dnevno bježimo iz tramvaja u tramvaj, iz kupea u kupe vlaka kako bismo izbjegle kontrolu i odradile svoj radni dan.

Šesti mjesec bez poštenog doručka, ručka, večere.

Još malo pa je prošlo pola godine bez zarađene plaće; bez isplaćene lipe dolazimo kućama, obiteljima praznih ruku, praznih vrećica.

Moje rukovodstvo se ne pita kako smo djeci osigurali knjige za školu, fakultete. Ne pitaju se da li im može obuća i odjeća od lani, da li im imamo dati za gablec. Službenicu u banci nije briga što moj poslodavac nije uplatio pet plaća, kako smo došle do minusa u crvenom, opomena i ovrha.

Slušamo protupitanja, kao uostalom i od svog rukovodstva: zašto niste uštedile kad ste znale kakva je situacija?

Recite mi kako da ostanem jaka i da se ne urušim iznutra kraj ovakve nepravde? Kako da se osjećamo ispunjeno, kako da budem ženom kad smo spale na ovo nakon tolikih godina rada?

KAKO SMO, kraj svih institucija, uprava, udruga, MI POSTALE PROBLEMOM?

Kako moja dosadašnja četiri dana gladovanja, spavanja u parku i svakog odrađenog radnog dana ne diraju javnost?

Ponekad imam osjećaj da biljke, životinje i pojedini dijelovi ovog našeg glavnog grada u ovoj državi imaju bolju zaštitu nego ja, mi kao žene?

Što još trebamo dati, žrtvovati?

Zdravlje, život.

Gdje sam pogriješila?

Da li sam možda trebala postati javnom ličnošću, biti jedna od starleta da bi se pisalo o meni, nama? Zar sve spomenuto nije dovoljno za naslovnicu svakog dnevnog tiska. Omalovažavanje žena, rada - da li je danas u našem društvu stvarno bolje biti neradnikom?

Možda mi je to upućena poruka koju ne znam pročitati!

Da li se poštuje rad žene? Što i kome danas znači majčinstvo? Premijerka priča o natalitetu, svaki dan se smije u kameru i govori kako pravne institucije rade svoj posao?

Gdje su svi?

Zar nitko ništa ne vidi ili stvarno ne želi vidjeti? Zar naši građani stvarno smatraju da je ovo normalno u 21. stoljeću?

Molimo podršku javnosti i državnih institucija da nam pomognu u ostvarenju naših prava.

Razlozi štrajka su:

* neisplaćene plaće za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2010. godine,

* neisplaćene naknade za prijevoz za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2010. godine i

* nepodmirene zakonske obveze plaćanja poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje od 2008. godine.



Psihološki obezvrijeđene, zdravstveno ugrožene, financijski uništene, ponižene djelatnice/žene Kamenskog d.d., mole Vas za potporu i pomoć u našoj borbi za radnička, ljudska i moralna prava.

Hvala Vam"

Izvor: Monitor.hr

Radnice Kamenskog koje štrajkaju glađu u PONEDJELJAK U 15 h stupaju u nove pregovore ( pokušaj pomirenja, kako kažu) sa svojim poslodavcem. Od toga ne očekuju ništa, slijedeći potez bit će opći ištrajk. Ne uspiju li ni njime postići dogovor o stečaju i isplaćivanje plaća, preko 200 radnica koje još uvijek rade u pogonu Kamenskog stupit će u štrajk glađu.
Bile bi nam zahvalne ako bismo se u što većem broju okupili ispred Kamenskog, Reljkovićeva 8, uz Trg Republike Austrije, u ponedjeljak u 15 h. Mogli bismo tada skupiti priloge za njihovu djecu, jer one će uskoro završiti na burzi, a kao što znate, nisu primile plaću za 5 mjeseci. Među njima ima posve siromašnih ( glad im je već dugo svakodnevnica) i bolesnih.
Ponosne su, znaju što rade, dobro poznaju prilike u svom poduzeću, realne su, trikovi poslodavca jasni su im. S jučerašnje tribine koju je organizirao Slobodni Filozofski kraj mjesta na kojem su do jučer na kiši i hladnoći spavale na i pod kartonima (jučer je konačno stigao šator s poljskim krevetima) nije propušteno niti jedno potresno svjedočanstvo, niti jedno pročitano pismo - emitirane su izjave nakon originalnog skupa, izjave ispeglane za emitiranje. Bila je to najžešća kritika vlade koju sam u posljednje vrijeme čula i najdojmljiviji izraz sudbine koja zahvaća sve veći broj nas; riječi iz utrobe, istinite, bez patosa i nadasve bolne. Skupu su uglavnom prisustvovale radnice Kamenskoga, njihove obitelji, nešto aktivista s Filozofskog i poneki namjernik. Bilo nas je malo. Stoga dođite u ponedjeljak - podrška im je nužna.
Hvala vam na odazivu!
srdačno
Ranka

--------------------------


--- On Tue, 9/28/10, Ranka Mesarić wrote:


From: R. M.
Subject: PISMO RADNICA KAMENSKOG
To: "Borivoj Bukva"
Date: Tuesday, September 28, 2010, 12:59 PM



Dragi moj Boro,
evo da vidiš i iz ove vizure što se ovih dana događalo u Kamenskom. Jučer je sve išlo kako su i predvidjele. Pregovori nisu uspjeli, plaće su i dalje neisplaćene, no barem su se prestale mučiti glađu na hladnoći i od sutra je Kamensko u općem štrajku.
Prilažem ti dirljivo pismo radnica koje ti je možda promaklo i mail s pozivom za podršku što sam ga poslala na 30-tak adresa ,mahom kulturnjaka, telefonom sam pozvala još desetak ljudi i sve ih zamolila da šalju dalje. Došlo ih je razočaravajuće malo. Sa studentima Filozofskog i srećom još podosta simpatizera i prijatelja/obitelji radnica dočekali smo ishod pregovora. Ljudi "od kulture" koji se pisanjem, filmom i predstavama bave sondiranjem stanja društva i ljudskim sudbinama - uglavnom su žalosno zakazali ( nije nas bilo niti 10). Mada je slučaj Kamensko, kao i mnogi drugi slučajevi propadanja nekadašnjih naših uspješnih pogona ( i znanja u njih ugrađenog) bolnija priča od Varšavske i daleko egzemplarnija. Urušavanje ljudskih sudbina i urušavanje grada (recimo Varšavske), kao i uzroci urušavanja i njihovi akteri identični su. Po drugi puta ( prvi put tokom rata) riječ bez sudjelovanja, tzv. papirni angažman, poprilično mi se smučila. Izostanak solidarnosti naša je špranca, ništa neočekivano. Kao i nojevski sindrom. Ne-svijest o povezanosti svega, akutna uspavanost. Tvoj se blog ne zove slučajno BUDAN blog.
SDP propustio je priliku, kao i mnogo puta do sad, angažirati se tamo gdje bi po definiciji stranke neizostavno trebao biti. Jedna njihova članica čak je izjavila da se nije solidarizirala s radnicama jer je nisu pozvale ( možda je trebalo poslati i limuzinu sa šoferom po njih!).
No radnice su bile dirnute - uz njih je ipak sve veći broj ljudi, konačno više nisu same.

Busi dobro!
Puno te pozdravlja Ranka

-----------------------------------------------

dragoj ranki, također i anamariji na identičnom pismu veliko hvala!

lp, boro



- 08:11 - Komentari (6) - Isprintaj - #

28.09.2010., utorak

Riccardo Zanella dobiva trg u Rijeci


NOVI TRG: RIJEKA BI USKORO MOGLA DOBITI TRG RICCARDA ZANELLE U STAROM GRADU

Zanellina biografija je povijest Rijeke

Zanella je bio izraziti protivnik svih ekstremizama i radikalnih stavova, a unatoč porazu fašizma nije dočekao povratak u Rijeku. Umro je u Rimu 1959.

Kim CUCULIĆ

Trg u Starom gradu koji bi trebao nositi Zanellino imeNedavno je Odbor Gradskog vijeća za mjesnu samoupravu jednoglasno prihvatio prijedlog Mjesnog odbora Školjić da riječki državnik Riccardo Zanella dobije trg u Starom gradu. Konačnu odluku donijet će Gradsko vijeće na sjednici u listopadu ove godine. Trg koji bi trebao nositi Zanellino ime sada je bezimen, a kolokvijalno ga nazivaju Trg šišmiš (u blizini je Ulica šišmiš). Predsjednik Odbora za mjesnu samoupravu Danko Švorinić, gradski vijećnik Liste za Rijeku, smatra da se radi o kvalitetnom prijedlogu koji bi trebao staviti točku na prijepore oko naziva trga.
Zanella je nekoliko puta pobijedio na gradskim izborima, bio izabran za gradonačelnika, da bi 1921. godine nakon slobodnih izbora postao i predsjednik novoformirane Slobodne države Rijeka, suprotstavljajući se D’Annunziju i njegovoj nasilnoj okupaciji grada. Nedugo nakon toga biva svrgnut fašističkim državnim udarom. U sukobima s fašistima pogiba gradski policajac kao prva žrtva fašizma uopće, a Zanella odlazi u egzil u Kraljevicu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata boravi u Francuskoj gdje ga kolaboracionistička Petainova vlada internira zbog sumnji da je organizirao atentat na Mussolinija. Zanella je bio izraziti protivnik svih ekstremizama i radikalnih stavova, a unatoč porazu fašizma nije dočekao povratak u Rijeku. Umro je u Rimu 1959.

Bitka s Mađarima

Nešto podrobnije o Zanelli, rođenom u Rijeci 1875., rekao nam je Igor Žic, dobar poznavatelj povijesti Rijeke:
– Zanellin otac bio je iz Furlanije, a majka Slovenka. Srednju školu završio je u rodnom gradu, a trgovačku akademiju u Budimpešti. Po povratku u Rijeku godinu dana je predavao na srednjoj školi, no 1896. bio je otpušten kao odviše talijanski orijentiran. Prelazu u službu kod Luigija Ossoinacka i postaje najvjerniji Maylenderov suradnik u Autonomnoj stranci, gdje ima položaj tajnika. Predvodio je izgrednike 1899. kada se protestiralo protiv dodavanja mađarskih natpisa na električne tramvaje. Da ga maknu iz grada Mađari su mu ponudili mjesto voditelja Austro-Ugarske banke u Tien-Tsinu, no on je to odbio. Gubi na izborima za mađarski parlament 1901. od Lajosa Batthyanya, no istog pobjeđuje na izborima 1903. Na izborima za parlament 1910. njega i Autonomnu stranku pobjeđuje povratnik u politiku Maylender, na čelu Autonomne lige. Mađari su ga na tim izborima pokušali smekšati položivši na račun stranke 100.000 zlatnih kruna, no on ih je odbio podignuti. Kada se gradonačelnik Rijeke Francesco Vio povlači sa svog položaja, u ožujku 1914. bio je izabran Zanella. Car Franjo Josip odbio ga je potvrditi, a u gradu su ga optužili za inscenirani atentat na guvernera Wickenburga. Kada je Italija ušla u rat na strani Antante gradsko vijeće je raspušteno, a gradonačelnik je postao Antonio Vio. Zanella je mobiliziran i poslan prvo na srpski, a potom na ruski front.

Predsjednik Riječke države

Saznavši za Londonski ugovor, potpisan 1915. između saveznika i Italije, Zanella se bori protiv njega, sad već kao prebjeg na ruskoj strani. U Rijeku se vratio koncem studenoga 1918. Pobjeđuje na izborima 1921. i postaje predsjednik privremene vlade Riječke države. Maknut je državnim udarom, napadom na Guvernerovu palaču, 3. ožujka 1922. godine. Zanella

Fond ulica

Na prijedlog Liste za Rijeku prošle godine u fond ulica ušli su i Karlo VI. Habsburški – austrijski car i hrvatski kralj (proglasio Rijeku slobodnom lukom), Johann Weichard Valvasor – putopisac, Juraj Kučić – gradonačelnik Sušaka, Leopold I. – austrijski car i hrvatski kralj (dodijelio Rijeci povijesni grb), Vjekoslav Knežević – glazbenik, cesta Lujzijana – povijesni toponim te Riccardo Zanella – riječki državnik. Zanimljivo je da se u slučaju Zanelle, istaknutog protagonista riječke prešućene povijesti i predsjednika Slobodna države Rijeka, njegovo ime po prvi put našlo u nekom službenom gradskom dokumentu još od 1922. godine kada je fašističkim pučem istjeran iz grada i postao politički nepodoban. Na prijedlog Vijeća mjesnog odbora Školjić u fond ulica ušli su i prof. Vanda Ekl te Gomila i Kontrada sv. Sebastijana kao povijesni toponimi u Starom gradu.

Bodež za Zanellu

U »Kratkoj povijesti grada Rijeke« Igora Žica čitamo i sljedeće:
– Što se tiče odnosa Zanelle i D'Annunzija, može se spomenuti da je u crkvi sv. Vida 20. siječnja 1920. organizirana služba Božja u kojoj je otac Reginaldo Remuldi, kapetan ardita, blagoslovio bodež kojim je trebao biti ubijen Zanella. Saznavši za to, Vatikan je odmah udaljio svećenika iz grada...
Spomenutog 3. ožujka 1922., rano izjutra, uslijedio je napad fašista na Guvernerovu palaču gdje je bio Zanella okružen najvjernijim ljudima. Pružali su otpor do 12 sati i 30 minuta, a potom se predali. Na strani Zanelle poginula su tri policajca: Finderle, Marušić i Legović, a nekoliko ih je bilo ranjeno.
i njegov dio skupštine prelaze u Kraljevicu, gdje je boravio do 1924. Idućih deset godina proveo je u Beogradu, smatrajući se cijelo vrijeme predsjednikom legalne riječke vlade u izbjeglištvu. Potom je prešao u Pariz i osnovao jugoslavensko-talijansko udruženje. Početkom Drugog svjetskog rata Mussolini je zatražio njegovo hapšenje od Petainove marionetske vlade i potom njegovo izručenje, što je izbjegao zahvaljujući savezničkoj putovnici. Nakon logora skrivao se neko vrijeme po brdima Francuske, a donekle je uskrsnuo kad je ponovo tražio Riječku državu na Mirovnim pregovorima u Parizu poslije rata. Monografiju o njegovom uzbudljivom životu objavio je Amleto Ballarini pod neobičnim nazivom »Antidannunziano a Fiume« – osvrnuo se Žic.
Saša Dmitrović, koji se između ostaloga bavi i nazivima riječkih ulica kroz povijest, kaže da bi realizacija ideje da Zanella dobije trg u Rijeci bio neobično ugodan presedan.

»Caffe Fiume«

– Zanellina je biografija povijest Rijeke. Zbog povijesnih razloga nakon 1945. godine nije bio toliko interesantan. To što bi trebao dobiti trg u Rijeci otvara niz drugih pitanja. Tu je cijeli fond imena o kojima se početkom 1990-ih godina uslijed društveno-političkih promjena nije razmišljalo. Kad je u to vrijeme došlo do preimenovanja naziva ulica, jedan Zanella nikome nije padao na pamet. Tada su u obzir dolazili neki politički korektniji nazivi. Sad je očito sazrelo vrijeme da se o Zanelli može govoriti. Vezano uz trg koji bi trebao dobiti ipak se nameće pitanje je li Stari grad odabran kao prava lokacija. Naime, riječki Stari grad ima svoju nomenklaturu i originalnu toponomastiku, a ovo bi bila neka vrsta importa. Mislim da bi bilo bolje odabrati neki dio grada koji odgovara Zanellinom vremenu i boravku u Rijeci. To, primjerice, može biti kod nekadašnjeg »Caffea Fiume« gdje su se sastajali autonomaši – predlaže Saša Dmitrović, koji je svojedobno »Novom listu« govorio o specifičnom odnosu Frana Supila i Riccarda Zanelle:
– Supilo je u svojim komentarima često napadao Zanellu, iznoseći o njemu sasvim neistinite stvari, i unatoč tomu što mu je taj isti Zanella ishodio stalni boravak u Rijeci i ugarsko državljanstvo... Ipak, Supilo je gotovo svakoga dana sjedio za istim stolom sa Zanellom u »Caffe Fiume«, poznatom stjecištu simpatizera autonomne stranke. Šalili su se i smijali poput najboljih prijatelja. To je odgovaralo duhu vremena i grada kakav je nekoć bila Rijeka.

Osvjedočeni antifašist

Svoje stručno mišljenje dala nam je i Ljubinka Toševa Karpowicz, istraživačica riječke političke povijesti:
– Riccardo Zanella je nesumnjivo najveći političar u političkoj povijesti Rijeke i jedini, za legitimnog sugovornika, priznati političar na međunarodnoj razini. Kao političar susreo se s brojnim, značajnim i utjecajnim političarima svoga doba u svojstvu političara nesumnjivih akreditiva (predsjednikom Wilsonom, Carlom Sforzom, ministrom vanjskih poslova Kraljevine Italije i potpisnikom Rapallskog ugovora, regentom Aleksandrom Karađorđevićem), da ne nabrajamo političare iz njegove političke karijere u vrijeme kada je bio predstavnik Rijeke u ugarskom parlamentu u Budimpešti. Bio je i ostao osvjedočeni antifašist, čak žrtva atentata fašista na njega u vrijeme kada je bio predsjednik privremene vlade Riječke države. Smatram da bi svakako trebalo staviti ploču na kuću u kojoj je stanovao neposredno pred atentat, o čemu treba konzultirati stručnjake Državnog arhiva u Rijeci kako bi prepoznali dotičnu zgradu – kaže Toševa Karpowicz.
Zanimljivo je čuti i razmišljanje književnika Giacoma Scottija, koji je rođenjem Talijan, a dugi niz godina živi u Rijeci:
– Zanella zaista zaslužuje svoj trg u Rijeci. On je ipak sin ovoga grada. U određenim povijesnim okolnostima on je branio svoj grad i Riječane od fašizma. Zanella je do kraja života ostao vjeran svojim uvjerenjima. Uvijek je bio omiljeni Riječanin. O njemu je spjevana i narodna pjesma (navedimo stih: Majka Kranjica, otac Furlan, naš je Zanella pravi Fijuman). I ta pjesma odražava miješano, multikulturalno ozračje Rijeke. U svakom slučaju, Riccardo Zanella je pozitivna ličnost. Nije dopustio ekstremizam i da nije bilo puča Rijeka bi bila spašena – ističe Scotti.

Objavljeno u Novom Listu -> http://www.novilist.hr/

------------

lp, boro



- 08:41 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.09.2010., ponedjeljak

Rudolf Steiner: Dobro i Zlo

ZANIMLJIVO STEINEROVO VIĐENJE PROBLEMA DOBRA I ZLA

ZANIMLJIVO STEINEROVO VIĐENJE PROBLEMA DOBRA I ZLA (sa predavanja u Berlinu, 15, siječnja 1914. - iz GA 63) Ovdje se susrećemo s jednom od najdubljih misterija postojanja: čovjek može u fizički svijet sa sobom donijeti ono što je najuzvišenije u njegovom duhovnom biću, ono što mu je neophodno da bi uopće mogao biti duhovno biće, i to što donese može za sobom povući najgora zastranjenja u osjetilnom fizičkom svijetu. ... Zlo dolazi odatle što čovjek u svoju fizičku konstituciju – koja sama po sebi ne može biti zla – unosi ne ono što je najgore nego naprotiv ono što je najbolje u njemu. On tada razvija kvalitete koje ne pripadaju fizičkom nego duhovnom svijetu. ... Zlo u svijetu nastaje kada čovjek te snage ne koristi na onom mjestu na kojem bi trebao. Da bi se došlo do ovog zaključka potrebno je prodrijeti duboko do samog temelja misterije ljudskog života.

Zanimljivo Steinerovo viđenje problema dobra i zla - sa predavanja u Berlinu, 15, siječnja 1914.

Neka iznesena povijesna viđenja problema zla pokazuju upadljivu sličnost s današnjim "new age" tumačenjima i rješenjima, kao npr ....
... viđenje svetog Augustina: "Sveti Augustin je također morao razmišljati o značenju zla. I došao je do zanimljivog zaključka. Za njega zlo ne postoji kao nešto stvarno: ono je tek odsutnost nečega, obična negacija. Zlo je u konačnici tek odsutnost dobra. Dobro je, misli sveti Augustin, jedino što postoji; no slabo i ograničeno ljudsko biće ne može uvijek činiti dobro. Zbog toga ono ima određene granice. I nema potrebe da u tom ograničenom dobru vidimo jednu zasebnu stvarnost, kao što je ne vidimo ni u sjeni koju baca svjetlo.
Kada čitamo sve što je ovaj crkveni otac zapisao o zlu, njegov će nam se odgovor učiniti prilično naivan u odnosu na odgovore koje mi sebi danas, nakon stoljeća napredovanja ljudske misli, možemo predočiti. No gdje se mi danas u stvari nalazimo u odnosu na ovo pitanje? Shvatit ćemo gdje smo ako se prisjetimo da je filozof poput Campbella, koji je napisao „Novu teologiju“ i čija su djela naišla na veliki odaziv u određenim krugovima, na ovo pitanje dao isti odgovor kao sveti Augustin. On također smatra da se o negativnom ne može govoriti s obzirom da je ono tek odsustvo pozitivnog, odnosno samo po sebi nešto nepostojeće.
Nećemo cjepidlačiti kako bismo filozofskim dedukcijama opovrgli koncepcije svetog Augustina i Campbella. Za onoga čija je misao oslobođena predrasuda, reći da zlo ne postoji i da je ono tek odsutnost dobra isto što je i reći da hladnoća ne postoji jer je i ona naposljetku tek odsutnost topline. No kada bismo usred zime ostali vani bez kaputa, brzo bismo osjetili tu odsutnost i to nepostojanje kao nešto vrlo prisutno i vrlo postojeće! Ova slika dovoljna je da nam pokaže kako površni odgovori velikih filozofa 19. stoljeća na pitanje zla nisu ni izdaleka riješili naš problem. Ako zlo nema vlastito postojanje, tada treba reći kako to „nepostojanje“ jednako postoji kao što hladnoća postoji u odnosu na toplinu... "

Najrasprostranjenije viđenje problema zla, po kome je uzrok zla "spuštanje duha u materiju" (odnosno materija je ta koja je "zla"):
"Uzmimo na primjer Plotina, predstavnika neoplatonizma s početka kršćanske ere, koji je još uvijek u potpunosti podupirao Platonove ideje. On je ujedno tipični predstavnik mnogih drugih mislioca koji su razmišljali o problemu dobra i zla u svijetu. Prema njihovu mišljenju, čovjek u sebi ujedinjuje dva elementa: duhovni i materijalni. S obzirom da se nalazi u tijelu, on sudjeluje u životu materije koja predstavlja prepreku aktivnosti duha. Uranjanje duha u materiju uzrok je zla ne samo u pojedinačnom životu, već i u čitavom svijetu.
Ovakva koncepcija nije se ograničila tek na nekolicinu mislioca koji su u njoj pronašli zadovoljavajući odgovor na teško pitanje smisla dobra i zla. Iznijet ću primjer jednog sličnog razmišljanja sa sasvim drugog kraja svijeta:
Radi se o Japancu Nakae Toju, učeniku velikog mislioca Wang Yang-Minga. On je smatrao da se sva iskustva koja nam se dešavaju u ovom svijetu odnose na dvije stvari, ili bolje rečeno na dva entiteta. Prvi entitet on naziva Ri. To je duhovni entitet uz kojega se ljudska duša vezuje i u čijem životu sudjeluje. Drugi entitet Ki je tjelesni omotač čovjeka, sve ono što je u čovjeku sačinjeno od materije. Sva se bića rađaju iz jedinstva Ki i Ri. Za ovog istočnjačkog mislioca iz prve polovine 17. stoljeća, čitavo čovječanstvo je dio Ki i Ri. Činjenica da ljudska duša koja živi u Ri, mora zaroniti u Ki i tu se suočiti s njegovom voljom i željama, ono je što toj duši otvara mogućnost zla.
Ovaj istočnjački mislilac, koji je relativno dugo živio, svojom se filozofijom pridružuje objašnjenju koje je Plotin pokušao dati u doba neoplatonizma. Zlo je uzrokovano uranjanjem čovjeka u materiju. Uskoro ćemo vidjeti koliko je važno da naglasimo ovu koncepciju prema kojoj je uzrok zla uranjanje čovjeka u materiju. Ta je koncepcija inače najrasprostranjenija od svih."

I konačno, STVARNI UZROK ZLA prema Steineru:
"Ako se na važno pitanje zla ne može pronaći odgovor, to je zbog toga što se on traži isključivo uz pomoć čulne i intelektualne spoznaje te se odbija mogućnost razvitka drugačije vrste spoznaje koja nastaje na načine o kojima smo često govorili, a putem kojih ljudska duša uspijeva nadići svoj uobičajeni ograničeni znanstveni horizont. Što susrećemo kada se potrudimo slijediti duhovni istraživački put opisan u knjizi Spoznaja Viših Svjetova? Do kojih iskustava dolazimo?
Da bi zaista uspio svojim duhom i dušom izići iz fizičkog tijela i promatrati bez pomoći fizičkog, istraživač duhovnog opaža da prethodno mora svladati jake prepreke koje u retrospektivi mora označiti kao zlo, nesavršenstvo u svom životu. Naše najveće prepreke su one koje nam dolaze od naših vlastitih nesavršenosti. Čim čovjek sa svojim psihoduhovnim bićem uspije izaći iz svog fizičkog tijela, on se unutar duhovnog prostora okreće prema svom životu sa svim njegovim nesavršenostima i vidi kako za sobom vuče vlastite nedostatke kao što kometa vuče svoj rep. Čovjek zna da će sve te nedostatke ponijeti sa sobom u iduće živote i nastojati ih ispraviti. Sve ono što je dotad izbjegavao sada je prisiljen jasno sagledati. Vidi što ga čeka. Ta tragična vizija onoga što zaista jesmo u svakodnevnom životu nameće se svakome tko traži put kojim će se uzdignuti u duhovno. Ako nije tako, to je znak da smo pošli krivim putem. Kada se pronađe ulaz u duhovni svijet, život postaje teži. Jasno se vide vlastita zloća i manjkavosti. Čak i ako se ništa drugo ne opazi, ovo je već sasvim dovoljno! Čim zakoračimo u duhovni svijet odmah se upoznajemo sa nesavršenstvom i zlom.
Odakle to zlo dolazi? Izbliza viđeno, svako zlo ima jednu osnovnu crtu koja proizlazi iz samog čovjeka. Ta osnovna crta u suštini nije ništa drugo nego egoizam.
Promotrimo li ljudske nedostatke i zla koja ljudi čine, od najsitnijih zanemarivanja pa do najokrutnijih zločina, vidimo kako glavna značajka svakog od tih zla proizlazi iz egoizma, bio to egoizam tijela ili duše.
Mnogo se razmišljalo kako bi se došlo do ovog ili onog principa etike, do ove ili one moralne osnove. Što se više produbljivalo ove principe i osnove, tim više se shvaćalo da je egoizam osnova svakog ljudskog zla. Može se dakle ustanoviti da što više čovjek svlada svoj egoizam, to bolje on napreduje na putu izlaska iz zla u fizičkom svijetu.
Ovo je rješenje blisko povezano s jednim drugim, njemu sasvim suprotnim, što predstavlja dodatno opterećenje duhovnom istraživanju. Što zapravo treba njegovati kada se želi pristupiti duhovnim svjetovima koji se promatraju uz pomoć duše i duha van tijela?
Osvrnemo li se na unutarnje vježbe koje su neophodne želi li se pristupiti duhovnom svijetu, konstatirat ćemo kako su sve one usmjerene na to da pojačaju izvjesne osobine kojima duša raspolaže u osjetilnom svijetu, sa ciljem da je se očvrsne toliko da se može osloniti na sebe samu. Ono što se u fizičkom osjetilnom svijetu manifestira kao egoizam potrebno je ojačati i intenzivirati prilikom uzdizanja u duhovni svijet! Duša će dospjeti do duhovnih svjetova samo ako intenzivira svoje vlastite snage koje su ukorijenjene u njezin ego, njezino Ja. Da bi mogao putovati ka duhovnome, čovjek dakle mora ojačati upravo ono čega se treba odreći ukoliko želi usvojiti moralne principe fizičkog svijeta.

Jedan veliki mistik je rekao:
„Kada se ruža kiti
Ona također kiti čitav vrt“
To je u određenoj mjeri istinito. Ako ljudska duša u životu samu sebe ne smatra ružom koja se kiti, ona ostaje egoistična. U duhovnom svijetu je ono što ovaj aforizam izražava istinitije u daleko većoj mjeri nego u fizičkom. U duhovnom svijetu, što je duša iznutra jača i što je više razvila ono što je njeno vlastito, tim bolje stoji na usluzi svemu što je okružuje. Jednako kao što ne možemo upotrijebiti instrument koji nije savršeno ugođen, tako ne možemo upotrijebiti ni dušu koja iz svoga ega nije izvukla sve ono što se u njemu nalazi.
Nije potrebno skrivati ovu opoziciju koja nas između redaka upućuje na stvarne činjenice. Ona nam u prvom redu pokazuje kako fizički svijet ima svoju ulogu koju mora ispuniti u odnosu na duhovni. Kada bi čovjek mogao živjeti isključivo u duhovnom svijetu, tamo gdje je zakon „Kada se ruža kiti, ona također kiti čitav vrt“ u potpunosti na snazi, tada bi bio u stanju njegovati isključivo svoje unutarnje snage. Ne bi bio sposoban razviti altruizam koji ga dovodi u dodir s ostalim ljudima i čitavim svijetom.
Potrebno je da u fizičkom svijetu pronađemo način na koji ćemo prevazići egoizam. Nije uzalud to što na zemlji imamo obavezu da budemo altruisti; ovdje se moramo u osnovi de-educirati od egoizma, ako se smijem tako izraziti.
Kada čovjek nakon smrti na prirodan način dospije u duhovni svijet on tamo pronalazi isti princip: da bi se uzdigao u duhovnome, mora prethodno ojačati svoju dušu. U taj svijet moramo sa sobom donijeti kvalitete koje dušu iznutra čine jakom i koje potvrđuju aforizam da „ruža koja kiti sebe, također kiti čitav vrt“. U trenutku prelaska praga smrti ulazimo u svijet u kojemu moramo do maksimuma ojačati i intenzivirati naše Ja.
Podsjetimo se da duša u duhovnom svijetu uglavnom radi na oblikovanju svojih budućih života s obzirom na prethodne živote. U skladu je sa sudbinom duše da se najviše bavi samom sobom upravo u tom periodu između smrti i novoga rođenja.
Kada na taj način promatramo dušu, na osnovu ova dva različita viđenja, evo što vidimo: Fizički osjetilni svijet je mjesto u kome duša mora naučiti izaći iz sebe same, u kome se egoizam mora pomiješati s altruizmom kako bi duša mogla nešto donijeti bićima koja je okružuju. Svijet između smrti i novog rođenja je naprotiv svijet u kome duša mora neprestano jačati samu sebe; ne bi imala nikakvu vrijednost kada bi u taj svijet ušla u stanju slabosti.
Koje su posljedice ove dvije karakteristike ljudske duše?
Čovjek se mora čuvati toga da ono što je poželjno u jednom svijetu – poglavito intenziviranje svojih unutarnjih snaga – primijeni u drugom svijetu u bilo kojem slučaju, osim u slučaju da želi dosegnuti duhovni svijet. Čim čovjek u sve što mora izraziti u fizičkom svijetu pusti da uđe i ono drugo što mu omogućuje da se bolje pripremi za duhovni svijet, to tada postaje štetno i izaziva najgore posljedice. Upravo zato da bismo sebi pripremili egzistenciju koja bi u mislima i djelima fizičkog svijeta bila što manje egoistična, trebamo ojačati i intenzivirati svoje Ja u duhovnom svijetu između smrti i novog rođenja. U duhovnom svijetu, prije nego se iznova rodimo, moramo upotrijebiti sav naš egoizam kako bismo se zanimali za sebe i radili na sebi sa ciljem da budemo što manje zainteresirani za sebe odnosno što moralniji u fizičkom svijetu.

Ovo znanje je najveća dragocjenost za onoga tko hoće prodrijeti u duhovni svijet.
Nije bez razloga to što pri ulasku u duhovno najprije vidimo zla i nesavršenstva koja su u nama i koja nas prate poput sjenke. Taj nam prizor pokazuje na koji način moramo ostati povezani s osjetilnim svijetom i na koji nas način naša karma mora vezivati uza nj sve dok u duhovnom ne uznapredujemo dovoljno da možemo živjeti sa čitavim svijetom a ne samo sa samima sobom.
Vidimo u kojoj mjeri je štetno ono što nam omogućava duhovni napredak i usavršava nas, direktno primjenjivati na vanjski život. Duhovni napredak je cilj od kojeg se ne smijemo dati odvratiti. Ono je naš zadatak. Razvoj je zakon koji važi za sva živa bića. Ali je opasno direktno primjenjivati u vanjskom životu ono što je korisno za duhovni razvoj. Vanjski fizički život se sa svojom moralnošću mora poput drugog svijeta smjestiti uz bok onome čemu duša iznutra teži kada se hoće približiti duhovnom svijetu.
Činjenica je da u duhovnom svijetu nemamo nijednu priliku koja nam može omogućiti da postanemo ne-egoistični jer tu se upravo radi o tome da ojačamo svoj unutrašnji život. Treba dakle težiti da se postane ne-egoističan uz pomoć sredstava vanjskog svijeta. Ovo je samo naizgled kontradiktorno. U duhovnom svijetu – što je također slučaj i kada uđemo u taj svijet nakon smrti – moramo živjeti sa snagama koje sačinjavaju našu vlastitu unutrašnjost. To nikad ne bismo uspjeli kada ne bismo vodili život altruiste; altruizam koji se živi u fizičkom svijetu odražava se u zasluženom egoizmu koji povećava našu vrijednost u duhovnome.
Vidimo da što se više približavamo duhovnome, to naši koncepti postaju zamršeniji. Istovremeno vidimo i sve ono što karakterizira ljudski život.
Uzmimo na primjer čovjeka koji se rađa u fizički svijet. Kada on fizičkim tijelom odijeva svoje biće kojim je živio u duhovnom svijetu između prethodne smrti i sadašnjeg rođenja, njemu je moguće da u to fizičko tijelo neopravdano unese ono što bi trebala biti isključivo snaga duhovnog života; uvijek je moguće da duhovno biće uđe u tijelo unoseći sa sobom u fizički svijet ono što mu je najviše vrijedilo u duhovnome. To je zato što dobro u duhovnom svijetu, postaje zlo u fizičkom!
Ovdje se susrećemo s jednom od najdubljih misterija postojanja: čovjek može u fizički svijet sa sobom donijeti ono što je najuzvišenije u njegovom duhovnom biću, ono što mu je neophodno da bi uopće mogao biti duhovno biće, i to što donese može za sobom povući najgora zastranjenja u osjetilnom fizičkom svijetu.
Što je uzrok zla u životu? Odakle dolazi ono što zovemo zločinom?
Zlo dolazi odatle što čovjek u svoju fizičku konstituciju – koja sama po sebi ne može biti zla – unosi ne ono što je najgore nego naprotiv ono što je najbolje u njemu. On tada razvija kvalitete koje ne pripadaju fizičkom nego duhovnom svijetu.
Zbog čega mi ljudi možemo biti loši? Zato što nam je dano da budemo duhovna bića! Čim prodremo u duhovni svijet moramo biti u stanju razviti vrline koje se onog trenutka kad ih primijenimo na fizički svijet pretvaraju u mane. Izdvojite iz osjetilnog svijeta karakteristike koje se izražavaju u okrutnosti, ili čak u perfidnosti, pustite dušu da ih upije i razvije u duhovnom a ne u fizičkom svijetu i vidjet ćete: one će tamo postati kvalitete koje nas usavršavaju i omogućuju nam da napredujemo.
Čovjek je gonjen da čini zlo samo zato što pogrešno primjenjuje duhovno u osjetilnom svijetu. On ne bi bio duhovno biće kada ne bi mogao postati loš. On u sebi mora imati ono što bi ga moglo učiniti zlim, inače se nikad ne bi mogao uzdići do duhovnog svijeta.
Ljudsko biće koje se želi usavršiti mora uvijek iznova sebe podsjećati: U fizičkom svijetu nemaš pravo upotrebljavati atribute koji u tom svijetu od tebe čine lošeg čovjeka; što više to radiš, više se lišavaš onoga što jača tvoju dušu u duhovnome i postaješ slabiji za duhovni svijet. Ti atributi su na mjestu samo u onom drugom svijetu!

Morao sam sve ovo izložiti u detalje samo kako bih prikazao zablude svih onih koji impuls zla pripisuju čovjekovoj zapletenosti u materiju. Zlo se naprotiv javlja upravo zbog čovjekovih duhovnih sposobnosti, zbog činjenice da je čovjek također sudionik duhovnog a ne samo fizičkog života. Što bi ostalo od jedne univerzalne mudrosti koja bi čovjeka pokušala ograničiti na to da u osjetilnom svijetu radi isključivo dobro, ako bi ga to lišilo snage da napreduje u duhovnome? Naše biće pripada jednako fizičkom kao i duhovnom svijetu, ali naš duhovni zakon je savršenstvo a ne nesavršenstvo. Mi se prema tome nalazimo u položaju kazaljke koja može oscilirati u jednom ali također i u drugom pravcu, jer podrazumijeva se da smo duhovna bića i da to duhovno možemo prenijeti u fizički svijet kako bismo s njime činili zlo; jednako kao što su druga bića, možda razvijenija od čovjeka, mogla činiti zlo puštajući da u osjetilni svijet uđe ono što je svakako trebalo ostaviti u duhovnome.

Jasno mi je da ću, predstavljajući porijeklo zla na ovakav način, vjerojatno biti shvaćen tek od strane nekolicine svojih suvremenika. No ljudska će se duša sve više i više privikavati da stvari vidi na ovaj način. Naposljetku će shvatiti da je probleme koje postavlja svijet nemoguće riješiti bez spoznaje da taj svijet izvire iz duhovnoga. Čovjek još uvijek može razumjeti savršenstvo osjetilnog svijeta – premda je i ono tek iluzija - no nikada neće riješiti zagonetku zla i onoga što je u svijetu nesavršeno ukoliko ne shvati da je prisutnost zla u svijetu neophodna. Tu neophodnost prihvaćamo samo ako spoznamo da je zlo u svijetu nešto što se nalazi na pogrešnom mjestu. Čovjek će napredovati u duhovnom svijetu ukoliko upotrijebi one kvalitete što ih pogrešno upotrebljava u fizičkom svijetu.
Svakako, bilo bi apsurdno iz ovoga zaključiti da u duhovnome mogu napredovati samo najgori gadovi! To bi značilo prevariti se glede svega što je rečeno. To je kao da kažemo: „Odlično je što taj-i-taj čovjek ima moć da nam razbije sat!“ Odlično je što on ima u sebi tu snagu - ali ne da je upotrijebi za razbijanje sata! Kad bi se njome poslužio na dobrobit cijelog čovječanstva to bi bila sasvim drugačije iskorištena snaga.
Naše sposobnosti postaju mračne samo ako ih upotrebljavamo u fizičkom svijetu. Čim ih primijenimo na duhovni svijet, one se metamorfoziraju. Što se toga tiče, možemo reći da su snage što ih čovjek posvećuje zlu naopake samo na tom području, no čim ih se preusmjeri na njihovo pravo mjesto to postaju snage dobra!
Čovjek postaje loš kada na pogrešnom mjestu koristi snage koje su mu dane da se uz njihovu pomoć usavrši. Zlo u svijetu nastaje kada čovjek te snage ne koristi na onom mjestu na kojem bi trebao. Da bi se došlo o ovog zaključka potrebno je prodrijeti duboko do samog temelja misterije ljudskog života"

_________________
"Ukoliko covjek u svemu ovome izgubi smisao za humor ili pocne patiti od paranoje, onda je to siguran znak da nije na pravom putu"

http://galaksija.info/forum/viewtopic.php?f=9&t=2886&sid=1d150dcad25f330266c444b329fea749&start=40

lp, boro


- 08:06 - Komentari (3) - Isprintaj - #

25.09.2010., subota

Zapisano va srce




ZAPISANO VA SRCE
Rodni kraj spod Učke gore
Dole na rivijere je more dišelo i šumelo kako da va krile ziba lepu divojku koj su se zelena, jedra prsa dignula proti nebu i počivaju va ovin raju - tamo dugo Cres i Krk namiguju

Piše Nadija RUBEŠA, Slika Marin ANIČIĆ
Neki dan san bila na druženju s armonikun va Kastve.
Ne rabi govorit kako j celi Kastav odzvanjal po polkah, valcereh i potresujkah. Saka pohvala Kastve i organizatorun.
Ma ovo ne pišen zaradi armoniki, nego mi je onput neč drugo palo v oko.
Kad smo se ponaslišali muziki, san se s kompanijun našla va jenin ristorante s kega se vidi celi Kvarner.

Vesela kumpanija

Armoniki su još vaveki odzvanjale, a ja gjedala proti Učke za kun se j sunce trudno i črjeno spravjalo na počinak. Modri oblaki su mu pustejicu načinjali da još lepče spi. Dole na rivijere je more dišelo i šumelo kako da va krile ziba lepu divojku koj su se zelena, jedra prsa dignula proti nebu i počivaju va ovin raju.
Tamo dugo, va maglice beloj, Cres i Krk namiguju i igraju se skrivanca Suncun ko njin škurinun preti.
Moja kumpanija je bila vesela i smešna, i vreme je brzo pasevalo.
Saki put kad san spram Učki pogjedala, drugu sliku san videla. Drugačiju od one prve, sledić škureju.
Pa je sunce zašlo i sobun zelo črjenu koperticu od oblaki s kun će se naćas pokrit.
Modri kolor mora, zeleni kolor boški
Anjelići

Gjedajuć odonde su tu lepotu mi se j paralo da i sama negdere z anjeli letin, srca veselega, duši bogate, ćuteć mir i sreću ča se to moren zvat rodnin krajun spod Učke gore.
– se je počelo škuret. Krk i Cres, tamo dugo, već se nisu mogli videt. I oni su šli pomalo spat.
A, šoto, puli mora, sramežjivo su se počele važigat lampadinice. Najprvo one najjače ke svete po cestah. Za njimi su se javile one od hoteli i na kraje sve one druge, miće kućne svetlića.

Igrački i vile


More črno, Učka škura, nebo još črneje, a uz more kolajnica (puno njih je već to reklo za ovu našu lepu rivijeru, ma ni druge besedi ka bi boje pristala) od svetlići žuteh, narančasteh, modreh ke ti smešić na obraze i va srce narišu, aš su vesele kako iskrice ili mladi mačići ki se bez brige igraju i na veselje te vabe.
Pitan se : – Kako su se ti bogi igrali kad su na jeno mesto hitili toliko lepeh igrački i još pustili vesele vile da ih saki dan obučuju va Sunce i na večer spat s Mesecun spravjaju?"
Hvala njin za sveh ki vide lepotu ovega mesta i najdu mir va srce kad more zapjuska va nogi od Učke ka ih pomalo toća va njin.

--------------

Preuzeto iz - http://www.novilist.hr/

lp, boro


- 08:09 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.09.2010., četvrtak

Vladimir Devide: Kugla se keg la, la, la...



VLADIMIR DEVIDE: KUGLA SE KEG LA, LA, LA, LA, LA, LA, LA...








kugla je prošla

kroz ravninu

i nesta točke –

ostaju osamljeni

stanovnici plohe







"Predoci sebi neku ravninu u kojoj zive dvodimenzionalna bica - poput kakvih "idealnih stjenica".

Njima je preko njihovih osjetila pristupacno samo ono sto se zbiva u toj ravnini; ona je njihov svijet, njihov univerzum. Sve ostalo iz trodimenzionalnog prostora izvan te ravnine za njih jednostavno

ne postoji; oni time ne mogu komunicirati - osim mozda na ekstrasenzorni nacin.

Predoci sada sebi kuglu izvan te ravnine koja joj se priblizava, prodje kroz nju i dodje na suprotnu stranu prostora, sa suprotne strane ravnine od one iz koje je posla. Kako ce dvodimenzionalci iz ravnine

dozivjeti taj dogadjaj? U trenutku kad je kugla takla ravninu, u svijetu dvodimenzionalaca se "stvorila" tocka, naime to diraliste. Kako se srediste kugle dalje priblizavalo ravnini, u njoj je rastao krug kao presjecni lik kugle i ravnine, dok nije narastao na krug kojem je polumjer jednak polumjeru kugle. Dvodimenzionalci su to dozivljavali tako kao da se u njihovu svijetu ono prvotno diraliste nadimlje, buja do velicine toga kruga. Kako je kugla dalje prolazila kroz ravninu, presjecni je krug opet "mrsavio", stezao se na početno diraliste i -- nestao. Tako to dozivljavaju dvodimenzionalci. Oni dakle prolaz kugle kroz njigov svijet vide kao radjanje tocke, njezin rast do nekog maksimalnog kruga, pa onda njegovo smanjivanje i, konacno, nestajanje -- smrt. Ali za nas trodimenzionalce, nista se nije rodilo niti umro, nista nije raslo niti se smanjivalo, nego je samo kugla - nepromjenjivog oblika - prosla kroz ravninu. Sve nam to nije tesko zamisliti - ili nam se bar tako cini.



-- A sada poslusaj pa pokusaj po anologiji slijediti ovaj tok misli. Dopusti da je nas trodimenzionalni prostor i svijet, nas univerzum, neka "hiperravnina" u cetverodimenzionalnom prostoru. Nama trodimenzionalcima pristupacno je samo ono sto se dogadja u nasem prostoru - s preostalim dijelom cetverodimenzionalnog prostora ne mozemo komunicirati - osim mozda na ekstrasenzorni nacin. Dopusti onda da cetverodimenzionalna "hiperkugla" izvan naseg trodimenzionalnog prostora prodje na suprotnu stranu cetverodimenzionalnog. Mi bismo to dozivjeli kao radjanje tocke, diralista, u nasem prostoru, njezin rast, nadimanje do trodimenzionalne kugle polumjera jednakog polumjera hiperkugle, pa zatim stezanje na tocku i nestajanje -- smrt. Ali za cetverodimenzionalnca nista nije nastalo niti je ista nestalo, vec je jedino nepromjenjiva cetverodimenzionalna kugla prosla kroz nas prostor.



-- Ako sada ovaj slucaj razmotris opcenitije, kao prolaz kroz nas prostor neke cetverodimenzionalne tvorevine kojoj je trenutan presjek s nasim prostorom nase trenutno tijelo, onda se mi, ovako interpretirani kroz citav nas zivot, sastojimo u tome da neka cetverodimenzionalna tvorevina nepromijenjenog oblika prolazi nasim trodimenzionalnim prostorom... Kad ga prvi put takne, rodili smo se; kad je prosla kroza nj, mrtvi smo. Proslost, sadasnjost i buducnost razliciti su presjeci te uvijek iste cetverodimenzionalne tvorevine s nasim trodimenzionalnim svijetom. Ekstrasenzorna percepcija onda znaci samo uocavanje nekog presjeka koji ne odgovara sadasnjosti. Naravno, to ne znaci da ovo zaista jest tumacenje vidovitosti; iako se analogije mogu prosirivati i znatno dalje.

Ali cinjenica da uopce postoji neka makar metaforicka interpretacija upucuje bar na zakljucak da na telepatiju i prekogniciju ne treba gledati kao na nesto sto je a priori apsurdno.



--------------------




Ovo je Devide napisao u vezi nekih svojih prekognicijksih iskustava. Kao sto vidis, vrlo obazrivo i nenametljivo, ali ipak -- jasno. Zanimljivo kako matematicar tumaci intuiciju i prekogniciju na geometrijski nacin. Otud ona gore moja tanka. Osjecam se sada kao plosna stjenica dok je "Devide - kugla" otisao daleko u prostor, otkuda se nece vratiti, prema novim iskustvima Svemira.



Oprosti na gnjavazi! No vjerujem da ce te mozda zanimati!

Tom


------------------





--- On Wed, 9/22/10, Jadran Zalokar wrote:

From: Jadran Zalokar
Subject: FW: Kugla se keg la la la la la la la la la la la la la la la la la
To: "'Asja Magas'"
Cc: borivojbukva@yahoo.com
Date: Wednesday, September 22, 2010, 7:10 AM


----------------





Dragi boro



Poslao sam ti od toma



Napisao devide



Lp jadran







--------------------------------------------------------------------------------
From: Tomislav Maretić [mailto:tmaretic8@gmail.com]
Sent: Tuesday, September 21, 2010 10:11 PM
To: Jadran Zalokar
Subject: Kugla se keg la la la la la la la la la la la la la la la la la



----------------



dragom tomu i jadranu hvala!



boro

- 08:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

22.09.2010., srijeda

Kako jesti voće

DOBRO JE ZNATI: Kako jesti voće

Svi mi mislimo da jesti voće znači samo kupovinu voća, sječenje na šnite i stavljanje u usta. To nije tako jednostavno. Važno je da znate i kako i kada se jede voće.

Dostavljanje vrlo zanimljive informacije od Dr OZ-a



JEDENJE VOĆA



Svi mi mislimo da jesti voće znači samo kupovinu voća, sječenje na šnite i stavljanje u usta. To nije tako jednostavno. Važno je da znate i kako i kada se jede voće.



Koji je ispravan način jedenja voće?

NAJPRIJE TO ZNAČI KAKO VOĆE NE TREBA JESTI POSLJE OBROKA! VOĆE TREBA JESTI NA PRAZAN ŽELUDAC.



Jedenje voća igra glavnu ulogu u detoksifikaciji vašeg organizma, kojeg snabdjeva sa velikom količinom energije za mršavljenje i za druge životne aktivnosti.



PLODOVI VOĆA SU NAJVAŽNIJA HRANA.

Recimo da pojedete dvije šnite kruha, a zatim šnitu voća. Komad voća je spreman proći ravno kroz želudac u crijeva, ali ga kruh spriječava u tome.



U međuvremenu, cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Beznačajna količina voća dolazi u kontakt sa hranom u želucu, pospješuje probavu i sokove, pa se cijela masa takve hrane počinje kvariti.



Jedite voće na prazan želudac, i to prije obroka! Čuli ste kako se ljudi žale: Podrigujem svaki put kada jedem lubenice i kada pojedem durijan (Prim. Žarka.: plod neugodnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije) napuhuje mi se želudac. Kad pojedem banane imam osjećaj kako pod hitno moram u toaletu, itd. To se neće dogoditi ako pojedete voće na prazan želudac. Voće pomiješano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. Dakle, vi se zato napuhujete!

To se ne događa sa nekim plodovima, kao što su napr. narandže i limuni, jer su oni kiseli, pa u našem tijelu sve voće postaje alkalno, u skladu sa istraživanjem dr Herberta Šeltona, koji se bavio ovim problemima. Ako jedete voće na ispravan način, moći ćete otkriti svu tajnu ljepote, dugovječnosti, zdravlja, energije, sreće i normalnu težinu.



Ako hoćete piti voćni sok - pijte samo sok od svježeg voća, a ne koncentrat sokova iz konzervi. Nemojte piti zagrijan sok. Nemojte jesti ni kuhano voće, jer tada uopće ne dobijate njegove hranljive sastojke. Dobijate samo - ukus. Kuhanje uništi sve vitamine.



Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje sokova. Ako hoćete piti voćni sok, pijte ga sporo - gutljaj po gutljaj, jer ga morate pomiješati sa pljuvačkom prije gutanja. Svakog 3-eg dana možete jesti voće da bi brzo očistili svoje tijelo od toksina. Ako jedete samo voće i pijete voćni sok 3 dana i sami ćete se iznenaditi kako će vam vaši prijatelji reči da izgledate osvježeni !





KIVI: Mali ali moćni, i dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadržaj C vitamina je dvostruko veći od onog kod narandže!



Je li JABUKA zaista odlaže dan odlaska kod lječnika? Iako jabuka ima mali sadržaj vitamina C, on je antioksidans i flavonoid (Prim. Žarka.: tj. sadrži grupu organskih komponenti u kori plodova) i povećava aktivno djelovanja vitamina C, čime pomaže da se smanji rizik od raka debelog crijeva, srčani i moždani udar.



JAGODA: Jagoda je zaštitno voće. Jagode spadaju među glavno voće, koje ima najveću antioksidantnu moć i štite organizam od nastanka raka, začepljenja krvnih žila, slobodnih radikala.



JEDENjE 2 - 4 NARANDŽE dnevno može vam pomoći u zaštititi od prehlade, snizite holesterol, spriječiti i rastvoriti kamenje bubrega i smanjite rizik od raka debelog crijeva.



LUBENICA: je najbolje piće za gašenje žeđi. Sastoji se od 92% vode, a takođe je dupke puna ogromnim dozama glutationa, koji pomaže i pojačava naš imunitet. Takođe je ključni izvor likopena, oksidansa u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij.



GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su vrhunski šampioni po sadržaju vitamina C. One su nedvosmisleni šampioni po njihovom visokom sadržaju vitamina C. Guava je takođe bogata vlaknima, koja pomažu u sprječavanju opstipacije (Prim. Žarka.: zatvorene stolice). Papaja je bogata karotinom i dobro djeluje na vaš vid.

(Prim. Žarka.: GUAVA je veliki tropski crveni ili žuti jestivi plod kruškastog oblika sa američkog drveta guava, koji ima crvenu ili žuto-zelenu ljusku sa ružičastim, bijelim ili žutim mesnatim mesom, koji se jede prijesan ili pije/jede kao zgusnuti ili želatiniran voćni sok).

(Prim. Žarka.: PAPAYA ili PAWPAW je veliki jestivi plod eliptičnog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta, koje ima veliku krošnju lišća).



Pijenje hladne vode nakon obroka = rak!



Možete li povjerovati u to? Da to se odnosi na one koji vole popiti hladnu vodu, a odnosi se i na vas. Lijepo je imati i popiti hladno piće nakon obroka, ali hladna voda će očvrsnuti masne stvari koje ste upravo konzumirali, što će usporiti varenje. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom, one će se razbiti i apsorbirati se u crijevima brže nego čvrsta hrana i nataložiće se duž crijeva. Vrlo brzo, ovo će se pretvoriti u masti i dovesti do raka. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka.



Ozbiljna napomena o srčanom udaru.



PROCEDURA PRILIKOM SRČANOG UDARA



Žene trebaju znati da svi simptomi infarkta ne počinju sa bolovima u ljevoj ruci. Budite svjesni intenzivnog bola u vilici. Vi nikada ne možete imati prve bolove u prsima tijekom srčanog udara. Mučnina i intenzivno znojenje takođe su zajednički simptomi. Šezdeset post ljudi koji su imali srčani udar u snu nisu se nikada probudili. Bol u vilici može vas probuditi i iz čvrstog sna. Budite oprezni i svjesni toga.

Što više znamo, imamo bolje šanse da preživimo.


- 08:40 - Komentari (2) - Isprintaj - #

21.09.2010., utorak

HPD. Platak, Rijeka /seniori-program izleta listopad 2010./

HPD.PLATAK, Rijeka

PROGRAM IZLETA ZA LISTOPAD 2010. g.


Nedjelja 03.10.2010.

35. MEMORIJAL ANDRIJE PETRIČA

/LABIN – OŠTRI (531 m) – SKITAČA/

Polazak posebnim autobusom s Delte u 8:00 u pravcu: RIJEKA – OPATIJA – LOVRAN – PLOMIN – LABIN – SKITAČA. Povratak sa Skitače za Rijeku oko 17:00. Cijena prijevoza 70,00 kn.

Grupa „C“ – šetnja po Skitači – obilazak vrha Orlić (470 m) – vrha Brdo (475 m) (oko 3-4 sata hoda).

Vodič: biti će naknadno određen.

Grupa „B“ – Skitača – Oštri – Skitača (oko 4-5 sati hoda). Vodič: Dražen Štifter

Grupa „A“: Labin – Oštri – Skitača (oko 5-6 sati hoda). Vodič: Boris Petrič.

________________________________________________________________________________________

Petak, 08.10.2010. DRŽAVNI PRAZNIK /DAN NEOVISNOSTI/ - NEMA RADNOG SASTANKA



Nedjelja,10.10.2010.

HAHLIĆI – FRATAR (1353 m)

Polazak prigradskim autobusom s Delte za Podkilavac u 7:10. Povratak iz Podkilavca za Rijeku u 17:50, a iz Dražica u 16:15 i 18:15.

Grupa „C“ – Podkilavac – do stijene u Mudnoj Doli i nazad, preko šljunčare do Dražica (staza lagana oko 3-4 sata hoda). Vodič: biti će naknadno određen.

Grupa „B“ – Podkilavac – Dom Hahlići – Podkilavac (oko 5 sati hoda). Vodič: Boris Knaus.

Grupa „A“ – Podkilavac – Dom Hahlići – Fratar - Hahlići (oko 6-7 sati hoda). Vodič: Dražen Štifter.



Nedjelja, 17.10.2010. 17. GLJIVARSKI VIKEND

U ORGANIZACIJI HPD "STRILEŽ" CRIKVENICA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7:00 u pravcu: RIJEKA – CRIKVENICA – NOVI – RAVNO.

Povratak od Lovačkog doma u Ravnom preko Fužina u Rijeku oko 17:00. Cijena prijevoza: 60,00 kn.

Grupa „C“ – šetnja po Ravnom i branje gljiva. Vodič: biti će naknadno određen.

Grupa „B“ – Lovački dom „Vepar“ – Zagradski vrh (1187 m) - Lovački dom „Vepar“ (oko 4 sata hoda).

Vodič: Boris Knaus.

Grupa „A“ - Lovački dom „Vepar“ - Viševica (1428 m) - Lovački dom „Vepar“ (oko 6 sati hoda).

Vodič: Dražen Štifter.

________________________________________________________________________________________

Subota, 23.10.2010. MARUNADA

LIGANJ – BABIN GROB – LIGANJ /ORGANIZIRA HPD „KNEZGRAD“ – LOVRAN/

Polazak prigradskim autobusom s Trga bana Jelačića (autobus broj 32) za Lovran.



Nedjelja, 24.10.2010.

POKLON – GRNJAČ (866 m) – GORICA (710 m) – DOBREČ - IKA

Polazak prigradskim autobusom s Trga bana Jelačića za Opatiju u 8:10 ili 8:55, a iz Opatije za Poklon u 9:30. Povratak iz Ike za Rijeku svakih 40 minuta, a iz Lovranske Drage u 15:30.

Grupa „C“ – Poklon – Izviđačka kuća – kestenjar ispod Grnjača – Lovranska Draga.

Vodič: biti će naknadno određen.

Grupe „B“ i „A“ – Poklon – Grnjač – Gorica – Dobreć - Ika. Vodiči: Boris Knaus i Dražen Štifter.

________________________________________________________________________________________

Nedjelja, 31.10.2010. PUTEVIMA BISKE: BUZET - HUM

ORGANIZATOR HPD "PLANIK" UMAG

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7:00 u pravcu: Rijeka – Tunel Učka – Lupoglav - Buzet. Povratak iz Huma za Rijeku oko 16:00. Cijena prijevoza: 60,00 kn.

Grupa „C“ – Brnobići – Kotle – Hum (oko 3 sata hoda). Vodič: biti će naknadno određen.

Grupe „B“ i „A“ - Buzet – Kotle – Hum (oko 5 sati hoda). Vodič: Dražen Štifter.

________________________________________________________________________________________

IZLETI POSEBNIM AUTOBUSOM TREBAJU BITI PLAĆENI NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE!

SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

NA SVIM IZLETIMA SA SOBOM TREBA IMATI PLANINARSKU ISKAZNICU, A ZA PUTOVANJE U INOZEMSTVO I PUTOVNICU (ODNOSNO OSOBNU ISKAZNICU).

--------------------------

pozdrav

Mirjana i Ivo Golob
Setaliste XIII divizije 6
51 000 Rijeka
Tel. 051 372 317
Mob. 091 195 67 78
Web: http://drifter-dnevnik.bloger.hr/

--------------

lp, boro

http://budan.blog.hr/


- 08:02 - Komentari (3) - Isprintaj - #

18.09.2010., subota

7. likovni susret u Jedrarsko, MO.Luka, Rijeka, Hrvatska



7. "LIKOVNI SUSRETI U JEDRARSKOJ" - izložba dječjeg stvaralaštva, Mjesni odbor Luka, Grad Rijeka, Jedrarska ulica, 18. rujan 2010. godine

PRAVILNIK

1. Organizator: Mjesni odbor Luka

2. Vrijeme održavanja: 18. rujan 2010. godine (subota) s početkom u 9:00 sati

3. Radni prostor: Jedrarska ulica, Bačvarska ulica, Kazališni park.... – po izboru autora.

4. Izložbeni prostor: cijelom dužinom Jedrarske i Bačvarske ulice (kraj Gradske knjižnice).

5. Pristupanjem natječaju učesnici izjavljuju da u cijelosti pristaju na uvjete natječaja.

6. Pravo sudjelovanja u natjecanju za nagrade imaju predškolci i učenici osnovnih škola te slikari koji se prijave za ex tempore na Prijemnom pultu u Jedrarskoj ulici.

7. Podloge za slike pečatiraju se od 09.00-12.00 sati na Prijemnom pultu. Uz prijavu daju se slijedeći podaci: ime i prezime autora, slikarska tehnika, broj telefona te naziv škole i razred koji autor pohađa.

8. Pečatiraju se najviše tri podloge.

9. Autori koji ne pečatiraju podloge već samo izlažu, čine to u cijelom dužinom Jedrarske i Bačvarske ulice. Mogu izložiti neograničeni broj slika.

10. Tema: - djeca: motiv sa područja MO Luka ili slobodno, slikarska tehnika i format su po izboru autora;

- odrasli: temu zadaje žiri neposredno prije početka ex tempore.

11. Svi autori konkuriraju za nagrade. Dječji autori obvezni su predati svoje radove do 13 sati, kada ih se izlaže radi ocjenjivanja.

12. U 13 sati počinje natjecanje odraslih – ex tempore i traje do 13.30 sati

13. U 13 sati započinje rad stručnog žiria koji kreće s ocjenjivanjem dječjih radova.Nakon toga ocjenjuju se ex tempore djela i na kraju se odabire najbolji izloženi rad.

14. Nagrade osigurava MO Luka.

15. Žiri dodjeljuje 7 nagrada za djecu i 2 za odrasle slikare:

A) Učenici I do IV razred: 1. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

2. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 300 kn

3. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn

B) Učenici V do VII razred: 1. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

2. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 300 kn

3. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn

C) Predškolci: nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn

D) Odrasli: - nagrada za najbolji ex tempore rad - slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

- nagrada za najbolji izloženi rad - slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

16. Članovi žirija su stručni likovni djelatnici po odabiru Mjesnog odbora Luka.

17. Svi sudionici dobivaju priznanje za sudjelovanje.

18. Nagrađeni radovi ostaju u vlasništvu organizatora.

19. Žiri zadržava pravo nedodjele nagrada.

20. Organizator nije odgovoran za eventualna oštećenja radova uslijed nepredviđenih okolnosti.

21. Autori izloženih (nenagrađenih) radova mogu preuzeti svoje radove nakon dodjele nagrada.

22. U slučaju lošeg vremena izložba će se održati u prostorijama MO Luka, Verdieva 11.

Pozivamo sve učenike osnovnih škola na odaziv ovoj likovnoj manifestaciji na kojoj mogu svojim dječjim očima prikazati svoje viđenje gradske jezgre Rijeke, detalj iz MO Luka, kao i sve ono što okupira dječje srce i dječju težnju umjetničkom izričaju.

Likovna djela naših mladih umjetnika ostat će upečatljiva posjetiteljima i građanima Rijeke kao i likovna manifestacija 7. "LIKOVNIH SUSRETA U JEDRARSKOJ".

Informacije se mogu dobiti:

* Davorka Milanović, tajnica Mjesnog odbora Luka, tel. 336-081, 371-138, fax. 336-082, 371-155, e-mail mo.luka@rijeka.hr;
* Borivoj Bukva, tel. 091/587-68-67, e-mail: borivojbukva@yahoo.com


- 08:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

17.09.2010., petak

Nataša i Albert Radošević, svadba u Ronjgima, Viškovo, Rijeka


svadba u Ronjgima



http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=49339


Nataša i Albert Radošević, svadba u Ronjgima, Viškovo, Rijeka

------------------

Svadba Nataše i Alberta Radoševića odvijala se u ovom prostoru:

http://www.ustanova-ronjgov.com/




Restoran Ronjgi - O restoranu

Restoran „Ronjgi“ otvoren je 9. studenog 2002. godine u mjestu Viškovo pokraj Rijeke, te sačinjava sastavni dio spomen doma „Ivan Matetić Ronjgov“.

http://www.ronjgi.com.hr/

http://www.gastronaut.hr/restoran.asp?id=223

http://www.delicije.com/2008/03/21/lazanje-sa-divljaci-restoran-ronjgiviskovo/




------------------
CRKVA I VJENČANJE:

RIJEKA, PEHLIN - Sv. Franjo Asiški - 11. Rujan

Župe sv. Franje Asiškog na Pehlinu najmlađa je župa kastavskog dekanata. Ona je nastala diobom župe sv. Mateja, 12. 09. 1993. Prije toga osnovan je samostan franjevaca trećoredaca.

Žk.: fra Josip Vrdoljak TOR, rođ. 24.5.1942., zrđ. 29.6.1971., dek. 17.6.2009.

Kp.: fra mr. Milan Šokčević TOR, rođ. 23.4.1957., zrđ. 28.6.1992., dek. 28.8.2009.

Pehlin 54, 51000 Rijeka
telefon i fax: + 385 51 269 402;
+ 385 51 269 786

e-mail: župe

Raspored Misa:

Radnim danom u 19.00 sati
Nedjeljom u 8.00, 9,30, 11.00 i 19.00 h



------------------------------------------

veseo tata...

Sretan sam otac!

veliko je to zadovoljstvo koje sam sinoć spoznao...




Sretan sam otac!



Jutros zvona
nad Pehlinom odzvanjaju:
Lijep je dan!, dok Kvarner plavi
tamo negdje na horizontu,
s maglom se spaja...

Hodim ulicom veseo
i bezbrižan, - nostalgičan...
Ja, - sretan sam otac!,
moja Nataša se zaručila!

Albert i Nataša,
odzvanjaju zvona crkve nad Pehlinom,
i tamo negdje daleko u goranskom kraju,
u usnuloj i zametenoj snjegom dolini, - u Mrkoplju...





U Rijeci, 15.01.2010. Borivoj Bukva


--------------------------------------

- Pjesma je objavljena u zbirci poezije: Još ponekad sanjam..., Webstilus zbornik 2010, Zagreb, srpanj 2010.

- Objavljena je i u zbirci poezije: Garavi sokak, Inđija, 2010., Srbija. - zbirka poštom još nije uručena.


------------------------

Napomena: Na fotografijama su Nataša i Albert Radošević, Vesna i Borivoj Bukva. Fotografije je izradio: Foto "SLUGA"

----------------------

--- On Wed, 9/15/10, Robert Sluga wrote:


From: Robert Sluga
Subject: fotografije
To: borivojbukva@yahoo.com
Date: Wednesday, September 15, 2010, 5:02 PM

Poštovani,

u prilogu se nalaze fotografije koje ste tražili.

Lijep pozdrav,

Foto Sluga

--------------

Zahvaljujem se na predivnim fotografijama.
Veliko Vam hvala! Boro

----------------


Svadba u ronjgima

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=49339


-------------------


U Rijeci, 17.09.2010. godine Borivoj Bukva

- 08:12 - Komentari (3) - Isprintaj - #

16.09.2010., četvrtak

SJAJ SVI'ĆA, Ljiljana Dobra

obavijest



HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠRVO

Imamo čast pozvati Vas

na predstavljanje nove knjige

„ Sjaj svi'ca “ autorice Ljiljane Dobre

koja će se održati u četvrtak 16.09. 2010.g

u 18. i 30. h u maloj dvorani

Filodrammatice, Korzo 32.



Knjigu će predstaviti;



recenzent dr.sc Jadran Zalokar

urednik i nakladnik Valerio Orlić

autorica Ljiljana Dobra - (Šibenik),

gost Ivan Dobra Žirjanin- (otok Žirje)



za glazbeni ugođaj pobrinut će se pjesnik J. E. Šeta,

Radujemo se Vašem dolasku!

Na ugodno književno druženje - uz zakusku i šibensko vino


------------------

moje čestitke i vidimo se.

lp, boro





- 08:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #

15.09.2010., srijeda

O vlč. Zlatku Sudcu

O Sudcu

A onda sam, pročitavši u Sudčevoj novinskoj ispovijesti, kako su ga »trovali deset godina«, kako o svemu tome postoji zapečaćena dokumentacija koja se čuva u arhivu i kako je velečasni i zbog toga, a ne samo zbog tužakanja s medijima, angažirao odvjetnika Bosiljka Mišetića. I shvatio sam da se u onim navedenim izjavama nije radilo ni o kakvom kupusu, nego o pesticidima.


Sustavno trovanje i sudačko trgovanje


Najavio velečasni Zlatko Sudac da je došao kraj njegovoj suzdržanosti po pitanju »medijskih napada i kleveta« i da će se ubuduće, »neovisno čak i o njemu, učiniti svi pravni koraci«. Budući da iz iskustva znam kako pojedine ljude uopće ne moraš oklevetati da bi te oni tužakali zbog klevete, o Zlatku Sudcu bih sada trebao pisati s posebnim oprezom, kao da hodam po vodi, pardon, po jajima.
Nemojte misliti da ovo radim u strahu od suda – bilo općinskog, bilo Posljednjeg – jer ako Bog htjedne da se sudujem sa Sudcem, neka se vrši volja Njegova. Ja se, evo, javno ispričavam Zlatku Sudcu što sam sve do jutros mislio da mnoge njegove izjave trebamo zahvaliti tome što je Bogu palo na um da u karizmatikovoj glavi uzgoji posebnu sortu kupusa.
I ne tražim da mi to što nisam neki lumen za povrtlarstvo bude uzeto kao olakotna okolnost.
Ne bježim od toga da sam bogatom urodu kupusa pripisivao misli velečasnog Sudca o osobinama onih koji ne vjeruju i da sam iz njih iščitavao kako je Bog upravo takvim osobinama podario onoga što, u ime vjere, proziva nevjernike. Primjer prvi: »Ateist je za mene glup čovjek.« Ili primjer drugi, još lisnatiji: »Ako netko nema dar vjere, može ga izmoliti. Ali za molitvu treba ponizno srce, a ateisti su vrlo oholi.«
Priznajem da sam i neke teološke poglede velečasnog Sudca – primjerice onaj o Domovinskom ratu koji je »u sebi nosio nešto sveto« ili o generalu Gotovini koji »sâm nosi križ svih Hrvata«, a koji su opet »sveti narod«, premda se hrvatsko ime ne spominje nigdje u Svetom pismu, ili pak onu o Haškom sudu kao »instituciji koja predvodi hajku na hrvatski narod« – smatrao izniklim iz onog kupusišta koje je proglašeno uzgajalištem ispravne hrvatske misli.
Istom sam povrću, priznajem, pripisivao i Sudčevu voćnu metaforiku u nekim geografskim promišljanjima. Naprimjer u onom: »Pogledajte granice naše domovine, izgleda kao odgrizena jabuka, nagrizena sa svih strana.«
A onda sam, pročitavši u Sudčevoj novinskoj ispovijesti, kako su ga »trovali deset godina«, kako o svemu tome postoji zapečaćena dokumentacija koja se čuva u arhivu i kako je velečasni i zbog toga, a ne samo zbog tužakanja s medijima, angažirao odvjetnika Bosiljka Mišetića. I shvatio sam da se u onim navedenim izjavama nije radilo ni o kakvom kupusu, nego o pesticidima.
Netko će možda ovo čudo Sudčeve otpornosti na toksine dovesti u vezu s nadriforenzičkom feljtonistikom kojoj je sustavno trovanje kardinala Stepinca bilo jedna od omiljenih tema, pa će posumnjati i u karizmatikovu moć da istodobno prodaje dva imidža: onaj kristoliki i onaj po uzoru na krašićkog blaženika. Ja osobno ne sumnjam ni u to, kao ni u Sudčevu sposobnost bilokacije. Ne sumnjam da će Sudac postati Sudstvo.



Preuzeto iz Novog Lista http://www.novilist.hr/

- 08:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #

14.09.2010., utorak

Vesna Krmotić i Istra Altera Magica


Istra
Altera Magica

~ sajam alternative u Puli ~
18.-19. rujna 2010. godine u
Domu hrvatskih branitelja, Leharova 1.





Istra – terra magica, zemlja čarolije, skrivenih učenja, posebne energije. Oduvijek se smatralo da nešto magično obavija ovaj raj na zemlji. Od tićanskih vila do zmajevih linija, od višnjanske astrologije do porečkih megalita – ove godine spremni smo tu pozitivnu energiju donijeti i Vama, sve na jednom mjestu.

Stoga Vas sa oduševljenjem pozivamo na sajam alternative „Istra Altera Magica“ u Puli, koji će se održati 18.-19. rujna 2010. godine u Domu hrvatskih branitelja, Leharova 1
. Pula ima višegodišnju povijest održavanja ezoteričkih sajmova, koji svaki put izazovu veliku pozornost i privuku brojne posjetitelje. Ove jeseni, budite dio posebnog programa istarske čarolije!

Pripremili smo za Vas zanimljiv program predavanja i radionica, inspirativne nastupe na pozornici, te raznoliku ponudu proizvoda i usluga na izlagačkim mjestima. Ponuda obuhvaća predstavljanje više vrsta alternativnog liječenja, terapija, savjetovališta za samoiscjeljenje, aura fotografije, alternativnih knjiga, zdrave i organske prehrane, obrtničkih proizvoda, ljekovitog bilja, joge, astrologije, tarota, nakita, kristala, a sve to s ciljem promoviranja zdravog života, duha i tijela, te približavanja ljudima alternativnog istarskog turizma.

Putem predavanja i radionica približit ćemo Vam razne tehnike i pomagala za bolji život, a znanje podijeliti s Vama. S nama će biti najistaknutiji stručnjaci svojih područja, među njima i gosp. Igor Drandić, Davor Šišović, Tomislav Grd i mnogi drugi, te smo sigurni da ćete se pronaći među izlagačima Istre i Kvarnera i oduševiti se skrivenim zakutcima istarske čarolije.

Čast nam je ugostiti i posebnu osobu, gošćumanifestacije i svjetsku putnicu - Vesnu Krmpotić! Autorica "Stotinu i osam", "Brda iznad oblaka" i "Košulje sretnog čovjeka", 19. rujna u nedjelju s Vama će podijeliti svoje iskustvo, misli i osjećaje kroz jednosatno predavanje "Portret Indije", te će ovom prigodom predstaviti svoju najnoviju knjigu u velikoj dvorani Doma hrvatskih branitelja. Očekujemo Vas!

Posjetite

www.istraalteramagica.com


za sve dodatne informacije.

Obogatite svojim posjetom ovaj događaj, učinite nešto dobro za sebe i upoznajte magičnu stranu Istre!


- 08:06 - Komentari (4) - Isprintaj - #

13.09.2010., ponedjeljak

KARTE/MAPE

korisne karte

U toku je stvaranje zvučne arhive/povijesti naše planete. Prednost zvuka nad fotografijom je zapis pulsiranja života, dah. Doslovna ilustracija toga je sjajna snimka iz južne Afrike (upišes u bijelo polje dolje South Afrika i snimku pronađeš među naslovima na dnu stranice (Jackalssounds...) .

KARTE I ONE DRUGE KORISNE KARTE

----------------------

http://www.karte.hr/


-> klikneš nad rijekom ->svakim kliktajem, približavaš se....

http://www.kartegradova.com/


-> klikneš nad rijekom -> kliktajem ideš ka traženom...

http://www.psihoportal.com/index.php?option=com_google_maps&Itemid=72


- karta, ulice

http://maps.google.com/


-> upišeš croatia -> klikneš nad rijekom -> tražiš dalje...

http://www.cromaps.com/auto-karta-hrvatska


-> klikneš nad rijekom i dobiješ zaobilaznicu. kliktajem na ono što tražiš približavaš se traženom.


http://hr.tixik.com/m/#sw=
45.3263235525&ne=14.4412708282&zoom
=8


-> satelitska k.s. -> klikneš nad rijekom -> svakim kliktajem približavaš se tome što tražiš....


http://aporee.org/maps/


Sada ti šaljem prijedlog putovanja po cijelom planetu. Zvučnog. Navrati na: radio aporee:::maps ( upišeš taj naslov u Google, prikaže se dio karte, dolje lijevo klikneš na search+ i u bijelo polje koje se pojavi, dolje lijevo, utipkaš željeni dio kugle zemaljske. Crvene točke na njoj označuju izvore zvuka. Dodirneš li ih strelicom miša, pojavljuje se naslov. Klikneš na odabranu, slušaš. Dijelove karte možeš uvećavati, smanjivati (+ i - na skali gore lijevo) ili šapicom micati u svim smjerovima.)

Projekt je prije 4 godine pokrenuo Udo Noll (Berlin, Koln), autor mnogih zapaženih umjetničkih inicijativa i stručnjak za medijsku tehnologiju. Namjera je povezati prostor ( vizualiziran na karti) i zvuk (snimke prirode, urbanih i ruralnih ambijenata).

Radio aporee ubrajam među značajnije globalne umjetničke projekte s mnogim sociološkim, ekološkim i antineoliberalnim implikacijama. U podlozi je haiku/zen: sada i ovdje: slušaj!

Fascinira koliko je sudionika u svima dostupnom poduhvatu, dakle ljudi senzibiliziranih za zvuk. Lovelockova Gaia može biti donekle zadovoljna , snima je se po cijeloj njezinoj površini. Uništavanje joj doduše ovime nije usporeno, ali joj je u starosti pružena maksimalna ljubav i podrška. Crvene točke, izvori snimljenoga zvuka ubrzano se šire, i po naoko nanastanjenim predjelima : npr. od obale udaljenim otočićima razasutim po Tihom oceanu (čiju konfiguraciju tla uvećavanjem možeš proučiti do zadnje rasjekline, a zatim po mnoštvu kuća s čuđenjem zamijetiti koliko je vulkanski otočić napućen; kad klikom aktiviraš crvene kružiće taj život možeš i osluškivati).

U toku je stvaranje zvučne arhive/povijesti naše planete. Prednost zvuka nad fotografijom je zapis pulsiranja života, dah. Doslovna ilustracija toga je sjajna snimka iz južne Afrike (upišes u bijelo polje dolje South Afrika i snimku pronađeš među naslovima na dnu stranice (Jackalssounds...) . Klikneš na naslov, pričekaš malo. Na karti zatim ugledaš nekoliko baraka u pustopoljini, slušaš glasanje šakala, njihov dah izbliza, dodir njihovih jezika s vodom (mikrofon je očito noću ostavljen kraj posude). Dvojica riječana vrlo su aktivni sa svojim prilozima. Stavila sam nadavno i ja početne zapise ( demonstracije za Varšavsku, devastaciju pješačke zone, nešto oko uspinjače, Dolca i Zrinjevca), a polako ću iz arhive svojih dokumentaraca popunjavati naš komadić karte. I nastaviti snimati. Uživaj u putovanju! I molim te podijeli informaciju sa čitateljima svog Budan.bloga i Magicusa. Ukoliko ste već upoznati s tim projektom, nije zgorega podsjetiti. Puno pozdrava od Ranke

-----------------------

Ako ste u posjedu koje od korisnih karata, molim vas proslijedite mi mken link!

lp, boro



- 08:13 - Komentari (7) - Isprintaj - #

10.09.2010., petak

Kako privući i doći do hrpe novca!



KAKO PRIVUĆI I DOĆI DO HRPE NOVCA



KAKO PRIVUĆI I DOĆI DO HRPE NOVCA, DA NE TREBATE PRČKATI PO MJENJAČNICAMA ILI BANKAMA I IZLAGATI SE POGIBELJI!?



Da bi zarađeni novac volio Vašu kuću, onoga dana kada dobijete plaću ne treba trošiti niti jednu kunu.

Cijela plaća mora prenoćiti kod kuće.

Neki čarobnjaci životne mudrosti savjetuju da treba sačuvati godinu dana krupnu novčanicu, koja će se, tvrde oni, "napuniti" vašom energijom i počet će privlačiti prema sebi novac.

Novca neće biti: ako zviždite u sobi i mrvice sa stola čistite rukom.

Ne valja posuđivati susjedi kruh i sol - sigurnost (u novcu) tada može napustiti vašu kuću i otići u drugu.

Da bi u kući bilo novca, metlu treba postaviti ručicom na dolje.

Povišicu plaće najbolje je tražiti u srijedu po danu.

Ne posuđujte od drugih novac u ponedjeljak, nemojte posuđivati drugima u utorak i ne vraćajte dug u petak.

Davati i uzimati posudbe obvezno ujutro, zato što bilo kakve operacije s novcima u večernjim satima vode u propast.

I trudite se nikada ne tražiti posudbe, a češće dajte jer vi tada "kao" da programirate novce da vam se vrate.

Džepove odjeće koja se van sezone ostavlja u ormar, napunite sitnim papirnatim novčanicama.

Novac ne voli probušene džepove ili otpalu dugmad.

Nikada ne držite novčanik prazan, neka u njemu bude makar sitniš u kovanicama.

Sav novac mora biti glavnom stranom okrenut prema gazdi.

U najmanjoj pregradi čuvajte najsitniju novčanicu savijenu u trokut.

Također u novčaniku treba postoji i "sretna novčanica" (prva zarađena ili dobivena od dobrog čovjeka ili od nekog uspješnog posla i sl.). Tu novčanicu ne valja potrošiti - ona je amajlija sigurnosti. Inače novac neće dolaziti u vaše ruke.

Novac zarađen kockanjem ili igrama na sreću, zarađen nepošteno, nađen, pocijepan itd. ne donosi sreću i zato ga ne treba zadržavati u novčaniku. Podijelite ga sirotinji ili brzo potrošite.

Nakon pročitanog, vjerojatno razumijete da je novac vrlo lako izgubiti, ali ga nije teško ni privući k sebi.

Da ne biste izgubili novac pridržavajte se više izloženih pravila.

Jednako tako, da bi privukli novac pošaljite ovaj tekst svojim prijateljima i novac će krenuti k vama, zato što samim tim pokazujete novcu da vam je drag. Ako izbrišete ovu stranicu nakon čitanja i nikome je dalje ne pošaljete, bit ćete godinu dana siromašni.

No ako pošaljete ovo makar na dvije adrese, imat ćete 3 godine sreće i hrpu novca.

-------------------

hvala dragoj gemini na ovoj važnoj informaciji!

lp, boro



- 08:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

09.09.2010., četvrtak

Svadba u Banatu i druge svadbe...



Svadba u Banatu i druge svadbe, običaji i ostalo...





Svadba u Banatu



Svadba u Banatu... Udaje se Jula za Crnogorca. Veliki sto u dvoristu, za stolom puno gostiju. Sa jedne strane stola sve Crnogorci, ima ih jedno dvadeset sa jos 40 kg ordenja. Sve se to naglo ka stolu od tezine. Sa druge strane stola sede Lale, lepi i debeli. Ustaje jedna starina, pridrzava se stapom i pocinje svoj govor:'Ova vasa Jula ima cast sto ulazi u ovako
slavnu familiju. Nas Blazo je sin palog borca, narodnog heroja, ciji je
djed rasceriv'o Turke na buljuke kod Mojkovca. A njegova sestricina, od
Baja Stricevica njegovog sure snaja, sto je pradjed njegove babe protjera
Medjedovice, jer je njino pleme bilo spremno na sve. A njegova teta, sto
je onog Miljana,Dragorovog sina, sto je na Durmitoru izda' strica Milica,
e da jebes oca izdajnickog, posjekla kano tikvu, a nu, vasa Jula treba da
je srecna sto ulazi u ovak'u slavnu familiju, tako da recem...'



Crnogorska Verzija

A ono ti je bila svadba u Banat, da je nije bilo nidje! Dosa' nas Blazo da
prizeni nji'ovu Julu. A nas ti je Blazo, visok ka' Lenjin, otac mu
narodni heroj,borac jos od aprila 1945. Kad smo sjeli za sto, sa nase strane sve soko do sokola, e da sabiramo, ne bi Turaka i mrtvijeh Talijana
prebrojali, da jebes oca ocinjeg! I Micun, njegov stricevic, sto je odrza'
govor, ne bi ga ni Njegos bolje odrza'! E, ali Medjedovice, i njino pleme
sto izda' strica Milica, no da ne pricamo sad o tome! A jado moj, a svi
ordenje stavili, pa se sjaji, ka' reflektore da su ukljucili.
A ravno ti je kod njih, jado, da ravnije ne moze bit'! A nu, a Julin otac
odrza' kratki govor, no je reka' da je Jula postena djevojka, e da su
svi koji su se druzili s njom, bili zadovoljni! E, tako i treba da bude, kad
ulazi u ovako slavnu i postenu crnogorsku familiju! Zivjeli!



Vojvodjanska Verzija



Moram ti kasti, jebes ga, sad kad je sve proslo, da smo Julu nekako udali!
Da je nasla nekog naseg, nije! Da je nasla nekog bogatasa, nije! E, jebes
ga! Nasla nekog Crnogorca, al' taj je, jebes ga, pothranjen! Jula moze da
ga stavi pod misku! I dosla ti njegova familija, skoro sva, mogu ti kasti,
al' da ih stavis sve na kantar, bili bi teski k'o kum Pera i njegova
Juca! I naneli gvozdja nekog, kazu ordeni, jebes ih,svi se savili do zemlje, al'
ne skidaju! A zet, nema ga triest kila sa krevetom! Al' nagojicemo mi to!
Nasa Jula, kako kuva, i nogu od stola bi ugojila! I moram ti kasti, il'
sam ja to pogresno razumeo, a ne bih vol'o, da oni volu da se svadjaju! I
posvadjali se sa nekim, jebes ga, medvedima, pre trista godina! I imaju
neku babu, daleko bilo, koja mase nekom sabljom! I sad oni se hvalu da je
ona, o maj, neku glavu odsekla! Al' nisam shvatio da je otisla u zatvor!
Cudan neki narod, da ga jebes!




Madjarska Verzija


Ja sam ti moj Radmila bilo na svadba kod Lalin cerka Jula. Sto sam se
rasplakalo od sreca! Moj Janos se najvise rasplakala! Kaze nema vise ucis
kod Jula! A mnogo vremena su zajedno ucis! I bili tamo neki Crna Gorica
gosti! Mnogo lepi jebac, ja namignes tebi, moj Radmila! Ja samo zadignes
suknjo, oni samo izbecis beonjaca! A mladozenja, moj Radmila, to ne
izdrzis u krevet ni pet minuta! Ja to mogu polomis sa jedna ruka! Joj,
istenem! A bilo tamo neki oficir, sa fino sabljica i jedno veliko mustas!
Vec se dogovorilo da idemo setamo Dunav kej! Joj Radmila,seretlek!



Bosanska Verzija

Joj, jarane, jesam bio na dobrom derneku. Mesa ko drva. Jest da je bila
krmetina, al nemores pit gologuzo. A cuga prava!!! Iznio cojek vina, a
naki Crnogorci donije domace loze. Jarane, jest da im je loza dobra, al
sto oni mogu da seru to malo ko more.
Kad su pricali, matere mi, ko da sam Djeknu gledo... Samo sam se zajebo I
presjeko sa pivom i evo sad me glava rastura. Znam da ne ide vino i piva,
al, jebiga,zinula guzica..Aaaa... zar ti nisam reko...ama ona kurava Jula
se udala za nakog Crnogorca, a on... ko da ga je poplava izbacila, matere mi!




Beogradska Verzija


E, jeb'o te, sto je bila zurka kod Majine cimerke Jule! Nisam se bolje
provela odavno, jeb'o te! Ona se udala, jeb'o te, za nekog
Montenigera, sine, pa on visok metar i zilet, Lenjin je za njega Hakim Olajdzuvon! Pa dosli svi sa nekim gvozdjem na sakoima,keva da mi djuska pred dragstorom!
Pa kad su seli za sto, jeb'o te, to se zatreslo k'o zemljotres, cale
da mi jede pesak! A onda matori Monteniger poce da kenja,fol oni karali Turke, jeb'o te! Pa sine, njih mrzi da podignu ruku, a 'ce ovamo da sjebu
Turke!
Pa su karali Nemce i Italijane, mozda sine, ali u trci na sto metara u beganju! E da vidis, na kraju, jeb'o te, kad ih je Julin matori zajeb'o! Ma znas, da je Jula radodajka, ona se sazali na svakog frajera, jeb'o te, da mu svega dok si rek'o britva! A sto da ne? Jednom se zivi, mada ovi kenjaju da je nebeski zivot vecan! A jel' se javio neko otud razglednicom? Nije! Jel' posl'o neki paket? Nije! Mi da se nazivimo ovde, sine,a oni neka se cuvaju za gore! Bole me riba!



Pirocanska Verzija


Bese svadba u Banat. Tamo sam isao kod svastike na spavanje, takoj da
nista nesam plateo. Pice ponesoh sto ga dobih od doktor Nestorovic, takoj
da ni tuj nesam dao djengi. Ama, kicenje!!! AMA, KICENJE, LJUDIIIIII!!!! Da
gu li j***, neka zenska ti zakaci ovolicnu grancicu i moras da gi davas
pari!!! Mame im ga natitkam, ne sam uspeo da gi izbegnem! Dadoh deset
dinari, j*** gu li, nemadoh dve po pet, inace bih spasiv peticu!!
JOOOOJJJJJ!!!! Sedoh za sto, muzika na uvce, eve sto cu da gi dam dinar!!! ma, ovaj sa harmoniku me gleda k'o siroma' slaninu! Sta sam mu
skriveo?
Nista! Nego, 'oce pari, bato!!! Ko da gi berem sa komsija Tosinu kajsiju!
A hrana,ubavaaaaaaaa!!! I to, meso, bre! Sve dzaba! Izeo sam deset parce, stomak sam napuneo do grlce! I jagnjetina, bre, to ni Draza nije imao
takoj!!! Al' me zaklase nacisto sa njihovi obicaji!!! Mnogo bre ovi
Severnjaci rastrosni! Kad naidje mladina kecelja, pa mladina pogaca,
LELEEEEEEEEEEEEEEEE!!! Samo gu davas pari! Ode mi sto dinari, nece se oporavim pet godine! A, mladozenja, da gu li j***, gu ne poznavam!
Mrsavoooooo, bre! Koj li ga 'rani, ne znavam! A, mlada, lepa, ima sta da
zagrlis! I kuva, bre! Kad se vracav u Pirot, umal' me slog ne zavati!
Poskupese zeleznicu, u jeba' ti ja budale! Ko sa metro da se vracav u
Pirot! Ce razmislim sledeci put da idem!



-----------


PRIJE VJENČANJA:
> :
> :
> : ONA: Ciao DRAGI!
> :
> : ON: Konačno, dugo čekam!
> :
> : ONA: Zelis li da odem?
> :
> : ON: NE! Već sama pomisao na to me plasi!
> :
> : ONA: Volis li me?
> :
> : ON: Naravno!
> :
> : ONA: Jesi li me ikada prevario??
> :
> : ON: NE! Nikada! Zasto to uopće pitas?
> :
> : ONA: Hoćes li me ljubiti?
> :
> : ON: Da, svaki put kad mi se samo pruzi prilika za to!
> :
> : ONA: Hoćes li me ikada udariti?
> :
> : ON: Jesi li poludjela? Pa znas dobro kakav sam!
> :
> : ONA: Mogu li ti u potpunosti vjerovati?
> :
> : ON: Da.
> :
> : ONA: Ljubavi...
> :
> :
> :
> : SEDAM GODINA NAKON VJENČANJA:
> :
> :
> : Tekst jednostavno pročitati odozdo prema gore ...!
-------------------------------------


lp, boro




- 08:11 - Komentari (5) - Isprintaj - #

08.09.2010., srijeda

Pogled u crnu budučnost



predviđanja

Nostradamus 21. stoljeća predviđa slom EU-a i ratove

POGLED U CRNU BUDUĆNOST

ŠTO DOMAĆI EKONOMISTI MISLE O KATASTROFIČNIM PROGNOZAMA GERALDA CELENTEA

Nostradamus 21. stoljeća predviđa slom EU-a i ratove

Brine me što mi kao nacija nemamo vanstranački, vanrođački »think-tank«. Za scenarije katastrofe u nas je izgleda jedino pripremljen Crveni križ, ironizira konzultant i lobist Marijan Kostrenčić

Danijela JOZIĆ

Politički ateist i građanin svijeta – Gerald CelenteKad CNN želi znati koji su svjetski trendovi, pitamo Geralda Celentea, poručili su svojedobno sa tog televizijskog kanala. »Nostradamus 21. stoljeća«, kako su neki nazvali čovjeka – koji sa svojim stručnjacima iz Trends Research Institutea u američkom Kingstonu (New York) redovito donosi prognoze iz različitih područja, prvenstveno onih gospodarskih – već je diljem svijeta mnoge uznemirio. Pogotovo sad u vrijeme krize i pogotovo što ljudi iz tog instituta predvođeni Celenteom uopće ne misle da smo iz nje izašli i da ćemo se skoro oporaviti. Potpuno suprotno.
Gerald Celente i njegov tim su u zadnjih 30 godina već gotovo sve što su rekli i pogodili. Ugledni Economist, primjerice, opisuje Celenteov Trends Research Institute, kao mrežu od 25 stručnjaka koji istražuju različita područja pri čemu se mogu natjecati sa univerzitetima.
Zbog posljednjeg izvješća instituta iz srpnja, u kojem se tvrdi da će Amerika i razvijeni svijet doživjeti još jedan slom do kraja ove godine, te da će se kriza dalje nastaviti u obliku nemira na ulicama, pada vlada, raspada država (primjerice Europske Unije), pa čak i ratova, pitali smo domaće ekonomiste i stručnjake što misle o radu Geralda Celentea, te o njegovim prognozama. Iako dio njih sa samim likom i djelom osnivača Trends Research Institute-a nije previše upoznato, neki se posve slažu sa njegovim tezama, a neki štoviše upozoravaju da je i Hrvatskoj krajnje vrijeme da stvori svoju »prognozersku« ustanovu.


Uloga društvenih znanosti


– Institut Geralda Celentea bavi se prognozama ishoda u društvenim znanostima što je izrazito nepopularno, jer zahtjeva odgovornost, sa stajališta krute discipliniranosti koja je prisutna u Hrvatskoj. Kod nas je društvena znanost uglavnom mrtvozornička, registrira posljedice društvenih odluka u zemlji i time se zadovoljava, pravdajući se da se nije moglo drugačije, čime opravdano gubi značaj u društvu. Uloga društvenih znanosti je i u predviđanju društvenih procesa, i povoljnih i nepovoljnih, na temelju čega bi donosioci odluka bez obzira da li je riječ o političarima ili osobama iz poslovnog svijeta mogli donositi odluke u cilju sprječavanja nepovoljnih ishoda i umanjujući rizike od takvih ishoda, komentirao nam je Zoran Aralica, znanstvenik na zagrebačkom Ekonomskom institutu.
– Uloga društvenih znanosti je i posljedica nedostatka koncepcija razvoja Hrvatske a samim time i ciljeva koji se žele ostvariti u razdoblju deset i dvadeset godina. Čak je i Europska Unija izradila dokument »EU 2020«, u kojem pokušava odrediti vlastitu poziciju u 2020. godini, dok kod nas takvi strateški dokumenti ne postoje, ističe Zoran Aralica.
On pojašnjava da se u slučaju Celenteovih posljednjih prognoza radi »o jednom od mogućih ishoda rađenih vjerojatno scenarij analizom upotrebom tzv. foresight metodologije«.
– Normalno da takve scenarije treba shvaćati ozbiljno ako ih se želi spriječiti, tvrdi Zoran Aralica.


Povijest se ponavlja


Ekonomist Ljubo Jurčić ne misli da će biti tako crno kao što Celenteov institut prognozira, ali pritom ističe da »nas je povijest valjda nešto dosad naučila« pa bi trebali onda znati ne dozvoliti najgore scenarije.
– Povijest se ponavlja a i ratovi se ponavljaju. U svijetu se trenutno odvija promjena ekonomskih centara moći prema Kini i Indiji. Ratovi nastaju u onom trenutku kada novouspostavljeni ekonomski balans svijeta ne prati i vojni. Znači, Kina će s vremenom tražiti svoje mjesto u raspodjeli političke moći a Amerika i Obama već tu dijelom popuštaju radi čega je i nastao G 20. EU se neće rasp
Grčka tragedija

»Grčka tragedija je samo prvi čin »Velike depresije«, koja je pak uvod u prvi »Veliki rat« u 21. stoljeću. Pod pritiskom te depresije padat će vlade, u nekim će zemljama doći do revolucija, u drugima će režimi biti nasilni i ekstremni. Novi vladajući bit će uspješni u buđenju domoljubnih osjećaja, ali neće nipošto moći riješiti gospodarske probleme«, tvrde u institutu. Kad ljudi izgube sve, više nemaju što izgubiti – smatra Celente i prognozira da će se ono što se dogodilo u Grčkoj širiti dalje na cijeli svijet, kako se ekonomije budu urušavale, a državni dugovi rasli. Grčki scenarij najprije se može očekivati u Španjolskoj, Irskoj, Portugalu, Italiji, Islandu, Ukrajini i Mađarskoj te potom u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Tko je Gerald Celente?

Gerald Celente je nositelj crnog pojasa i vježba tzv. close combat tehniku a te svoje hobije ističe važnima jer je kako tvrdi bolje »djelovati nego čekati da te netko napadne«. Isto je, po Celenteu i sa budućnošću. Trends Research Institute Celente je osnovao 1980. godine i pionir je strategije trendova u svijetu. Politički je ateist a moto mu je da svatko treba misliti za sebe. Iako ima američku putovnicu, Celente tvrdi da je građanin svijeta. Njegov institut pokriva 300 područja za koja prognoziraju trendove (iz ekonomije, geopolitike, turizma, prehrambene industrije itd.). Konzultiraju tvrtke diljem svijeta ali i neke vlade.
Inače, Gerald Celente je rođen 1946. godine u Bronxu, u New Yorku. Na početku svoje karijere sudjelovao je u lokalnim političkim kampanjama te neko vrijeme radio kao asistent tajnika njujorškog senata – što mu je kako tvrdi »bio najgori posao u životu«.

Što je predvidio, što predviđa…

Gerald Celente je, između ostalog, prvi uveo pojam »čiste hrane« i još 1993. godine i predvidio rast potrošnje organske hrane. Puno prije Pepsija i Coca Cole predvidio je bum u potrošnji flaširane vode. Prognozirao je slom svjetskih burzi 1987. godine, raspad SSSR-a i azijsku krizu 1997. godine.
Najavio je slom tržišta nekretnina u SAD-u, potom financijsku krizu, a još je u prosincu 2007. kazao kako Ameriku čeka »ekonomski 9/11«. Prognozira potpuni kolaps SAD-a do 2012. godine (uz revoluciju), kao i raspad Europske Unije, padanje vlada, državne udare, nemire i demonstracije, porast separatističkih pokreta.
Predvidio je snažan rast cijena zlata, prognoze su mu da će unca uskoro prijeći dvije tisuće dolara. Po njemu će Amerikanci živjeti sve gore, manje će putovati zbog sve viših cijena goriva, a ljudi će zbog toga sve više raditi kod kuće i gradit će se naselja sa potpuno pješačkim zonama.
asti 2012. ali sigurno da se ne može očekivati da će biti ista ovakva 2020. godine, tvrdi Ljubo Jurčić, koji ne vjeruje ni da će doći do potpunog sloma i katastrofe u kratkom roku ali svakako napominje da globalno još nema izlaza iz krize.
– Činjenica jest da su Amerikanci i razvijene europske zemlje špekulativni novac zamijenili sa državnim bez pokrića. Imaju još malo vremena da to isprave. Jedino je Njemačka ta koja trenutno ima realnu ekonomiju, baziranu na stvarnoj potražnji…, ističe Jurčić.


Katastrofični scenariji


Konzultant i lobist Marijan Kostrenčić kazao nam je da o radu Trends Research Institute-a zna prema onome što su dosad pisali međunarodni mediji.
– Svijet obiluje različitim katastrofičnim prognozama, a u svrhe bolje prodaje takvih informacija medijima vrijedi načelo što gore, to bolje!, ističe Kostrenčić.
– Napoleona, Hitlera, Staljina ili Idi Amina nitko nije predvidio pa su se dogodili u strahoti goroj od ikada predvidljive. Činjenica je da svijet još uvijek luta u potrazi za dobrom organizacijom, socijalistički eksperimenti su zasad propali, a boljeg od kapitalizma još nema. Filozofije Hobbesa i Burkea i danas se mogu primjenjivati jer je ljudski egoizam puno jači od altruizma. To je očito prirodno stanje. No, Celenteove i slične teorije treba isključivo uzeti kao podsjetnik što je sve moguće, te da kaosu i zlu u režiji ljudske rase nema kraja, ali takva predviđanja su za mene na razini spekulacije, ističe on.
– Osobno me brine što mi kao nacija nemamo jedan vanstranački, vanrođački »think-tank« koji bi se ozbiljno bavio pripremama scenarija za Hrvatsku. Za scenarije katastrofe u Hrvatskoj je izgleda jedino pripremljen Crveni križ!, ironizira Konstenčić, koji dodaje i da je osnivanje takve institucije nedavno predložio predsjedniku Ivi Josipoviću.
– Institucija predsjednika države mogla bi stvoriti uvjete relativne a toliko potrebne nezavisnosti angažiranih stručnjaka. Predviđanja takvog tijela za Hrvatsku bile bi korisnije od Celentea, zaključuje Marijan Kostrenčić.
Ekonomist Ante Babić kaže kako »ne trebamo uvoziti katastrofičare jer imamo dosta svojih«. Po njemu svijet neće stagnirati i dogodit će se oporavak.
– Tako je uvijek bilo, neki rastu a neki padaju. U ovom slučaju rastu BRIC zemlje (Brazil, Rusija, Indija i Kina) koje će trebati američke i europske proizvode, misli Ante Babić.



Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr



- 08:10 - Komentari (5) - Isprintaj - #

07.09.2010., utorak

Zapišani gradovi



Zapišani gradovi... Dali je to moguće?, - zapitat će se mnogi!?... Ispod ulice Ivana Zajcaod Čirkola prema Placi je podhodnik, i tu bi se trebalo smjestiti javni WC za potrebe Tržnice, Luke i uže Gradske jezgre. Građani tuda prolaze, ide se tim putem iz Grada na Placu, naokolo duž Rive i Ivana Zajca po Autobusnim postajama, kreče se gatovima, ulicama po placi...

Uz javni WC u pothodniku, otvoriti koji kafić gdje bi se s nogu moglo popiti koje piće i zapaliti koja cigareta, tako i kiosk s novinama i ostalim... Taj široki prolaz ispod jedne od najvažnijih promjetnica u gradu, moglo bi se reč zjapi prazan... Iscrtan grafitima, po pločniku po kojem dobro zaudara vonj na mokraću, koliko ga god održavali čistim i urednim gradske službe, one ne mogu si pomoći... Upravo iz tih razloga prilaznici izbjegavaju taj pothodnik i rađe prelaze cestu na nedozvoljenim mjestima gustog prometa mimo pješačkog prelaza...

Na jednom od sastanaka u MO.Luka kad sam unatrag 7.- 8. godina bio član VMO-a, a izvodili su se kanalizacijski radovi u podhodniku, ja sam tad bio predložio da se u njem uredi javni WC, koji kafić, eventualno kiosk i da sve to radi po cijele noći i danju, nešto slično na glavnoj autobusnoj postaji u gradu Rijeci. Tajnik VMO-a mi je tada odgovorio da se to ne može, jer znaju urbanisti što rade i ne možemo im se mi mješati u posao...

Tad su se upravo lomila koplja gdje postaviti wc-kabine, u kojem broju i na kojim lokacijama. Sagrađen je čak i wc po sred jedne sporedne ulice koji smeta stanarima dvije zgrade gdje se od smrada ne može ni stanovati... Stanari žele maknuti to nakaradno i neukusno zdanje...

WC-kabine nitko ne posjećuje jer se nema 2,00 kune za platiti. Nužda se vrši po svuda, tako i uz te kabine, gotovo na svim skrivenim mjestima, uz kioske, uz panoe, po haustorima zgrada, u Kazališnom parku, po svuda gdje je za to pogodno mjesto...

Za 2,00 kune sirotinja si kupi slanac u nekim od trgovina, dobiju se i dva pesiva, četvrt kruha i dr. Penzići znaju otići u kafeterije gdje kava košta 4,00 kune i tu posjete WC-e koje ne plaćaju, i to oni koji imaju nešto novca.

Uz pseći izmet kojeg ne kupe vlasnici pasa, naleti se i na koji ljudski i to se
treba dobro paziti da ga ne nagaziš. Preko vikenda je stanje katastrofično i
to noču u užoj gradskoj jezgri, kad vlast preuzimaju pijanci, kriminalci, i horde raspoloženih za tuču i razbijanje svega i svačega. Barbarizam i banditizam, više iz objesti tad oni čine po svome... Neda ti Bog da se sretneš s takvima i da si im se našao slučajno na putu... Policije nigdje, čuvari objekata zavukli se u svoje rupe i tamo se kriju...

Tako vam je sad u večim gradovima i naša Rijeka u tom pogledu nije nikakav izuzetak. Ako želimo uredan i čist grad, o tome bi trebali dobro razmisliti i poduzeti određene mjere... Ne može se toliko izgraditi koliko svi Ovi mračni i tako problematični umovi mogu uništiti... Više javnih WC-a napodručju grada, u ovim prilikama nebi bilo na odmet izgraditi... Na zapadu, u Italiji, u Trstu plača globu 500,00 EUR-a onog kojeg zateknu da vrši nuždu na javnom mjestu. Još nisam čuo da je itko u nas platio globu što pusti psa da vrši nuždu na javnom mjestu i nije pokupio taj otpad... Takve čuvarske i redarstvene službe mi ni nemamo.


U Rijeci, 04.09.2010. godine Borivoj Bukva

- 08:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

06.09.2010., ponedjeljak

Bacila je sve niz rijeku




i jednoga dana kad bude proradila svjest, ako bude shvatila ova djevojčica što je počinila, njoj zasigurno neće biti lako... za sve krivi su kučni odgoj, škola i sredina u kojoj ona živi...
u rurarnim predjelima ljudski životi malo vrijede, a da ne govorim o životima pasa i mačaka...

-----------------------------------------------------


Malo je falilo da reporteri Večernjeg lista naprave investigativni pothvat godine i pronađu najtraženiju osobu na kugli zemaljskoj. Osobu za koju odrasli ljudi, pod punim imenom i prezimenom, pišu da je treba ubiti bez ikakva suda ili premišljanja. Ne, nije riječ – kako će pomisliti netko neapdejtiran – ni o Osami bin Ladenu ni o Ratku Mladiću, nego o onoj dvanaestogodišnjoj djevojčici iz jednog sela pokraj Bugojna koju je čitav svijet vidio na YouTubeu kako vadi štence iz plastične kante i baca ih u Vrbas.
Pronašli su mjesto zločina, ali ne i klinku za čije je otkrivanje organizacija Ljudi za etičko postupanje prema životinjama (PETA) ponudila nagradu od 2000 dolara, jer je dijete blagovremeno sklonjeno kod tetke u inozemstvu. Nisu pronašli ni klipana koji je snimio hitoidni video-klip, navodno brata tražene curice, ali su uspjeli doći do njihove majke, čiji je identitet, baš kao i ime sela, ostao poznat samo redakciji.
Majka je isprva negirala da se radi o njezinoj kćeri, da bi se potom legitimirala drekom na sve bugojanske pse koji nisu završili u Vrbasu. »Pobila bih sve pse po Bugojnu samo kad bih imala pušku«, sipala je vatrena roditeljica vatrene prijetnje u nedostatku vatrenog oružja i pozvala se na duhovni autoritet lokalnoga župnika fra Vice koji je »dobro rekao da je ova Europa sotonska, jer se u njoj više pozornosti obraća životinjama nego čovjeku«. Pridružili su joj se i susjedi od kojih se moglo čuti da su im psi glavna smetnja pri zadovoljavanju duhovnih potreba, jer se »od pasa lutalica ne može ni u crkvu ući«.
Reportažu iz kraja gdje se na pse gleda kao na najvjernije čovjekove neprijatelje začinio je još jedan duhovni sljedbenik fra Vice koji je zgrožen time što je mala bacačica štenaca u Vrbas postala planetarna medijska zvijezda, dok nitko ne piše o »našim braniteljima koji se ubijaju i vješaju, jer nemaju od čega živjeti«, a stručnu težinu čitavoj priči dao je ravnatelj nekakvog Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala procjenom da će »ta djevojka sutra to isto učiniti svojem djetetu«.
Učinili su Večernjakovi reporteri sve što su mogli, osim jedne sitnice. Valjda zbog straha od pasa lutalica, nisu otišli u crkvu kod fra Vice i platili misu za duše pasa iz Vrbasa, misu za sitne duše čovjekoljubaca koji huškaju djecu na pse, misu za tuste duše pasoljubaca koji bi onima što presuđuju životinjama presudili jednako surovo, plus još jednu misu za duše svih onih što su od bosanskih rijeka, pa tako i Vrbasa, napravili jedva protočne deponije pune najlonskih kesa.
Baš me zanima bi li fra Vice otpjevao ijednu plaćenu misu za sav život na ovako smrtohlepnoj zemlji ili bi, poput don Ive, rekao da psi laju, a karavane prolaze.


Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/

--------------------

lp, boro



- 08:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

04.09.2010., subota

Terapija Quantec



Quantec je računalni sustav koji prepoznaje energetske poremećaje i s »metom« subjektom ili objektom na koji želimo pozitivno djelovati uspostavlja interaktivnu komunikaciju na daljinu.
Program u nekoliko minuta pročita bio-energetsko polje, sakupi podatke o mogućim poremećajima koji su se već pojavili ili će se pojaviti u bliskoj budućnosti, te u svrhu uspostavljanja ravnoteže šalje informacije pomoću računalnog programa.

Program ujedinjuje kvantnu fiziku i različita znanja iz područja klasične i alternativne medicine.



Primjenjuje se u zdravstvu, sportu, veterini, zemljoradnji, kao i u poduzetničkom i financijskom konzaltingu.

U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više knjiga koje dokazuju na koji način um utiče na materiju. Znanstvenici nam dokazuju kako naše misli imaju daleko veći utjecaj na našu stvarnost, nego što smo do sada mislili. Na temelju tih spoznaja razvile su se različite mentalne tehnike pomoći i samopomoći (NLP- neurolingvistično programiranje, Theta healing, Ultra mind sistem …). Uglavnom, radi se o tome da se negativni misaoni uzorci i ograničavajuća uvjerenja zamjene pozitivnim mislima i uvjerenjima, koja će nam pomoći doseći željeni cilj.

Pod pojmom računalna biokomunikacija podrazumijevamo izmjenu informacija između računala i živih bića. Quantec (QUANtum TEChnology) je sistem koji pomoću diode sa bijelim šumom i sviješću uspostavlja komunikaciju sa izabranim ciljem, definira negativne misaone uzroke i ograničavajuća uvjerenja te ih popravlja posredovanjem odgovarajućih informacija iz svoje baze podataka. Informacije iz različitih baza podataka ( Bachove cvjetne kapi, Homeopatija, Color terapija, afirmacije NLP, Fitofarmacija, ljekovito bilje, preparati organa …) odabire terapeut ili prepusti Quantec sistemu da izabere sam, po principu „isto privlači isto“. Idealno je kada klijent aktivno sudjeluje u izradi potpornog programa.

Quantec sistem koristi se u različitim područjima. Naravno, nas najviše zanima kako pomaže čovjeku. Uzroci za određeni zdravstveni problem ili psihološku blokadu koja blokira naš napredak, skriveni su duboko u podsvijesti. Da bi promijenili takve misaone obrasce ponekad treba i više mjeseci. U tom periodu potrebno je stalno prilagođavati potporni program. Taj proces možemo usporediti sa skidanjem ljuske. Sloj po sloj otkrivamo nove negativne uzroke i transformiramo ih dok ne dođemo do srži problema. Naravno, postoje i primjeri kada su rezultati začuđujuće brzi. Niti jedan čovjek nije osamljen otok i to što mu se događa uvelike ovisi o tome kako ga doživljava okolina. Zato smo odgovorni za svoje misli i za sudbinu drugih! Kada čujemo dijagnozu „rak“ automatski pomislimo na smrt. Takvo negativno razmišljanje i strah nanose bolesniku veliku štetu. Sa svakom negativnom mišlju npr. nikada ne bude bolje, uvijek će biti ratova, uništit ćemo planet … doprinosimo ostvarenju takvih misli.

Quantec se uspješno koristi u poljoprivredi, veterini,sportu, poduzetničkom i financijskom savjetovanju, kao potpora u raznim kriznim situacijama i kao potporni program za dobrostanje i uklanjanje raznih psihosomatskih tegoba. Pomoću diode kao prenosioca informacija možemo poboljšati kvalitetu vode, kozmetike, lijekova …

U Ayurvedi bolest ima sedam razvojnih faza. Prve tri faze događaju se na energetskom nivou. Tek u četvrtoj fazi bolest je toliko napredovala da će dobiti dijagnozu klasične medicine. Na žalost šteta je tada već načinjena na staničnoj razini. Sa Quantecom možemo izraditi učinkovit potporni program na temelju simptoma i informacija. Također pomoću Quanteca možemo otkriti mogućnost da bi se određena bolest mogla razviti i s odgovarajućim informiranjem to spriječimo.



- 08:19 - Komentari (4) - Isprintaj - #

03.09.2010., petak

Najnovije novosti, književni, haiku natječaji i ostalo...




NOVOSTI...


------------------------------------

Dragi prijatelju, evo spiska pesnika koi su ove godine zastupljeni u "Garavom sokaku"
Uskoro ti šaljem i spisak onih koi će doći na manifestaciju.
Dolazi i čovek po imenu Aron Baretić iz Rijeke inače je moreplovac. Ako hoćeš mogu za tebe, Valerija i napiši mi za još koga da po njemu pošaljem zbornike?
Pozdrav od Zlatomira.


Žiri u sastavu: profesor Nenad Radoš (Beograd), književni kritičar Nikica Banić (Inđija) i pesnik Jovan Bodrožić (Inđija) odlučio je da u Zborniku Dvadeset prvog međunarodnog susreta pesnika „Garavi sokak“, Inđija, 2010. bude zastupljeno 374 autora i to:



ADI JAŠAREVIĆ, ZENICA (BiH)

AIDA HERCEG, SARAJEVO (BiH)

AIDA ŠEČIĆ, SARAJEVO (BiH)

ALEKSANDAR M. DEVETAK, VRBAS (SRBIJA)

ALEKSANDAR MIJALKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

ALEKSANDAR MILANOVIĆ, GROCKA (SRBIJA)

ALEKSANDAR PLANIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

ALEKSANDAR STOJANOVIĆ, KNjAŽEVAC (SRBIJA)

ALEKSANDRA MLADENOVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)

ALTENKA SAPUNDžIEVA ANI, LOVEČ (BUGARSKA)

ANA P. ILIĆ, GORNjI MILANOVAC (SRBIJA)

ANA MILANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

ANA UDOVIČIĆ, VODICE (HRVATSKA)

ANA ŠIJAN, BEOGRAD (SRBIJA)

ANASTASIJA KOCIĆ, NIŠ (SRBIJA)

ANGEL ČORTOV ANGAR, SOFIJA (BUGARSKA)

ANĐELA PENDIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

ANĐELKA KORČULANIĆ, SPLIT (HRVATSKA)

ANELA SEJARIĆ, PRIJEDOR (BiH)

ANI STAJKOVA – IVANOVA, PLOVDIV (BUGARSKA)

ANTONIJE BATURAN, LONDON (VELIKA BRITANIJA)

ANTUN DOMAZET, SPLIT (HRVATSKA)

ANjA POLIMAC, MAJUR (SRBIJA)

ARNEL SMAJLOVIĆ, BANOVIĆI SELO (BiH)

ARON BARETIĆ, RIJEKA (HRVATSKA)

BERISLAV BLAGOJEVIĆ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

BILjANA GAJIĆ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

BILjANA ĐUDIĆ, ČAČAK (SRBIJA)

BILjANA PALjIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)

BILjANA TASIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

BILjANA ŠAPIĆ-ZUKIĆ, BEŠKA (SRBIJA)

BLAŽO STEVOVIĆ, TREBINjE (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

BOBAN PETROVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

BOŽIDAR ĐUROVIĆ, LAZAREVAC (SRBIJA)

BOŽIDAR ŠKOBIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

BOŽO POPADIĆ AKTUS, DžEKSONVIL (SAD)

BOJAN RAJEVIĆ, CETINjE (CRNA GORA)

BOJANA KULIDžAN, MOSTAR (BiH)

BORIVOJ BUKVA, RIJEKA (HRVATSKA)

BORIVOJE MINIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

BORIVOJE SEKULIĆ, LAĆARAK (SRBIJA)

BORKA SIMIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

BRANISLAV V. BRANKOVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)

BRANISLAVA DžIGURSKI, ZRENjANIN (SRBIJA)

BRANKA DOJKIĆ, TIVAT (CRNA GORA)

BRANKA SELAKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

BRANKO BAĆOVIĆ, LjUBLjANA (SLOVENIJA)

BRATISLAV VELIČKOVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)

BRATISLAV MILOŠEVIĆ, BATOČINA (SRBIJA)

BUDIMKA STOJANOV, BEOGRAD (SRBIJA)

BUDIMKA TOŠIĆ, UŽICE (SRBIJA)

VALENTINA VUKMAN-ZELIĆ, MLINI (HRVATSKA)

VALERIO ORLIĆ, RIJEKA (HRVATSKA)

VELjKO BOSNIĆ, SVILAJNAC (SRBIJA)

VERA ALEKSANDRIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

VERA KOLAKOVIĆ-DOBRIVOJEVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)

VERA VANjA TRIFUNOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

VESELIN DžELETOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

VESNA DENČIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

VESNA V. LALOVIĆ, BAJINA BAŠTA (SRBIJA)

VESNA PEŠIĆ, NIŠ (SRBIJA)

VESNA TASIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

VIDA NENADIĆ, BELA ZEMLjA (SRBIJA)

VIOLETA KATARINA BJELOGRLIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

VIOLETA DAVIDOVIĆ, ALEKSANDROVAC (SRBIJA)

VIOLETA V. JOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

VITA VRMIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)

VLADIMIR ILIĆ, BORČA (SRBIJA)

VLADIMIR MILOJKOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)

VLADIMIR PERIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

VLADISLAVA SAVIĆ-MILIČEVIĆ, ZRENjANIN SRBIJA)

GORAN GATALICA, ZAGREB (HRVATSKA)

GORAN NOVAKOV, GORNjI KNEŽEVAC (SRBIJA)

GORAN RADOJIČIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)

GORDAN GORUNOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

GORDANA VIDAKOVIĆ-SIMIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

GORDANA VLAJIĆ, PANČEVO (SRBIJA)

GORDANA KNEŽEVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

GORDANA KOPRIVICA, BEOGRAD (SRBIJA)

GORDANA RADOVANOVIĆ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

GORDANA ŠUMENKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

GORICA M. ĐURĐEVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

GROZDANA CREPAJAC, BANATSKI KARLOVAC (SRBIJA)

DAJANA RAPČENKO, TREBINjE (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

DAJANA UROŠEVIĆ, TOPOLA (SRBIJA)

DALIBORKA-KIŠ JUZBAŠA, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

DAMJAN D. DAMJANOVIĆ, PRIJEDOR (REPUBLIKA SRPSKA - BIH)

DANIJEL GATARIĆ, PRNjAVOR (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

DANIJELA VASILjEVIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

DANIJELA LUKOVIĆ, ALEKSANDROVAC (SRBIJA)

DANKA ĐUKANOVIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

DANKA ĐURKOVIĆ, ČAČAK, (SRBIJA)

DANjA ĐOKIĆ, SARAJEVO (BiH)

DARKO BURMUDžIJA, NOVI SAD (SRBIJA)

DESANKA MALUCKOVA-GAVRIĆ, SREMČICA (SRBIJA)

DIVNA LULIĆ-JOVČIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)

DIMITRIJE ČORTAN, INĐIJA (SRBIJA)

DOBRIVOJ STOJANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DOBRILA MADžAREVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)

DRAGAN MARKOVIĆ, KOSTAJNIK (SRBIJA)

DRAGAN MUČIBABIĆ, VITEZ (BIH)

DRAGAN NEDIMOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DRAGAN STODIĆ, BUDVA (CRNA GORA)

DRAGANA VUČKOVIĆ, SVILAJNAC (SRBIJA)

DRAGANA ĐURKOVIĆ TOŠIĆ, ČAČAK (SRBIJA)

DRAGANA DUČIĆ, UŽICE (SRBIJA)

DRAGANA KRAGULj, PRIJEDOR (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

DRAGANA KONSTANTINOVIĆ, VANKUVER KANADA)

DRAGICA GRBIĆ DRAGA, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

DRAGICA KOJIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DRAGIŠA ĐURIČIĆ GIŠA, CRVENKA (SRBIJA)

DRAGIŠA ERAKOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

DRAGOLjUB POPOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

DRAGOLjUB STOJŠIĆ, NOVI BEČEJ (SRBIJA)

DRAGIĆ CVJETINOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DRAŽENKA TRBOVIĆ, TEMERIN (SRBIJA)

DUŠAN BRANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DUŠAN ŽIVANČEVIĆ, DOBANOVCI (SRBIJA)

DUŠAN KARANOVIĆ, RAŠKA, (SRBIJA)

DUŠAN MIJAJLOVIĆ ADSKI, NIŠ (SRBIJA)

DUŠAN OPAČIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DUŠAN STANKOVIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

DUŠAN TOPIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

DUŠKA BOJIĆ, KOTOR VAROŠ (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

ĐURĐIJA PERUNIČIĆ, POŽEGA (SRBIJA)

ĐURO STIPANOVIĆ, PODBRDO (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

EVICA KRALjIĆ, NOVA GRADIŠKA (HRVATSKA)

EDIN ISLAMOVIĆ, VISOKO (BiH)

EDIN SARAĆ, S-HERRENBERG (HOLANDIJA)

ELEONORA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)

EMA ALEKSANDRA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)

EMILIJA ŽIVKOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

EMIR SOKOLOVIĆ, ZENICA (BiH)

ŽELjKO KNEŽEVIĆ, BAZEL (ŠVAJCARSKA)

ŽELjKO PEROVIĆ, MARIBOR (SLOVENIJA)

ŽELjKO SULAVER, EDMONTON (KANADA)

ŽELjKO CESNAK, PLANDIŠTE (SRBIJA)

ŽIVAN MARINKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

ŽIVKO PRODANOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)

ŽIVOJIN KULjANČIĆ, KULA (SRBIJA)

ŽIVOJKA MILIĆ, CRLjENAC (SRBIJA)

ZAL KOPP, OSIJEK (HRVATSKA)

ZVONKO DIVKOVIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

ZLATOMIR BOROVNICA, INĐIJA (SRBIJA)

ZLATKA EMERŠIĆ, BERANE (CRNA GORA)

ZORA ČUKAC, BEOGRAD (SRBIJA)

ZORAN KRSTIĆ, KRAPINSKE TOPLICE (HRVATSKA)

ZORICA LEŠOVIĆ STANOJEVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)

ZORICA RAJKOVA-LUKIĆ, LOZNICA (SRBIJA)

ZORICA SALIJEVIĆ, S- BOO (ŠVEDSKA)

ZORICA SENTIĆ, KAN LA BOKA (FRANCUSKA)

ZORKA ČORDAŠEVIĆ, FRANKFURT (NEMAČKA)

IVAN GRBOVIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)

IVAN DODIĆ, BAJINA BAŠTA(SRBIJA)

IVAN KORPONAI, LENINGEN (NEMAČKA)

IVAN PETROVIĆ, PETROVAC (SRBIJA)

IVANA ZAJIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)

IVANA JANKOV, BAŠAID (SRBIJA)

IVANA PRLINA, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)

IVO MIJO ANDRIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)

IRENA PUŠNIK, KARLOVAC (HRVATSKA)

IGOR REMS, KELN (NEMAČKA)

IGOR ZORIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)

ILIJA STEPANOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

JABLANKA PAVLOVIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)

JAGODA NIKAČEVIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

JANjA PENDIĆ TEOBALD, EGELSBAH (NEMAČKA)

JASMINA MARINKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

JASMINKA MIHAILOVIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA SRBIJA)

JASMINA HANjALIĆ, SARAJEVO (BiH)

JASMINA ŠIKIĆ, BORČA (SRBIJA)

JEVROSIMA RISTOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

JELENA BRKIĆ, KUSADAK (SRBIJA)

JELENA GALIJAŠEVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)

JELENA ZARUBICA, KULA (SRBIJA)

JELENA PALIGORIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

JELENA SIMANIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

JELENA TRAJKOVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)

JEFIMIJA KOCIĆ, NIŠ (SRBIJA)

JOVAN BODROŽIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

JOVAN VELjKOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

JOVAN GLIGORIJEVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

JOVAN D. PETROVIĆ, PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)

JOVANKA BABIĆ JELOVAC, ZAGREB (HRVATSKA)

JOVANKA BOŽIĆ, VALjEVO (SRBIJA)

JOVICA ĐURĐIĆ, MALINSKE (HRVATSKA)

JOSIP EUGEN ŠETA, RIJEKA (HRVATSKA)

JOSIP MATEJ BILIĆ, OSIJEK (HRVATSKA)

JULIJANA JANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

JULKA ERCEG, DOBOJ (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

KATARINA MITROVIĆ, OBRENOVAC (SRBIJA)

KATICA FELŠTINSKI, CRIKVENICA (HRVATSKA)

KLARA POLAK-POLjAREVIĆ, SENj (HRVATSKA)

KSENIJA PERKOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)

LAZAR LAUŠEV, IDVOR (SRBIJA)

LAZAR SUBOTIČKI ZEMUNAC, TORONTO (KANADA)

LAZAR PETKOVIĆ KRČEDINAC, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

LARI ŠETA, RIJEKA (HRVATSKA)

LASLO TOT, SUBOTICA (SRBIJA)

LELICA TODOROVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

LIDIJA PAVLOVIĆ-GRGIĆ, MOSTAR (BiH)

LORIJAN POPI, VRŠAC (SRBIJA)

LUKA LUNE JOVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

LUTVO KURIĆ, NOVI TRAVNIK (BiH)

LjILjANA BABIĆ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

LjILjANA IVANOVIĆ, PARAĆIN (SRBIJA)

LjILjANA KARAĐORĐEVIĆ, OFENBAH (NEMAČKA)

LjILjANA MILOSAVLjEVIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

LjILjANA NINKOVIĆ-MRGIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

LjUBINKA TOŠIĆ, UŽICE (SRBIJA)

LjUBICA VIDOVIĆ-SIČ, SUBOTICA (SRBIJA)

LjUBOMIR TEOFANOV, KIKINDA (SRBIJA)

MAJA BABIĆ, KIKINDA (SRBIJA)

MAJA BOŽIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MAJA RADIVOJEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MAJA RUČEVIĆ, SARAJEVO (BiH)

MAJO DANILOVIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

MALVINA MILETA, NEDEŠĆINA (HRVATSKA)

MARIJA DRPA, BEOGRAD (SRBIJA)

MARIJA MARKOVIĆ, BAJINA BAŠTA (SRBIJA)

MARIJA POGORILIĆ, ROVINj (HRVATSKA)

MARIJA SPASIĆ, OBRENOVAC (SRBIJA)

MARIJAN BENEŠ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

MARIJANA MLADENOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MARJAN TODOROVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

MARINA ŽIVKOVIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)

MARINA ŽINIĆ-ILIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

MARKO Lj. RUŽIČIĆ, VEDENSVIL (ŠVAJCARSKA)

MARKO STEVANOVIĆ, OBRENOVAC (SRBIJA)

MARKO TOMIĆ, JAGODINA (SRBIJA)

MARTINA KUŠLjIĆ, SLAVONSKI BROD, (HRVATSKA)

MILADIN STOJANOVIĆ, ŠAMAC (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

MILAN ANĐELIĆ, ALESUND (NORVEŠKA)

MILAN ŽIVANOVIĆ, BAJINA BAŠTA (SRBIJA)

MILAN S. KOSOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MILAN MANIĆ UJKA, PIROT (SRBIJA)

MILAN MILUTINOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MILAN MITIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)

MILAN ĆIROVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MILANA BABIĆ, TREBINjE (REPUBLIKA SRPSKA –BiH)

MILENA VIŠNIĆ, BATAJNICA (SRBIJA)

MILENA MICALETTO, FRANKFURT (NEMAČKA)

MILENA SUŠNIK FALLE, PODNART (SLOVENIJA)

MILENKO GOŠIĆ, ALEKSANDROVAC (SRBIJA)

MILIVOJ KRIVOŠIJA, INĐIJA (SRBIJA)

MILIVAN BRESS, MARLI (ŠVAJCARSKA)

MILISAV ĐURIĆ, BENINGEN (ŠVAJCARSKA)

MILKA IŽOGIN, ĆUPRIJA (SRBIJA)

MILKO GRBOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MILOJE VELjOVIĆ, BEGALjICA (SRBIJA)

MILOMIR BATA CVETKOVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)

MILORAD MIŠO ĐURĐEVIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

MILORAD BIBIN, ZRENjANIN (SRBIJA)

MILORAD S. MARKOVIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)

MILICA BASTAJIĆ, TITEL (SRBIJA)

MILICA JEFTIMIJEVIĆ-LILIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

MILICA Ž. MARKOVIĆ, KOVAČICA (SRBIJA)

MILICA NIKOLIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

MILICA PETROVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

MILOŠ ŽIVANOVIĆ, KUPINOVO (SRBIJA)

MILOŠ MARINKOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

MILOŠ STANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

MIOMIRA MIMA MARKOVIĆ, BATAJNICA (SRBIJA)

MIRELA AGIĆ, TUZLA (BiH)

MIRELA JAKOVLjEVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

MIRZETA MEMIŠEVIĆ, SARAJEVO (BiH)

MIRJANA ĐAPO, BRČKO (BRČKO DISTRIKT BiH)

MIRJANA MARKOVIĆ, SREMSKA MITROVICA (SRBIJA)

MIRJANA RADUJKOVIĆ-MILOJKOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)

MIROSLAV ŽIVKOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)

MIROSLAV KOVAČ, VRBAS (SRBIJA)

MIROSLAV STAMENKOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)

MITAR MITROVIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)

MIHAJLO GOLUBOVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

MIŠA ESKIĆ, BOR (SRBIJA)

MOMO DEDIĆ VIDOJEVIĆ, NIŠ (SRBIJA)

MORIN KUDIĆ, LABIN (HRVATSKA)

NADA BADRLjICA, MOKRIN (SRBIJA)

NADIJA RUBEŠA, MOŠČENIČKA DRAGA (HRVATSKA)

NATALIJA KOCIĆ, NIŠ (SRBIJA)

NATAŠA DIMITRIJEVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)

NATAŠA PAVIĆEVIĆ, BIJELO POLjE (CRNA GORA)

NATAŠA TANASILOVIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA – BIH)

NEBOJŠA ISAKOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)

NEVENA UGRENOVIĆ ISKRICA, BEOGRAD (SRBIJA)

NEDELjKO ZELENOVIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (REPUBLIKA SRPSKA-BiH)

NEMANjA SAVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)

NEMANjA TOŠKOV, ZRENjANIN (SRBIJA)

NENAD MITROVIĆ, BOR (SRBIJA)

NETREBIL STEFANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

NIKOLA VASIĆ TOPOLOVAČKI, KIKINDA (SRBIJA)

NIKICA BANIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

NIKOLA GRKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

NIKOLA ZELENKOVIĆ, MAJDANPEK (SRBIJA)

NIKOLA MARKOVIĆ HARI, KRAGUJEVAC (SRBIJA)

NIKOLA ŠIMIĆ TONIN, PAKOŠTANE (HRVATSKA)

NISAD JAKUPOVIĆ, LONDON (ENGLESKA)

OKSANA PECI SOLDIN, REN (FRANCUSKA)

OLIVERA MILOJKOVIĆ, OPREŠNIK (SRBIJA)

OLIVERA OLjA CUPAĆ, ČAČAK (SRBIJA)

PAVLE AĐANSKI, BEOGRAD (SRBIJA)

PEER SEVER-SENA, PARIZ (FRANCUSKA)

PELKO EDIN, ZENICA (BIH)

PETAR V. KNEŽEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

PETAR MALBAŠA, OSIJEK (HRVATSKA)

PETAR FEHIR, LUND (ŠVEDSKA)

PETRA ĐURIČIĆ, SRIJEMSKE LAZE (HRVATSKA)

PETRONIJE - PERO ŠIMŠIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA – BIH)

RADA PAUNOVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)

RADE ĆURČIN, ZRENjANIN (SRBIJA)

RADMILA KOVANDžIĆ, SMEDEREVSKA PALANKA (SRBIJA)

RADOVAN LEPANOVIĆ, KORB (NEMAČKA)

RADOJE REGOJEVIĆ, VECIKON (ŠVAJCARSKA)

RADOJICA NEŠOVIĆ, UB (SRBIJA)

RADOJICA PERIŠIĆ, NOVA VAROŠ (SRBIJA)

RADOJKA RANKOVIĆ, NEGOTIN (SRBIJA)

RADOŠ MARKOVIĆ, GORNjI MILANOVAC (SRBIJA)

RAJKO GLIBO, ZADAR (HRVATSKA)

RATKA DAMNjANOVIĆ, NjU PORT RIČI (SAD)

RELjA PEKIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

ROBERT VRBNjAK, OPATIJA (HRVATSKA)

SAVA GAJIĆ IVIĆ, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)

SAVKO PEĆIĆ PESA, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

SAVO ŠKOBIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

SANDRA ZEC, BEOGRAD (SRBIJA)

SANjA ATANASOVSKA, STUDENA BARA (MAKEDONIJA)

SANjA GRUBOR, PEĆINCI (SRBIJA)

SANjA JOVIĆ, KIKINDA (SRBIJA)

SARA MLADENOVIĆ, OBRENOVAC (SRBIJA)

SAFETA OSMIČIĆ, HERLEN (HOLANDIJA)

SAŠA B. PEŠIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA) ; & nbsp;

SVEMIR PUTNIK, OSIJEK (HRVATSKA)

SVETLANA BIORAC-MATIĆ, ALEKSINAC (SRBIJA)

SVETLANA VUČKOVIĆ , ČAČAK (SRBIJA)

SVETOZAR ĐURIŠIĆ, VIRPAZAR (CRNA GORA)

SENADA SMAJIĆ, ŽELEZNIKI (SLOVENIJA)

SERGEJ ILjIN, MOSKVA (RUSIJA)

SLAVENKA GEMOVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)

SLAVICA URUMOVA, SKOPLjE (MAKEDONIJA)

SLAVKO POKRAJAC, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

SLAĐANA IVANOVIĆ-KOSTENAROVA, SKOPLjE (MAKEDONIJA)

SLOBODAN ATANACKOVIĆ AS, BEOGRAD (SRBIJA)

SLOBODAN-BOCO BAJIĆ, BANjA LUKA (REPUBLIKA SRPSKA - BiH)

SLOBODAN B. ĐUROVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)

SLOBODAN PERIĆ, STARA PAZOVA (SRBIJA)

SLOBODAN M. STEFANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

SNEŽANA RADOJEVIĆ, KULA (SRBIJA)

SNEŽANA ŽANA NEORČIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)

SNEŽANA ČKOJIĆ, VALjEVO (SRBIJA)

SOFIJA ĐOKIĆ SOFKE, RUMA (SRBIJA)

SRBOSLAV SRBA KRAJŠIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

SRETKO GAZDIĆ, INĐIJA (SRBIJA)

SRĐAN BAJIĆ, TORONTO (KANADA)

STANKA RIZOVA, SKOPLjE (MAKEDONIJA)

STOJANKA SEKA ZAKIĆ, BIJELjINA (REPUBLIKA SRPSKA – BiH)

STOJANKA MILIN, ZRENjANIN (SRBIJA)

STOJANKA RADENOVIĆ-PETKOVIĆ, TORONTO (KANADA)

SUNO KOVAČEVIĆ, ZENICA (BIH)

TAMARA GOČMANAC, KRUŠEVAC (SRBIJA)

TANjA AĆIMOVIĆ, PROGAR (SRBIJA)

TANjA STANIĆ, MUČIĆI (HRVATSKA)

TARIK GALIJAŠEVIĆ, TEŠANj (BIH)

TATJANA DEBELjAČKI, UŽICE (SRBIJA)

TATJANA RADUMILO, BEOGRAD (SRBIJA)

TATJANA SALINGER, BEOGRAD (SRBIJA)

TATJANA UDOVIĆ, VIŠKOVO (HRVATSKA)

TODA MATIĆ-MEDIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)

UROŠ ČUPIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)

FABIJAN LOVRIĆ, KNIN (HRVATSKA)

FRANKO SORIĆ, ZADAR (HRVATSKA)

HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ, KEKEN (NEMAČKA)

CVIJA MITROVIĆ, ANGLE PARK (AUSTRALIJA)

CVIJETA JURIŠEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)

ČEDOMIR ŠUNjEVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)





--- On Mon, 8/30/10, Zlatomir Borovnica wrote:


From: Zlatomir Borovnica
Subject: Fw: SNOVI LUTAJU - In memoriam Vladimir Devide
To: borivojbukva@yahoo.com
Date: Monday, August 30, 2010, 4:39 PM

˙
dragi prijatelju, pročitaj, pošalji i obavesti druge.
Pozdrav
Zlatomir, Inđija

-------------------------------------


----- Forwarded Message ----
From: sasa vazic
To: Undisclosed-Recipient@yahoo.com
Sent: Tue, August 24, 2010 6:23:37 PM
Subject: Fw: SNOVI LUTAJU - In memoriam Vladimir Devide


Dragi haiku prijatelji i prijateljice,

molimo pošaljite svoj haiku u sjećanje na Vladimira Devidea, preminulog u nedjelju 22.8. u Zagrebu.
Haiku ćemo objaviti u časopis IRIS koji je u pripremi za tisak.
Molimo da to ucinite do 15. septembra.

Susosjećajući sa svima,
Đurđa i Stjepan Rožić

---------------


--- On Wed, 9/1/10, Djurdja Vukelic-Rozic wrote:


From: Djurdja Vukelic-Rozic
Subject: U sjećanje na VLADIMIRA DEVIDEA
To: borivojbukva@yahoo.com
Date: Wednesday, September 1, 2010, 12:55 PM

Uredništvo časopisa IRIS Vas poziva na suradnju,
vezano na sjećanja na pokojnog Vladimira Devidea.
Pošaljite haikue, vake, haibune, hajge, esej...
tekst kojim želite izreči svoje osjećaje povodom
odlaska velikana hrvatskog haiku pjesništva.
Tema je slobodna, no sjetimo se njegovih
brojnih govora i eseja o "ljepoti prolaznosti",
o "prolaznosti ljepote" te prolaznosti općenito...

Đ.V.Rožić, glavna urednica IRIS-a


--------------------------------



From: BILOSNIC ISKRA [mailto: julijan1@yahoo.com ]
Sent: Friday, June 11, 2010 11:47 PM
To: Jadran Zalokar
Subject: Haiku



Poštovani kolega

Molim vas da mi za haiku ZBORNIK RENE MATOUŠEK pošaljete 10-12 haiku

Moju molbu prenesite i kolegama u Rijeci

Srdačan pozdrav

Tomislav Marijan Bilosnić



----------------------------


http://prozaonline.com/?tag=d-radocaj

...da bi pročitao cijeli članak, klikni na naslov.

---------------------------

From: pisci@googlegroups.com [mailto: pisci@googlegroups.com ] On Behalf Of Dragan Radovancevic
Sent: Sunday, August 22, 2010 4:25 PM
To: Dragan Radovancevic
Subject: [spisateljice/pisci] Vici, ne cuju, napisi, nece procitati



Best of the best: http://knjizevnost.org/vijesti/680-vii-ne-uju-napii-nee-proitati

izbor najboljih tekstova tokom protekle sezone - knjizevnost.org

Srdačno,
Dragan Radovančević



------------------------------------------------

SVESKA POČINJE SA RADOM

22 August 2010
Novi online časopis za književnost, SVESKA, poziva sve zainteresovane pjesnike, pisce, likovne umjetnike, da se pridruže projektu. Cilj SVESKE je prvenstveno sakupiti na jedno mjesto tolerantne ljude riječi ,spremne da uče na razlikama, da ih uvažavaju i razumijevaju. SVESKA će izlatiti u pdf formatu, online, kvartalno, a u budućnosti i na papiru. Krajnji cilj SVESKE je da se bavi prvenstveno izdavačkom djelatnošću u cilju promoviranja južnoslavenskih književnosti. Naša jedina odrednica je kvaliteta.
ČASOPIS POČINJE SA RADOM NA “RADNOJ” ADRESI:
www.taibuckur.com

KONKURS: Online književni časopis SVESKA objavljuje konkurs za prvi broj SVESKE. Primaju se radovi:
- poezija
- kratka priča
- izvodi iz neobjavljenih ili nedovršenih radova (romana, novela)
- eseji
- književna kritika i osvrti
KONKURS TRAJE DO KRAJA 2010 GODINE. RUKOPISE SLATI PRVENSTVENO NA MAIL — info@taibuckur.
---------------
--- On Mon, 8/23/10, valerio orlić wrote:


From: valerio orlić
Subject: KNJIŽEVNI SUSRET PAG

Date: Monday, August 23, 2010, 4:54 PM

---------------------

http://www.zadarskilist.hr/clanci/23082010/knjizevna-vecer-posvecena-anti-zemljaru

srdačan pozdrav

-------------------------------



-pozdrav svima

evo još malo predstavljanja iz Pule - našeg časopisa Književnog pera

http://regionalexpress.hr/site/more/predstavljen-asopis-knjievno-pero/



2010/8/22 valerio orlić

21.08 2010. PAG


KNJIŽEVNIKU ANTI ZEMLJARU
Paška književna manifestacija


Od strane HKD Rijeka, književnika Valerija Orlića, pokrenuta je književna manifestacija u gradu Pagu na otoku Pagu, u spomen paškome književniku Anti Zemljaru, nepravedno prešućivanome stradalniku, čovjeku i umjetniku, umjetniku neosporne stvaralačke snage, neponovljiva pjesničkoga dosega, daleko ispred svoga vremena, čovjeka kog nije mimoišla sva strahota ideološke represije, sve metode toga i takvoga aparata, dosljedna sustavnost zla, jednoumlje, zadatost življenja, okovi vremena, partijska stega, okrenutost u propitivanju ka sebi, mućenja, psiho-fizička tortura, odvođenje na očigled malodobnoga djeteta, kojem je oteto djetinjstvo. Anatomija straha još se provlači paškim kalama pri spomenu imena Ante Zemljara, antifašista, partizanskoga časnika, političkoga zatočenika na Golome Otoku, prije svega, i nada sve velikoga i osebujnoga pjesnika: Izlegao iz kamena / popeh se na kamen da bih porastao. / Zaljubljen u kamen / Zagledavam se u kamen / Ogledavam se u kamenu / pogibam pod kamenom / Kameno srce moga svijeta, tebe sam se nasrkao /.

Subota, 21. 08. 2010. Trg kod Špitala, ispred Gradske knjižnice Pag, mandolinistički orkestar, ujedno i klapa Pag se uštimava, paška mladost u živopisnim nošnjama nakon uštimavanja instrumenata, uglasuju se u suglasje glasovi, sa raznostranih strana pridolaze pjesnici, puk, gosti i uzvanici, pune se kale, zidići, ponistre… Točno u podne promoviran je časopis HKD Rijeka, Književno pero, časopis za kulturu i književnost, znalački urađen, opremljen, a iza rečenoga stoji velikim dijelom istinski književni znalac, Valerijo Orlić, čovjek, osobnost koja je polazila od sebe, uvijek zapitan što, prije svega, može napraviti on sam, i sam pjesnik: Čuvajte mi pjesme, moju sreću / Čuvajte ih kada padne tama / I kad vjetar ugasi mi svijeću / Ja ću onda zahvalit se vama /.

Potvrda rečenoga o časopisu potvrđuje se odabirom suradnika, visoko podignutom vrijednosnom skalom: Suvremena meksička poezija ( priredio Valerijo Orlić) Eseji: Dan kada je Boccaccio Petrarcu upoznao s Danteom, Nikole Šimića Tonina, Kovač Kovačipoljanin, dr. Rajka Glibe, Dijalog pripovjetke Lovac, ( Aleksandra Prokopijeva ) Namita Subiotta, Proza Ratka Dimovskog, Sanje Kozlice, Frosina Parmakoska, Hermanna Hessea, Poezija Nedjeljka Kaveljevića Ždere, Roberta Roklicera, Ivice Tomića, Marine Jurić, Andrijane Kos-Lajtman, i druge rubrike i autori…stotinu i devedeset stranica…
Ostatak nadopune vremena nadopunjen je druženjem pjesnika s Pažanima i gostima ljudoljubnim hodoljubljima, iščitavanjima rasutih zapisa pokraj puta, paških kamenih spisa, a svaki kamen u kali kao kameni povijesni svitak…
U 20, nula, nula, u dvadest sati i sat minuta, dogodi se predstavljanje knjige pjesama Bez detalja molim, autora Roberta Roklicera, u nakladi Alfa-Zagreb, urednika mr. Božidara Petrača. Pomislih da će nam se, slično uredniku na Hrvatskoj televiziji Đeli Hađiselimoviću, početi zaživljeno događati u književnome svijetu brend-rečenica, namjesto prvoga, u književnome pogledu, Odabrao Božidar Petrač, iza koje prestaje svako propitivanje, ostaje razina…
Poezija Roberta R., na pola puta između Bukovskoga i Marune, dovoljno daleko i od jednoga i od drugoga, svoja, buntovna s razlogom bez zadrške, protkana psovkama, ispsovana riječima kojima je bilo krajnje vrijeme - da se kažu bez uvijanja - ili - ako hoćete i ispsuju, teška lažnim moralistima koji žive u odmaku, daleko od života… Život ove poezije goli je život, život kolnika, policijskih postaja, ogoljenoga čovjeka. Riječi su ovo koje dotiču dno života, ili izrastaju sa njega, pjesma je to koja ne ide za tim da se dopadne, ali je to pjesma nakon koje se ne da zaspat pritrujena propitivanjima, bačena kost gole istine, od koje se okretala glava, predugo se nijekalo da takvo što postoji… jer, ma dajte u Hrvatskoj se tako ne živi. Nakon Kamovljeve Ištipane hartije, ovo je u lice pljunuta pjesma hrvatske istine: Mrtvi su pobijedili / Reci nešto novo / Mrtvi su pobijedili, pobijedili su preživjele / Reci nešto novo / Gotovo je / Sjeli smo na pod i igrali ruski rulet / Prozirni dio oka lomi zrake svjetlosti / Poput kamere, ili fotoaparata / Čak i kad iscuri gleda živo / Gotovo je /.

Klapa, pjevni prijelaz između događanja, a događala se poezija…Pjesnici gosti krasnoslovili su stihove Zemljara, i sami začuđeni Zemljarevim dosezima riječi, dojmljivi recital Žakline Glibo gdje su se istinski našli pjesnikinja i pjesma Ante Zemljara, riječi tražene da se kažu majčinski toplo, potvrda tome staklena ravan tišine: Ima jedna djevojčica, dva i po' ljeta u mojem zapučku zataknuta / Umjesto karanfila / Crnih očiju, naočitih / Kraj mene ona me branila / Dok su me vezivali / - Ne dirajte moga tatu ! / Pred njom / lica uvježbana da razdvoje / livade da razdvoje, trčanja da razdvoje / jutra da presijeku prerano za oboje / I dok je prijetila milom ručicom / bila je zabava mojim vezačima / igrali se njenim kikama / zvukom mekanim njena cijuka / sprovodnici, moji ukopnici / odani prijetnji, tuči i vikama / - Ne dirajte vi moga tatu / - Ne dirajte vi moga tatu / Zatim sam odveden između njih / posrijedi vijeka koji se lomio / lisicama stegnut, bezakonjen / kojim su mi ukrali ulice i ptice…/
Pjesnici gosti ugostiše nas blagdanom riječi, paški u prolazu gosti na gozbu stihovlja pozvaše se sami zastajući, ostajući, priređivač odavno zagubi se zabroji, brojeći nazočne, a davno sam prebrojao stotog i nekog, a svit još dolazi, prilazi trgu, trg u pjesmi, događanje pjesme : Ivan Dobra Žirjanin,( Žirje ), Ljiljana Dobra, ( Šibenik ), Nikola Šimić Tonin ( Pakoštane ), Valerio Orlić ( Rijeka-Povljana ), Josip Eugen Šeta, Vesna Miculinić Prešnjak ( Rijeka ), Ante Tičić (Povljana-Zadar), Jadranka Tarle Bojović (Split), Žaklina Kutija Glibo (Zadar), Nino Bijelac (Novi Vinodolski), Robert Roklicer, Nedjeljko Kavljević Ždero…(Zagreb).

Pag se ushiti, u kamenu riječi, od kamena riječi, ukameni riječi, dokameni Zemljaru, kamenjaju se riječi zaljubljene u kamen, popeti pjesmom, porastošmo,
osoljeni Pagom, osovljeni Zemljarom, u kamenom svitku probuđeni, pjesnici, Paga, pjesnika Ante Zemljara. Hodočasnici riječi, pjesničko hodočašće Pagu, pjesmom rođena pjesnička manifestacija u spomen paškome pjesniku Anti Zemljaru. Ako Bog da izreče pjesnik Velerio Orlić - vidimo se dogodine u Pagu, do tada po pjesmama, pamtimo se.


Nikola Šimić Tonin


--------------------------



---------- Forwarded message ----------
From: Marija Pogorilić
Date: 2010/8/22
Subject: Re: Knjizevni susret na Pagu
To: valerio orlić


Valerio, moje cestitke,
kada ste Vi zadovoljni onda je stvarno bilo super...radujem se sa
Vama. Vas trud i ogromno zalaganje se isplatilo...Super!
Pozdrav!
Marija

2010/8/22 valerio orlić :
> pozdrav bilo je odlično
> popunjena sva mjesta 50 stolica i još toliko je bilo na nogama dečki iz
> klape Pag- odlični
> pjesnici naši isto odlični
> sve super
> jako zadovoljan
> čitala se poezija od ante zemljara
> čitalo se u pagu s dušom
>
>
> medij je bio prisutan i na promociji časopisa i na večerašnjem progranu
>
>
> pozdrav
>
> svima
> valerio
> Dana 22. kolovoza 2010. 21:55 Marija Pogorilić je
> napisao/la:
>>
>> Dragi Valerio,
>> jedva cekam izvjestaj kako je sve proslo na Pagu...vjerujem da je bilo
>> fantasticno...jedino ne znam kako ste podnosili vrucinu...Steta da u
>> Puli nije bilo po planu, no sto je tu je...dobro je...trudio se
>> Radocaj dosta...
>> Pogledati cu sada na internetu jesu li Pazani nesto napisali o tom
>> dogadjaju...
>> Srdacan pozdrav!
>> Marija i Josip
>
> ------------------------------------------------------


From:
This sender is DomainKeys verified
"sasa vazic"
Add sender to Contacts
To:
SRECNO!

Pozdravi iz Beograda!
Sasa Vazic

----------------------------

----- Original Message -----
From: valerio orlić
; zoran zmiric ; zvonko jadresin
Sent: Thursday, August 19, 2010 2:25 PM
Subject: Re: HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO -



2010/8/19 valerio orlić



---------- Forwarded message ----------
From: valerio orlić
Date: 2010/8/19
Subject: HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO -
To: hina@hina.hr


Hrvatsko književno društvo
CROATIAN WRITERS' ASSOCIATION

ul. Braće Fućak 5 A mob: O98 18 17 012 CROATIAN WRITERS' ASSOCIATION

51 000 Rijeka, mail- hkd.cwa@gmail.com OIB: 02164099630

HRVATSKA mail- valerio.or@gmail.com





Pozivamo Vas na književnu manifestaciju pod nazivom

„ Moj prijatelj kos“ u spomen književniku Anti Zemljaru

manifestacija će se održati na Pagu

u subotu, 21.08. 2100.g

na trgu OD ŠPITALA, kod gradske knjižnice Pag


OTVARANJE MANIFESTACIJE



12. h – Promocija novog broja časopisa „KNJIŽEVNO PERO“ - u Rijeci (RI-INFO), Puli (gradskoj knjižnici), Pagu (gradskoj Knjižnici), i u Skopju.



20. h – Predstavljanje noviteta hrvatske književnosti; promocija nove knjige „BEZ DETALJA, MOLIM“, autora Roberta Roklicera u naklada Alfa-Zagreb. Knjigu će predstaviti mr. Božidar Petrač



21.h - Književna večer posvećena Anti Zemljaru na kojoj će pjesnici čitati poeziju i prozu



Gosti pjesnici: Ivan Dobra Žirjanin, (Žirje), Ljiljana Dobra, (Šibenik), Nikola Šimić Tonin (Pakoštan), Valerio Orlić (Rijeka-Povljana), Josip Eugen Šeta, Vesna Miculinić Prešnjak, (Rijeka), Ante Tičić,(Povljana-Zadar) Jadranka Tarle Bojović, (Split), Žaklina Kutija Glibo (Zadar), Nino Bijelac, (Novi Vinodolski), Robert Roklicer, Nedjeljko Kaveljević - Ždero (Zagreb)...



U glazbenom dijelu nastupaju:,



Mandolinistički orkestar klape Pag i klapa Pag




Kontakt voditelja: Valerio Orlić / 098 18 17 012 / valerio.or@gmail.com
-----------------------



Natječaj za kratku priču

Booksa i Celeber raspisali su natječaj za kratku priču koja vam može donijeti lijepu novčanu stipendiju. Rok za prijavu: 1.10.2010.

Propozicije natječaja:

- Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske;
- Moguće je poslati samo jednu priču;
- Priče ne smiju biti duže od 10 kartica teksta i ne smiju biti uzete kao dio iz dužeg proznog djela;
- Priče ne smiju biti do sad objavljivane;
- Priče se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obavezno u tri istovjetna ispisa kuvertirano pod šifrom s rješenjem šifre u zasebnoj zatvorenoj kuverti, koja mora sadržavati: ime i prezime, adresu, OIB, broj žiro-računa i broj telefona autora.
- Priče se šalju na adresu Književni klub Booksa, Martićeva 14d, 10000 Zagreb .
- Natječaj ostaje otvoren do 1. listopada 2010. godine.
- Izabrane priče bit će objavljene na portalima booksa.hr i celeber.hr, a autor/ica nagrađene priče dobit će književnu stipendiju u iznosu ostvarenom prodajom knjige Sedam u izdanju Celebera te uvjet da napiše završno poglavlje te knjige!
- Dobitnika/icu ćemo proglasiti 15. listopada 2010. te mu/joj dati dva tjedna da napiše završno poglavlje knjige čiju promociju očekujte u studenome 2010.
- Sve ostale informacije na broj tel: + 385-1-4616124.

Odluku o najboljem radu donijet će sami pisci u ulozi žirija u sastavu: Luka Marić, Ivana Gudelj, Andrija Škare, Dario Šarec, Predrag Vrabec i Daniel Bele.


-----------


http://www.thesmokingpoet.com/id14.html



http://www.neweastbournewriters.co.uk/default.html


Srdacan pozdrav od Tatjane Debeljacki


The Web Address
http://sabihadzi.weebly.com/
http://diogen.weebly.com/submissionpodnesci.html
http://diogen.weebly.com/redakcijaeditorial-board.html


Podnesci/Dostavljanje vaših umjetničkih reminscencija


Od septembra/ rujna 2010, Diogen pro cultura magazin završava godinu dana (od septembra/rujna 2009) čitanje i zastupanje pjesnika i pisaca bez čitalačke naknade.
Naknada za čitanje iznosi 3 KM (1,5 eura po pjesmi) i / ili 5 KM (2,5 eura po kratkoj priči). Troškovi transfera odnosno slanja novca nisu uključeni u čitanje.

Možete poslati do 10 pjesama (nije ograničena duljina pjesme) i do 6 kratkih priča (do 3000 riječi u priči).

Ako bi već zastupljeni autori željeli dodati neke nove pjesme i nove kratke priče, cijena je 50% popusta od navedenih.

Podnesci/podnošenje umjetničkih reminiscencija se ne smatraju kompletnim dok uplata naknade za čitanje nije izvršena.

Molimo Vas da nam dozvolite najmanje 4 nedjelje/sedmice/tjedna za odgovor.
Možete slati poeziju i kratke priče od 1.9.2010.g. tokom cijele godine do 30.6.2011.

Svaki mjesec, od septembra/rujna 2010 predstavit ćemo deset autora / ica (ovisno o vašem interesu) mjesečno.

Hvala vam!




Diogen Pro Cultura, WWW-line magazin za poeziju i prozu koja je u potrazi za osobom/ličnošću, ljudskim bićem, pjesnikom i piscem odnosno pjesnikinjom i spistalejicom, vam želi dobrodošlicu u podnošenju umjetničkih reminiscencija. Ako nam se dopadnu i ako zadovoljavaju sve kriterije uspostavljene od strane Diogen pro cultura magazina, mi ćemo ih i objaviti.

Naš interes je poezija i kratke priče.

Primamo istovremeno i više podnesaka/dostava materijala. Molimo da uključite kratke biografske bilješke/podatke. Ako je rad objavljen ranije, javite nam gdje da i to navedemo. Ako budemo objavili antologiju, zadržavamo pravo objave Vašeg djela u njemu. Autorsko pravo zadržava autor. Napominjemo da rad objavljen u magazinu/časopisu Diogen pro cultura ostaje u arhivi i ne može se ukloniti. Naša politika je ista kao u bilo kojem štampanom magazinu. Primamo samo elektronske podneske/dostavu materijala. Pošaljite podneske/materijale na sabihadzi@gmail.com .

Info na način kako izvršiti uplatu naknade za čitanje se dostavlja na vaš mail po primitku pjesama (uplata preko: WesternUnion, banka, pošta ...).

Redakcija

----------------------



Pišite o boli



Časopis Treća poziva na suradnju sve autorice i autore zainteresirane za pisanje na temu: Bol: Imamo li je načina izreći? Rok za predaju teksta: 1. rujna 2010. godine
Časopis Treća poziva na suradnju sve autorice i autore zainteresirane za pisanje na temu: Bol: Imamo li je načina izreći?.

Kako se nosimo s osobnim i politickim ranama?
Kako se nosimo sa sutnjom stradalnika?
Postoji li retorika neizgovorivog stradanja?
Sto nam porucuje bol?
Znamo li prepoznati jezik bolesti?
Znamo li pomoci nijemima?
Kako mediji cuvaju i kako falsificiraju diskurz boli?
Koliko empatije prema bolnima mozemo izdrzati?
Bojimo li se boli?

Treća je znanstveno-stručni časopis čiji prilozi prolaze recenzentski postupak.
Maksimalna duljina teksta je 25 kartica.
Za upute o oblikovanju teksta posjetite web stranicu Centra za zenske studije.

Rok za predaju teksta: 1. rujna 2010. godine.
Tekstove slati na adresu: zenstud@zamir.net

http://www.zenstud.hr/images/pdf/treca-upute_za_oblikovanje_teksta.pdf

http://www.zenstud.hr/images/pdf/treca-upute_za_oblikovanje_teksta.pdf



http://www.transmediale.de/files/Call_For_entries_2011.pdf



http://www.kultura.gov.rs/



--------------------------




--- On Sun, 6/27/10, sasa vazic wrote:


From: sasa vazic
Subject: Haiku Reality is Out / Izasao je novi broj Haiku stvarnosti
To: Undisclosed-Recipient@yahoo.com
Date: Sunday, June 27, 2010, 9:16 AM




Haiku Reality is Out



http://haikureality.webs.comindexeng.htm





Contents:



Haiku Contests



Essays, Criticisms, Analyses:



Chen-ou Liu: The Breach of Meaning? Roland Barthes’s View of Haiku

Dietmar Tauchner: X-plain, Haiku & Syllogism

Dimitar Anakiev: Return to Birds and Flowers

Martin Lucas: Haiku and Haiku

Chen-ou Liu: Three Readings of Ezra Pound’s “Metro Haiku”

Jim Kacian: A Haiku Primer

Ljubomir Radovančević: Why Is Haiku Healing?

Richard Gilbert: Plausible deniability: Nature as hypothesis in English-language haiku

Robert D. Wilson: Defining Haiku

Zinovy Vayman: Criticism on “Haiku Criticism“ in the First Volume of the WHA Annals



Haiku Gallery:



Adelaide B. Show, Geert Verbeke, Jadran Zalokar, Malvina Mileta, an'ya, Robert D. Wilson, Marija Pogorilić



Book Reviews:



Milijan Despotović, Ranko Pavlović, David G. Lanoue: Slavko J. Sedlar, "0:2>AB 2 (Suchness 2)

Denis M. Garrison: The Distant Mountain: The Life and Haiku of Kobayashi Issa by David G. Lanoue, transl. Angelee Deodhar

Dragan J. Ristić: Ban’ya Natsuishi, Koncentrični krugovi (Konzentrische Kreise; Koncentrični krugovi; >=F5=B@CG=8 :@J3>25)

Adam Donaldson Powell: Geert Verbeke and Jenny Ovaere, Rendezvous

Saša Važić: Predrag Pešić–Šera, Grane pune zvezda (Branches under the Stars)

Valerio Orlić: Jadran Zalokar, Miris svitanja (Scent of Dawn)

Vladimir Devidé, Ban'ya Natsuishi: Željka Vučinić-Jambrešić, Od Sunca do Mjeseca (From the Sun to the Moon)

Mircea Teculescu: Magdalene Dale, The Echo of Silence

Robert D. Wilson: Ikumi Yoshimura, white fish

Magdalena Dale: The Poetic Achievement of Ban’ya Natsuishi

George Badarau: ion untaru, Paso doble (Passo Doble)

Mihail Popescu: About the Book From a Poem to Another by Valentin Nicolitov

Dimitar Anakiev: A Few Words on "Concentric Circles" by Ban'ya Natsuishi



Selected Haiku:

Announcement of the Best Haiku of the Issue (First, Second and Third Choices, Favorite Haiku, Selected Haiku)



Thanks to all the contributors!

Your further collaboration with Hiaku Reality is welcome!

Thanks to an'ya and Jasminka Nadaškić-Đorđević, for their work on editing and selecting the haiku.

Special thanks to Patrick Gallagher and Branislav Mišić for helping me to restore the web files and to relocate the website.



Best wishes,

Saša Važić, editor



Izašao je novi broj Haiku stvarnosti

http://haikureality.webs.com/

Sadržaj

Haiku konkursi

Eseji, kritike, analize...

Chen-ou Liu: Izuzimanje značenja? Roland Bartov pogled na haiku

Dietmar Tauchner: X-ravan, Haiku i silogizam

Dimitar Anakiev: Povratak pticama i cveću

Martin Lukas: Haiku i haiku

Chen-ou Liu: Tri načina čitanja Ezra Paundovog haikua o metrou

Jim Kacian: Haiku bukvar

Ljubomir Radovančević: Zašto je haiku ljekovit?

Dimitar Anakiev: O kulturnoj politici u haiku

Richard Gilbert: Plauzibilno poricanje: Priroda kao hipoteza u haikuu na engleskom jeziku

Robert D. Wilson: Definisanje haikua

Zinovy Vayman: Kritika “Kritike haikua“ u prvom tomu letopisa SHA

Jadran Zalokar: Što nije haiku/Što haiku nije

Željko Funda: Lijepo je tragično, tragično je lijepo (dodela prve ludbreške nagrade Graševina)

Tomislav Marijan Bilosnić: Haiku – što je to?



Haiku galerija



Adelaide B. Show, Geert Verbeke, Jadran Zalokar, Malvina Mileta, an'ya, Robert D. Wilson, Marija Pogorilić

Recenzije knjiga

Milijan Despotović, Ranko Pavlović, Dejvid Dž. Lanu: !;02:> !54;0@, "0:2>AB 2 (Suchness 2)

Denis M. Garrison: The Distant Mountain: The Life and Haiku of Kobayashi Issa (Daleka planina: Život i haiku poezija Kobajaši Ise), David G. Lanoue, prevela Angelee Deodhar

Dragan J. Ristić: Banja Nacuiši, Koncentrični krugovi (Konzentrische Kreise; Koncentrični krugovi; >=F5=B@CG=8 :@J3>25)

Adam Donaldson Powell: Geert Verbeke i Jenny Ovaere, Rendezvous

Saša Važić: Predrag Pešić–Šera, Grane pune zvezda (Branches under the Stars)

Stevan Mihailović: Šetnja sa pesnikom (Srba Mitrović: "S Kalemegdana –jesenja haiku slikovnica")

Valerio Orlić: Jadran Zalokar, Miris svitanja (Scent of Dawn)

Vladimir Devidé, Ban'ya Natsuishi: Željka Vučinić-Jambrešić, Od Sunca do Mjeseca (From the Sun to the Moon)

Mircea Teculescu: Magdalene Dale, The Echo of Silence (Odjek tišine)

Robert D. Wilson: Ikumi Yoshimura, white fish (Belica)

Magdalena Dale: Poetska dostignuća Banje Nacuišija

George Badarau: ion untaru, Paso doble (Passo Doble)

Mihail Popescu: O knjizi From a Poem to Another (Od jedne do druge pesme) Valentina Nikolitova

Dimitar Anakiev: Nekoliko reči o "Koncentričnim krugovima" Banje Nacuišija

Izbor iz haiku poezije

Proglašenje najboljih haikua ovog broja (prvoplasirani, drugoplasirani, trećeplasirani; kandidati za najbolje haikue broja; izabrani haikui)

Hvala svim saradnicima!

Vaša dalja saradnja sa Hiaku stvarnošću je dobrodošla!

Zahvaljujem se an'yi i Jasminki Nadaškić-Đorđević na njihovom radu na redigovanju i izboru haikua.

Posebna zahvalnost Patriku Galageru i Branislavu Mišiću na pomoći oko pronalaženja izgubljenih fajlova i premeštaju veb sajta na drugu lokaciju.





Srdačan pozdrav,

Saša Važić, urednik


------------------------------------------



Vrijedne knjige za nove forumaše portala Knjizevnost.org!

23. 06. 2010. u 21:24

Prvi novi forumaš (registrovan od 01.06.2010.) koji napravi 50 postova na forumu portala Knjizevnost.org i tako stekne forumašku titulu Pisara dobit će na kućnu adresu 5 poslastica za knjigoljupce – 5 vrijednih antikvarnih knjiga sa početka 20. stoljeća:

1. Jacques Baschet: ''Utočište'', roman jedne učiteljice; Zabavna biblioteka, Kolo XXVI. Knjiga 324. Naklada Zaklade Tiskare Narodnih Novina, Zagreb, 1923.

2. Henri Barbusse: ''Oganj I'', dnevnik jedne kaplarije; roman; Zabavna biblioteka, Kolo XIII. Knjiga 146 – 147. Naklada Kr. Zemaljske Tiskare, Zagreb, 1919.

3. Henri Barbusse: ''Oganj II'', dnevnik jedne kaplarije; roman; Zabavna biblioteka, Kolo XIII. Knjiga 148 – 149. Naklada Kr. Zemaljske Tiskare, Zagreb, 1920.

4. Renee Erdös: ''Kardinal Santerra'', roman idealnog svećenika; Zabavna biblioteka, Kolo XXXVII. Knjiga 453. Naklada Zaklade Tiskare Narodnih Novina, Zagreb, 1929.

5. W. Somerset Maugham: ''Demon'', roman jednog slikara; Zabavna biblioteka, Kolo XLVII. Knjiga 577. Naklada Knjižare ''Zabavne biblioteke'' u Zagrebu, Zagreb, 1935.

Da biste osvojili knjige, registrirajte se na http://www.knjizevnost.org/forum/index.php i krenite u književne rasprave.

Ovo nagradno natjecanje pokrenuto je u svrhu popularizacije Foruma informativnog portala za književnost – www.Knjizevnost.org.
Da bi se nagrada osvojila, potrebno je napraviti 50 postova na forumu. Napomena – spamanje, copy – paste, kao i nesuvisli postovi se neće uzimati u obzir. U obzir za nagradu dolazi samo ''ispravna'' forumaška aktivnost.

Raspisan natječaj za nagradu ''Zvane Črnja''

23. 06. 2010. u 22:45

Društvo hrvatskih književnika i Istarski ogranak DHK, Pula, raspisuju NATJEČAJ za književnu nagradu „ZVANE ČRNJA“
Nagrada „Zvane Črnja“ dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenim u vremenu od 1. rujna 2009. do 15. rujna 2010.
Pet (5) primjeraka knjige do 21. rujna 2010. valja poslati na adresu:
ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
- za nagradu „Zvane Črnja“ -

Svečana dodjela nagrade bit će na
8. Pulskim danima eseja
u listopadu 2010.


-----------------------




NEWS


---------------------








Submission Guidelines

*
RATTLE publishes poetry, translations, reviews, essays, and interviews.
*
Submissions open year-round.
*
RATTLE does not accept work previously published, in print or online.
*
Simultaneous submissions are encouraged, but please notify us immediately if the work is accepted elsewhere.
*
No multiple submissions. We usually reply fairly quickly, so wait until you've heard back from the first batch before sending another.
*
All submissions are automatically considered for the annual Neil Postman Award for Metaphor, a $500 prize judged by the editors.

Poems

We like poems of any length. Try to send several poems as opposed to a single piece, but no more than five or six at a time. We're looking for poems that move us, pieces that might make us laugh or cry, or teach us something new. Though most of the poems that we publish tend to be free verse, that doesn't mean we don't like traditional forms. We read a lot of poems, and only those that are unique, insightful, and musical stand out. Since our issues include about 80-100 pages of poetry, one of the main things we're looking for is diversity; we have enough room to be eclectic, and we plan on using it. So while most magazines suggest reading their back issues to get a sense of what they like to publish, we'd suggest reading to get a sense of what we're having trouble finding--if you notice a style or subject matter that we don't seem to be publishing, send us that!

Each issue of RATTLE contains 60 or more poems in our regular section, and nearly all of them come from unsolicited submissions. Your submissions keep us going, and we always appreciate them.



Tributes

Every issue of RATTLE gathers poems from a specific ethnic, vocational, or social group, comprising a special section of about 30 pages. We're currently seeking submissions from working or retired Psychologists, Psychiatrists, Therapists, Psychatric Nurses, etc., for our Winter 2010 issue. We are only interested in poems written by poets who have worked in this field, regardless of subject -- only mental health professionals will be considered for this tribute.

We're also seeking essays on the the relationship between mental health and poetry. For more information, see our call for submissions page. To submit poems or essays, just follow the regular guidelines and make a note that you are a mental health professional.

Future tributes will focus on: Canadian Poets, Buddhism and Science/Spectulative Fiction. Don't submit yet, but make a note to check back later.



Visual Poems
RATTLE is always seeking visual poetry for Dan Waber's biannual e-issue column, and black and white visual poems that we might use in print. To submit, just follow the email guidelines, and be sure to keep any image files (.jpg, .pdf, .tif) under 1 MB each.



Reviews
Note that we no longer publish print reviews. Due to the overwhelming success of the new E-Reviews section of our website, we've decided to use the print reviews space to publish more poetry. From now on, reviews will only appear online. Please refer to the E-Review section for complete guidelines, but in general, anything goes--reviews may be any length (min. 600 words), on any book, chapbook or anthology relating to poetry. Payment for an E-Review is one copy of a forthcoming print issue of RATTLE.


Required Information
If possible place this information on each piece submitted:

Name, Mailing Address, Phone Number, Email address

In addition send a short bio of the author. Your bio should tell us who you are and why you love poetry. Our bios section is something that makes issues of RATTLE unique, and many say it's as fun to read as the poetry itself. Bios should be in the first person, and follow the format of this sample:

Erik Campbell: "One afternoon in the summer of 1994 I was driving to work and I heard Garrison Keillor read Stephen Dunn's poem "Tenderness" on The Writer's Almanac. After he finished the poem I pulled my car over and sat for some time. I had to. That is why I write poems. I want to make somebody else late for work." (email address goes here at the end if you'd like it included)

Bios in this form are only needed upon acceptance--it doesn't have to be included with each submission, though we would enjoy it.



Payment

Payment is two copies of the issue in which your work appears. Contributors also may preorder additional copies at a discounted rate.



Rights & Rules

All rights revert to the authors upon publication. To get technical, we require First Serial Rights, meaning we want to be the first venue to publish your poems. They may have been posted online to personal blogs or message boards, but any online venue that provides literary content to a readership is still a serial publication. If you submitted them work, and they published it online, then that means it's been publish.

Though authors do retain all rights to their work, we post everything we publish on the back-issues section of the website six months after print publication, and so require non-exclusive electronic permissions.



Response Time

Response times vary, but we can generally make a decision within 4-8 weeks. If you haven't heard back from us in two months, feel free to query by email, as submissions have been known to get lost in the mail, and more often in cyberspace.



Revisions

Please note that you cannot revise a poem while it's being considered. If we decide we'd like to publish any of them, you will have an opportunity to revise author galleys at that time. Updating submissions is too time-consuming for our small staff. Please proof-read your work carefully before you submit.

That said, we're looking for the best poems we can find. Typos happen; we don't frivolously discard poems because of them.


Submissions to RATTLE are accepted in one of two ways:

Via email:

Paste the required information and your submission into the body of a single email message, or a single text file attachment. If you send more than one email or more than one file, we will only read the first one.

For attachments, acceptible file extensions are: .DOC, .DOCX, .RTF, .TXT. and .PDF. No other file types will be opened.

Please format the subject line of the email with your name and the word "submission" to help us track it, like this:

"John Smith - Submission"

Please note that we always respond to submissions with a confirmation note, though it might take as much as a week for me to get to it. If you haven't received a confirmation after a week, email us again to make sure we got it. We receive hundreds of emails a day, and sometimes submissions get lost in the deluge. That's why it's also important that you properly format the subject line.

Send to:




Via Hardcopy:

Send the required information with cover letter & self-addressed, stamped envelope to:

RATTLE
12411 Ventura Blvd.
Studio City, CA 91604


--------------------------

--- On Sat, 7/3/10, Ray Rasmussen wrote:


From: Ray Rasmussen
Subject: July Issue of Contemporary Haibun Online
To: "Ray Rasmussen"
Date: Saturday, July 3, 2010, 1:43 AM

The new issue of CHO, edited by Ken Jones, Jim Kacian and Bruce Ross is online:
http://contemporaryhaibunonline.com/
Editor Bruce Ross' selection: Our editors select a favorite and comment on it.
Theresa Williams, Memorial Day
CHO Haibun Selections

Hortensia Anderson, Stars Turn Blue
Hortensia Anderson, Wildflowers
Shelly Bryant, Homestead
Peter Butler, A Piece of Shrapnel
Cherie Hunter Day, Inclement Weather
Glenn G. Coats, Reading Work
Glenn G. Coats, The Color of Earth
Garry Eaton, Waiting for Pat
Jerry Gill, Untitled
Andrea Grillo, All in a Name
Graham High, Foreign Fish
Graham High, Spring Burial
Graham High, Transplant
Graham High, Underground
Ken Jones, The Fortress
Doreen King, Having Been Thrown Out
Doreen King, Travelling with My Sister
Doreen King, My Seashell
Doreen King, Observations
Bob Lucky, At the Station
Francis Masat, A Dot on the Earth
Genie Nakano, Float
Genie Nakano, Okei
Genie Nakano, On Any Night
Patrick Pilarski, Icefall
Ray Rasmussen, Folk Festival
Ray Rasmussen, No One Home
C. David Sinex, Spring
Diana Webb, Leoconum Vernum
Diana Webb, Not So Very Far Away
Haibun by the Editors

Ken Jones, An Unseen Wind
Jim Kacian, Margaret of Scotland
Bruce Ross, If No Angel


---------------------



--- On Mon, 7/5/10, sasa vazic wrote:


From: sasa vazic
Subject: Simply Haiku is online! Your submissions welcome!
To: Undisclosed-Recipient@yahoo.com
Date: Monday, July 5, 2010, 2:28 PM


Submissions for the Autumn issue accepted from July 15 through September 15.
Please read the Submission Guidelines.



http://simplyhaiku.files.wordpress.com/2010/06/sh_logo42.jpg?w=150&h=72

http://www.simplyhaiku.wordpress.com/

Robert D. Wilson
Sasa Vazic
Co-Owners, Co-Publishes, Co-Editors in Chief

-----------------


--- On Tue, 7/6/10, sasa vazic wrote:


From: sasa vazic
Subject: Simply Haiku calls for submissions
To: Undisclosed-Recipient@yahoo.com
Date: Tuesday, July 6, 2010, 5:49 AM

Simply Haiku calls for submissions
http://www.simplyhaiku.wordpress.com
Submissions for the Autumn issue accepted from July 15 through September 15.
Accepting Quality Traditional English Language Haiku, Tanka, Haibun, Haiga, Renga, book reviews, interviews and feature articles.
Read Submission Guidelines Before Submitting.
Robert D. Wilson & Sasa Vazic
Co-Owners, Co-Publishers, Co-Editors in Chief
---------------


Simply Haiku accepts haiga submissions every three months. Submissions may include all styles of haiga from traditional brushwork to photographic and computer generated art, or other mixed mediums, but the haiku or tanka must adhere to the traditional s/l/s (s/l/s/l/l) metric schemata indigenous to haiku (tanka).



Haiga Submission Guidelines:



1. Submit no less than 10 haiga per submission period.



2. Haiku or tanka words (in English only) and the author's name must be embedded in the haiga image.



3. Images should be in the JPEG format (600 x 800 pixels, 72dpi).



4. Send your haiga as an attachment. Include titles, your name and country in the body of e-mail with the subject line: “Simply Haiku haiga submission.”



5. Authors whose works are accepted for publication will be asked to send their short, five line bio and a photo. Lengthy bios will be edited.



For further instructions, consult the “Submissions” page.



E-mail for submissions: haigaeditor@gmail.com




--------------------------

--- On Fri, 7/9/10, Fabre, Gilles wrote:


From: Fabre, Gilles
Subject: New address for -haiku ireland- official site
To: haikuireland@gmail.com
Date: Friday, July 9, 2010, 12:33 PM



Dear All,



Following issues to renew our domain name, -haiku Ireland- official site has now permanently moved to:

www.haiku-ireland.com



Thanks in advance for updating your contacts. You may email us through the site or directly at haikuireland@gmail.com







In haiku spirits





Gilles Fabre

www.haikuspirit.com

on behalf of -haiku Ireland-



---------------------





Heron Logo
The Heron's Nest

THE HERON'S NEST
2010 ILLUSTRATION CONTEST




The Heron's Nest is pleased to announce the 2010 Illustration Contest for material that will be used on the cover and as section markers for the Volume 12 annual print edition, which will be mailed in April of next year. The pertinent details are as follows:

Please submit graphic images suitable for use as either a cover or a section marker for any of the four seasons or "overview" or "readers' choice awards" sections.

E-mail submissions should be directed to John Stevenson at ithacan@earthlink.net.

The format should be TIF, and the resolution must be 300 dpi or better.

Postal submissions may be directed to:

John Stevenson, Managing Editor
The Heron's Nest
PO Box 122
Nassau, NY 12123
USA

While we will accept postal submissions, any images selected will eventually have to be provided in the TIF format.

The in-hand deadline for submissions is November 15, 2010.


PS: Copies of the Volume 11 print annual edition are still available. Click here to order.



The Heron's Nest




-------------------

From: Atlas Poetica [mailto:atlaspoetica@gmail.com]
Sent: Wednesday, July 28, 2010 5:47 PM
To: Dior@sezampro.yu; haiku@neobee.net; serge.tome@tempslibres.org; jadran.zalokar@svkri.hr; alenka.zorman@siol.net; ginka_biliarska@yahoo.com; lcr_haiku@yahoo.com; bulgarian_haiku_club2000@yahoo.com; clanarina@karolina-rijecka.com; borivojbukva@yahoo.com; haiku@hi.hinet.hr; visnja.mcmaster@zg.tel.hr; Vasile Moldovan; apokalipsa@t-2.net; revija@kud-apokalipsa.si; revija-v-reviji@kud-apokalipsa.si
Cc: Alex von Vaupel
Subject: International Tanka at Atlas Poetica



Dear Project Aozora Poets and Editors,



I am writing to let you know about Atlas Poetica : A Journal of Poetry of Place in Contemporary Tanka. We are an international journal that seeks tanka, waka, kyoka, gogyohka, and other variations of tanka for publication with an emphasis on poetry of place. A large format journal (US Letter size) we are able to accommodate a wide range of tanka, including tanka sequences, tanka prose, articles, reviews, announcements, and other items, in translation as well as in English.



We welcome tanka in translation in every issue, but we are devoting ATPO 7 specifically to tanka in translation from around the world, as well as tanka in English from under-represented communities, such as Africa and India . We welcome your submissions of tanka in any language accompanied by English translation. In some cases we are able to assist with translation; our technical director, Alex von Vaupel, is a native-Dutch speaker and fluent in several languages.



We are also compiling a list of international tanka resources, such as associations, journals, websites, etc. The resource listings do not need English translations. We will also accept short book notes and announcements about tanka in any language, to a maximum of 200 words. These also do not need English translation. Book notes and announcements are published on a space available basis.



The deadline for Atlas Poetica, issue 7 is September 15, 2010.



In addition, the AtlasPoetica.org website is hosting 'Special Features' featuring tanka from around the world and in translation. So far we have posted '25 Romanian Tanka Poets' in Romanian and English, '25 Canadian Tanka Poets' in French and English, '25 New Zealand Tanka Poets,' and will be publishing '25 Australian Tanka Poets' this fall.



In addition, several issues of Atlas Poetica are available free on the website.



We look forward to publishing fine tanka in translation from all the countries of the world, and hope that you will consider submitting to our journal, and that you will let other poets know about the opportunity to publish with Atlas Poetica.



~K~



M. Kei
Editor, Atlas Poetica
A Journal of Poetry of Place in Contemporary Tanka

AtlasPoetica.org

To keep abreast of developments, please subscribe to Keibooks-Announce list at or by sending email to: Keibooks-

Announce-subscribe@googlegroups.com


--------------------------------

Flag this message
Simply Haiku calls for submissions / REMINDER
Saturday, August 21, 2010 5:53 PM
From:
This sender is DomainKeys verified
"sasa vazic"
Add sender to Contacts
To:
Undisclosed-Recipient@yahoo.com



Simply Haiku calls for submissions
http://www.simplyhaiku.wordpress.com
Submissions for the Autumn issue accepted from July 15 through September 15.
Accepting Quality Traditional English Language Haiku, Tanka, Haibun, Haiga, Renga, book reviews, interviews and feature articles.
Please read carefully the Submission Guidelines before submitting.
http://simplyhaiku.wordpress.com/2010/06/21/submission-guidelines/
Haiku to Robert D. Wilson: foamfish@gmail.com
Tanka to Amelia Fielden: anafielden@gmail.com
Haibun to Kala Ramesh: kalaramesh8@gmail.com
Haiga to Silvija Butkovic: haigaeditor@gmail.com
Renga, Book reviews, interviews, feature articles to Robert D. Wilson and Sasa Vazic:
foamfish@gmail.com and vazicsasa@gmail.com

Robert D. Wilson & Sasa Vazic
Co-Owners, Co-Publishers, Co-Editors in Chief

------------------------------





- 08:12 - Komentari (3) - Isprintaj - #

02.09.2010., četvrtak

7. Likovni susreti u Jedrarskoj, MO.Luka, Rijeka





7. "LIKOVNI SUSRETI U JEDRARSKOJ" - izložba dječjeg stvaralaštva, Mjesni odbor Luka, Grad Rijeka, Jedrarska ulica, 18. rujan 2010. godine




PRAVILNIK




1. Organizator: Mjesni odbor Luka

2. Vrijeme održavanja: 18. rujan 2010. godine (subota) s početkom u 9:00 sati

3. Radni prostor: Jedrarska ulica, Bačvarska ulica, Kazališni park.... – po izboru autora.

4. Izložbeni prostor: cijelom dužinom Jedrarske i Bačvarske ulice (kraj Gradske knjižnice).

5. Pristupanjem natječaju učesnici izjavljuju da u cijelosti pristaju na uvjete natječaja.

6. Pravo sudjelovanja u natjecanju za nagrade imaju predškolci i učenici osnovnih škola te slikari koji se prijave za ex tempore na Prijemnom pultu u Jedrarskoj ulici.

7. Podloge za slike pečatiraju se od 09.00-12.00 sati na Prijemnom pultu. Uz prijavu daju se slijedeći podaci: ime i prezime autora, slikarska tehnika, broj telefona te naziv škole i razred koji autor pohađa.

8. Pečatiraju se najviše tri podloge.

9. Autori koji ne pečatiraju podloge već samo izlažu, čine to u cijelom dužinom Jedrarske i Bačvarske ulice. Mogu izložiti neograničeni broj slika.

10. Tema: - djeca: motiv sa područja MO Luka ili slobodno, slikarska tehnika i format su po izboru autora;

- odrasli: temu zadaje žiri neposredno prije početka ex tempore.

11. Svi autori konkuriraju za nagrade. Dječji autori obvezni su predati svoje radove do 13 sati, kada ih se izlaže radi ocjenjivanja.

12. U 13 sati počinje natjecanje odraslih – ex tempore i traje do 13.30 sati

13. U 13 sati započinje rad stručnog žiria koji kreće s ocjenjivanjem dječjih radova.Nakon toga ocjenjuju se ex tempore djela i na kraju se odabire najbolji izloženi rad.

14. Nagrade osigurava MO Luka.

15. Žiri dodjeljuje 7 nagrada za djecu i 2 za odrasle slikare:

A) Učenici I do IV razred: 1. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

2. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 300 kn

3. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn


B) Učenici V do VII razred: 1. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

2. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 300 kn

3. nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn


C) Predškolci: nagrada – slikarski pribor u vrijednosti 200 kn


D) Odrasli: - nagrada za najbolji ex tempore rad - slikarski pribor u vrijednosti 500 kn

- nagrada za najbolji izloženi rad - slikarski pribor u vrijednosti 500 kn


16. Članovi žirija su stručni likovni djelatnici po odabiru Mjesnog odbora Luka.

17. Svi sudionici dobivaju priznanje za sudjelovanje.

18. Nagrađeni radovi ostaju u vlasništvu organizatora.

19. Žiri zadržava pravo nedodjele nagrada.

20. Organizator nije odgovoran za eventualna oštećenja radova uslijed nepredviđenih okolnosti.

21. Autori izloženih (nenagrađenih) radova mogu preuzeti svoje radove nakon dodjele nagrada.

22. U slučaju lošeg vremena izložba će se održati u prostorijama MO Luka, Verdieva 11.


Pozivamo sve učenike osnovnih škola na odaziv ovoj likovnoj manifestaciji na kojoj mogu svojim dječjim očima prikazati svoje viđenje gradske jezgre Rijeke, detalj iz MO Luka, kao i sve ono što okupira dječje srce i dječju težnju umjetničkom izričaju.

Likovna djela naših mladih umjetnika ostat će upečatljiva posjetiteljima i građanima Rijeke kao i likovna manifestacija 7. "LIKOVNIH SUSRETA U JEDRARSKOJ".



Informacije se mogu dobiti:



Davorka Milanović, tajnica Mjesnog odbora Luka, tel. 336-081, 371-138, fax. 336-082, 371-155, e-mail: mo.luka@rijeka.hr

Borivoj Bukva, tel. 091/587-68-67, e-mail: borivojbukva@yahoo.com


--------------------

pozdrav članovima vmo.luka i gđa. davorki milanović,

boro






- 08:05 - Komentari (6) - Isprintaj - #

01.09.2010., srijeda

HPD.PLATAK - program izleta za srpanj 2010.



HPD. PLATAK /SENIORI/, RIJEKA

PROGRAM IZLETA ZA SRPANJ 2010. g.

-------------------------------

Nedjelja, 04.07.2010.



TRADICIONALNI PIKNIK "SENIORA" RIJEKE U STAROJ SUŠICI

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7:30 u pravcu: RIJEKA – RAVNA GORA – STARA SUŠICA. Povratak iz Stare Sušice za Rijeku oko 16:00.

Cijena prijevoza 50,00 kn. Cijena zajedničkog ručka 80,00 kn.

Grupe „C“, „B“ i „A“: Obilazak kružnih staza oko dvorca (oko 3-4 sata laganog hoda).

Vodiči su Vjeko Šekulja i Dražen Štifter.

Napomena: Poslije obilaska kružnih staza biti će zajednički ručak oko 13:00, uz druženje i veselje do 16:00. U povratku mogućnost zajedničkog posjeta Javorovoj kosi.

____________________________



Nedjelja, 11.07.2010.



ZAVIŽAN (SJ. VELEBIT) – MALI RAJINAC (1699 mnv) – ZAVIŽANSKI PIVČEVAC (1676 mnv)

Polazak posebnim autobusom s Delte u 6:00 u pravcu RIJEKA – SENJ – SV. JURAJ – OLTARI – BABIĆ SIĆA – ZAVIŽAN. Povratak za Rijeku sa Zavižana oko 16:00.

Cijena prijevoza 70,00 kn.

Grupa „C“: OBILAZAK BOTANIČKOG VRTA – DOM NA ZAVIŽANU – VUČJAK vrh (1654 mnv) i po mogućnosti BIJELE STIJENE (oko 3-4 sata hoda). Vodič je Pero Sekulić.

Grupa „B“: OD RASKRSNICE ZA M. RAJINAC – ZAVIŽANSKI PIVČEVAC – VUKUŠIĆ SNJEŽNICA – DOM ZAVIŽAN (oko 5 sati hoda). Vodič je Josip Jurasić.

Grupa „A“: MALI RAJINAC – ZAVIŽANSKI PIVČEVAC – VUKUŠIĆ SNJEŽNICA – DOM ZAVIŽAN (oko 7 sati hoda). Vodič je Dražen Štifter.


------------------------------------------------


Nedjelja, 18.07.2010.



LIČ – STRILEŽ (1381 mnv) - LIČ

Polazak sa željezničke stanice Rijeka u 7:30 za Drivenik i Lič.

Povratak iz Liča ili Fužina vlakom za Rijeku u 17:10 i 17:15.

Grupa „C“: DRIVENIK – LIČ – FUŽINE (3-4 sata hoda). Vodič je Pero Sekulić.

Grupa „B“: DRIVENIK – KOBILJAK – LIČ (oko 4-5 sati hoda). Vodič je Boris Knaus

Grupa „A“: LIČ – STRILEŽ – LIČ (oko 6-7 sati hoda). Vodič je Vojo Podgorac.

__________________________



Nedjelja, 25.07.2010.



RATITOVEC (1667 mnv) – BOHINJ – STARA FUŽINA (SLOVENIJA)

Polazak posebnim autobusom s Delte u 6:00 u pravcu: RIJEKA – RUPA – POSTOJNA – LJUBLJANA – BOHINJ – STARA FUŽINA. Povratak iz Bohinjske Bistrice za Rijeku oko 16:00. Cijena prijevoza je 90,00 kn.

Grupe „C“, „B“ i „A“: Naknadno će biti određen plan za svaku grupu.

Vodiči će biti Josip Jurasić i Dražen Štifter.



-------------------------------------


IZLETI POSEBNIM AUTOBUSOM TREBAJU BITI PLAĆENI NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE!

SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

NA SVIM IZLETIMA SA SOBOM TREBA IMATI PLANINARSKU ISKAZNICU, A ZA PUTOVANJE U INOZEMSTVO I PUTOVNICU (ODNOSNO OSOBNU ISKAZNICU).

-----------------------------------

pozdrav

Mirjana i Ivo Golob
Setaliste XIII divizije 6
51 000 Rijeka
Tel. 051 372 317
Mob. 091 195 67 78
Web: http://drifter-dnevnik.bloger.hr/

-----------------

veliko hvala!

boro

- 11:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2010 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!