** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

31.05.2010., ponedjeljak

Ekološka katastrofa nesagledivih razmjera


EKOLOŠKA KATASTROFA NESAGLEDIVIH RAZMJERA


Bojim se da dok i posljednji barel nafte ne iscuri iz ove bušotine, nafta neće stati. Zaustaviti je ne mogu jer nemaju instrumente, nisu se nikada pripremali za tako što. Preti nam ekološka katastrofa nesagledivih razmjera.

Sve naftne i plinske bušotine prisiliti da prestanu s eksploatacijom nafte iz morskog podmorja diljem svijeta. Neka to bude prvi korak.

Prebaciti se na druge izvore energija kako to predviđa VENUS projekt. Krajnje je vrijeme.

Bol je neizmjerna i duboka, ja osjećam patnju svakog živog bića u ovom trenutku i nemogučnost u izbavljenju iz postojeće situacije, nemoć, bol i lagano umiranje u okruženju te nafte je pregolema.

Što se treba još desiti, da bi prestali sa starim načinom razmišljanja, i načinom života kroz gomilanje, gramzivost i uništavanju prirodnih resursa po svaku cijenu.

Moja je poruka, jer krajnje je vrijeme!



Borivoj Bukva


--------------


BRITISH PETROLEUM OBJAVIO PRELAZAK NA NOVU METODU ZATVARANJA BUŠOTINE DEEPWATER HORIZON

»Top kill« propao

BP će, koristeći se posebnim podmornicama, odsjeći cijev iz koje curi nafta i zatim izravno postaviti svojevrsni čep

Bušotina Deepwater Horizon nakon eksplozijeWASHINGTON – Naftna kompanija British Petroleum objavila je u subotu navečer da pokušaj zatvaranja bušotine Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu ubrizgavanjem velikih količina mulja, cementa i gume, tzv. top kill načinom, definitivno nije uspio i najavila je novu metodu u pokušajima da zaustavi katastrofalno istjecanje nafte iz bušotine.
»Nismo uspjeli zaustaviti istjecanje nafte i donijeli smo odluku da idemo na novu metodu«, izjavio je glavni operativni dužnosnik BP-a Doug Suttles. Po planu, BP će sada, koristeći se posebnim podmornicama, odsjeći cijev iz koje curi nafta i zatim izravno iznad sigurnosnog ventila postaviti svojevrsni čep. On bi trebao prikupljati naftu koja će se zatim odvoditi do brodova na površini. Trebat će četiri dana da se taj čep postavi iznad ventila. To je po stručnjacima BP-a najbolji način da se minimalizira istjecanje nafte, ali se ipak radi samo o privremenom rješenju dok se ne završi bušenje paralelnih bušotina što bi moglo potrajati još dva mjeseca. »Top kill« je bio treći pokušaj BP-a da zaustavi istjecanje nafte. Prvi je bio postavljanje velikog »zvona« od čelika i betona iznad izvora, ali je propao zbog hvatanja komada leda na zvono čime su mu smanjili težinu i povećali plovnost. Drugi je pokušaj uključivao stavljanje cijevi promjera 10 centimetara u puknuti cjevovod buštine. BP je tom metodom uspio preusmjeriti dvije petine nafte iz Deepewater Horizona, ali se ta cijev morala maknuti kako bi se napravilo mjesta za »top kill«. Od havarije Deepewater Horizona u Meksičkom zaljevu i početka najgore ekološke katastrofe u povijesti SAD-a prošlo je točno 40 dana. (Hina)


Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/

-----------

lp, boro



- 09:23 - Komentari (3) - Isprintaj - #

29.05.2010., subota

Uživamo li uopće u životu?



Uživamo li uopće u životu?




Luksuzna jahta usidrila se u jednom malom meksičkom ribarskom selu.
Vlasnik jahte je bio oduševljen kvalitetom ribe i zapitao ribare koliko im vremena treba da ulove tako dobru ribu.
"Ne treba nam dugo" - odgovoriše ribari.
"A zašto ne ostanete duže na moru i ulovite još više?"
Odgovoriše mu da je ono što ulove sasvim dovoljno za njih i njihove porodice.
"Pa šta radite sa tolikim slobodnim vremenom?"
"Spavamo, malo lovimo ribu, igramo se sa svojom decom a popodne siestu provodimo sa svojim ženama. Uveče izlazimo u selo, sastajemo se sa prijateljima, popijemo poneko piće i otpevamo par pesama. Naš je život ispunjen."
Gospodin turista im predloži: "Diplomirao sam ekonomiju na Harvardu i mogu vam pomoći: lovite ribu duže svakoga dana, prodajte je i tim novcem kupite veći brod."
"I šta onda?"
"Uz veći brod ulovićete još više ribe, i tim novcem možete kupiti još jedan brod, pa još jedan.čitavu flotu. Umesto da prodajete ribu posredniku, možete pregovarati direktno sa velikim poizvođačima; možete i vi sami postati jedan od njih. Zatim se možete preseliti iz ovog sela u Mexico City, Los Angeles ili čak New York ! Iz tih gradova možete voditi svoj veliki novi posao!"
"Koliko bi nam vremena trebalo za to?"
"Dvadeset do dvadeset pet godina".
"I onda?"
"Onda? E, prijatelji, sada postaje zanimljivo. Kad vam se posao dobro razgrana, možete početi s prodajom i kupovinom dionica i zaraditi milione!"
"Milione? Stvarno? A onda?"
"Onda možete otići u penziju, živeti u malom selu na obali, spavati dugo, ići na pecanje, igrati se s unucima, provoditi popodneva sa ženom a večeri s prijateljima uz piće i pesmu."
"Svaka čast, gospodine, ali upravo to radimo sada. Zašto bi uzalud potrošili dvadeset pet godina?" - upitaše Meksikanci.


Pouka: U životu uvijek moraš znati kamo si se uputio jer, možda si već tamo!!!



-----------


meni je nepoznat izvor ove priče

dobivene posredstvom jadran zalokara.





-------


lp, boro



- 08:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

28.05.2010., petak

Predstavljanje projekta Venus u Sloveniji



Vabljeni na predstavitev projekta Venus v Ljubljani

Društvo Duh časa Gostitelj in organizator predavanja je Društvo Duh časa, društvo za trajnostni razvoj, ki je del globalnega gibanja »The Zeitgeist movement«. Namen društva je aktivno širjenje rešitev na temo trajnostnega razvoja človeške družbe.

PREDSTAVITEV PROJEKTA VENUS V SLOVENIJI


Jacques Fresco in Roxanne Meadows bosta v sklopu svetovne turneje obiskala 20 držav, med njimi tudi Slovenijo. 5. junija 2010 bosta v Cankarjevem domu v Ljubljani predstavila »futuristični« projekt Venus.

Jacques Fresco in Roxanne Meadows na svetovni turneji predstavljata projekt Venus. Po obisku Kolumbije, Nove Zelandije, Avstralije, Japonske in Indije se bosta ustavila v Sloveniji. V triurnem predavanju bosta prikazala konkretne rešitve za težave današnje družbe, kar predstavlja osnovno idejo projekta Venus. Namen svetovne turneje je podpora projektu ter ohranitev in nadaljevanje dela raziskovalnega centra Venus na Floridi.
V mestu Venus na Floridi, po mestu je projekt tudi poimenovan, Jacques Fresco in Roxanne Meadows v svojem raziskovalnem centru na površini 9 hektarjev, ustvarjata mesto oziroma bivališča prihodnosti. Projekt Venus temelji na obstoječem znanju in tehnologiji. Vizija projekta Venus pa obsega veliko več kot le arhitekturne in tehnološke elemente. Avtor Jacques Fresco vidi svoja mesta kot orodje za širjenje humanističnih vrednot. Po njegovem mnenju okolje oblikuje naše vrednote. In kaj pravi, da bo vodilo ljudi v prihodnosti? Svet brez vojn, brez sovraštva, brez predsodkov in brez pomanjkanja. To je tudi glavno vodilo projekta Venus.

Projekt Venus je globalna vizija prihodnosti in predstavlja novo usmeritev za človeštvo. Vključuje celovito preoblikovanje družbe in kulture v sistem, v katerem bodo ljudje, tehnologija in narava sposobni sobivati v trajnostnem dinamičnem ravnovesju. Osnovna predpostavka projekta je ekonomija osnovana na virih. V Frescovi viziji so svetovni viri skupna lastnina, kar pomeni, da so vse dobrine in storitve na voljo vsem prebivalcem.

Po mnenju avtorja, Jacquesa Fresca, današnje težave povzroča t.i. »slaba znanost«. Namesto za osebne koristi in bogatenje posameznikov, bi se morali znanost in tehnologija uporabljati za izboljšanje človeštva. Z inteligentno in humano uporabo znanosti in tehnologije bi lahko vsak posameznik užival visok standard bivanja z vsemi dobrinami, ki jih lahko uspešna civilizacija pridobi.

Društvo Duh časa
Gostitelj in organizator predavanja je Društvo Duh časa, društvo za trajnostni razvoj, ki je del globalnega gibanja »The Zeitgeist movement«. Namen društva je aktivno širjenje rešitev na temo trajnostnega razvoja človeške družbe.
Več informacij o projektu in društvu:

www.thevenusproject.com
www.thezeitgeistmovement.com
www.zeitgeist.si


-------------


- 08:12 - Komentari (6) - Isprintaj - #

27.05.2010., četvrtak

Podrška Krešimiru Mišaku


HRsvijet POKRENUO PETICIJU PODRŠKE KREŠIMIRU MIŠAKU

za detalje kliknite na link




http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5136%3Ahrsvijet-pokrenuo-peticiju-podrke-kreimiru-miku&catid=30%3Azanimljivosti&Itemid=24


Revoltirani istupom hrvatskog znanstvenika Dejana Vinkovića, koji se ničim izazvan obrušio na odličnu emisiju "Na rubu znanosti", odlučili smo pokrenuti akciju podrške voditelju emisije Krešimiru Mišku. Njegova emisija između ostalog razotkriva i tajne planove masonsko-iluminatske svjetske elite te razobličuje svu farsu koja stoji iza mantre naših pseudopolitičara, kako ulazak Hrvatske u EU nema alternative. S Krešimirom Miškom se mi na HRsvijetu, u pogledu dosta pitanja razilazimo, ali ove dvije vrlo važne stvari koje sam nabrojao su nam zajedničke, pa je to dovoljan razlog da pokrenemo ovu peticiju, za koju se nadamo da će je veliki broj naših čitatelja i potpisati. Peticiju možete potpisati pod ovim linkom:

http://www.gopetition.com/online/36545.html



- 08:13 - Komentari (2) - Isprintaj - #

26.05.2010., srijeda

Marksist Dalaj Lama je optimist


MARKSIST DALAJ LAMA JE OPTIMIST

CRVENI GURU Tibetanski duhovni vođa vjeruje da su
ljudi sve zreliji i osjeća jedinstvenost u čovjećanstvu

Ja sam marksist. Marksizam ima etiku, a u kapitalizmu se sve svodi na to kako zaraditi, rekao je Dalaj lama (74) u New Yorku. Njegovo predavanje
U Radio City Music Hallu optimizmom je iznenadilo posjetitelje. Rekao je da svijet postaje plemenitiji i jedinstveniji, a ljudska rasa zrelija.
- Antiratni pokreti, međunarodni napori da se pomogne Haitiju nakon potresa i izbor Obame za predsjednika nekad rasističke zemlje jasni su znaci - kazao je.

KAPITALIZAM NE POZNAJE MORAL
dobitnik Nobelove nagrade za mir

-----------

Objavljeno u 24SATA, subota, 22 svibnja 2010.

-----------

Moja napomena:
- između teista i ateista razlika gotovo da i nema,
- isus krist što je propagirao jest čisti komunizam,
- budhizam jest čisti ateizam,
- dalaj lama još jednom potvrđuje i iznosi ispravnost marksizma,
- propaganda zadnjih godina da je jugoslavija bila komunističko
društvo je neistinita. socijalističko je, i bili smo eksperimantalno
društvo. zašto tad nije bilo uvaženo dobro vam je poznato, mada
neke bogate zemlje na zapadu sprovode danas ono što smo mi
bili nekad, djeluju kao socijalne države. Skandinavija kao primjer.


lp, boro



- 08:09 - Komentari (4) - Isprintaj - #

25.05.2010., utorak

U igri s valovima /haibun/





U IGRI S VALOVIMA /haibun/

Borivoj Bukva





Za vrijeme jake južine ili bure, proći ispod vala i ostati ne zaliven, pravi su gušti!


Pretrčavam duž
obalnog šetališta
prkoseći valu.



Za lošeg vremena kad mi se nije dalo ići u planine, dobra rekreacija je krenuti obalnim putem i šetnicom od Lovrana, preko Ike, Ičića, Opatije, Voloskog, Preluka, Bivija do bazena na Kantridi. Dosta puta znao sam tim putem šetati. Ta kretnja od nekih četiri sata brzog hoda završila bi kupanjem u bazenu. Kombinacija hodanja i kupanja je nenadoknadiva u nepovoljnim vremenskim prilikama i to se treba iskusiti.


Val za valom od
Lovrana do Opatije
prati me putem.



Više puta s Učke znao sam doći do Opatije ili Lovrana mokar do kože. Pod tim uvjetima bitno je kretati se i ne dopustiti tijelu smrzavanje. Kad se zađe u autobus i sijedne, u pol ure vožnje do Rijeke, dešavalo mi se da tijelo osuši svu odječu. Tako da to umijeće polazi za rukom samo rijetkima, - mojoj malenkosti i lamama na tibetu!... Ha, ha, ha...


Golog tijela
vlažne deke suši
tibetanac.



Zaliven valom ili ne, - pitanje je sada!? Već naviknut na te okolnosti, autobus je tu i lako stižemo do Rijeke. Zato treba pokušati i reskirati tu igru s valovima, tko će koga u toj igri nadmudriti? Udarom o obalu poneki val prelije se stvarajući zid vode s pjenom u visinu 5 - 10 metara, tako tri vala za redom dok ne utihnu, četvrti val omogućava prijelaz putem. Pogoditi trenutak i proći putem ne opran je prava umješnost i hrabrost... Moja muda u tim trenucima vise do poda, a zato ih i nosim... Tko ih ima taj čini i čuda!


Galeba kliktaj
duž kamenitih uvala
prati me k tebi.



Nakon jakog juga i obilne kiše koja plavi Opatijom, sa čistim nebom krenite na vrh Učke i pogledajte krajolik koji se otvorio pred vama. Čisto i bistro nebo ukazat će vam Triglav, Dolomite, Zagrebačku goru i druge vrhunce te otoke. Nabujale vode što su se sunovratile s obronaka Učke to su Medejine suze, i prisjećaju nas na zoru čovjećanstva i Boga Peruna.


Bog Perun
promatra Opatiju
s visina.



Za lijepa vremena ljeti, planinarite i prođite živopisnim i pitomim krajolikom Učke, potom se spustite do plaža podno Učke. Uživajte kupajući se u plavetnilu mora, kad će vas voda osvježiti i sav teret pješačenja tad nestat će s nogu. Voda će vas blagoslivljat u znak zahvalnosti za učinjen napor i ljubav prema prirodi u stapanju s njom. Postali ste Jedno s prirodom, ono što se od vas i očekuje!


Opatijske plaže
okupane plavetnilom
neba i mora.







U Rijeci, 24.05.2009. godine Borivoj Bukva



Objavljeno na Magicusu
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=44645




- 08:07 - Komentari (2) - Isprintaj - #

24.05.2010., ponedjeljak

Momo Kapor - Razmišljanja dokonog šetača

...evo još malo od Kapora,...pozdrav od alius /Magicus/



Momo Kapor – Razmišljanja dokonog šetača

Vidim, na trotoaru kontejner za đubre. Nad njim nagnuta mlada žena u uflekanoj haljini, koja pamti i bolja vremena. Nešto gleda. Nekome nešto govori.
Vidim, iz kontejnera izlazi tamnoputa devojčica duge kovrdžave kose. Ona liči na Botičelijevog anđela. Izranja iz đubreta kao mala Venera iz školjke i mutne morske pene koju je izbljuvao grad.
Devojčica kaže majci: „Nema…“
Ima li kraće i strašnije reči u našem jeziku od tog večnog „nema“? Ta reč predugo traje.
Majka kaže: „Pogledaj još malo…“, i dete ponovo iščezava u đubretu.
Stojim zapanjen tim prizorom. Moj prijatelj, i sam siromašan, nikada ne baca ostatke hleba u đubre. On ih stavlja u plastičnu kesu i polaže pokraj kontejnera. Hleb volšebno iščezava, čim ovaj uđe u kuću. Glad ima četvore oči.
Gladni stolećima, kupujemo više hleba nego što nam je potrebno. A, onda ga bacamo. Hleb u đubretu nije dobar prizor. On sluti na zlo. I zlo dolazi.
Naši stari su nas učili da podignemo komad hleba koji je pao na zemlju, da dunemo u njega, poljubimo ga i prekrstimo se. Jedanput sam video princezu Jelisavetu kako podiže komad hleba koji joj je pao, kako ga ljubi i krsti se. Dobar, zaboravljeni običaj, pun poštovanja prema hlebu. Zaboravljen, kao i stara reč – zadužbina.
Stari beogradski trgovci, proglašeni posle rata okorelim kapitalistima, ostavili su iza sebe zadužbine. Šta je s novim?
Danas ima mnogo bogatijih od njih, pa opet, niko ništa ne ostavlja. Stisli se i ćute. Naši, koji su uspeli u belom svetu: naftaši, bankari, industrijalci… niko da pokloni gradu česmu, javnu zgradu, skulpturu, stipendiju, topli obrok za sirotinju… Kome će sve to da ostave? Svojoj deci? Ali, zna se: uvek postoji generacija koja stiče, i ona druga, koja rasipa. Niko neće ništa poneti na onaj svet, kada jedanput bude odlazio.
Izgubljene su sve vere, sem religije sticanja.
I ako su otimali, krali, eksploatisali, cicijašili, stari trgovci, tadašnji kontroverzni biznismeni su, opet, sve to ostavljali otačestvu, da nekako iskupe grešnu dušu. Šta mi da ostavimo? Šta su naše zadužbine? Možda treba početi od nečeg malog, gotovo nevažnog? Svet se ne popravlja velikim gestama, već sitnicama. Možda, za početak, treba ostavljati stari hleb u plastičnu kesu pokraj kontejnera? Dve uvele viršle, dopola popijen jogurt? Dotrajale cipele? Kakvo vreme, takve zadužbine! Mogu sasvim lepo da stanu u plastičnu kesu.
Ostavljam je pokraj kontejnera i okrećem se posle par koraka. Nestala je! Ta naša mala zadužbina nekada se zvala sevap.
Šta je sevap? To je kad činiš dobro delo, a ostaješ nepoznat. Nečija zahvalnost hranila bi tvoju sujetu. Stara gospoda, u prevrnutim grombi-kaputima, obilaze pijace i skupljaju lišće kupusa, poneki otkotrljani krompir, zaboravljenu šargarepu, dva lista zelene salate… Prevrću po kontejnerima i izvlače novine i nedopušene cigarete. Zovu ih – đubroselektori! Jedan nosi karirani kačket (znam i čiji je bio). Oni više nemaju obavezu da budu gospoda. Oslobođeni su…

Nedavno sam u nekim novinama, u dodatku „Nekretnine“, video fotografije vila na Dedinju koje se prodaju. Bile su tu i cene: šest miliona evra, četiri i po miliona, tri miliona, dva i po… Zanimljivo, među tim cenama nije bilo nijedne od milion evra – jedine koju bi mogao da plati dobitnik Nobelove nagrade za književnost, koja toliko iznosi. Neverovatno da najslavniji svetski pisac ne može da kupi ni najmanju vilu u jednom kontroverznom beogradskom kraju. Od časa kad sam to saznao, prestao sam da se nadam Nobelovoj nagradi. Ne vredi; ostaću zauvek u jednoj staroj kući, građenoj 1926. godine, sa lipom, česmom i tri komšije u zajedničkom dvorištu, koje mi s vremena na vreme donose tek ispečene uštipke ili parče gibanice.
Zanimljivo, novi bogataši, potekli s juga, navikli na stari kraj, oko svojih vila na Dedinju podižu visoke zidove sa prorezima, nalik na puškarnice, a jedan od njih je na ulazu u svoje imanje podigao pravu Trijumfalnu kapiju. On ima i grb, koji je odnekud maznuo: na njemu su dva lava (omiljene životinje u njegovom selu), ali ti lavovi nose bele čarape na crne mokasine.
Nema većeg straha od onog kad čovek oseti da će biti zaboravljen. Taj strah od zaborava nagonio je najmoćnije ljude sveta da angažuju velike umetnike i da im budu mecene, pa su tako Mediči i Sforce, kao i mnoge pape, unajmljivali Mikelanđela, Leonarda i Rafaela da bi, upisani u istoriju njihovih dela, preplovili more vremena i zaborava.
Mladi ljudi, u naponu snage i groznice sticanja, ne stižu da misle o tome.
Gutajući energiju, vreme i prostor, oni veruju da su večni i ne sanjajući da će im sve to potrošiti i upropastiti, već kao što to biva, naredna generacija. Zbog toga su najmudriji od prebogatih još za života ostavljali zadužbine otačestvu koje ih i danas svakog dana pominje. Ilija Milosavljević, zvani Kolarac, tako, ostavi Beogradu velelepno zdanje, a njegovo ime se svake večeri još uvek pominje. On je bio iz sela Kolara, sin abadžije i ratnika aba-Milosava, sa kojim je jednoga jutra 1813, bežeći od Turaka, preveslao Dunav dok je za starim čunom plivao njihov jedini imetak – belo ždrebe na povocu. Vidim to jutro u bledoj izmaglici reke. Otac i sin vežu svoj čamac za daščani dok pančevačkog pristaništa. Tamo dalje je stočna pijaca na kojoj će Ilija Kolarac postati najčuveniji trgovac nadmudrivši Grke, Cincare, Jevreje, Jermene i Turke – postavši Ilija Srbijanac ili Servijaner, čiji će tovari brašna i krda svinja zaploviti Dunavom ka gornjim mestima, a slava zasmetati knezu Milošu, dok će zlato poteći rekom da bi se jednoga dana, mnogo godina posle njegove smrti, podigao Kolarčev narodni univerzitet, u čijoj ćemo dvorani slušati Johana Sebastijana Baha – hladne odseve metematike i kristala.
Treba se setiti i preteče dobrotvora, grofa Save Vladislavića, zvanog Raguzinski. Bio je ministar Petra Velikog i Katarine, i bogato je darovao manastir Žitomislići, koji su, inače, kao ktitori, u četrnaestom veku podigli Hrabreni Miloradovići, preci znamenitog ruskog Kutuzovljevog generala Miloradovića… Grof Sava Vladislavić je, inače, poklonio Petru Velikom Puškinovog pretka, Abisinca Hanibala, koga je car oslobodio ropstva i načinio od njega svog generala i plemića.
Hercegovac Luka Ćelović, koji je u prestonicu došao sa dva dinara u džepu i kome je Jovan Dučić davao novac za železničku kartu da se okane Beograda i vrati u Trebinje, neženja i skroman čovek koji je čitavog života spavao na gvozdenom vojničkom krevetu, ostavio je Beogradskom univerzitetu, sem velelepnog hotela „Bristol“, gotovo čitavu Karađorđevu ulicu i park kod Železničke stanice.
Mogli bismo ovako nabrajati do mile volje, sve do Igumanova, koji je svoju predivnu palatu poklonio Pravoslavnoj crkvi, i Nikole Spasića sa zadužbinom u Knez Mihailovoj, da bismo se na kraju setili mnogih bogataša kojima ne pada na pamet da daju ni mrvicu svoga bogatstva narodu iz koga su potekli. Alavi, kao što ih je Bog dao, gutaju sve čega se domognu, bežeći od genetske gladi koja ih razjeda iznutra.
Uz to, novopečeni bogataši su izuzetne cicije, stipse ili džimrije, što bi rekao narod – naročito oni što žive na Zapadu. Evro im je veliki kao kuća. Tako se nekako udesi da ja, siromah, plaćam piće milionerima, jer oni nikada ne nose keš, a nemoguće je kreditnom karticom platiti dva oštra pića u pabu. Zato su i bogati, jer nikada ništa ne plaćaju. Ne plaća onaj ko ima, nego onaj ko se navikao da plaća.
Gle, trese se imperija za koju smo verovali da će trajati večno. Pucaju banke kao prezrele tikve, a kriza se širi sve do Evrope. Kažu da mi to nećemo osetiti, jer ionako nemamo para koje bi mogle da propadnu. Kao tipičan Srbin, ja, na primer, u banci imam nekoliko stotina evra, što se kaže – ni za sahranu. Nije mi žao i ako propadnu.
Ako ikada umrem, što rekao drug Tito, moraće da me sahrane o državnom trošku, u Aleji zaslužnih građana, gde ću ostatak večnosti preležati, siguran sam, uz nekog sa kim nisam govorio pola života.
Bar ćemo se siti naćutati.

Na kraju, setih se divne misli koju je voleo da ponavlja moj pokojni prijatelj, Hilandarac, otac Mitrofan: „Naše je samo ono što poklonimo drugima.“ A iz đubreta ponovo izlazi tamnoputa devojčica blistavih očiju i kaže majci: „Nema!“ I pored svega, lepa i nasmešena, ona izlazi poput zaštitnog znaka za nadu. U tom trenutku, nekome, ko zna zbog čega, zastaje zalogaj u grlu.


- 08:21 - Komentari (5) - Isprintaj - #

22.05.2010., subota

Molitva za osječaje

Molitva za osjećaje

Moj Isuse, prepuštam ti danas sve svoje osjećaje i dobre i loše, i ugodne i neugodne, slabe i jake...



Moj Isuse, prepuštam ti danas sve svoje osjećaje i dobre i loše, i ugodne i neugodne, slabe i jake. Uđi u moje osjećaje i budi moj osjećaj za osjećaje...
Obdari me duhom mudrosti da razlikujem dobre i loše osjećaje i duhom razboritosti, da odaberem kojima se prikloniti, a koje zanemariti. Uđi u moje srce, molim te uđi sada, ovoga trenutka i budi moj najveći najsnažniji osjećaj. Samo s tobom u duši mogu se mirno prepustiti svim osjećajima i shvatiti da nijedan osjećaj nije jači od Tebe.

Sama se ne mogu boriti protiv osjećaja, a ne mogu im se ni prepustiti bez Tebe. Osjećaji su poput olujnog mora; šibaju, valjaju, izbacuju s dna bisere i ljušture.

Ti, Ti si sve moje, Ti si taj koji dodirom duše stišava oluju. Moj Isuse, molim Tebe koji si stišao oluju, Tebe koji si hodao po moru, Tebe koji sve znaš, moj Isuse, Tebe molim stišaj i ovu oluju, oluju mojih osjećaja, dodirni je blagim pogledom i pretvori ovo more nemira u more mira. Zaustavi nabujale potoke i neka ne presahnu vrela tvoje ljubavi u meni.

Darujem ti sve svoje osjećaje, da, darujem ih tebi, Ti najbolje znaš što ćeš s njima Daj mi dobro sito da ih prosijem prije nego ih poklonim nekom drugom. Nikom osim Tebi ne mogu pokloniti osjećaje onakve kakvi jesu: čiste, nevine, nedužne, nepokvarene jer nitko ne može primiti osjećaje iz dubine srca a da ih pri tom ne dodirne svojim zagađenim zrakom. Samo onaj kojemu je srce čisto i lice nedužno može primiti i najdublje osjećaje i pri tom ostati miran, predan i nepovrijeđen. Samo Tebe koji ulaziš u moje srce i dodiruješ moju dušu, samo Tebe ne mogu povrijediti niti jednim osjećajem, jer samo Ti znaš kako izgleda čisto srce …

Samo Ti znaš kako izgleda moje srce iznutra, kada dođeš k meni i nastaniš se u njemu. Jedino Tebe ne žulja niti jedan osjećaj, jer si Ti jači od svih osjećaja. Ti koji čistiš srca iznutra, samo Ti znaš kako izgleda srce očišćeno za Tebe, srce predano za ljubav i spremno za praštanje. Samo za Tebe koji si sama ljubav, nevinost i ljepota, samo za Tebe i moje srce može biti čisto. Obični smrtnici se boje čistog srca, boje se izgubiti dio sebe, dio koji nisu poklonili tebi, dio koji Ti nisi očistio, boje se izgubiti sebe... ne znaju da nitko tko je predao svoje srce Tebi nije izgubio sebe, nije izgubio ni srce, izgubio je samo ono što je mislio da pripada njemu: gorčinu, lijenost, samodostatnost, oholost, sebeljublje, zavist, pohlepu. Kad sve to umre u srcu, tek onda oživim, oživim za Tebe moj Isuse, i ne samo za tebe, već i za svakog onog koji u mom srcu prepozna duh tvoje ljubavi i topline, za svakog onog koji u mom pogledu prepozna bistre izvore koji vode Tvome moru.

Neka Tvoje more ljubavi preplavi moje osjećaje. Molim te nauči me plivati i roniti u moru nemira, moru briga, moru nepovjerenja, nauči me da je svo to more osjećaja Tvoje more, a Tvoja je ljubav zrak koji dišem.

Neka i ova moja molitva za osjećaje, pročisti moja pluća i moje srce, kada nakon napornog veslanja po moru osjećaja shvatim da su osjećaji samo vesla na moru ljubavi, a tvoje postojanje u meni Dah kojim dišem.

Amen.

--------------------

hvala dragoj korini korade na ovom pismu!

boro


- 08:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #

21.05.2010., petak

Gozd Martuljek - 2010

Gozd Martuljek 2010

Na prostoru tabora ni dovoljeno opravljati storitve za denar. Je pa zaželjena predstavitev določenega znanja in sposobnosti posameznika. Znanje podarjamo drugim in s tem prispevamo k večji ozaveščenosti in vednosti vseh ter prispevamo svoj del služenja.

Gozd Martuljek 2010

apr 21


Posted by admin in Martuljek 2010, Program


Koliko zmorem prepoznati resnico?


urnik predavanj in delavnic:


Datum Predavatelj Tema

Sreda, 21.7., četrtek, 22.7., petek, 23.7.
Postavljanje tabora - prostovoljci
Sobota, 24.7.
dopoldne (10.00) Elena Jenček Prepoznavajmo notranje bogastvo v sebi
popoldne (16.00) Elena Jenček Vragolije iz notranjih srčnih prostorov
Nedelja, 25.7.
dopoldne prof. Ljubica Dujmovič predavanje
popoldne Predrag Sikimić Kaj imam v srcu, kaj imam v umu - delavnica
Ponedeljek, 26.7.
dopoldne prof. Spomenka Mujović Vipassana meditacija
popoldne prof. Spomenka Mujović Vipassana meditacija - delavnica
Torek, 4.8.
dopoldne Bojan Pučko Ritual v ritmu plesa in petja
popoldne Bojan Pučko delavnica
Sreda, 27.7.
dopoldne Milena Plut Podvršič Kdo sem v resnici
popoldne Milena Plut Podvršič Kdo sem v resnici
po večerji
Otvoritev labirinta povezanosti
Četrtek, 28.7.
dopodne Simon Mandelj Predstavitev knjige Človek za nove čase (priročnik za notranjo preobrazbo)
popoldne Simon Mandelj meditacija
po večerji
filmski večer: Lovec oblakov
Petek, 29.7.
dopoldne
izlet Jesenje
Sobota, 30.7.
dopoldne Đuđica Kovačič Živimo li na planeti žena?
popoldne Ivan Prekop delavnica - les




Nedelja, 31.7.
0b 11. uri Aristid Havliček Maša na jasi
popoldne Aristid Havliček Uvod v misterično šolo
Ponedeljek, 1.8.
dopoldne Aristid Havliček Pot svetosti - misterična šola
popoldne
obisk gostov iz Damarhurja
Torek, 2.8.

Aristid Havliček Pot svetosti - misterična šola

Aristid Havliček delavnice
Sreda, 3.8.

Aristid Havliček Pot svetosti - misterična šola

Aristid Havliček delavnice
Četrtek, 4.8.
dopodne Aristid Havliček Pot svetosti - misterična šola
popoldne Aristid Havliček delavnice


filmski večer
Petek, 5.8.
dopoldne
izlet na Ajdno
Sobota, 6.8.
dopoldne
pospravljanje tabora
zvečer
zaključni večer ob ognju
Nedelja, 7.8.


slovo
Delavnice za otroke
Po dogovoru bodo delavnice za otroke v času predavanj Prvi teden bo z otroci Maruša Bažec, drugi teden pa Kata Laštro Talajič.
Jutranja joga in Chi gong
Mojca Križaj in Tedi Turk bosta vodila jutranjo jogo in Chi gong od 7.-8.ure zjutraj.

Dodatne aktivnosti v Gozd Martuljku:

* Branje knjige Divni stranac Vesne Krmpotič.
Ob ognju pa tudi kakšno popoldne ob počitku bo povezoval, bral in komentiral skupaj z nami, naš Josip
* Branje Stoosmic Vesne Krmpotič - v odmorih med počitkom pa tudi kakšen večer ob ognju; vodita Josip in Alenka, sicer pa so fascikli z prevedenimi 108 na voljo pod “arafatom” kakor tudi Bijela kula.
* Petje pesmi: mantre (Gajatri, Trajambakam in še druge) ter druge svete pesmi ter narodne iz vseh republik. Mantre bodo vodili in razložili Alenka, Darja in Ivan.
* Literarni večer ob ognju z branjem pesmi ali člankov taborečih pa tudi drugih avtorjev.
* Plesi v krogu pod vodstvom Darje in Maruše Bažec

Naš vsakdan:

* bujenje ob 7.00
jutranje energetske vaje - joga
* umivanje
jutranji krog z meditacijo
* zajtrk ob 9.00
* predavanja od 10.00 do 12.00
* prosto
* opoldanski krog z meditacijo
* kosilo ob 13.30
* prosto - za počitek ali izlet v naravo in sončenje ob Martuljščici
* popoldanske delavnice
od 16.00 do 18.00
* večerni krog
* večerja ob 19.00
* plesi v krogu ob popoldanskem počitku
in zvečer ob ognju
* druženje ob ognju

Pravilnik na taboru

* ob prihodu se prijavite v recepciji in plačate tabornino
* dežurstva (kuhinja, pranje posode, dostava vode, odvoz smeti, nabiranje drv….) so prispevek, ki ga vsi taboreči s svojim delom darujemo k našemu skupnemu druženju. Dežurajo tudi tisti, ki nočujejo izven tabora.
* Na prostoru tabora ni dovoljeno opravljati storitve za denar. Je pa zaželjena predstavitev določenega znanja in sposobnosti posameznika. Znanje podarjamo drugim in s tem prispevamo k večji ozaveščenosti in vednosti vseh ter prispevamo svoj del služenja. (Organizirane bodo sicer prodaje knjig s področja duhovnosti in drugih predmetov na določenem mestu in ob določenem času)
* ker širimo našo zavest, bomo v času tabora spoštovali pravila in v taboru ne bomo: kadili, uživali alkohola, kave, mesa in mesnih izdelkov
* obnašali se bomo strpno do vseh ljudi
* na taboru ne propagiramo ali favoriziramo nobenih doktrin
* naš pravilni odnos do narave bomo pokazali tudi s tem, da se ne bomo preko Martuljšice vozili z avtomobili. Prepovedan je dostop in parkiranje v taboru. Ker je to del Nacionalnega parka, se bomo temu primerno obnašali
* starši skrbijo za pravilno obnašanje svojih otrok. Organizator pa poskrbi tudi za izvedbo posameznih delavnic za otroke v času predavanj in delavnic za taboreče
* psov in drugih domačih živali zavoljo programa in sanitarne inšpekcije, ne moremo pripeljati na taborni prostor

Svoj pravilen odnos bomo kazali tako:

* da bomo v vsakem trenutku ohranjali mir ne glede na dogodke, ki bi se zgodili
* trudili se bomo razvijati razumevanje, potrpežljivost, toleranco, sprejemanje, pripadnost in ljubezen in tako delovali v vsakem trenutku
* po 23. uri bomo spoštovali pravila tabora in ohranjali mir in tišino
* našo povezanost in pretoke energij ter radost skupnega druženja bomo izražali tako, da se bomo udeležili druženj v krogu:
- jutranji krog z invokacijo in jutranjo uglasitvijo - pred zajtrkom
- opoldanski krog z invokacijo in uglasitvijo - ped kosilom
- večerni krog z invokacijo in večerno uglasitvojo - pred večerjo

Kako pridete v tabor?
V Gozd Martuljku boste po cesti, ki teče mimo hotela Špik, zapeljali čez most proti Kranjski gori in levo na ovinku videli (že leta zapuščeno) depandanso hotela Špik. Tukaj je tudi naš parkirni prostor. Levo pred stavbe teče pot proti Martuljščici - cca 200 m. Ko pridete do rečice jo prebredete in zavijete levo po poti skozi gozd ob reki. Po cca 10 minutah hoje skozi čudovito naravo, boste na drugi jasi zagledali naš tabor. To področje je nacionalni park, zato se čez reko ne vozimo z avtomobili. V taboru je voziček s katerim se od reke, pa do tabora prevaža oprema. Ne pozabite na zložljivo posteljo ali blazino - armafleks in spalno vrečo!
Za tiste, ki v Martuljku taborite prvič, naj povemo, da so obvezna oprema gumijasti škornji, pelerina ali dežnik in topla oblačila ter topla spalna vreča. Na tem področju je namreč veliko dežja, noči so hladne, tudi ko se popoldne sonce na jasi skrije, se je potrebno obleči.

Jedilnik je brezmesni, za presnojedce ali za tiste s posebnimi potrebami bo zagotovljen po poprejšnjem dogovoru ob prijavi na recepciji.
Presežek vrtnin lahko podarite taboru ob prihodu.


Prijave

Prispevek na dan:
za odraslega: 16 EUR,
za otroke do 12 let: 10 EUR
Kdor bi se odločil bivati zunaj tabora, ali obiskati tabor za 1 dan, prispeva 8 EUR. Prispevek za obisk posameznih predavanj + obrok je 7 EUR.

Prijave:
Prijave pošljete na sedež društva ali na mail: drustvogozd@gmail.com do 15. 7. 2010
Istočasno nakažete tudi akontacijo ki znaša število dni predvidene prisotnosti na račun: IBAN: SI 56 0230 0025 3735 719
Vsi, ki se bodo udeležili tabora postanejo avtomatično člani društva »GOZD«
Članarina, ki znaša 12 EUR se ob prijavi plača na recepciji, kjer vsakdo dobi številko šotora, izkaznico društva in dodatni informativni material.


http://drustvogozd.si/




------------------


Korisni linkovi:


http://www.teozofija.net/

http://www.nova-akropola.hr/

http://www.supovi.hr/




-----------------------

lp, boro


- 08:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

20.05.2010., četvrtak

O Vesni Parun


O Vesni Parun

prava je bila i ostala dosljedna sebi...


Vesna Parun, po mnogima jedna od ikona hrvatskog pjesništva napušta Društvo hrvatskih književnika. U svojemu otvorenom pismu, upućenom na brojne adrese, ova hrvatska pjesnikinja objašnjava svoju odluku. Iz Društva hrvatskih književnika kažu kako još nisu dobili nikakvu službenu ispisnicu gospođe Parun. Bilo kako bilo, pismo Vesne Parun objavljuemo i mi:

----------------------

Ja, Vesna Parun, hrvatska književnica rođena 10. 4. 1922. godine, ovime vam dajem do znanja da ne želim više biti članicom vašeg cijenjenog Društva, a razloge za tu odluku potanko ću navesti za javnost preko medija, budu li za to zainteresirani. Učlanjena sam u to bivše DKH od izlaska moje prve zbirke "Zore i vihori" god. 1947, a po kolegi M. F. kagebeovskom agitpropovcu proglašena opasnom po Državu. Države i moćnici su se mijenjali, ali taj prvi ključar JAZU-a, budućeg HAZU-a, zapečatio je moju sudbinu slobodne i nikad ničim korumpirane individue odonda pa zauvijek. Nedodirljiv, imao je i nedodirljive sljedbenike. Vjerojatno sam ja u vašem Društvu od nas još živućih - makar u domeni poezije - s najduljim stažom. Iz istoga se, doduše, pred batinom umreženih kolega moćnika, kameleončića rodo i domoljubnih, potkraj godina osamdesetih polemički izvlekoh. No negdje pod konac devedesetih, po osnutku nove i nezavisne Države Hrvatske, u taj se etničkom čistkom u DHK preobražen politički purgatorij ponovo upisah. Dragovoljno. Jer starost je već tu, a samcata, na dalekoj periferiji više od pola stoljeća, imat ću bar nešto nalik na trudbenički sindikat. O, tempora, o mores! Krajnji pak povod za današnju moju subverzivnu odluku današnji je datum. Da, upravo on. Veliki Dan Pobjede antifašizma i možda nešto manje velik Dan Europe: deveti svibnja. Prije 65 godina oslobođenim gradom hodam kao da letim, prvi puta u životu slobodna. Nitko sam i ništa, ali znam da postojim. I eto; dan pobjede naroda nad Infernom. Hodam i letim, ali sama. Nema nas šest stotina, kao onda kad nas je iz recitacije Majakovskoga, u velikoj dvorani Obrtničke komore u Ilici, žandarmerija s puškama trgnula sa "ruke uvis" i Kulturnom udruženju studenata pacifista - KUSP-u bio je kraj. Nemilosrdan. Nažalost, tek njegova uvertira. Jer taj konvoj crnih marica do hapšenja u Petrinjskoj nas brucoša proletera iz provincije dogodio se još ujesen 1940. god. u Banovini Hrvatskoj, Maček-Šubašićevoj. Prije ustoličenja Poglavnika pod Medvednicom, i prije Hitlerova nenajavljenog mitskog juriša na Kremlj. Spasivši se bijegom u tada "talijanski" Split, kod tetke, doznala sam konspirativno, za strijeljanja u Bukovačkoj šumi. Mladih iz Runjaninove. Talaca sa onog crnog proustaškog popisa. Autobiografija, koju na ovom invalidskom ležaju jedva pišem, na ovakvim mjestima mi zaprijeti otkazom energetskih silnica. A onda dobijem službenom poštom iz DHK šablonski poziv za učešće u velevažnim izborima. Ili formular za uplatu članarine. Stoga pozavidjeh iz sveg srca mome bolničkom susjedu i supatniku izvjesnome gosponu Boljkovcu, kada mi nekidan iz svojih kolica doviknu s ponosno uzdignutom šakom: Istina! To je obznanio mi je, naslov njegove baš objavljene knjige. I to čak dvije knjige. A moja istina? Tko te pita. Gospon je imao sreću da ne bude član ni DKH ni DHK. I što bi on učinio da mu je netko od najbližih - a uz pomoć odozgo - ukrao njegov časni građanski identitet i podmetnuo mu svoj, kriminalni? _ Mnogo je meni zla u mom životu nanijela UDBA! _ oglasih se ja s postelje. Misleći pritom, dakako, i na onu novu, kloniranu. I na onu stariju, a još dobrodržeću, štono je našom povijesnom neodgovornošću izbjegla lustraciju. Ban Jelačić se je vratio na kobili, ali mač mu je zahrđao, a kobila ošepavila. Naša peroljubačka elita ogrezla je za vladavine Postmoderne, u hiperaktivnoj privatnosti. To je njezin kapital. Prisjetih se ovih dana one davne tajnice DKH, kako bi namrgođena javljala šefu da za pogreb nekoga člana nije još nabavljen mrtvački vijenac, jer je u pitanju cijena. Dinari? Kune? Euri? A nekrolog, zna se, ne kasni. S veseljem. Ako vam se čini da pretjerujem, onda niste čuli na radiu vijest iz kulture vrcavu od domoljubna veselja i nježna ganuća: Matica je darovala Vladimiru Vidriću, za sto i prvu godišnjicu smrti, njegovu divnu jedinu knjigu stihova, i to s glazbom! O, Croatia rediviva, diplomatica et demokratica! Matica! Knjigu moje autobiografske proze drže u podrumu, po naredbi zna se čijoj: hulja, proglasio me ex katedra lažljivicom, luđakinjom, državnim neprijateljem. Ali ovaj drugi, živi I. Z., zakopao je prije tridesetak ljeta ugovor sa mnom i skicu za monografiju u "Arionu", jer je stigao dekret: umjesto Vesne Parun ide Marin Franičević! Tako je i bilo. I, dabogda, ponovilo se! Pa i jest. Jer da te sada na kraju upitam, o ti moguće sutrašnje NDHK, znaš li barem koji od naslova sedamnaest mojih knjiga izdanih u vlastitoj nakladi - a uskoro će i osamnaesta - a stvarala ih je invalidna starica, osakaćena pri operaciji kuka? I znate li da u Vrapču nije mlad skončao samo Vidrić, nego i uključivši tu i suicide i grozote zatvora, njih još tridesetak? Brišite me zato odmah. I hvala na dobročnistvu. Vesna Parun, dopisna hrvatska besmrtnica, Stubičke Toplice, bolnica, 9. svibnja 2010.

-----------------

lp, boro

- 08:09 - Komentari (2) - Isprintaj - #

19.05.2010., srijeda

Vjerovanja - novi serijal na HTV-u



»VJEROVANJA« – NOVI SERIJAL NA HTV-u

Od ponedjeljka 17. svibnja na Prvom programu HTV-a u počet će se prikazivati novi dokumentarni serijal HTV-a »Vjerovanja«. Nastao u produkciji HTV-ovog Odsjeka emisija pučke i predajne kulture Programa za kulturu, dokumentarni serijal Vjerovanja, scenaristice i redateljice Vlatke Vorkapić te urednika i voditelja Alekseja Pavloskog, bavi se vječnom ljudskom potragom za nečim višim, izvan dometa opipljivog svijeta i vidljive racionalnosti. Kroz pojedine epizode, serijal obrađuje pitanja sudbine i vjere u druge, nematerijalne svjetove. Posebne epizode posvećene su nadnaravnim bićima poput vila, anđelima i đavlima kao simbolima dobra i zla te zagrobnom životu, praznovjerju i ljudima koji posjeduju nadnaravne moći.

Preuzeto iz Novog Lista -> http://budan.blog.hr/



-------------------

prvi glas od drage safiris:


Bojkiću, čula sam da gostuješ u emisiji Vjerovanja, samo ne znam u kojoj epizodi.Puuuuuuuuuuuuusa vikendaška:+)

puseeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee... dragoj safiris

----------------

pogledao ja jutros i nisam uspio doznati u kojoj epizodi ću biti i ja u serijalu "vjerovanja". prošle godine je sve to snimljeno i sastao sam se s ekipom u 3 navrata. stari stan u adamićevoj bio je pravi filmski studio, s ekipom desetak snimatelja. bila je jaka buka iz adamićeve, jedne od najprometnijih ulica u rijeci. iz dnevnog boravka trebali smo se prebaciti u hodnik, tu nije bilo dobro, odatle u kuhinju. snimci su nadam se uspjeli, ekipa snimatelja s režiserom bila je zadovoljna.

prva epizoda serijala biti će na HTV1. u ponedjeljak od 20,10-20,45 sati pa si pogledajte. zanimalo bi me i vaše mišljenje o serijalu, a tako i epizodi gdje ću ja nastupiti, javite mi se. unaprijed hvala.

lp, boro
- 08:15 - Komentari (9) - Isprintaj - #

18.05.2010., utorak

Proljetni susret riječkih haiku pjesnika

Proljetni susret riječkih haiku pjesnika danas u KPD »Bazovica«

Valerio Orlić, Jadran Zalokar i Borivoj BukvaRIJEKA – Jedanaesti, tradicionalni međunarodni proljetni susret riječkih haiku pjesnika, bit će održan danas s početkom u 18.30 sati u vrtu Slovenskog doma KPD »Bazovica«. Ispred Društva haiku pjesnika Rijeka, Hrvatskog književnog društva i Društva prijatelja Hrvatska-Japan, susret su najavili Jadran Zalokar, Valerio Orlić i Borivoj Bukva.
I ovom prigodom Zalokar je skrenuo pažnju na činjenicu da haiku pjesnici s područja Balkana dijele prvo mjesto u svijetu s japanskim haikuom. U tome važno mjesto imaju i hrvatski haiku pjesnici, koji na taj način promoviraju hrvatsku kulturu u svijetu.
Prvi susret riječkih haiku pjesnika održan je 1999. godine u jednom vrtu na Zametu, a otada održava se svake godine na drugoj lokaciji. Ovoga puta bit će predstavljeni autori s kojima Jadran Zalokar najuže surađuje, poput Ruške Stojanović, Alenke Zorman, Borisa Nazanskog, Duška Matasa, Žarka Milenića, Đurđe Vukelić Rožić, Dimitra Anakieva, Fabijana Lovrića i drugih.
Ovom prilikom Valerio Orlić najavio je objavljivanje male antologije riječkog haiku pjesništva i prijatelja, dok knjige haiku pjesama objavljene u izdanju Hrvatskog književnog društva omogućuju kontinuitet haikua u Rijeci. Godine 2001. pokrenuta je i internetska stranica www.karolina-rijecka.com, koja je već tri godine u mirovanju zbog problema s webmasterom.


- 10:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.05.2010., ponedjeljak

Humor, vicevi i ostalo...



he, he, he... što je smiješan ovaj ponedjeljak...


JOŠ HUMORA

--------------------------

Žabe i pušenje !!!???

Žena je ušla u trgovinu da kupi mužu jednog kućnog mezimca za rođendan.

Kad je malo razgledala naokolo vidjela je da su sve životinje jako skupe.

Rekla je trgovcu da želi kupiti kućnog mezimca svom mužu,

ali da nije spremna platiti neku ogromnu svotu.

"Pa," odgovori trgovac imam jednu veliku žabu.

Kažu da je trenirana da popuši kad tko hoće !"

"Da popuši ?" odgovori žena.

"Pa nije se još dokazalo da to radi, ali smo već prodali preko 30-tak

takvih žaba ovog mjeseca !" Odgovori trgovac.

Žena pomisli da bi to bio pravi vic-poklon za rođendan , .....

A što ako je istinito ..... neće ona morati popušiti nikad više i

odmah je kupila žabu !

Kad je došla kući i dala poklon mužu, i objasnila šta žaba radi,

muž je bio jako skeptičan i dugo se smijao !...

Žena je pošla u krevet sretna misleći da više nikad neće

morati popušiti mužu, jer ionako to nije nikada baš ni voljela raditi.

Sredinom noći, ženu probudi galama dolazeći iz kuhinje.

Posuđe je lupalo i letjelo svuda. Kao da je rat.

Ona potrči niz stepenice dolje do kuhinje kad tamo

nađe muža i žabu gdje čitaju knjigu "hrvatska kuharica",

i druge kuharske knjige.

"Šta radiš ovdje u kuhinji lupajući u ovo doba noći ?" Upita žena ?

"Ako naučim ovu žabu da kuha .. ti si vani !" odgovori muž.


----------------

Pitali Muju: Jel'ba, od čega je umro komšija?
Mujo: Jebeš mi sve ako znam od čega je i živio !!! ----------------------------------------------------------

O čemu razmišlja kokoš dok ju kokot naganja po dvorištu?
- Trčim li ...prebrzo?

------------------------------------------------------
Razgovaraju dva prijatelja o nekoj djevojci:
Zašto svi trče za ovom ribom?
Zbog njene govorne mane.
Kakve govorne mane?
Ne zna da kaže- 'ne' ! -------------------------------------------------------------------------------

Spavaju muž i žena.
Uđe sin i kaže:
- "Tata ti si pravi cicija."
Tata:
- "Zašto sine?"
Sin:
- "Kad god dođe komšija Mirso da spava sa mamom da mi 10 maraka, a ti
nikad ni marke .

-------------------------------------------------------------------------------------------

Juri skinheds Cigu i poslije nekog vremena viče:
- Ej, cigo, stani da ti nešto kažem!
Cigo:
- pa ne moram ni ja sve znati

-----------------------------------------------------------------------

Pitali Bosanca koja je tipična bosanska uzrečica a on kaže:
-" Jebi ga, ne znam".

----------------------------------------------------------

Kako Kinezi jedu kad su na dijeti?
- s jednim štapićem.

----------------------------------------------------------------------


Fata došla ginekologu...Totalno sijeda...I kad se skinula pita je
ginekolog:

- Fato kako to da vam je kosa potpuno sijeda, a dole ste ko djevojčica?

Kaže njemu Fata: - E moj doktore...Gore su brige, a dole razbibrige...

----------------------------------------------------------------------

U specijalnu banju za mršavljenje došle dame kako bi obavile tretman.
Instruktor prvi dan obavi sve vježbe predviđene planom (trčanje, sklekove i ostalo) i na kraju, one mrtve umorne, a instruktor objašnjava damama koliko su danas izgubile kalorija i kaže:
"To vam je isto kao da ste danas imale tri seksualna odnosa."
Na to će jedna od njih:
"PA ŠTO NAS ONDA NE JEBETE NEGO NAS MUČITE?"
-----------------


Egzenstencijalna pitanja

U ovim
teškim vremenima, često ne postavljamo prava
pitanja, a
ipak..

Zašto ljudi uz dupli
cheeseburger i veliku porciju pomfrita
naruče
Light Coca-Colu?

Zašto žene ne mogu staviti maskaru zatvorenih
usta?

Zašto je riječ "skraćenica" tako dugačka?

Zašto da bismo
ugasili Windowse moramo prvo kliknuti na "start"?

Zašto se sok od limuna
pravi od umjetnih dodataka, a
deterdžent za suđe s mirisom limuna od
pravih limuna?

Zašto ne postoji hrana za mačke s okusom
miša?

Zašto je igla koju upotrebljavaju za eutanaziju
sterilna?

Sigurno ste već čuli za neuništive crne kutije u
avionima...
Zašto ne proizvode čitav avion od takvog
materijala?

Zašto uvijek jače pritišćemo tipke daljinskog kad
su
baterije skoro ispražnjene?

Zašto peremo ručnike koje smo
koristili nakon kupanja? Zar ne
bismo trebali biti čisti u trenutku kad
se brišemo njima?

Zašto piloti kamikaze nose kacige?

Kad zadaviš
štrumpfa, kakvu boju on tad poprimi?

Kako table s natpisom "Zabranjeno je
gaziti travu" dospiju na
sredinu travnjaka?

Što je to čovjek
pokušavao uraditi onog trenutka kad je otkrio da krava daje
mlijeko?

Ako je riječ u rječniku nepravilno napisana, kako ćemo to
primjetiti?

Zašto Noa nije zgnječio par komaraca?

Da li i radnici
u Liptonu (ice tea) imaju pauzu za "kavu"?

Zašto se "odvojeni" piše
jednom riječju, a "svi zajedno" s
dvije odvojene?

Ako želim kupiti
novi bumerang, kako da se riješim starog?

Zašto prodavaonice otvorene 24
sata na dan imaju brave i lokote?

Sad kad ste se
barem jednom nasmiješili, na vama je red da
širite glupost i da
raširite ovu poruku nekom koga želite nasmijati; drugim
riječima -
pošaljite je svima, osmijeh nam je svima potreban!

-------------------

Muškarac. Rane tridesete. U pomalo neudobnom položaju oslonjen na šank.
Svako malo lizne od svog duplog pelinkovca. Po odjeći, nogama koje u
ritmu muzike titraju po podu, po držanju tijela, prosto po svemu, može se
reći, stereotipni Eros-Bosančeros.
Dva stola dalje, sama, mirna sjedi lijepa žena. Po vanjštini bi se reklo
da su generacija. Je li samo dobro očuvana ili je stvarno ista godina
proizvodnje, teško je reći, ali da dobro izgleda je fakat.

- Mmmm, vidi one mace - pomisli naš glavni junak - baš dobro izgleda.
Kako bi samo rado pričao s njom... Ali šta da joj kažem?? Tako sam prokleto
stidljiv i svaki put kad pokušam pričati s nekom ženom, valjam samo
gluposti.. Hm.. Znam!! Reći ću joj da sam se u nju zaljubio na prvi
pogled. Ma, ne.. Radije ne.. Ismijaće me i izvaliti neki od ženskih fazona
na tu temu. Možda da joj pošaljem piće, a ostatak će doći sam po sebi. Pih,
baš sam smotan.

U tom trenutku žena ustaje i odlazi.

- Jebi ga... Stvar se sama od sebe riješila. Baš sam smotan. Kako mi
fali hrabrosti svaki put. Toliko je tema o kojim bi se dalo nešto mljeti.
Pa i upucavanje je za ljude. Šta mi može biti, da me odbije ili da pristane?!
Ni od jednog od tih stvari se ne umire. Mada bi u ovom drugom slučaju umro
od sreće. Nej se. Možda je i bolje ovako. Ko zna kakve bi mi sve probleme
ova lijepa žena donijela...

Par minuta poslije, žena se vraća i sjeda za isti stol.

- Evo je opet!! Vratila se!! To je to! To mora da je znak! Mi smo
određeni jedno za drugo! Sad ću joj prići. Valjda ispričam nešto
interesantno!Sad ili nikad! Eksira svoj dupli pelinkovac da se okuraži, provuče ruku kroz
kosu, uvuče stomak, ispravi leđa, lagano odšeta do stola za kojim lijepa žena
sjedi, spusti se na slobodnu stolicu i dubokim glasom upita: "Jes' ti to
pišala, a?!"

------------------



Idu 4 crnca po kvartu i nose kadu... Iz haustora izleti tip sa kalasnjikovom i pocne urlati:
- Smrdljivi nigeri, mamu vam jebem, di ste maznuli tu kadu?
- i poubija ih svu cetvoricu...
Oni padnu na pod, padne kada, a iz kade ispadne skinhead...
Digne se i zaurla na tipa:
- Idiote, zakaj si mi zbušil gume?


Covjek na samrti kaze doktoru: - Napisite da sam umro od SIDE!
- Zasto? -
Tako mi nitko nece jebati zenu, a oni koji su je vec jebali, neka umru od straha!

Idu dve casne sestre mracnom ulicom, kad napadnu ih dva mladica i siluju.
1. casna: oprosti im boze neznaju sta rade!
2. casna: suti, suti boga ti, ovaj zna!

Razgovaraju dva spermica: Sta ce od nas biti? Djecaci ili djevojcice?
Odgovara drugi: Bojim se nista! U govnima smo!

Dala zena oglas u novine: Trazim muskarca koji me nece tuci, ni ostaviti i koji ce biti dobar u krevetu.
Produ mjeseci, nitko se ne javlja.
Kad jednog dana netko zvoni na vratima. Zena otvori, a kad ono covjek u kolicima bez ruku i nogu.
Kaze on: Nemam ruke da te mogu tuci, nemam noge da mogu otici od tebe...
A pita ona:... Ali jeste li dobri u krevetu?
A on kaze: Pa sta mislite kak sam pozvonio!

Dode lopov u banku i opljacka je i po izlasku upita jednog covjeka: "Jesi li me vidio?"
Covijek: "Jesam." I pljackas ga ubije.
Upita drugog: "Jesi li me vidio?"
On kaze: "Nisam, ali moja zena je."

Prala Fata na potoku rublje na starinski, rucni nacin.
U tom trenutku se sa planine odvali komad kamena i pogodi Fatu u glavu i ubije je.
Nesto kasnije dolazi Mujo i vidi Fatu kako mrtva lezi u potoku i kaze:
- E, jebem ti srecu, već mi trecu ves masinu sjeb'o kamenac.

-------------------


Došao Mujo iz kafane u sitne sate i navali na Fatu. Ona hladna ko špricer.
- "Koji ti je k... večeras?", besno je upita Mujo.
- "Treći!", iskreno će Fata.

Muž se kasno vraća kući, ulazi u krevet i počinje da se gura uz suprugu.
- Dragi, nisam raspoložena za seks.
- Ma, šta vam je danas, kao da ste se sve dogovorile!

O čemu razmišljaju žene tokom seksualnog odnosa?
Kad imaju 15-18 godina, leže na leđima, gledaju gore i misle: "Joj, samo da mama ne sazna za ovo!"
Kad imaju 18-25 godina: leže na leđima, gledaju gore i misle: "Joj, samo da ne ostanem trudna!"
Kad se udaju, leže na leđima, gledaju gore i misle: "Joj, trebalo bi konačno okrečiti taj plafon!"


Vrativši se kući s polaganja vozačkog ispita, Mujo ulazi i psuje.
Pita ga Fata: Šta je, bolan, Mujo, jesi prošao?
Mujo će na to: Ma, jok! Jebali me na semaforu, jebali me na krivini, jebali me na stopu, jebali me na raskrsnici.
Fata će na to: Svašta! Mene samo jednom u garaži i ja prošla.


Došli muž i žena na bračno savjetovalište, zbog seksualnih problema. Pita ih savjetnica:
- "Kada ste se posljednji put seksali?"
A muž će na to:
- "Ja jučer."

Žali se gospođa doktoru:
-E doktore, ja vam patim od impotencije.
-Ne draga gospođo to sigurno vaš suprug pati od impotencije.
-A ne ne, on boluje a ja patim.

Zašto oženjen muškarac ne može spavati poslije dobrog sex-a?
Mora ići kući!

Uđe žena u ljekarnu i kaže farmaceutu da želi kupiti arsen.
- Što će vam arsen? - pita on.
- Želim ubiti svog muza jer me vara sa drugom ženom! - odgovara ona.
- Ali gospođo, ne mogu vam prodati arsen da izvršite ubojstvo muža, čak i ako vas vara sa drugom ženom.
Žena iz džepa izvadi fotografiju, a na fotografiji njen muž sa farmaceutovom ženom.
- O, ispričavam se gospođo. Nisam znao da imate recept.

Dođe Fata iz Njemačke i vozi novog Mercedesa. Pita Mujo:
- Fato, odakle ti Mercedes? Jesi li ga kupila na leasing?
- Nije baš na leasing, više je bilo pušing.

Uhvatio Crnogorac mladu žensku, ali nikako da mu se digne.
- Mala, da pokušaš malo rukama?
Djevojka se trudi, a on mlohav i mlitav.
- Mala, a da popušiš?
Potrudi se ona, ali mali se ne diže, na što će Crnogorac ljutito:
- Jel' mala, tebi se ovo često događa?!

-------------------

Jedan ženski ...



1. Muskarci su kao. LAKSATIV . izvuku sva sranja iz tebe!
2. Muskarci su kao. BANANE .sto su stariji, to su meksi!
3. Muskarci su kao. VRIJEME .nista se ne moze uciniti da se promijene!
4. Muskarci su kao. BLENDERI .potreban ti je jedan, ali nisi bas sigurna zasto!
5. Muskarci su kao. REKLAME .ne vjerujes ni jednoj jedinoj rijeci!
6. Muskarci su kao. KOKICE. zadovolje te, ali samo na kratko!
7. Muskarci su kao. MASKARA .isceznu na prvi znak emocija!
8. Muskarci su kao. SNIJEG .nikada ne znas kada ce se pojaviti, koliko centimetara da ocekujes I koliko ce trajati!
9. Muskarci su kao . COKOLADICE .slatki, glatki I krecu pravo ka vasim usnama!
10. Muskarci su kao. OUTLETI . odjeca im je uvijek spala na pola!
11. Muskarci su kao. VLADINE ODLUKE .treba im suvise duuuugo da sazriju!
12. Muskarci su kao . LAMPICA NA PRIVJESKU ZA KLJUCEVE. zanimljivo izgleda, ali ne obasjava puno!
13. Muskarci su kao. PARKING MJESTA .sva dobra su zauzeta, a ostala su samo ona za invalide!

------------------

lp, boro


- 08:14 - Komentari (5) - Isprintaj - #

15.05.2010., subota

Plamsaj duše

Plamsaj duše

Lijepa je čarobnica Opatija, tajnovita, nedokučiva i po mnogo čemu mistična.


PLAMSAJ DUŠE

-----------------

Borivoj Bukva




Dragocijeno vrijeme na raspolaganju koje mi učestalo bježi neznano kud, dok ga lovim u nadolazećem ushićenju ja ga nemilice tratim, tu na tragu stvarnosti i vječne prisutnosti. Malo ga imam na raspolaganju a još manje želim uhvatiti se u koštac s prolaznošću kaja izmiće, tako i ovaj trenutak. Kako bi bilo lijepo sve ovo pretočiti u vječnost, odškrinuti vrata vječnosti, preći prag, zaći u nju i ostati za sva vremena u pripadajućoj ti vječnosti.

Gubitak inspiracije uz nastupajući i treperavi bljesak ideje, kojeg s nestrpljenjem očekujem s olovkom u ruci grebem po papiru... Između redaka ispisanih riječi možda i zasvjetluca iskra duboko u nutrini duše, ukazavši na mističnu misao koja se nenadano pojavila i preuzela sve pod svoje, ukazavši na Put kojim se treba krenuti. Po tko zna koji put ufonautom unutarnjih svjetova ja jesam i plovim, bespućima u tami nepoznate mi duše...

S čašom u ruci nakon konjaka sad i crnila Terana u tami noći, plamsaj srca i duše osjetio nisam, dragost datosti pojavila se nije... Nešto, govori mi tiho, da, u miru s čežnjom uskoro će nastupiti, - to nenadano dolazi!

Grebam i dalje olovkom po bijelom papiru... Naprosto jašem po olovci, sunovrativši se u ambis podsvjesti iz koje želim izvući meni ono nedokućivo i tajnovito. Barijere su odklonjene, u prostoru i vremenu to arhetipsko i eonima nataloženo, kolektivnu svijest naših predaka želim na svjetlo dana, maleni djelić te svijesti...

Vino Teran je dobro s prozora hotela Milenij, dok s druge strane do hotela Imperijal prelaze ulicu Maršala Tita dva zagrljena pijanica koji remete ustaljeni mir i kulturu ponašanja na glavnoj Opatijskloj ulici.

Napisao sam da je Teran dobar, međutim to dvoje pijanaca još su bolji!... Zagrljeni oni nemilice pjevaju i galame, više je to dernjava nego pjevanje. U svome motu ne obazirući se na prolaznike oni se spuštaju ulicom prema obalnom šetalištu Franza Josefa i gube među šetačima, čuje se još samo njihova vika i dernjava.

Nasmijao sam se tad, osjetio sam plamsaj srca i duše i progovorio: " - Ovaj trenutak meni je bio potreban!"

Voli život i prihvati ga onakvog kakav on jest. Za radost življenja ne vodi brigu, ona je tu uvijek uz nas, samo nju treba prepoznati!

"Volim piti i ljubiti..." odzvanjalo je još uvijek u mojim ušima. Uz obasjano blaženstvo što mi pružila iskra uz plamsaj, dešavalo se to u srcu i mojoj duši!

Radost me oblila, još jedna čaša Terana i zaputit ću se šetnicom uz more... Miris i šum mora, po koji val, susret s poznanicom to je ono što očekujem. Iskre i odbijaju se od valova svjetla Rijeke poput ogrlice na dlanu, prizor je nezaboravan, dok zvijezde na nebu svjetle u tami obalnog puta...

Moji koraci u noći i Put kojim se treba proći.







Napisano u Opatiji mjeseca veljače, 2010. godine Borivoj Bukva


- 08:35 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.05.2010., petak

Centar pozitivnog zračenja u Rijeci

Centar pozitivnog zračenja u Rijeci

Najzdravije središte Rijeke je na Jelačićevom trgu, na mjestu autobusne stanice kod Mrtvog kanala...




Još jedna potvrda pozitivnog zračenja u užoj gradskoj jezgri na Jelačić Tgu i u području Mrtvog kanala, Delte i Rječine jest spajanje dva grada, Sušaka i Rijeke u jednu cjelinu. U zadnje vrijeme teze o nužnom razdvajanju ta nekad dva grada, što vode neki ekstremni krugovi je neodrživa i mogu reč neostvariva... Pozitivne vibre svaku takovu bolesnu ideju poništit će, kako sad tako i u buduće...



CENTAR POZITIVNOG ZRAČENJA U RIJECI






JELENA SEDLAK: NAJZDRAVIJE MJESTO
U RIJECI JE NA JELAČIĆEVOM TRGU KRAJ FONTANE



Najzdravije središte Rijeke je na Jelačićevom trgu, na mjestu autobusne stanice kod Mrtvog kanala. One dvije platane i fontana koju je postavio feng šu majstor, jahač zmaja, odnosno japanski radiestezist. Fontana je postavljena točno između dvije platane stare 110 godina. Ako se budete osjećali loše, iscrpljeno, tužno, navratite i sjednite uz tu fontanu, vidjet ćete kako ćete se divno smiriti, pogotovo ujutro ili uveče kad je promet manji. Aure tih platana se dodiruju i time se pojačava smirujuće djelovanje i pozitivno zračenje. Već nakon 15-tak minuta čovjek se smiri i "napuni svoje baterije".

Radeći radiestezisku dijagnostiku, koja je kudikamo šira od eskaliburam jer ne zahvaća samo psihološku stranu ličnosti, ja pronalazim i vrstu bolesti, stanje aure, čakri, kvalitetu bioenergije osobe i način na koji se njena bolest može izliječiti. Najveći izvori štetnog zračenja su vodeni tokovi i isušene močvare, izvori, rasjekline u smjeru istok-zapad, dve tekućine koje se kreću, uključujući vodene i kanalizacijske cijevi... Borivoj Bukva, ezoterist iz Rijeke, koji se već dvadeset godina bavi radiestezijom, bioenergijom, kristalima, litopunkturom, astronumerologijom i drugim alternativnim metodama za "Astrovid" kaže



Kad su američki astronomi prije nekoliko mjeseci otkrili Crnu rupu 14.000 svjetlosnih godina udaljenu od Zemlje, što je drugi do sada otkriveni objekat te vrste u Kliječnoj stazi, Riječanin Borivoj Bukva je dobio dokaz za svoju tvrdnju o postojanju jedne Crne rupe u našoj galaksiji. Crnoj rupi je gravitacija toliko snažna da "guta" čak i svjetlost, kako je to skupina znanstvenika sa sveučilišta Berkeley u Californiji otkrila. Ono što je interesantno u cijeloj priči jeste da je Borivoj do svojih saznanja došao 3 godine prije Amerikanaca, objavio je u skripti "Razmišljanja o kozmosu" a sve bez oslanjanja na močne teleskope i drugu suvremenu tehniku. O njegovim tezama je Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan tada pisao kao o nadasve originalnom antropocentričnom promišljanju, prihvaćajući pretpostavku o postojanju kasnije otkrivene Crne rupe.

Borivoj Bukva nije znanstvenik, iako je inženjer strojarstva, on je prvenstveno ezoterist koji se već 20 godina bavi radiestezijom, bioenergijom, kristalima, litopunkturom, astronumerologijom i drugim alternativnim metodama, dokazujući da do saznanja vode dva puta, znanstveni i intuitivni. Onaj koji je karakterističan za Zapadni, činjenični pogled na svijet i onaj koji se u posljednje vrijeme na mala vrata uvlači na Zapad a oslanja se na neopipljivi Istočni pogled, zaronjen u svijet imaginarnog. Iz njega je niknulo i suvremeno zanimanje za ezoteriju. Ljudi našeg podneblja podjednako su prijemčljivi za oba, ne isključujući ni jedan put do saznanja kao manje vrijedan. Tesla, Kopernik i mnogi drugi vizionari nisu se slučajno rodili u Hrvatskoj. Rimski naziv za Rijeku, Porto Orjentale, ili vrata Orjenta, govori upravo o tome, o mentalitetu koji je kozmopolitski i sposoban vidjeti obje strane jednog problema. Prednosti znanstvenog su što svoje tvrdnje može potvrditi, a Borivoj je bio te sreče da se potvrde i njegove teze. No, nije ih sve tako lako potvrditi, kao, na primjer, onu o postojanju nama paralelnog svemira, sačinjenog od antimaterije, ili onu o postojanju nevidljivog svijeta bića poput patuljaka i anđela. za koje Borivoj također ima objašnjenja. - Za radiesteziju sam prvi put čuo u Mariboru prije 20 godina i smijao sam se tome, nisam vjerovao. Onda sam u svoju vukendicu pozvao jednog radiestezistu da mi pronađe vodu i on ju je pronašao. Ja sam ga u čudu gledao a on mi nije htio objasniti kako to radi pa sam u istraživanje krenuo sam. Prvo sam utvrdio da i ja imam moć. Onda sam ih počeo razvijati i to u Društvu "Zdrav Život", gdje smo se bavili bioenergijom, radiestezijom itd. Ljudska je sudbina predodređena, vjerujem u karmu, ona sasvim sigurno postoji i sve ovo što se dešava oko nas nije slučajno.



I bizarna rješenja su ponekad korisna




- Sada se smatra da se 90 posto ukupne mase svemira sastoji od tajanstvene tamne materije, a da ostalo sačinjavaju zvijezde, planete, komete, asteroidi i sve ostalo što smatramo da spada u podrčje astronomije. To što nam je nepoznato 90 posto naše galaksije predstavlja duboko uznemirujuću misao. Mnoge galaksije za razliku od Mliječnog puta, izgledaju kao mjesta gdje vlada žestoka sila i gdje se sudaraju velike energije. Što bi uopće moglo proizvoditi tako ogromne količine energije? Jednia stvar koju možemo zamisliti je Crna rupa s velikim količinama materije koja pada u nju. Na velikom odstojanju oko te mrlje, gravitacijsko polje je tako nezamislivo snažno da se ništa, čak ni svjetlost, ne može oduprijeti njegovoj privlačnoj snazi. Budući da je to podrčje nevidljivo za ostatak svemira, ono se naziva crnom rupom. U središtu naše galaksije postoji i mini kvazar, što me je navelo na pomisao da su Crna rupa i kvazar jedno te isto, priča Borivoj kako je došao na ideju o postojanju nedavno otkrivene Crne rupe. - Ono što izgleda zagonetno i nejasno u jednoj dimenziji može postati kristalno jasno u drugoj. da bi se galaksija sagledala u cjelini, potreban je trodimenzionalni promatrač. Da se uzme neki fizički problem i pronađe rješenje, potrebna su po neki put i bizarna rješenja, a za to je važna intuicija, objašnjava.



Megalitno kamenje služilo je protoku
životne energije



Slično slovencu Marku Pogačniku, bavite se i litopunkturom, takozvanom akupunkturom ili liječenjem zemlje. Objasnite nam taj, za mnoge također bizaran fenomen. - Zemlja je živi organizam na koga djeluju zvjezdane i galaktičke energije i to iznalazeći dišne otvore kroz koje izravno djeluju. To su energetske točke na zemljanom velikom tijelu. Na takvim mjestima zbivaju se energetske pretvorbe, vibracije viših kozmičkih sila kondenziraju se na tlu, utičući na svakog pojedinca koji je tu zatečen. Pravilno raspoređeni kameni blokovi u krajoliku - vertikalno postavljeni u krug, davno u povijesti su označavali mjesta takvih dišnih središta. Megalitno kamenje služilo je protoku životne energije zemlje, kao što žile u ljudskom tijelu služe protoku krvi. Ljudi su točno znali gdje se i na kom mjestu mogu dobro odmoriti i obnoviti potrebnu energiju. Ti megalitni blokovi predstavljali su akupunkturne točke zračenja pozitivnih energija manjeg intenziteta. S razvojem civilizacije, megalitski krugovi poprimaju drugu namjenu. Oni postaju svetišta a veće proslave održavaju se u njihovoj blizini. Nekada su ljudi imali tu spoznaju o zdravim mjestima i na njima gradili svoja naselja. danas takva mjesta više ne možemo osjetiti intuicijom, ali ih možemo tražiti uz pomoć radiestezije. Tako spoznajemo i gdje u krajoliku trebamo djelovati da bismo izliječili zastoj u protoku energija a to se najčešće čini postavljanjem kamenja, poput iglica na ljudskom tijelu, kao kod akupunkture. Rezultat toge je zdravije tlo, ljepši vrtovi, zdraviji ljudi.



Crkva stjecište zdrave energije sa
središtem u tornju




Poznavatelji likopunkture obično prepoznaju energetski centar ili najzdravije mjesto u jednom naselju. Vi ne djelite mišljenje Marka Pogačnika da je energetsko središte Rijeke Trsat?

- Najzdravije središte Rijeke je na Jelačićevom trgu, na mjestu autobusne stanice kod Mrtvog kanala. One dvije platane i fontana koju je postavio feng shui majstor, jahač zmaja odnosno japanski radiestezist. Obje stvari koje su nam Japanci iz Kawasakia poklonili, lanterna na pečinama i fontana na mrtvom kanalu, postavljene su po radiestezijskim principima. Fontana je postavljena točno između one dvije platane stare 110 godina. Njih nitko nije dirao i predivno su se razvijale. Samo malo dalje, nalazi se pješački prijelaz prema Mrtvom kanalu i tu je još jedna platana, no nju su stalno s proljeća kresali i ta je jadna platana sva izvitoperena, raste u spiralu i ima jako puno godova, a sve riječke crkve su našle odraza u tim godovima.



Kako to objašnjavate da se energije
crkava oslikava na drvetu.



- Poznato je da je crkva stjecište zdrave energije čiji je centar njen toranj, a kod molitve ta se energija širi u krugovima, kao kad se u vodu baci kamen pa se oko njega u koncentričnim krugovima stvaraju valovi. Ako se u jednom pravcu nađe do nje još jedna crkva, intenzitet njenog zračenja će se udvostručiti a u Rijeci se tako pojačava zračenje zračenja svih crkava, zbog mjesta na kojima su postavljene, kao u nekom nizu i nikako ne slučajno. Energija svih njih, tako uvišestručena, koncentrirana je upravo na toj platani. Nju bi trebalo ostaviti na miru a taj dio Rijeke zatvoriti za promet, kako bi se strahovita pozitivna
energija tog mjesta mogla nesmetano širiti dalje po Rijeci.



Nevidljivi svijet patuljaka




Da li to znači da Riječani mogu "puniti svoje baterije" na tom mjestu?

- Ako se budete nekada loše osjećali, iscrpljeno, tužno, navratite i sjednite pored fontane, vidjet ćete kako ćete se divno smiriti, pogotovo ujutro i naveče kad je promet manji. Aure tih platana se dodiruju i time se pojačava smirujuće djelovanje i pozitivno zračenje. Već nakon 15-tak minuta čovjek se cmiri i zaista "napuni svoje baterije".

Litopunktura priznaje postojanje anđela, patuljaka i drugih, nama nevidljivih bića?

- Da, i mislim da oni zaista postoje, ma koliko to čudno zvučalo. No, i u Tolkinovom "Gospodaru prstenova", također se govori o tome kako su nekad ljudi i patuljci živjeli skupa, dok nije došlo do razlaza među njima. Bio sam veseo kada sam od Pogačnika čuo da i on komunicira s patuljcima, njegove kćerke čak s anđelima.

Mnogi kažu da su to samo vizije i da je u pitanju duševni poremećaj?

- Ne, to je sasvim u redu. Čovjek koji je na tom duhovnom putu i koji je puno toga pročitao i puno zna, on to umije i registrirati. Mnogima od nas se to dešava, ali ne registriramo. Međutim, da to registriramo, vidjeli bismo da se nešto dešava. Teozofi kažu da se tada dobija duhovni vodić. Vodić te prvo iskušava tako što ti pošalje jednu ideju, ali ako je tog momenta ne zapišeš, ti je zaboravljaš. Ako je registriraš, onda će ti on sve više ideja davati, sve one dolaze iz tog nevidljivog svijeta patuljaka i drugih bića.



Je li to neki paralelni svijet ili on
egzistira ovdje?




- To je svijet koji postoji tu. Zemlja je živa materija. Eterički sloj zemlje je upravo svijet koji je obitava, biljke, životinje, čovjek. U njemu se te stvari zbivaju. Što je čovjek senzibilniji, on može više toga razaznavati. Čovjek se može klasificirati na kamen, biljku, životinju i duha. Čovjek kamen je teška sirovina, koji živi i jede i razmnožava se i naravno, ništa ne registrira. Čovjek biljka je nešto senzibilniji a čovjek duh je adept, onaj tko je samo u toj duhovnoj sferi.



Visak dijagnosticira bolest i nalazi lijek




Borivoj Bukva je terapeut. Bolest otkriva pomoću viska a pacijentima pomaže polaganjem ruku na oboljeli dio tijela. Pomaže i akupresurom, psihoterapijom te drugim metodama alternativnog iscjeljivanja. Prema njemu, tri su osnovna uvijeta da bi čovjek bio zdrav: zdrava prehrana, bavljenje sportom, makar rekreativno i emotivna smirenost a vjeruje da se uzroci mnogih tegoba mogu otkriti pomoću radiestezijske dijagnostike ličnosti. - Radeći radiestezijsku dijagnostiku, koja je kudikamo šira od eskalibura, jer ne zahvaća samo psihološku stranu ličnosti, ja pronalazim i vrstu bolesti, stanje aure, čakri, kvalitetu bioenergije osobe i način na koji se njegova bolest može izlječiti. Viskom mogu otkriti i otpornost na zamor i bolesti, vrstu i količinu bioenergije, kvocijent inteligencije, karakterne osobine ličnosti, čak i odabrati najbolje zanimanje za svakoga. Pri tom je najbolji izravan kontakt s čovjekom, ali je dovoljna i fotografija bolesne osobe, te ime i prezime, podaci o vremenu rođenja, krvnoj grupi, težini, visini i boji koju ta osoba voli. Terapeut iz Rijeke tvrdi da viskom može izbalansirati ishranu, utvrditi odnos yin/yang, uravnotežiti odnose vitamina i minerala u organizmu i dati savjete kako se osoba može izlječiti. - Ljudi olako prelaze preko radiestezijskih upozorenja, jer naprosto ne vjeruju. Znam jako puno ljudi koji boluju samo zato jer ne znaju za radiesteziju. Trebalo bi ispitati položaj kreveta, radnog stola, čak i stola za objedovanje. Nedavno sam imao slučaj čovjeka koji je imao problema sa želucem i koji, kad bi došao na hitnu pomoć, vrate ga kući i kažu mu da je uzrujan. Konstatirao sam zašto, spavao je na toku vode, na Hartmanovom čvoru koji mu je bio baš u području želuca. Pomjeranjem kreveta riješio se velikog problema.



Što su po vama najveći izvori štetnog zračenja?




- Vodeni tokovi i isušene močvare, izvori, rasjekline u smjeru istok-zapad, sve tekućine koje se kreću, uključujući vodene i kanalizacijske cijevi. Od tehničkih zračenja to su najviše vodovi visokog napona, otvorene kutije utikača, mikrovalne pečnice, električni pisaći strojevi, TV antene i računala. Među geološka zračenja spadaju suhe geološke rasjekline, pukotine u tlu, iskopine, nalazišta minerala itd. U principu, prije useljavanja u novi stan ili prije gradnje kuće, dobro bi bilo pozvati radiestezijstu, jer je uvijek moguće pronaći neko dobro mjesto koje neće štetiti zdravlju ukućana. To se na Zapadu već odavno radi.


Zračenja su noću šest puta jača U kojim slučajevima ljudi trebaju posumnjati da njihovi problemi dolaze od štetnih zračenja?

- Ako sve u životu ide ustaljenim putem a odjednom se pojave neke zdravstvene ili druge nevolje, ako se odjednom počnu neugodno osjećati bez vidljivog razloga, posebno ako se počnu buditi noću između 2 i 4 sata, jer tada su geopatogena zračenja i do 6 puta jača. Možda je neki bliži susjed instalirao satelitsku antenu ili pomaknuo neki element. To su sve slučajevi koje bi trebalo ispitati iskusni radiestezijst. U principu, što je čovjek senzibilniji, to na njega štetna zračenja više djeluju.



Ako utvrdite, na primjer, da čovjek ima problema sa želucem, što preporučujute?



- Želudac je vezan za psihu čovjeka, za njegove emocije. Na njega djeluju svakodnevni stresovi. Tada preporučujem čovjeku jednostavnu vježbu koja se sastoji u tome da prije spavanja 20 puta duboko uzdahne i izdahne cijelim plučima, koristeći pri tom i trbuh. Ono što se tada dešava jeste da njegovi moždani valovi sa 14 herca padnu na 7-8 herca i on zapada kao u neko stanje polusna. Svemir vibrira na 8 herca i u tom stanju trebaju biti i bioenergetičar i pacijent ili, ako je u pitanju samoiscjeljivanje, samo pacijent. Onda desnu ruku stavite na želudac, a lijevu na istu visinu, ali na leđa i vizualizirajte kako iscjeljujuća kozmička energija ulazi kroz vašu desnu ruku u tijelo a sa svakim izdahom loša energija izlazi van. Vizualizirajte žutu boju energije koja vam ulazi u tijelo, jer je ona blagotvorna za želudac a tome vam može pomoći žuta minjonka. Poslije izvesnog vremana osjetit ćete lagane vibracije i toplinu i tada trebate vizualizirati kako vam je mnogo bolje i kako je došlo do iscjeljenja. Usput, to će vam pomoći i da dobro zaspite. Svaki organ ima svoju boju koju trebate vizualizirati, na primjer srce zelenu, grlo plavu itd.



Koliko je karma u svemu tome bitna?




- Problem je taj što je ovo gdje mi živimo samo jedna škola i mi prolazimo tu školu kroz patnju i muku, sreca je jako mali postotak i traje kratko. Čovjek se mora naučiti dobroti, istini i ljepoti, a sve je to u konačnici ljubav. Samo tada će napredovati, nema mućke. Pa premda se nekad čini da se i mućkom može nešto postići, to je samo trenutno postignuće, nakon koga dolaze tri zla. Zato se kaže da zlo nikada ne ide samo. Da je više ljubavi na ovim našim prostorima, ne bi nam se dešavalo ovo što nam se sad dešava, jer kažu da je Gospa iz Međugorja još 1980. godine rekla neka prestane mržnja, jer će inače za 10 godina biti zla. Naprosto, moramo biti svjesni toga da nismo jedini u svemiru i da postoje zakoni kojima se moramo pokoravati da bismo zaslužili život sada i ovdje. Iako ih znanost još nije dokazala.





Napomena: Tekst je preuzet iz Novog Lista, 20.travnja,1996. pod rublikom "ASTRO VID", pisala je Jelena Sedlak a snimio Denis Lovrović.

http://www.novilist.hr/





---------



Tekst je objavljen u knjizi Borivoja Bukve,
NEW AGE U SJENI BOROVA, Rijeka, 2007.

----------------

Pogledaj još: METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=42021



-----------------

U Rijeci, 14.05.2010. godine

Borivoj Bukva


- 08:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

13.05.2010., četvrtak

Duhovi Rječine - 2010.


Duhovi Rječine - 2010.

koga nije bilo nek mu žao bude, iz tih razloga prijavite se i sudjelujte...




DUHOVI RJEČINE
Pozivamo Vas,

i ove godine, da prisustvujete na umjetničko-ekološkoj manifestaciji Duhovi Rječine, čija će se završna večer održati

5. lipnja 2010. godine.



Pozivamo također sve umjetnike koji žele na bilo koji način sudjelovati na manifestaciji, da svoj rad (koncept, ideju, misao) pošalju na duhovirjecine@gmail.com do 25. 5.

----------------------------------

kako je bilo prošle godine:


- DUHOVI RJEČINE

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=18696

- DUHOVI RJEČINE

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=20679


--------------

lp, boro




- 08:29 - Komentari (6) - Isprintaj - #

12.05.2010., srijeda

Privatizacija brodogradnje

IGOR ČATIĆ, ZAGREB

Novi list, 21. travnja 2010.



Što ako privatizacija brodogradnje i po drugi put ne uspije?


Izjava guvernera Hrvatske narodne banke, Željka. Rohatinskog da ne da novac za potrošnju podudarila se s približavanjem završetka drugog natječaja za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta. Guverner je u pravu, dosta je trošenja na dug. Ako treba dati novac, mora otići na stvaranje nove vrijednosti. Kolumnist Ivo Jakovljević u tekstu od 13. travnja, pod nazivom Proizvoditi i izvoziti ili – propasti, na najkraći mogući način sažima stanje ove zemlje. Njegova kolumna, znakovito, zove se Ekonomski brevijar, a njegov tekst doživljavam kao brevijar. A zna se da brevijar treba čitati 365 dana u godini, 24 sata na dan.

Što ako privatizacija hrvatske brodogradnje i po drugi puta ne uspije? Brodogradnja je veliki sustav koji zapošljavanja kooperante, srednje i male tvrtke. Ako propadnu brodogradilišta bit će to posljednji korak u dezindustrijalizaciji Hrvatske koji je započeo pred kojih petnaestak godina.

Prije 11 godina, u povodu tadašnje izradbe strategije razvoja Hrvatske, komentirao sam stavove HGK-e. »Hrvatska gospodarska komora u svojem planu prevladavanja recesije uz ostalo navodi neke bitne odrednice. Razračunava se s »političkom klimom o nepotrebnosti pa i štetnosti, velikih sustava kako u industrijskoj proizvodnji tako i poljoprivredi... uz prevelika očekivanja od malog gospodarstva, koje samostalno – bez velikih sustava – ne može biti pokretač i nositelj gospodarskog razvoja. HGK time priznaje da jedan od stupova razvoja Hrvatske mora biti industrija koju vode veliki sustavi uz pomoć srednjih i malih poduzetnika. To je potpuno opravdano, jer primjerice Njemačkoj, Austriji i Sloveniji taj segment ljudskog rada pridonosi 35, 34 odnosno 32 posto nacionalnog bruto proizvoda. Nije primjereno napisati koliko pridonosi industrija Hrvatskoj u ovom trenutku.«. I tada i u 2009. hrvatska industrijska proizvodnja pridonijela je fantastičnih 15 posto.

Mnogi vrhunski promišljatelji hrvatske zbilje već niz godina šire defetizam da ništa nismo u stanju proizvesti. Nudi nam male i srednje poduzetnike kao izvoznike. To su velike zablude. Trebamo prije svega nekoliko velikih poduzeća koja će uspješno zaposliti srednje i male. Poput brodogradnje.

Industrija nije počela zaostajati tek stvaranjem hrvatske države, ali su je čvrsta vrijednost kune, razni fiskalni te osobito parafiksalni nameti i antiindustrijska klima dokrajčili. Moguće se složiti s ocjenom brojnih kritičara da veliki dio industrije nije u stanju danas zadovoljiti najviše zahtjeve, ali ne može se dvadeset godina voditi politiku deindustrijalizacije. Nije problem samo u tvornicama i proizvodnom programu. Primjerice Prvomajska je 1990. izvezla željeznicom u Rusiju fleksibilnu obradnu liniju. U kompoziciji je bilo 27 vagona. Danas nismo u stanju to načiniti.

I na Zapadu su shvatili da trebaju ponovno industrijsku proizvodnju u vlastitoj zemlji, ali se traži inovativni pristup postojećoj proizvodnji. Mora se proizvoditi više sa sve manje zaposlenih. Nijemci naglašavaju da se ne živi samo od nanotehnike te informatike i komunikacijske tehnike, nego da moraju snažno razvijati strojogradnju, kemijsku industriju...

Za Hrvatsku vrijedi dodatak. Brodogradnja je primjer takvog velikog sustava koji treba osigurati posao za desetke tisuća kooperanata. Ali kako to da su kooperanti sve bogatiji, a brodogradilišta pred stečajem?

»Zeleni« su u Hrvatskoj svojim djelovanjem snažno zakočili razvoj proizvodnje energije (»Ekolozi uništili energetski uzlet RH«, Nacional, 26. siječnja). Snažno su sudjelovali u uništavanju proizvodnje PVC-a u Hrvatskoj. Pa nismo izvezli tog »zelenog« materijala 21. stoljeća u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna eura. A od njega je glasoviti umjetnik Christo u New Yorku u Central Parku načinio The Gates. Jednom bi trebalo raščistiti tko plaća ta uvezena zelena gibanja. Jasno je, zainteresirani strani kapital.

Za energetiku temeljno je pitanje zašto i koliko treba Hrvatska energije? Odakle će se platiti izgradnja energetskog sustava. Novim zaduživanjem? Predajom energetskog sustava u tuđe ruke? A netko će pritom izvrsno proći. Hrvatski ogranak međunarodnog udruženja CIGRE u suradnji sa Znanstvenim vijećem za energiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira tribine o energetici. Dvije su znakovitog naslova. Prema izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj i Vjetroelektrane u hrvatskom EES-u. Treba li naglašavati da se iza toga kriju najmanje dva moćna inozemna lobija?

Političarima, ali moram pridodati i pretežnom dijelu znanstvene zajednice, pa i svekolikom pučanstvu treba rastumačiti. Netko mora zaraditi za potrebe medicine, znanosti, obrazovanja, kulture, sporta... . Ali i za sve brojniju, sad već armiju nezaposlenih. Nezaposleni su najskuplji, ne rade, trebaju lijekove za liječenje depresije i primaju barem neko vrijeme pomoć. Koju moraju zaraditi sve malobrojniji stvaratelji nove vrijednosti. Tko će sada platiti troškove zatvaranja brodogradilišta?




- 08:11 - Komentari (7) - Isprintaj - #

11.05.2010., utorak

Sirotinja u Hrvatskoj

Sirotinja u Hrvatskoj

U krajnjoj bijedi živi čak 34 tisuće djece...

IZ MJESECA U MJESEC RASTE BROJ EGZISTENCIJALNO UGROŽENIH GRAĐANA



Na koncu 2009. od državne socijalne pomoći je živjelo 33.150 djece mlađe od 18 godina, a krajem ožujka ove godine na pomoći je bilo njih 33.993

U posljednja tri mjeseca nove 843 maloljetne osobe osuđene na preživljavanje od državne socijalne crkaviceRIJEKA – U prva tri mjeseca ove godine broj krajnje egzistencijalno ugroženih građana u našoj zemlji, bolje je reći službeno u centrima za socijalnu skrb evidentiranih socijalno ugroženih, povećao se za 3.228 – s 95.161 u prosincu 2009. na 98.389 u ožujku ove godine.

Svakog mjeseca, dakle, u potpunu bijedu, ostajući gotovo bez ikakvih prihoda, upada čak i više od tisuću građana. Te ljude naša socijalna država pomaže s oko 500 kuna mjesečno tzv. stalne pomoći, a to praktično-životno znači da četveročlana obitelj s dvoje male djece mjesec preživljava s manje od 3.000 kuna stalne pomoći i dječjeg doplatka zajedno. Naravno da se od toga ne može preživjeti i ta svota daje izvjesno obrazloženje stalnom rastu broja ljudi koji se hrane u pučkim kuhinjama, kao i npr. tome da je valjda svaki kontejner u
Sa Zavoda za zapošljavanje na socijalnu pomoć

Prošla recesijska godina već je polako počela povećavati broj građana koji državnu socijalnu pomoć trebaju za najelementarnije preživljavanje, no tek će ova godina – nastavi li se trend otkaza i nezapošljavanja – sve više građana s naknade Zavoda za zapošljavanje dovesti na dramatično nisku socijalnu pomoć države. Neki procjenjuju da će se razmjeri socijalnih posljedica ekonomske krize – u statistikama i naravno budžetu nadležnog Ministarstva – vidjeti uskoro, sredinom ove godine kada tisuće građana koje su ostale bez posla prestanu primati naknadu Zavoda za zapošljavanje.
našoj zemlji prekopan prije no što bude ispražnjen.

Među ljudima koji su do ožujka – jer iz tog mjeseca datira zadnje izvješće o korisnicima i pomoćima u socijalnoj skrbi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi – upali u krajnju bijedu i državi se obratili za pomoć, 622 je samaca i 680 obitelji. U ukupnoj pak populaciji građana ovisnih o toj pomoći – dakle, u broju od 98.389 građana – 22.630 je samaca i 22.018 obitelji. Gotovo polovica tih ljudi – njih 40.226 su nezaposleni, a radnosposobni. To opet svjedoči da je u krajnju bijedu u prva tri mjeseca 2010. dospjelo novih gotovo tisuću radnosposobnih ljudi i, naravno, da su na državnu socijalnu pomoć s njima osuđena i njihova djeca. Statistike govore da je na koncu 2009. od stalne pomoći živjelo 33.150 djece mlađe od 18 godina, a krajem ožujka ove godine 33.993 što znači da je u tri mjeseca na preživljavanje od državne socijalne crkavice – naravno i s kakvim-takvim dječjim doplatkom – osuđeno novih 843 maloljetnih osoba.

Mirjana GRCE


Preuzeto iz Novog Lista

http://www.novilist.hr/





---------------






..."To ce jednoga dana biti buducnost bijeloga covjeka."...



indija

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43645



uganda

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43647



ruanda

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43677



kolumbija

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43678


narod apaša

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43680


---------------

lp, boro




- 08:08 - Komentari (3) - Isprintaj - #

10.05.2010., ponedjeljak

Davor Pavuna: Vjera je iznad znanosti

>
>
>
> DAVOR PAVUNA: Vjera je iznad znanosti

> http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=4368:davor-pavuna-vjera-je-iznad-znanosti&catid=40:duhovnost&Itemid=146
> ili
> http://tiny.cc/1n96g

> Kroz svoj život prof. dr. Davor Pavuna prošao je različita iskustva, i na kraju shvatio da je kršćanstvo, Katolička Crkva - ono što ga privlači; da je Bog Svevladar, Kreator, te najveća Ljubav, a da je najveća čovjekova sreća što ima takvog Oca koji nas beskrajno ljubi i neće dozvoliti da propadnemo!
> Piše: Davor Pavuna, fizičar
> Moja cijela obitelj, posebice s djedove strane, Matasovići, bili su kršćani; i s mamine i tatine strane... Dakle, bili smo katolička obitelj, no roditelji mi nisu htjeli reći šta znači stvarni Isusov nauk, ne zato što nisu bili Isusovi, bili su, no bojali su se komunista. Kada me mama krstila u Osijeku 1953., tri puta je partijski sekretar tražio obrazloženje, jer je mama bila nastavnica. Roditelji su morali jako paziti; jer djedovi su bili u logorima, tata je proživio križni put (nije u životu mrava zgazio!) Ne želim kritizirati svakoga tko je bio povezan s komunizmom, jer bilo je tu i časnih ljudi. I u titoizmu također. Nije ni Tito bio u svemu negativan, koliko god je bio zločinac da bi došao na vlast! Međutim, ja sam u prvom razdoblju svog života, do 29.- te godine, bio odgajan kao izvanredan matematičar i fizičar, smatrajući da ću saznati istinu putem fizike.
> Moj mentalni sklop tih godina više je naginjao agnosticizmu. U konačnici sam mislio; dragog Boga ne poznam. S druge strane htio sam saznati Istinu - ali kao istraživač, znanstvenik. I onda se dogodilo... Pao sam pod Božju milost s 30 godina, kad sam napokon upoznao nauk Isusa Krista, Isusa Krista osobno - prvo u Engleskoj, pa na duhovnim vježbama kod p. Zvjezdana Linića i dr. Tomislava Ivančića... Na Jordanovcu dva puta, i na kraju kod brata Rogera u Taize-u u Francuskoj, gdje sam otvorio srce Isusu Kristu, onda je milost i ljubav Božja ušla u moje srce. I od tada svjedočim: Dragi Bog je živ! Ovdje i sada!
> Ako vi mislite da je On negdje gore u svemiru - nije istina! Dragi Bog je točno ovdje i sada! Snaga moga svjedočenja nije kroz Bibliju - koju volim, cijenim, poštujem, ona nije kroz teologiju - koju cijenim, poštujem, čak je ne poznam dovoljno. Ona je kroz to što sam znanstvenik, fizičar međunarodno vjerodostojan, čovjek koji je proučio Kreaciju.
> Kreacija je vjerodostojna i nevjerojatna! Nevjerojatna! A Kreator, koji se krije iza toga je beskonačno, beskonačno beskonačan! Mi smo svi - ali stvarno svi!, vjernici, svećenici, biskupi, nadbiskupi, Crkva, svaka Crkva - podcijenili Kreatora svega što Jest. Bog je nezamislivo veći nego mi... Ponavljam izraz nezamislivo, nedokučivo umom, čak transcendentalno. Niste ni izrazili molitvu - On je osjetio! Jer ne možete biti izvan dragog Boga! Problem je u nama, nikad u Njemu!
> SVEPRISUTNA BOŽJA MILOST
> Shvatio sam da je Isus Krist najveći univerzalni znanstvenik. Kad sam bio u Indiji, kod raznih gurua - među njima Sai Baba i drugi, bio sam u budizmu - sve sam prošao, od Kabale do Moonovaca, do Hare Krišne... Neću govoriti o raznim sektama, nije poanta u tome. Poanta je da su mi oni sami usred Indije rekli 1985: "Pa zar tebi Isus Krist nije dovoljan. Dozvolio je da ga u Rimskom Carstvu razapnu na križ! A mogao je izbjeći, naravno da je mogao, jer je Božji Sin. Nije! Dozvolio je! Da iskupi naše grijehe! A što su naši grijesi? Odstupanja od idealne ljubavi...
> Svi smo mi griješni. Griješni smo jer nismo shvatili da je Milost Božja totalna - svuda, svagdje, sveprisutna! Ne može atom biti bez Božje milosti - govorim kao fizičar! Leopold Mandić, svetac (bio sam nedavno u Herceg Novom). Njegovo tijelo, kada je umro, nije se raspalo! To je dokaz da je metafizika iznad fizike. Po fizici bi se tijelo moralo raspadati, no ovo je primjer da Božja Milost daje Znak. Primjer levitiranja sv. Franje u Kaliforniji... Primjera je bezbroj. Tko zna u Hrvatskoj za Therese Neumann iz Bavarske?!
> Nije niti jela, niti pila, živjela je samo od Euharistije. Nema većeg od Isusa Krista! Nije poanta u tome. Poanta je, to kaže pater Linić: Gdje si ti u odnosu na Isusa Krista? Jer On kuca na srce. Da li si srce otvorio i otvorila? Po sebi sam totalna nula, čujte me dobro! Ja sam nula! Kad ste nula, najmanji ste! Davor Pavuna je nula! Ali dragi Bog je beskonačan...
> Idući put kad slušate vašeg lokalnog svećenika, idući put kad slušate ili čitate Bibliju, nemojte reći da vam sluga Božji, fizičar svjetski dokazan, vaš brat Davor Pavuna nije rekao: Dragi Bog je živ, ovdje među nama! I beskonačno, beskonačno, beskonačno beskonačan!
> A znate onu matematičku? Nula i beskonačno je beskonačno. Kad sam Kristov, beskonačan sam. I to je istina o meni. Ne što sam pametan, ne što sam školovan, ne što sam uspio - ne! Sluga sam Božji! Dane su mi predispozicije, govorim nekoliko jezika, sviram gitaru i znam fiziku kako treba.
> Ali to je Božja Milost, kao što je milost za svaki atom. Ja ne poznajem teologiju dovoljno, ali znam da je istina što govorim. Jer mi je dragi Bog dao da vidim nevjerojatnost Kreacije. Kad bi znali vi što znam ja, koliko je nevjerojatan Univerzum, klekli bi ovdje i sada - ne treba ni oltar! Tu biste kleknuli! I rasplakali biste se što ste živi, jer život je Milost! A ljubav je nadmilost! A zaboravili smo ljubav i zajedništvo! A to je jedina poruka Isusa Krista: Ljubi samoga sebe, ljubi dragoga Boga, ljubi bližnjega svoga!
> Prema tome, probudite se!
> VJERA JE IZNAD ZNANOSTI
> Koliko su vjera i znanost danas pomirene? Svi najveći fizičari planetarno - od Newtona do Einsteina, do Bohra, i ako hoćete dozvoliti da stavim i sebe u taj klub - svi mi smo vjernici. U mom uredu u Lausanni, na švicarskom Institutu za tehnologiju, naglašavam, Federalni Institut za tehnologiju, gdje su profesori doslovce imenovani od vlade u Bernu! Iznad nas je samo dragi Bog! - svaki petak u 12.15 sati u mome uredu, 21 godinu fizičari, matematičari, inženjeri, profesori sastaju se. Molimo se Isusu Kristu! Već 21 godinu! Radosno se šalimo da imamo svoju nano-crkvicu.
> Moj dekan je Amerikanac i vjernik! Šef fizike - vjernik! Nije važno koje su nacionalnosti! Isusu Kristu se molimo - i Očenaš, i dragi Isuse, pomozi nam. Na Odjelu za fiziku, na Odjelu za fundamentalne znanosti!
> Molimo za one koji su hipnotizirani u boljševizmu i redukcionističkom materijalizmu. Oni nisu ničega svjesni i za njih moramo moliti. I molimo! Imam brojne kolege koji čak nisu vjernici, kažu: Daj, moli za mene! To je takav blagoslov milosni što ti imaš vjeru. Da, onda molim za njih. I ne samo ja! Svi moji prijatelji! Prema tome, vidite, mi nismo samo ljudi koji govore. Mi molimo! Mi znanstvenici! Sami smo napravili neku svoju nano-crkvicu, kako mi to kažemo..
> I molimo redom svaki petak. Ako nismo zajedno, svejedno molimo. Ako smo na putu, molimo.
> Znanost i vjera su totalno pomirene. Vjera je iznad znanosti. Znanost je jedna predivna kategorija - istraživati istinu o Kreaciji. A vjera je puno dublja, vjera je Ljubav, vjera je transcendentalna kategorija. Da se spozna Isusa Krista, nema jednadđbi!
> Morate otvoriti srce, umrijet u vlastitom ego-u. I kad vam milost Božja uđe u srce, onda osjetite jednu blagost. I osjećate se bolje. Shvaćate da je majčina utroba univerzum.
> Na isti način kao što ste bili fizički kao beba u majčinoj utrobi, na takav način se počnete osjećati vi - u utrobi Božjoj, kreacijskoj. Univerzum - to je utroba Božja. I vi ste beba u njoj - uvijek i svuda. Jedino se treba osloboditi, prestati svojim egom kontrolirati stvari, događaje! Shvatite da vas Božja milost stalno i uvijek vodi...
> LJUBAV JE NAJVIŠE STANJE SVIJESTI
> Ljubav je najviše stanje svijesti. Ljubi samoga sebe… Onda ljubi bližnjega svoga. Isusov nauk je vrlo precizan! To je dovoljno! Zaživimo ljubav Isusovu! Znate, čak metafizičari kažu: ako je Sotona 666 simbolički, Isus Krist je 777. Nema Sotone, kad ste u Kristu!
> Ja sam fizičar; znam redove veličina, znam kako je koja sila u odnosu na koju silu. Nema veće sile nego Kristove... Ne možemo biti bez Isusa. To mi ne vidimo, to je misterij... To je milost poznavanja fizike. Kad sam to shvatio iz fizike - odjednom sam zavapio: uauu! Bog je govorio istinu! On je još iznad toga, On je još veći, znate. Onda sam shvatio da sam nula. A snaga nule je da je povezana s beskonačnošću... Snaga dolazi kad sam vidio koliko je nevjerojatno precizna i savršena Kreacija. I kad sam shvatio da je Prauzrok iza toga svega nadnaravno inteligentan. Veće Kreacije nema! Kreacija je savršena. Kad sam to shvatio moja se vjera učvrstila i dala podstrek da svjedočim...
> Braćo i sestre katolici, ako ste Isusovi, Kristovi, umrite danas u egoizmu! Zaživite ljubav, zaživite zajedništvo! Služite jedni drugima, volite sami sebe, povjerite se da služite jedni drugima - jer služeći drugomu, bratu ili sestri, služite dragom Bogu! Shvatio sam to i kao fizičar. Dragi Bog je živ i ovdje, s nama. Na nama je da zaživimo Božje darove - ovdje i sada!
> Za kraj dodatak - evo naglašavam ovu bitnu poruku za sve nas Hrvate:
> Mi Hrvati smo kao nacija zaboravili što je normalno nacionalno samopoštovanje, te smo ustvari duhovno upali u duboku krizu. Posljedično (u toj kolektivnoj hipnozi i strahu) neprestano sociološki i politički, te financijski dopuštamo manipulacije raznih središta moći i globalno se osjećamo (većina naroda) neslobodni. Usput, a što možemo biti drugo nego Hrvati i normalno je da prvo u svome biću zaživimo – hrvatstvo. To nam je svakome majka dala. Čovjek koji ne voli i ne poštuje svoju majku i svoju domovinu, ne može zaživjeti svoje ljudstvo.
> A Put, Istina i Život jest Isus Krist, te kad se stvarno nas 90% nominalno Katolika otvorimo i postanemo Kristovi, tada ćemo se osloboditi ovozemaljskih 'Cezara' i u Lijepoj Našoj će procvjetati rajski vrt. A svakome od nas je zadatak da otvorimo srce Isusu jer On nam je rekao:''Volim Te kakav god Ti bio, jer Ja Jesam ... i ... neprestano kucam ... !''


- 08:04 - Komentari (9) - Isprintaj - #

08.05.2010., subota

Avionska nesreća kod Smolenska

Zrakoplovna nesreća kod Smolenska je više od nesreće?



Je li smrt poljskoga predsjednika i cijele delegacije u Rusiji bila slučajna nesreća? Predsjednik Lech Kaczynski bio je glasnogovornik većih sloboda država unutar Europske unije. Dok mnoge druge europske države imaju marionetsku vlast koja se klanja diktatu Europske unije, poljski je narod izglasao vlast koja je glasno oponirala redukcijama državne, ekonomske i nacionalne slobode. Bio je euroskeptik i dugo odbijao potpisati Lisabonski ugovor, sve dok ga Irska pod prisilom (u drugom pokušaju) nije potpisala. Nije htio zamijeniti nacionalnu valutu eurom i smatrao je da je najoptimističniji rok za uvođenje eura u Poljsku 2015 godina.



Novinar Damian Thompson u engleskom "Daly Telegraphu" piše da se iza ubojstva predsjednika Lecha Kaczynskog i cijele delegacije nalaze bankari. Tako navode da je Poljska jedina zemlja u EU koja nije osjetila krizu. Naprotiv, bilježi rast proizvodnje i tako ruši mit novog svjetskog poretka da sve nacionalne ekonomije moraju pasti na koljena, kako bi se novi poredak uspostavio. 29.03.2010. Poljska je odbila uzeti zajam koji joj je ponudio MMF u iznosu od 21,8 milijarde dolara. "…Ne samo da ta država nije postala žrtvom međunarodnog bankarskog gangsteraja koji se odvija kroz gusarske posudbe, nego je Poljska Međunarodnome monetarnom fondu ponudila posudbu kako bi taj fond mogao pomoći drugim državama da prevladaju nadošlu globalnu krizu…", o čemu je izvješćivao AFP 29. ožujka 2010.

Poljska je bila jedina od 27 članova Unije koja je postigla gospodarski rast u 2009. godini, a Međunarodni monetarni fond (MMF) je predviđao da će taj rast doseći 2,75 posto sve do 3,25 posto u 2011. godini…", izvješćuje 14. travnja irska web stranica "Infowars Ireland". Poljska Nacionalna Banka i Vlada 09.04.2010. suglasno odlučuju o devalvaciji zlota, što će pogodovati poljskim izvoznicima, ali na štetu njihovih trgovinskih partnera, najviše onih u EU. Sljedećeg dana nakon ove odluke o devalvaciji zlota, pogiba predsjednik, cijeli vojni vrh, guverner nacionalne banke, i još deseci vojnih i političkih dužnosnika!!??

Štoviše, u nastavku teksta u "Daly Telegraphu" spominje se kako je predstavnik Češke Središnje banke Mojmir Hampl početkom travnja izjavio da je Međunarodni monetarni fond namjerno razbuktao ekonomsku krizu u Europi tako da su manje regionalne države bile prisiljene tražiti posudbu od lihvarskog MMF-a. Znači li to da je Poljska kao primjer za druge države, počela ometati lihvarske planove velikih međunarodnih bankara?

Svemu ovome treba dodati i činjenicu da će sada Poljsku preuzeti britanski čovjek, osoba školovana u Britaniji, koja čak ima englesko ime i prezime: "… Sada se vodstvo u Poljskoj mijenja i izgleda kao da će proeuropski lider zamijeniti Kaczynskog. Proeuropska Stranka Građanske Platforme DONALDA TUSKA najvjerojatnije će, nakon predsjedničkih izbora u lipnju, zgrabiti vlast…" To je čovjek kojemu je Kaczynski oponirao kada je trebalo zlot zamijeniti za euro i također s češkim predsjednikom Vaclavom Klausom bio je među posljednjima koji su se opirali gubitku državne neovisnosti što ju donosi potpisivanje Lisabonskoga ugovora.

Kao uspješna država Poljska je sve manje ovisila o EU i odlazak Kaczynskog u Rusiju nije značio samo odlazak u Katynsku šumu, gdje bi se Putin i Medvjedjev ispričali Poljskoj, za pokolj njezinih časnika i dočasnika, već je taj odlazak trebao biti početak mijenjanja strane u interesnim sferama: Rusija više nije komunistička i kao ravnopravan partner davala je Poljskoj veće mogućnosti za razvoj ekonomske i nacionalne slobode. Poljska je u sukobu velikih interesnih sfera, nastojala promijeniti stranu. Britanija i Amerika su shvatile problem i stoga je Kaczynski morao umrijeti zajedno s cijelom delegacijom. Nastojao je sačuvati Poljsku slobodnom i u tu svrhu odlučio je potražiti potporu Putina.

------------

pristiglo od:


Go to Previous message | Go to Next message | Back to Messages
Mark as Unread | Print
Flag this message
Fw: KL Info: Zanimljivosti (Fw: Vrlo zanimljiva teorija...pročitajte)
Sunday, May 2, 2010 5:40 PM
From:
"Zora Anić"
--------------


hvala! boro


- 08:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

07.05.2010., petak

INDIJA - Prorokov Put

Indija


Indija 1993. i 1996. godine


"Ne cekajte vodje; zapocnite sami, jedni prema drugima."
Majka Tereza


Mnogi Amerikanci zamisljaju Indiju kao zemlju prepunu svetaca koji toliko stuju zivot da ne jedu govedinu. Odatle je, na posljetku, proizasao izraz "sveta krava"....

... Putovanja u Indiju potvrdila su moje vjerovanje da smo, globalno gledano, na pogresnom putu te da nas moze spasiti samo promjena svijesti i kulture...

... sirocad je ondje u iznimno teskoj situaciji (kao u vecini zemalja Treceg svijeta a osobito u turistickim podrucjima). Cesto ih otimaju organizirane skupine zlocinaca koji ih osakate (odsjeku im ruku ili nogu, iskopaju oko), a tada ih ostavljaju prositi na ulicama. Drugi problem predstavlja prisilan rad, najcesce u proizvodnji svile i tekstilnoj industriji, ali i prostitucija te sluzenje u kucama. Sirocad se kupuje i prodaje radi obavljanja takvih poslova,
a tako zavrsavaju cak i djeca siromasnih obitelji jer ih roditelji daju kao "jamstvo" za manje "pozajmice" koje, nikada nece biti vracene....

... "Mi u Indiji imami izreku", rekao je Ratnam primjetivsi moju nelagodu. "Gost je za nas Bog. Stoga sa svojim gostom uvijek postupamo kao da je Bog"....

...Zbog njihove gostoljubivosti i ljubaznosti postao sam bolno svjestan koliko je moja kultura ohola....


... Nasa prva postaja bila je Bombay gdje me je ponovno shrvala ljudska bijeda. Stigli smo u noci pa su plocnici bili pokriveni ljudima koji su spavali stisnuti jedni uz druge poput nagomilanih sjepanica, a ulice su im sluzile kao zahodi. Kada smo sljedeceg jutra prosli istom ulicom, mnogi su nestali s plocnika i vjerojatno negdje obavljali fizicke poslove ili prosili. Najzalosniji prizor bile su brojne obitelji: najmanje polovicu, ako ne i tri cetvrtine ljudi koji su spavali na ulicama cinile su obitelji s djecom...

... Herr Muller istice, da je ispravno postupati ispravno: ispravan cin ima svoju moc koliko god malen bio i bez obzira na situaciju. Isus nam u "Propovijedi na gori" govori da moramo hraniti gladne, a u Bombayu gladuju milijuni.
U svakom slucaju, situacija u Indiji je zalosno paradoksalna i vrijedna kraceg razmisljanja....



Napomena: Dio teksta iz knjige Thom Hartmann, PROROKOV PUT, Dozivljaj sile zivota.

--------------------------------------------

PUN ŽELUDAC I PRAZNA GLAVA!

svjest u nekih pojedinaca, njihovo znanje i umijeće rezoniranja, mentalni sklop i razina razmišljanja najbolji su primjer izložen na ovom postu kroz komentare:

http://www.magicus.info/hr
/magicus/tekst.php?id=43481

-----------------

lp, boro


- 08:49 - Komentari (2) - Isprintaj - #

06.05.2010., četvrtak

Kuda idu divlje svinje???

Kuda idu divlje svinje???

DR. GORAN SUŠIĆ JOŠ PRIJE DVA DESETLJEĆA UPOZORIO DA ĆE ALOHTONA DIVLJAČ UGROZITI OTOČNA LJUDSKA STANIŠTA...




DR. GORAN SUŠIĆ JOŠ PRIJE DVA DESETLJEĆA UPOZORIO DA ĆE ALOHTONA DIVLJAČ UGROZITI OTOČNA LJUDSKA STANIŠTA
Uklanjanje divljih svinja sa Cresa moglo bi potrajati i 30 godina

Znanost je dokazala da se problem ne može riješiti lovačkim metodama, na koje su i neki drugi otoci gubili desetljeća, a mi smo ih na osnovi njihovog iskustva mogli preskočiti

Jelena ANDROIĆ



Nakon što su nedavno na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Malog Lošinja jednoglasno prihvaćeni zaključci kojima se od države i županije traže hitne mjere za eliminaciju alohtone divljači s otoka jer je ulaskom divljih svinja u ljudska staništa, osobito pred početak turističke sezone, »kap prelila čašu«, o ovom smo dugogodišnjem problemu otočana razgovarali s biologom dr. Goranom Sušićem, osobom koja je na scenarij koji se sada odigrava upozoravala još prije 20 godina. Dr. Sušić, inače voditelj Eko centra »Caput Insulae« u Belom, o eliminaciji alohtone divljači s otoka, u suradnji s kolegicom Vesnom Radek pisao je priručnike i sudjelovao na međunarodnim konferencijama, no prvenstveno je znanstvenik koji, kako kaže, čita znanstvene radove i sumira iskustva onih koji su problem riješili. Isto tako napominje da se u cijelu ovu priču nikad ne bi miješao da alohtona divljač ne ugrožava prirodu otoka Cresa, bjeloglave supove i čitavu bioraznolikost otoka, a zaštita prirode je ono čime se čitav život kao biolog bavi.
– Osobno volim divlje svinje, volim i jelene, i sve životinje, i protivnik sam svakog ubijanja i nasilja nad prirodom. Međutim tim sam se problemom prisiljen baviti otkad sam došao na Cres. Kad sam kao biolog shvatio da se zbiva nešto što će u budućnosti imati katastrofalne posljedice, shvatio sam da moram upozoriti javnost i nadležne da će ugrožavanje krhke otočne međuovisnosti pašnjaka, ovaca, bjeloglavih supova i niza drugih biljnih i životinjskih vrsta dovesti do narušavanja prirodne ravnoteže koja će se sigurno odraziti na sigurnost i zdravlje ljudi. No, najveću sam štetu nanio sebi samome. I danas me neki optužuju da iza mojih upozorenja stoje neki moji privatni interesi.
Vi naglašavate da je nešto trebalo poduzeti prije deset godina, no nije učinjeno ništa. Što mislite, je li moguće učiniti sada, a da bude učinovito?
– Na žalost, ništa učinkovito se ne može učiniti u kratko vrijeme, posebno ne do početka ove turističke sezone. Uklanjanje divljih svinja s otoka veličine Cresa po iskustvima drugih otoka s istim problemom trajalo je i 30 godina. Na svakom od tih 25 otoka gdje je problem riješen, o rješavanju nisu odlučivali lokalni političari kao kod nas, nego stručne službe za zaštitu prirode. Političari su samo donijeli odluku da žele riješiti problem, i osigurali novac. Dakle, prvo mora doći do političkog konsenzusa: da ministar da nalog, da ga županija podrži i da se oba grada, mislim na Cres i Mali Lošinj, slože, a izradu plana provedbe i njenu koordinaciju treba preuzeti Državni zavod za zaštitu prirode. Bez prebacivanja loptice odgovornosti. Gradovi bi trebali zatražiti da ministar divlje svinje i jelene lopatare proglasi štetočinama i isključi ih iz zakona o lovstvu. Dosad smo gubili jako mnogo vremena na diskusiju jesu li divlje svinje alohtone, zatim je li istina da kolju janjce, a onda što se, kako i kada smi TRI KORAKA ZA ELIMINACIJU ALOHTONE DIVLJAČI


1. KORAK: gradovi traže da ministar divlje svinje i jelene lopatare proglasi štetočinama i isključi iz Zakona o lovu
2. KORAK: ustanoviti točno početno brojno stanje divljači
3. KORAK: lokalna zajednica zapošljava profesionalu ekipu lovaca kojima će to biti posao 24 sata dnevno

UČINAK METODA UKLANJANJA NA SANTA CATALINI

39% klopke
30% sustavni izlov uz pomoć pasa
26% lov sa čeke
3% helikopterski lov
2% noćno osvjetljavanje
CIJENA: 3 milijuna dolara

Cres nije beskorisnI kamenjar

– Treba imati na umu da je Cres po bioraznolikosti najvredniji otok na Mediteranu i jedan od najvrednijih na svijetu. Nedopustiv je ovakav odnos države prema jednom takvom bogatstvu, ovdje mislim na nadležna ministarstva koja se prema Cresu odnose kao da je komad nekakvog pustog i beskorisnog kamenjara. Svakoj zreloj državi koja poštuje svoje zakone i međunarodne konvencije, bilo bi samorazumljivo da poduzme mjere zaštite tako vrijednog prostora. Već je odavno trebala biti pod zaštitom jedinstvena šuma Tramuntana, prošireni ornitološki rezervati i uspostavljeni novi, pa možda čak i čitav otok Cres proglašen parkom prirode. No, kod nas se to ne čini isključivo radi nezamjeranja raznim lobijima.

Ne vjerujem da će ukinuti lovišta

– Ako zaista želite riješiti problem, specijalisti za divlje svinje u svijetu postoje, pored ostalog okupljeni su i u Invasive Species Specialist Group, koji čini oko 150 eksperata koje okuplja International Council for Nature Conservation, organizacija za zaštitu prirode UN-a. Mene brine što metode i znanstveni radovi postoje, i sve je itekako dostupno na internetu, a da se time nitko kod nas ne zna ili ne želi služiti. Otoci oko Novog Zelanda, Australije, otoci Santa Rosa i Santa Catalina u Kalifornijskom zaljevu, Havaji, otoci Santiago i Pinta u otočju Galapagos, svi oni imaju iskustva koja su već poznata i znanstveno publicirana. I ne postoji jedinstvena metoda jer za svaki se otok, kako je svaki specifičan, treba ustanoviti skup specifičnih metoda. Sve to poznato je i kolegi Aljoši Dupliću koji je kao biolog i djelatnik Državnog zavoda za zaštitu prirode uključen u županijski tim za izradu Akcijskog plana, pa bi vam on to sve, siguran sam, još bolje mogao elaborirati. Ipak, nisam optimist. Mislim da konsenzus državne, regionalne i lokalne razine neće uspjeti i da se neće pozvati stručnjaci i ozbiljno krenuti rješavati problem. Početak rješavanja problema je posve ukinuti lovište i proglasiti te vrste štetočinama, a to nisu spremni učiniti. Zašto – razmislite sami.

Jeleni lopatari pogubniji od divljih svinja

Kakav utjecaj divlja svinja i jelen lopatar imaju na bioraznolikost otoka?
– Divlju svinju je IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode) proglasila jednom od 100 najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu, najopasnijih po bioraznolikost, po stabilnosti ekosustava u kojima prije nisu obitavale, dakle gdje nisu zavičajna vrsta. Premda su divlje svinje same po sebi opasne jer prenose smrtonosne viruse, a čovjeka mogu usmrtiti i u napadu. No prvo treba imati na umu da su otoci zatvoreni ekološki sustavi. Kad jednom izumru otočne populacije, to je to, nema ih više. Dakle, životinjske i biljne populacije na otocima su izuzetno osjetljive, fragilne, i unošenje bilo koje druge vrste za otok može biti pogubno. No, iako sada govorimo o divljim svinjama, dugoročno su po otok čak opasniji jeleni lopatari. Slučajno su i jedni i drugi neprijatelji ovcama, ali dok svinja jede ovce, dakle direktno ih napada i to samo kad su joj uskraćeni drugi izvori hrane, u određeno doba godine, jelen lopatar im je dugoročno gori neprijatelj. Jelen lopatar pojede trave kao šest ovaca: trave na otocima slijedom toga ima sve manje, pašnjaci su sve zarašteniji jer se smanjuje broj ovaca, ovčari su po prvi put prisiljeni kupovati sijeno, to je zatvoreni krug. Nestankom pašnjaka smanjuje se bioraznolikost i stabilnost ekosustava je narušena. Moram naglasiti da je creska ovca autohtona pasmina i ako ju izgubimo, izgubili smo jedan jedinstveni i neponovljivi genofond. Ova je ovca tisućama godina živjela u ravnoteži s prirodom. Kad sam ja došao na Cres, bilo je tu više od 30 tisuća ovaca, danas ih je tek malo više od 10 tisuća, dakle broj im se tri puta smanjio samo za mog radnog vijeka. Ulaskom jelena lopatara u stanište ovaca, i šuma postaje nešto savim drugo. Nema više donjeg sloja vegetacije, niti grmlja i mladica stabala, jer to sve jeleni obrste. Drugo, za razliku od ovaca koje mogu živjeti od minimalnih količina vode, ženka jelena lopatara treba 3 litre slatke vode na dan, mužjak 1,5 litru, dakle njih 1000 godišnje popije gotovo milijun litara vode! Popiju ju u onim lokvama koje su namijenjene ovcama, pa su ljudi prisiljeni kilometrima nositi kante s vodom. S aspekta bioraznolikosti dodatni je problem što u tim lokvama žive razna živa bića kojima je ta lokva stanište o kojem ovise.

Sustavno ignoriranje znanosti

– Nakon toliko godina upozoravanja, više nemam ni želje, ni volje, ni snage upozoravati ljude oko sebe kamo sve to vodi. Ako moje znanje i iskustvo ikome bude trebalo i ako me nadležni za rješavanje tog problema pozovu, rado ću pomoći, no ne želim da bilo tko pomisli kako se namećem, niti kako postoje neke posebne »moje« metode uklanjanja divljih svinja. Radi se samo o znanstvenom pristupu, koji se uporno izbjegava, a koji jedini vodi rješenju. A time bi se trebala baviti nadležna institucija – Državni zavod za zaštitu prirode, koji okuplja velik broj biologa. Ravnatelj tog Zavoda, Davorin Marković, također je prisustvovao sjednici u Malom Lošinju, pa bi zapravo njega trebalo pitati što i kako dalje.
je ubijati, a sve unutar Zakona o lovu. I neki su drugi otoci po 20 godina gubili na lovačke metode, nije to ništa strano, ali smatram da smo taj period, na temelju tuđeg iskustva, mogli preskočiti.
Znanost je dokazala da se problem ne može riješiti lovačkim metodama. Dakle, nakon što se ove vrste proglasi štetočinama i isključe iz zakona o lovstvu, treba ustanoviti početno stanje divljači, točnu brojku. To je jako bitno zato što su svinje izuzetno prilagodljive i nevjerojatno dobro reguliraju svoju brojnost. Nakon što se ustanovi brojnost, rješavanje se nikako ne smije ponovo povjeriti lovačkim udrugama koje su do sada dobivale županijska lovišta u lovozakup pod »uvjetom« da eliminiraju alohtonu divljač u dvije godine. Kad to nisu učinile, jednostavno im se produljio rok na još dvije godine. I tako to može ići unedogled – ili do prvog napada divlje svinje na nekog turista. Lokalna zajednica mora zaposliti profesionalonu ekipu lovaca kojima će to biti posao 24 sata na dan. To je druga faza. Međutim, samo ubijanje nije osnovna i glavna metoda. Na primjer, na Santa Catalini klopkama je uklonjeno 39 posto od njihovih gotovo 12 tisuća divljih svinja, 30 posto je riješeno sistematskim izlovom uz pomoć pasa, 26 posto lovom sa čeka, 3 posto helikopterskim lovom, 2 posto noćnim osvjetljavanjem, a sve to uz sveukupnu cijenu od preko 3 milijuna dolara. Na otoku Santiago, koji ima najveću uspješnost uklanjanja od svih otoka na kojima je taj problem trajno riješen, i gdje je uklonjeno čak 18 tisuća svinja, isprobali su sve metode i zaključili da je specifično trovanje najučinkovitija metoda.
Je li možda sada, kad su svinje zaprijetile turizmu, turistički »lobi« suprotstavljen lovačkom pa će se iz tog konflikta problem zaista početi rješavati?
– Mislim da kod nas turistički lobi ne postoji jer je turizam samo jedna usputna grana kojom se želi izvući novac preko ljeta. Turizam nije nešto o čemu mi strateški razmišljamo, on se događa spontano. A lovstvo je hobi, strast, tu nema stranačkih podjela. Zato lovci imaju interesni lobi, da ne izgube strast i hobi, koji im je važniji i od ovčarstva i od bjeloglavih supova. Nisu oni svi negativni samo zbog toga što su lovci, ima među njima i dobrih ljudi, ali će uvijek podržati drugog lovca.
Ministarstvo kulture predložilo vas je za člana županijske radne skupine za izradu akcijskog plana rješavanja problema alohtone divljači s otoka, ali niste postali njen član. Zašto?
– Odgovor biste trebali potražiti od onih koji nisu prihvatili moje sudjelovanje u radu tog tijela. Dugo sam vremena zajedno s članovima SUKIDO-a, dakle Saveza udruga kvarnerskih i dalmatinskih otoka, pokušavao dogovoriti sastanak s ministrom Čobankovićem. Kada nas je napokon primio, i kad smo mu iznijeli metode rješavanja problema, ali ne svoje, već metode stručnjaka za koje se zna da funkcioniraju, i predložili im eksperte s talijanskog instituta koji se bavi eliminiranjem invazivnih vrsta, ministar je predložio da ih se dovede. Mi smo stručnjake kontaktirali, oni su ponudili prijedlog rješenja, čak i financiranja preko EU, bili su spremni doći, ali nakon godinu dana nitko ih iz ministarstva nije kontaktirao. Ministarstvo je u međuvremenu promijenilo pristup i odlučilo da će to samo riješiti. Zašto, ne znam. Kada su problemi ponovno eskalirali, da bi valjda javnosti pokazali kako nešto poduzimaju, krenuli su u osnivanje radne skupine koja je trebala izraditi akcijski plan eliminiranja alohtone divljači. To je bilo prije godinu dana. Uglavnom, to je tijelo akcijski plan trebalo izraditi do jeseni prošle godine. Još nije izrađen. Kažu

Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/



- 08:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #

05.05.2010., srijeda

Novosti, književni i haiku natječaji, promocije i ostalo...




novosti

----------------
----------------
----------------



Hrvatsko književno društvo

CROATIAN WRITERS' ASSOCIATION

pozivamo Vas

na 12. KNJIŽEVNI SET

U četvrtak 06. 05. 2010.g u 19. h

u caffe bar ''S E T''- Verdijeva 11/A, (pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca)

na kojem ćemo predstaviti knjigu :


VEDRO NEBO KROV JE MOGA HRAMA

autora RICCARDA STARAJA,


U PROGRAMU ĆE SUDJELOVATI;



RICCARDO STARAJ

JOSIP EUGEN ŠETA

VALERIO ORLIĆ

I GOSTI


Radujemo se Vašem dolasku !



-----------------------------------------------------------------------------------------------------


Ime i Prezime: Riccardo Staraj
Datum rodjenja : 06.09.1971.
Adresa stanovanja : Ljubomira Mrakovčića 9, 51417 M. Draga
Sučići – Matusani 28A, 51417 M. Draga
mob. 099 210 8841 / e-mail: rikpoems@yahoo.com
Autor knjiga – Grad bez Krista 1995
Krug u pijesku 1997
Fight 1998
Autokompliment 2000
Adriatic Blues 2002
America – the trip 2005
Monografija - Slike sjećanja i života 2007
Vedro nebo krov je moga hrama – 2008
Piano & Poetry (CD) – 2008
Organizator i pokretač “Mošćeničkog kulturnog ljeta”. Promocije njegovih knjiga bliske su kazalištu. Realizirao pedesetak književno-scenskih happeninga na području Liburnije i Istre. Scenografije tih performancea upravo su stari gradovi Istre i Kvarnera. Taj umjetnički svijet nosi ime Poetski Teatar. Svoje je knjige promovirao u Europi i Sjedinjenim državama. Čita klasike, beat poeziju, religije, new age, filozofe; sluša blues, jazz, klasiku; posjećuje kazalište, gaji ljubav prema filmskoj režiji. Sklonost prema bluesu nosi ga u Ameriku na čijim je cestama u pustinjama, urbanim centrima i na oceanima nalazio inspiracije za svoje kreacije. Vraća se Mediteranu, Jadranu, klisurama Učke gore gdje podiže dom i u tišini svojih misli razmišlja i piše promatrajući more.
Izdavač gotovo svih njegovih knjiga riječki je Adamić. Član je HKD, DHK – ogranak Rijeka.

------------------------------------------------------------------------------------
o dijelu
Knjiga koja je izazvala i pobudila književne kritičare da naoštre svoja književna perca. Dočekana je na nož, stavljajući i davajući dosta prostora za razmišljanje kakva je hrvatska književna kritika ???
Da li osobno razmišljanje književnog kritičara može degradirati vrijednost dijela i umjetnika???
Ili samo pokušati nagrditi književno djelo i ime autora koji ima književnu reputaciju u hrvatskom pjesništvu???

U kakvu se zamku uvlače književni kritičari javno iznoseći ocjenu o dijelu???
S kakvim još argumentima raspolažu pri ocijeni dijela ???
Da li stvaraju neprijatelje negativnom napisanom kritikom???

Knjiga koja će svojim sadržajem zadovoljiti ukuse, umjetnika i ljubitelje dobre poezije -
i prosječnog čitatelja s jedne strane, a naljutiti, razjaditi kritičare koji su tiskovno angažirani i honorirani za svoja književna naklapanja i razglabanja o napisanom.

Dođite poslušati poeziju pjesnika koji istinski ispisuje svoj umjetnički put, i kojemu su
pjesničke staze odavno obasjane zvijezdama. Pokoja negativna književna kometa, nije dovoljna da se istinska umjetnička osobnost zaustavi na već određenom putu u književnu sadašnjost i budućnost hrvatske književnosti.

Književno gledano koncept same poetske riječi koja se provlači kroz knjigu, jeste jedno intimističko pjesničko prožimanje samoga pjesnika koji se snalazi kao jedinka u svijetu, prožimajući svoju najdublju lirsku osjećajnost bivstvovanja kroz lirski iskaz i izraz. Pjesnička riječ je duboka, snažna, filozofski potkovana, elementarno gledano pjesnik se stapa s kozmičkim univerzumu prostora, misao je satkana u trenutku bivstvovanja ili dubokog snatrenja i mirovanja. Poetski se prelamaju jasne slike stvarnosti sa iskrom misli, sama ideja polučuje odgovor, ostavljajući čitatelju zaključak kao konačište u kojem postoji duboka misa, veliki upitnik na stvarno, na napisano.

Valerio Orlić
098 18 17 012

-------------------

Proljetni susret riječkih haiku pjesnika


Haiku susret u Rijeci

Štovani, ljubitelju HAIKU- stiha pozivamo Vas na tradicionalni proljetni susret riječkih haiku pjesnika...

- POZIVNICA -



Štovani, ljubitelju HAIKU- stiha

pozivamo Vas na tradicionalni

proljetni susret riječkih haiku pjesnika,

koji će se održati



u utorak 18. svibnja 2010.g, u 18. 30 sati

u slovenskom domu Bazovica.-Rijeka

Haiku pjesnici čitati će svoje haiku stihove

od kojih su mnogi objavljeni u međunarodnim haiku časopisima i zbornicima i dobili za njih značajne međunarodne nagrade i priznanja.

Na susretu ćemo predstaviti zbirku haiku poezije „U PROLAZU “ autorice Zinaide Koševoj, koja je izašla u biblioteci U ZAGRLJAJU HAIKUA, nakladnika Hrvatskog književnog društva

Prikazat će se film o haiku pjesništvu u Hrvatskoj...



Haiku susret organiziraju;

Društvo haiku pjesnika-Rijeka
Hrvatsko književno društvo, Društva prijatelja Hrvatska-Japan
Slovenski kulturni doma Bazovice



Radujemo se Vašem dolasku!


-------------------


Đurđa Vukelić Rožić

haiku pjesnikinja, nadahnuti stvaralac, umjetnik i naš prijatelj...

Đurđa Vukelić Rožić




˙
http://www.youtube.com/watch?v=PC0RBrICvOk

http://www.youtube.com/watch?v=s4X4ZdT9Sj8

-------------
Dragi Boro,
ovo su moje dvije skladbe mom gradu, jednu pjeva moj suprug a drugu muški komorni čijim je članom.
Pozdravi
Đurđa

-------------------------
--- On Sun, 5/2/10, Djurdja Vukelic-Rozic wrote:


From: Djurdja Vukelic-Rozic
Subject: Ivanić Grad
To: borivojbukva@yahoo.com
Date: Sunday, May 2, 2010, 7:31 AM
-----------------

draga đurđa ja sam impresioniran
vašim umjetničkim nadahnućem!

veliko hvala dragoj đurđici uz pozdrav
haiku prijateljima iz ivanić grada, boro lp

pogledaj prilog na magicusu:

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=43460
http://budan.blog.hr/
-------------------

Kikinda short u Zrenjaninu

Petak, 23. april 2010, 20h

Pozorišni klub ’’Zeleno zvono’’



( G8<5 C Evropu?

- kulturna ponuda Vojvodine -

Da li je Evropi interesantno ono što mi ovde nazivamo visokom kulturom ili će mnogo bolji prolaz imati nešto drugo?

Ako je neko etabliran u svojoj mikrosredini da li može da uspe na većem prostoru?

Drugačije rečeno, ako imate slikara koji je održao pedeset izložbi u svom gradu, dobio gomilu nagrada, predsedavao u desetinama komisija ali ne može da proda sliku ni rodbini, koliko je realno da on uspešno predstavlja kulturu svoje zajednice. I da li će umesto njega prostor dobiti neko drugi?

O tome govore Volfgang Kloc, direktor regionalne kancelarije Fondacije Hajnrih Bel za Jugoistočnu Evropu, Igor Marojević, pisac, novinarka Brankica Drašković, kritičar Vladimir Arsenić te Srđan Srdić i Srđan Papić, predstavnici festivala kratke priče Kikinda Short.

I još:

Primeri uspešne prakse:

Film o Kikinda šortu i o Meškarkama iz Aradca

Koncert Ženskog harmonikaškog sastava - Meškarke, Aradac
1X028> Kikinda Short C 11.24 1 :><5=B0@0
KNJIŽEVNI KONKURSI

Natječaj za književne stipendije

Udruga Kurs organizira rezidencijalni boravak u Splitu. Pozivaju se književnici i prevoditelji iz centralne i jugoistočne Europe da se do 15. svibnja prijave za sudjelovanje.

Pokretanjem rezidencijalnog programa Marko Marulić i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti suvremenim europskim autorima i prevoditeljima bolje upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom scenom.

Uz partnere u projektu: Grad Split, Ministarstvo Kulture RH i Traduki, Udruga Kurs je osigurala stipendije za autore i prevodioce u 2010. godini i smještaj u srcu starog grada. Pisac u gostima koristi vrijeme stipendije za svoj rad, a pored toga će imati predstavljanja i upoznavanja s kulturnim životom Splita. U periodu boravka organiziraju se čitanja i sudjelovanja na tribinama u gradskoj knjižnici, školama i literarnim radionicama.

Stipendija uključuje organizirani smještaj u opremljenom stanu u centru grada u trajanju od četiri tjedna i pokrivanje troškova boravka u iznosu od 800 Eura.

Termini boravka: travanj, svibanj, rujan, listopad, studeni u 2010. godini
Termin boravka u maju mjesecu je od 27. maja do 27. lipnja 2010 godine.


Prijava mora sadržavati:
- curriculum vitae (na hrvatskom, engleskom ili njemačkom);
- punu adresu (kontakt telefon i e-mail adresa);
- popis objavljenih djela;
- kratak opis planova rada u Splitu;
- pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca.

Aplikacije poslati na:
Udruga Kurs
A. Mihanovića 27
21000 Split
Hrvatska
ili na e-mail adresu: info@kurs.hr





Brod knjižara – natječaj za kratku priču

Hrvatski kulturno-turistički projekt Brod knjižara-Brod kulture priopćio je kako ove godine po prvi puta raspisuje natječaj za najbolju kratku priču, koji započinje 26. travnja i traje do 31. svibnja.

Priča koja se šalje na natječaj, mora biti dugačka od četiri do deset kartica teksta, a glavna nagrada je objava priče u Zbirci, tjedan dana plovidbe i promocija na turneji Broda knjižare.

Sve pristigle radove pregledat će žiri koji čine glumac i književnik Enes Kišević te književnik, profesor, scenarist i kolumnist Ludwig Bauer. Oni će, zajedno s organizatorom projekta i managerom u kulturi Igorom Gerenčerom, odabrati pobjednika i još devet najboljih radova.

Svih 10 radova biti će objavljeno u zajedničkoj Zbirci. I dok će prvonagrađeni imati priliku sudjelovati na ovogodišnjoj turneji i plovidbi Brodom knjižarom, gdje će promovirati Zbirku, za ostalih devet autora čije će priče također biti objavljene u Zbirci, organizirat će se jednodnevno gostovanje, promocija i potpisivanje Zbirke na turneji Broda-knjižare.

Svi radovi mogu se slati na adresu: brod.prica@gmail.com. Objava pobjednika kratke priče biti će u lipnju 2010. godine.

Potporu natječaju za najbolju kratku proču u sklopu ovogodišnje turneje Broda kulture 'Brod knjižara', dalo je i Ministarstvo kulture, navodi organizator projekta 'Brod knjižara' Igor Gerenčer.

Brod knjižara svojim bogatim kulturnim sadržajem promiče kulturu čitanja i pisanja, okupljajući na svojim turnejama brojna uvažena imena hrvatske književne scene. Samo u posljednje dvije godine preko palube Broda knjižare gostovalo je oko osamdesetak hrvatskih književnika, pjesnika i publicista.






Natječaj za najbolju zbirku kratkih priča

Webstilus klub i www.unibook.com raspisuju anonimni književni Natječaj za najbolju zbirku kratkih priča

1. Na natječaju mogu sudjelovati samo punoljetni autori i autorice
2. Zbirka treba sadržavati do 50 kratkih priča pisanih hrvatskim jezikom (uključujući dijalekte)

3. Na natječaju mogu konkurirati isključivo priče koje dosad nisu bile objavljene u tiskanom obliku
4. Zbirka priča mora biti potpisana šifrom i poslana kao Word ili PDF dokument (prilog ili attachment) elektronskom poštom s anonimne adrese, na E-mail info@webstilus.net Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
(Za Natječaj za najbolju zbirku kratkih priča). Zbirke koje na bilo koji način otkrivaju ime autora bit će diskvalificirane.
5. Zadnji rok za slanje zbirke na natječaj je 30. listopada 2010. godine
6. Rezultat književnog natječaja (naslov nagrađene zbirke) bit će objavljen na www.Webstilus.net i UniBook portalu 30. studenoga 2010. godine.
7. Nagrađeni autor dužan je u roku od 7 dana od objave rezultata natječaja (do 7. prosinca 2010. god.) dostaviti sljedeće podatke:
- šifru pod kojom je poslao svoju zbirku na natječaj (kao dokaz autorstva)
- puno ime i prezime
- adresu
- kontakt informacije: E-mail, telefon
- dokaz da je punoljetan
- kratku biografiju
8. Ako se nagrađeni autor ne javi u roku od 7 dana, povjerenstvo za dodjelu nagrade proglasit će pobjednikom natječaja sljedećeg autora koji je po bodovima najbliži prvonagrađenom autoru
9. Najboljem autoru bit će tiskana zbirka priča te priređena promocija knjige
10. Nagrađeni autor dobit će 10 besplatnih primjeraka svoje zbirke. Knjiga će biti u prodaji na www.unibook.com portalu te će autor od svakog prodanog primjerka dobivati autorski honorar.





'Slavistika nije mrtva 2010'

održat će se od 11. do 13. lipnja 2010. u Beču.

NATJEČAJ:

Budućnost leži u razmjeni ideja, zajedničkom djelovanju i međusobnoj povezanosti studenata slavistike iz svih europskih/evropskih zemalja zbog daljnjeg razvoja uspješnih interkulturalnih odnosa.

Zadatak i cilj ovog projekta je širenje i promoviranje slavenskog kulturnog i jezičnog nasljeđa, poticaj mladih slavistista na suradnju i pokušaj stvaranja jednog uravnoteženog i prijateljskog odnosa između mladih ljudi europskih zemalja, koje povezuje zanimanje i predanost slavenskoj pisanoj književnoj riječi, jeziku i kulturi.
Zbog potrebe za suradnjom te međusobnim povezivanjem umrežavanje na nivou kulturne razmjene trebalo bi predstavljati neophodnost u cilju daljeg ostvarenja jednog kulturnog, literarnog i jezičnog modela koji bi svakom njenom učesniku omogućio daljne obrazovanje, kao i udio u cjelokupnom grupnom procesu i najzad priliku za prezentaciju svojih ideja i djela.

Struktura trodnevnog programa projekta:

Slavistic’s not dead trodnevni je projekt koji će biti održan od 11. do 13.6. 2010 Beču. Program ovog projekta se sastoji se iz više dijelova:

Petak, 11. 06. 2010. Svečano otvaranje:
Prezentacija projekta 'S;av9AByk´s not 4ea4' kao i udruženja 'LINE IN'

Subota, 12. 06. 2010. Studentski/literarni/zabavni dio:

Studentski dio:
Prezentacije izabranih radova studenata na zadane teme. Teme su podijeljene na tri grupe: književne, lingvističke i kulturološke teme. Od poslanih radova studenata izabrat će se najboljih 15 i izabrani studenti bit će pozvani da prezentiraju svoje radove bečkoj publici. Svako usmeno izlaganje (na bilo kojem slavenskom jeziku, engleskom ili njemačkom jeziku) trebalo bi uključivati prezentaciju na power pointu i trajati 15 minuta nakon čega bi uslijedila diskusija na temu, također u trajanju od 15 minuta. Prilikom svakog predavanja bilo bi poželjno podijeliti handout (letak, info brošuru) publici, radi lakšeg praćenja izlaganja (troškove kopiranja ili štampanja snosi organizator).

Literarni dio:
Literarna čitanja i performansi poznaih i mladih autora/autorica i umjetnika/umjetnica i njihovo viđenje svijeta kroz riječi i izvedbe. Književni stol itd.

Zabavni dio:
Završna zabava koja uključuje raznovrsni program: koncerte, Dj-eve itd.

Nedjelja, 13.06.2010. Razgledavanje grada:

Razgledavanje grada za sve pozvane goste, autore i studente.


Osvrt na događaj:

U planu je i arhiviranje materijala tako da se najbolji izloženi radovi sakupe u Zbornik koji bi služio kao pomoć novim generacijama za lakši budući rad. Cilj zbornika bi također bio sačuvati ovaj događaj od zaborava. Za sve učesnike su predviđene zahvalnice/potvrde.

Uvjeti za prijavu na natječaj:

• Pismeni rad od 10 do 15 strana teksta formata A4, s naslovnom stranom, pregledom sadržaja, bibliografijom i izvorima.
• Kratka biografija autora/autorice rada
• Istipkano na kompjuteru - veličina slova 12 Times New Roman ili Arial, jedan i po red razmaka između redova teksta.
• Rad može biti napisan na bilo kojem slavenskom jeziku s obaveznim kratkim sažetkom od pola strane kratkog sadržaja rada na engleskom ili njemačkom, ili cijeli rad može biti na engleskom ili njemačkom jeziku.
• Analizirati i interpretirati se mogu djela svih književnih vrsta, diskursi i pojave iz područja svih slavenskih jezika, književnosti i kulture
• Napomenite da li Vam je za dolazak u Beč potrebna viza (za vize će se pobrinuti organizatori)


Teme:

Literarne (književne teme):
1. Ljubav, strast, ljubomora
2. Odrastanje i sukob generacija
3. Emigrantska književnost
4. Snovi, iluzije, s(j)ećanja
5. Putopisi

Lingvističke (jezične) teme:
1. Jezik bajki ili dječije književnosti
2. Stilske figure u slavenskoj poeziji
3. Žargon i dijalekt u suvremenom filmu
4. Znanstveni diskurs
5. Značaj slavenskih jezika u 21. stoljeću

Kulturološke teme:
1. Identitet
2. Rušenje tabua i stereotipa
3. Praznovjerje i nadnaravna bića
4. Orient u slavenskom kontekstu
5. Mediji i pop kultura

Autori/ce najboljih radova će biti pozvani u Beč da prezentiraju svoj rad. Sudionici skupa sami snose troškove prijevoza, dok su 2 noćenja osigurana od strane organizatora.

Radove šaljite do 20.5.2010. na e-mail: melisa.slipac@gmail.com




Konkurs za nagradu „Miodrag Borisavljević“

Opštinski kulturni centar iz Apatina raspisuje Konkurs za nagradu „Miodrag Borisavljević“ za kratku priču

Uslovi konkursa:
- Jedan autor može poslati najviše 3 priče
- Priče se šalju u 3 primerka
- Tema je slobodna
- Priče moraju biti neobjavljene
- Priča ne sme biti duža od 100 redova
- Radove slati pod šifrom sa rešenjem šifre u posebnoj koverti
- Jedan autor može da učestvuje samo sa jednom šifrom
- Konkurs je otvoren od 10. marta do 1. maja 2010. godine
- Dodela nagrada je u junu 2010. godine

Adresa:
Opštinski kulturni centar Apatin
za nagradu „Miodrag Borisavljević“
Petefi Šandora br. 4
25260 Apatin



Armagedon - natječaj za Zbornik pripovjedaka

U. G. K. R. „ARMAGEDON” raspisuje natječaj za Zbornik pripovjedaka koji će se dvojezicno (poljskii ex-yu jezici izuzev makedonskog i slovenačkog) u Poljskoj. U obzir dolaze autori koji radove dostave na jednom od navdenih jezika bez obzira na državuiz koje dolaze.
Pripovjetku, biografiju, fotografiju, adresu, mail adresu, web stranicu (ukoliko postoji) i broj telefona možete slati na sljedeće adrese:

Gordana Đurđev
ul. Plac Muzealny 13/5
50-035 Wrocław
Polska
mail: gordanad@op.pl
Emir Sokolović
ul. Hamida br. 5
72-000 Zenica
mail: sokolovic@bih.net.ba Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Agnieszka Żuchowska-Arent
ul. Wężyka 11/46
32-580 Kraków
mail: agnieszka.zuchowska_arent@interia.plOva e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Za sve informacije možete kontaktirati pomenute putem mail adresa.




Euroorijentacije 3

Međunarodna književna saradnja mladih pisaca BiH i Slovenije tokom 2010. godine želi se nastaviti u okviru projekta "Euroorijentacije", koji su zajednički osmislili i u protekle dvije godine realizirali članovi “Književnog kruga-KNS” i mladi pisci iz Slovenije.
U želji i nastojanju da se programska međunarodna književna saradnja razvija i bude otvorena za mlade talentovane pisce iz BiH i dijaspore Udruženje raspisuje: Javni poziv za prijavu autorskih proznih i poetskih radova mladih pisaca BiH i dijaspore za projekat “EUROORIJENTACIJE-3”.


Udruženje za kulturu-Novo Sarajevo (KNS)

Javni poziv - Euroorijentacije 3
Međunarodna književna saradnja mladih pisaca BiH i Slovenije tokom 2010. godine želi se nastaviti u okviru projekta "Euroorijentacije", koji su zajednički osmislili i u protekle dvije godine realizirali članovi “Književnog kruga-KNS” i mladi pisci iz Slovenije.
U želji i nastojanju da se programska međunarodna književna saradnja razvija i bude otvorena za mlade talentovane pisce iz BiH i dijaspore Udruženje raspisuje:

Javni poziv

za prijavu autorskih proznih i poetskih radova mladih pisaca BiH i dijaspore

za projekat “EUROORIJENTACIJE-3”:
1.Opći uvjeti:
- da je rad autorsko djelo;
- da je napisan na jednom od jezika sa prostora BiH;
- da rad nije uvredljivog sadržaja;
- da autor/autorica ima 17-30 godina;
- da je autor/autorica iz BiH, ili je porijeklom iz BiH.

2. Književni izražaj:
- poezija – pjesme;
- proza - kratke priče;
- kombinacija proznog i poetskog izražaja.

3. Autori iz dijaspore
Autori koji su nastanjeni van BiH, a imaju porijeklo iz BiH, mogu poslati svoje radove na ovaj javni poziv.

4. Broj radova
Autori mogu poslati do 5 (pet) radova za jednu izražajnu formu.

5. Podaci o autoru
Autori su dužni dostaviti lične podatke (ime,prezime, godina rođenja), adresu i kraću biografiju o dosadašnjem angažmanu na polju pisane riječi. (poželjna je i prigodna fotografija)

Radove slati do 20.05.2010. godine, putem:
E-maila: kns_sarajevo@yahoo.

web-stranice: www.kns.ba

poštom: Udruženje za kulturu-Novo Sarajevo; Hamdije Čemerlića 49; 71 000 Sarajevo,

lično dostaviti: prostorije udruženja uz konsultacije na tel. 061/524-505

Selekcija i prevod:
- Izbor najuspješnijih radova izvršiće tim Književnog kruga-KNS koji koordinira realizaciju projekat, a najkvalitetniji radovi biće uvršteni u zajedničku dvojezičnu slovensko-bosansku zbirku „Euroorijentacije -3“, zajedno sa mladim autorima iz Slovenije, a koja se planira promovisati u novembru 2010. godine, u sklopu Međunarodne kulturne manifestacije “IV Novosarajevski književni susreti”;

- Izabrani radovi biće prevedeni na slovenski jezik.

Radovi koji nezadovaoljavaju uvjete ovog Javnog poziva neće se uzeti u razmatrenje, kao i nepotpune i neblagovremene aplikacije.

Spisak izabranih radova biće objavljen do 25.05.2010. godine na web-stranici udruženja: www.kns.ba




Konkurs za nagradu Stevan Sremac

JAVNI POZIV IZDAVAČIMA I POJEDINCIMA

NAGRADA STEVAN SREMAC dodeljuje se i ove godine ( sedmi put zaredom) za knjigu priča ili roman pisan srpskim jezikom, a objavljen prethodne, 2009. godine.
Žiri neće razmatrati ponovljena izdanja i izbore priča.
Izdavači i pojedinci svoje predloge ( po tri primerka jedne knjige) mogu slati na adresu:
NIŠKI KULTURNI CENTAR
- za NAGRADU STEVAN SREMAC –
Stanoja Bunuševca bb
18 000 NIŠ
Poziv je otvoren do 15. maja 2010. godine

Književni konkurs za nagradu "Mali Nemo"

Podsecamo Vas da je rok za slanje rukopisa za nagradu "Mali Nemo" za 2010. godinu 1. maj. Za vise informacija, posetite www.malinemo.rs.
E-mail je: office@malinemo.rsOva e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Književni konkurs za nagradu "Mali Nemo"
Na konkurs slati neobjavljene rukopise na srpskom jeziku, u jednom primerku.
Radove potpisati šifrom, a u posebnom kovertu dostaviti rešenje šifre i kratku biobibliografiju. Konkursom su obuhvaćeni svi žanrovi.
Rok za slanje rukopisa: 1. maj 2010.




Natječaj za priče o zvijezdama

Organizacijski odbor Festivala fantastične književnosti objavio je da je rok za slanje radova na natječaj za priče o zvijezdama 10. svibnja. Radove treba poslati na adresu Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu, Šetalište Pazinske gimnazije 1.

Organizatori natječaja očekuju priče iz žanra znanstvene fantastike, fantasyja ili nadnaravnog horora koje obrađuju motive međuzvjezdanih putovanja ili astronomskih otkrića. Prozni uradci mogu imati maksimalno 18 tisuća znakova, a treba ih poslati otisnute na papiru te u elektronskom obliku na kompaktnom disku, uz priloženi životopis i osobne podatke.
Prosudbena komisija odabrat će pripovijetke za objavljivanje u zajedničkoj zbirci koja će biti predstavljena na Festivalu fantastične književnosti u kolovozu u Višnjanu i Pazinu.



Organizacioni odbor 49-og Festivala kulture mladih Srbije u Knjaževcu
i II Program Radio Beograda


R a s p i s u j u
K O N K U R S
ZA NAJBOLJA OSTVARENJA U OBLASTI POEZIJE
Uslovi konkursa:
1.Pravo ucešca imaju svi mladi književni stvaraoci (do 30 godina starosti) iz Republike Srbije.
2.Jedan autor može poslati najviše tri poetske forme (i to u tri kucana primerka). Tematika je slobodna.
3.Rad se dostavlja pod šifrom, s tim što se rešenje šifre (ime i prezime, tačna adresa, telefon autora) dostavlja se uz rad u posebnoj koverti, zajedno sa sažetom ličnom i poetskom biografijom.
4.Žiri ce odabrati 10 najboljih mladih pesnika za nastup na Festivalu (koji ce se održati od 29. juna do 04. jula 2010. godine) i proglasiti najboljeg pesnika 49-og Festivala kulture mladih Srbije. Putni troškovi, ishrana i prenoćište – snosi organizator.
5.Prvu nagradu i plaketu „Timočka lira” dodeljuje II Program Radio Beograda, dok će Organizacioni odbor dodeliti II i III novčanu nagradu, koje ce biti saopštene i uručene na samom Festivalu. U okviru Prve nagrade, ove godine je i štampanje knjige laureatu.
6.Organizacioni odbor ce odštampati “FESTIVALSKI ZBORNIK” sa izborom pesama i biografskim podacima desetoro najuspešnijih pesnika 49-og Festivala kulture mladih Srbije.
7.Rok za slanje radova je 15. jun 2010. godine, a iste treba dostaviti na adresu: Organizacioni odbor Festivala kulture mladih Srbije (za konkurs) – Dom kulture,
19350 Knjaževac, ul. Branka Radicevica 1.
Telefoni: (019) 731-804, 732-512, 732-520 i tel-fax: 731-703.
K nj a ž e v a c,
april 2010. FESTIVAL KULTURE MLADIH SRBIJE –
ORGANIZACIONI ODBOR – KNJAŽEVAC
RADIO BEOGRAD- II PROGRAM

Za raspisivača Konkursa
Dalibor Filipovic Filip



Opština Pljevlja ::: Sekretarijat za društvene djelatnosti ::: XXIV Dani humora i satire “Vuko Bezarević”


K O N K U R S
1. Za dodjelu nagrade „TIPAR”
- za humoristicko-satirično djelo iz prethodne i tekuće godine, objavljeno na prostoru bivše SFRJ, kao godišnja nagrada, i u posebnim prilikama kao nagrada za životno djelo. (Nagrada se sastoji od plakete, i novčanog iznosa od 1000.00 evra). Svako ima pravo da podnese predlog za dodjelu nagrade. Predlog se podnosi u pisanoj formi i mora biti obrazložen. Predlozi za ovu nagradu uz četiri priložena primjerka predloženog dijela, dostavljaju se na adresu: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja, ul. Kralja Petra I br. 48, 84210 Pljevlja, najkasnije do 25. maja 2010. godine.)
2. Za dodjelu nagrade „VUKO BEZAREVIĆ”
- za neobjavljenu satiričnu priču sa govornog područja bivše SFRJ. (Nagrada se sastoji od diplome, novcanog dijela od 500,00 evra i učešca na manifestaciji. Mogu se dostaviti najviše tri priče dužine do dvije kucane strane sa proredom, potpisane šifrom i rješenjem šifre u posebnoj koverti. Radovi se dostavljaju Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja u četiri primjerka najkasnije do 25. maja 2010. godine.)
3. Za dodjelu nagrade „MLADI TIPAR”
- za humoristicko-satiričnu priču ili školsku anegdotu autora srednješkolskog uzrasta. (Nagrada se sastoji od plakete, novčanog iznosa od 150,00 evra i učešca na ovoj manifestaciji). Radovi se dostavljaju u četiri primjerka, pod šifrom i rješenjem šifre u posebnoj koverti, Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja najkasnije do 25. maja 2010. godine.
Ista nagrada istom licu može se dodijeliti samo jedanput.
Uručenje nagrada je 19.juna na Danima humora i satire »Vuko Bezarević« u Pljevljima.
Ostale informacije mogu se dobiti na tel. , 00382 69 300 702, www.pljevlja.in
SEKRETAR
Dragan Paldrmić, sr
paldrmicd@gmail.com



HAIKU KONKURS: 21. ODŽAČKI HAIKU FESTIVAL 2010


za najbolje neobjavljene pesme i ciklus godine:
· Radovi se šalju u tri primerka potpisana šifrom
· Rešenje šifre u posebnoj koverti
· Broj radova je ograničen na 5 haiku pesama i 1 ciklus
· Jedan autor samo pod jednom šifrom
· Kontakt telefon: 025/542-425
Konkurs je otvoren od 15.marta do 25. aprila 2010. godine.
Adresa za prijem radova:
NARODNA BIBLIOTEKA ’’BRANKO RADIČEVIĆ’’
Železnička 30
25250 ODŽACI



RASPISAN KONKURS ZA NAGRADU „RADOJE DOMANOVIĆ“
Fond „Radoje Domanović“ i “Udruženje književnika Srbije”
raspisuju:
KONKURS
za dodelu nagrade “Radoje Domanović” u sledećim oblastima:
1. Ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri
2. Za najbolju knjigu satire objavljenu na srpskom jezičkom području 2009. godine
3. Za doprinos satiri u različitim medijima (pozorište,
film, likovna i muzička umetnost)
4. Za najuspešnijeg srpskog satiričara iz dijaspore
5. Ekselencija satire (najuspešniji strani satiričar)
Konkurs je otvoren do 30. septembra 2010.
Obrazložene predloge i radove slati na adresu:
Udruženje književnika Srbije
(za Konkurs „Radoje Domanović“)
Francuska 7
11000 Beograd
Srbija
O dobitnicima nagrade odlučuje petočlani žiri na čijem čelu je Srba Ignjatović, predsednik Udruženja književnika Srbije, a članovi su književnici Dragutin Minić Karlo, Miljurko Vukadinović, Radoslav Tilger i Aleksandar Čotrić.
Priznanje se sastoji iz plakete i novčanog iznosa, a laureatima će biti uručeno na svečanosti koja će biti održana polovinom novembra 2010. godine u Beogradu.
Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi: uks@verat.net
———————————————-
KONKURS ZA UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA
Udruženje književnika Srbije i Fond “Radoje Domanović” prvi put raspisuju Konkurs za učenike srednjih škola na teritoriji Republike Srbije, za najbolju satiričnu priču na temu “Kraljević Marko ponovo među Srbima”.
Priče moraju biti odštampane, a maksimalna dužina je dve strane formata A-4, sa uobičajenim proredom i veličinom slova. Šalju se potpisane priče, sa navedenim osnovnim podacima o autoru: naziv škole, razred i odeljenje, adresa stanovanja, adresa elektronske pošte, brojevi telefona. Jedan autor može poslati najviše tri priče.
Konkurs je otvoren do 31. maja 2010. godine, a priče se šalju poštom na adresu:
Udruženje književnika Srbije
(za Konkurs učenika srednjih škola)
Francuska 7
11000 Beograd
Pobednika Konkursa, kome će na kraju školske godine, polovinom juna 2010. godine biti uručeni plaketa, lap-top računar i sabrana dela Radoja Domanovića, odrediće žiri čiji je predsednik poznati pisac Ljubivoje Ršumović. Članovi žirija su: Srba Ignjatović, Dragutin Minić Karlo, Radoslav Tilger, Slobodan Simić i Aleksandar Čotrić.
Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi: uks@verat.net






Životne priče u Srbiji

Svaka životna priča je drugačija, a ipak odslikava uvek i političku i
socijalnu situaciju. Sa zbirkom priča iz Srbije, pokušaćemo da kroz mnoštvo
različitih životnih priča dočaramo raznolikost Srbije: Šta su doživeli ljudi
u Srbiji? Kojih se događaja sećaju i na koja mesta ih je njihov život vodio?
Na kraju će nastati kaleidoskop životnih priča koji će prikazati sliku
Srbije sa one strane uobičajenih zapažanja... Kako možeš da učestvuješ?
Dozvoli da ti neki čovek iz tvog okruženja ispriča priču, zapiši je i
pošalji nam je zajedno sa njegovom fotografijom. Sve priče i fotografije
biće objavljene na internet stranici
Fondacije Hajnrih Bel. Odabrane priče će se verovatno pojaviti u jednoj
zbirci priča.
Priča ne bi trebalo da bude duža od tri stranice. Kvalitet priče i njena
izražajnost biće odlučujući u izboru za objavljivanje u zbirci.
Pošalji tvoju priču do 4. aprila 2010. zajedno sa fotografijom osobe čiju si
priču zapisao, kao i sa njegovim uzrastom i mestom stanovanja na sledeću
adresu: hbs-bgd@hbs.rs.




Rezidencijalni program za književnike – natječaj

Pozivaju se književnici do 35 godina starosti, iz centralne i jugoistočne Europe, da se do 1. lipnja prijave za sudjelovanje na Natječaju za književne stipendije. Natječaj se organizira u sklopu Međunarodnog književnog festivala Vilenica.

CEI program stipendija za književne rezidencije oblikovan je s ciljem prekogranične suradnje i promocije mladih književnika u zemljama centralne Europe koje još nisu dio Europske Unije. Dobitnik stipendije osvaja novčanu nagradu u iznosu 5 000 eura te tromjesečni boravak u jednoj od država Inicijative centralne Europe, po izboru kandidata.

Članice Srednjoeuropske inicijative: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina.
Tri izabrana kandidata gostovat će na 22. međunarodnom književnom festivalu u Vilenici, koji se održava od 5. do 9. rujna u Sloveniji. Na otvorenju Festivala predstavit će se pobjednik CEI programa.

Prijava mora sadržavati:
- popunjenu prijavnicu;
- biografiju na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka);
- kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice, s vidljivim datumom i mjestom rođenja te državljanstvom;
- bibliografiju na engleskom jeziku (max. 3600 znakova bez razmaka);
- opis projekta, na engleskom jeziku, koji bi bio tema rezidencijalnog programa, te kontakt adresa u zemlji domaćinu (max. 4500 znakova bez razmaka);
- pismo preporuke na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka).

Kandidati se odabiru prema sljedećim kriterijima: 30% (3 boda) za bibliografiju, 50% (5 boda) za opis projekta, te 20% (2 boda) zapismo preporuke.

Prijave poslati na:
Slovene Writers’ Association
(Writer In Residence)
Tomšičeva 12
SI-1000 Ljubljana
Slovenija

http://www.vilenica.si





Konkurs za SF & F priču

Društvo ljubitelja fantastike LAZAR KOMARČIĆ i magazin EMITOR raspisuju konkurs za domaću SF&F priču.

USLOVI I PRAVILA KONKURSA:

1. Priča mora sadržati elemente fantastike
2. Radovi treba da budu na srpskom jeziku
3. Na konkursu mogu učestvovati samo radovi koji prethodno nisu objavljeni u štampanom obliku, a nisu dozvoljene ni prerade već objavljenih priča.
4. Jedan autor može poslati najviše do tri priče (uključujući i kolaboracije)
5. Dužina je ograničena. Priča ne sme biti kraća od 8.000 slovnih mesta u Wordu (računajući i beline), i ne duža od 40.000 slovnih mesta u Wordu (računajući i beline)
6. Radovi koji ne budu imali naša slova (ć, č, š, đ i ž) automatski će biti eliminisani.
7. Radove slati na mejl: konkurs@lazarkomarcic.org U subjektu poruke napisati: ZA KONKURS, a u telu poruke navesti sledeće podatke: Ime i prezime, aktuelnu mejl adresu, kućnu adresu i broj mobilnog telefona
8. Priču poslati u zasebnom fajlu u atačmentu, u nekom od standardnih Word formata. Uz priču možete dostaviti i kraću spisateljsku biografiju, ali to nije obavezno.
9. Krajnji rok za dostavu radova je 31.05.2010.
10. Radove će ocenjivati stručni žiri čiji će sastav biti naknadno određen.

Rezultati konkursa će biti poznati najkasnije do kraja septembra 2010. Rezultati će biti javno dostupni na sajtovima Lazar Komarčić, Znak Sagite i Art-Anima, a svi učesnici će biti i lično obavešteni putem mejla.

Najbolje ocenjeni radovi biće izabrani za objavljivanje (ukupan broj priča biće naknadno određen) i od njih će biti sastavljena antologija priča u izdanju društva LAZAR KOMARČIĆ.

Eventualna pitanja nam možete uputiti mejlom na lazarkomarcic@yahoo.com ili na razgovoru o konkursu na forumu Znaka Sagite tj. Art-Anime.

Miloš Cvetković, urednik EMITORA








Najbolji srpski haiku u 2009.

Putujuće haiku društvo i CEP iz Novog Sada organizuju konkurs ’’NAJBOLJI SRPSKI HAIKU U 2009. ’’

Prijem haiku stihova će biti u tri kategorije:

· I Kategorija: NAGRAĐENI HAIKU STIHOVI U ZEMLJI I INOSTRANSTVU U 2009. GODINI. Broj stihova po autoru nije ograničen (sve nagrađeno). Ukoliko je haiku slat na stranom jeziku obavezno dostaviti onako kako je slato, sa prevodom na srpski. Za svaki stih obavezno navesti tačne podatke o objavljenom i nagradi – radi tačnog navođenja podataka.

· II Kategorija: OBJAVLJENI HAIKU STIHOVI U ZEMLJI I INOSTRANSTVU U 2009. GODINI (ŠTAMPANI I ELEKTRONSKI MEDIJI) . Broj stihova po autoru je ograničen na maximalno 5, odnosno više od 5 ako je isti stih objavljen na više mesta. Ukoliko je haiku slat na stranom jeziku obavezno dostaviti onako kako je slato, sa prevodom na srpski. Za svaki stih obavezno navesti tačne podatke o objavljenom i nagradi – radi tačnog navođenja podataka

· III Kategorija: NEOBJAVLJENI HAIKU STIHOVI NASTALI U 2009. GODINI Broj stihova po autoru je ograničen na maximalno 3. Stihovi su po izboru autora, sa pravom selekcije od strane organizatora.

Pri slanju radova obavezno tačno i čitko navesti:
· Prezime i ime i godinu rođenja
· Punu poštansku adresu
· Kontakt telefone /kućni i stalni mobilni, i pomoćne ako ima/
· elektronsku adresu /glavnu i pomoćne, ako ima/
· adresu web prezentacije /ako poseduje/

Prijem radova od 30. marta do 30. aprila 2010. godine.
Kontakt telefon: 064/11-838-22,021/ 45-54-54 (Obrovski Aleksandar)
Adresa za prijem radova:
· za PTT – obična pošta:
Putujuće haiku društvo
’’PHD – haiku 2009’’
Veljka Petrovića 8/35
21000 NOVI SAD
· eletronski: putujuce_haiku_drustvo@yahoo.com







Konkurs za sufinansiranje i objavljivanje rukopisa

Udruženje umetnika “Vrelo” iz Sokobanje u saradnji sa Književnim klubom “Branko Miljković” iz Knjaževca raspisuju konkurs za sufinansiranje i objavljivanje rukopisa.

Tokom ove i naredne godine biće selektirano do 30 najboljih rukopisa i autorima istih biće ponuđena novčana pomoć i mogućnost da objave knjigu.
Uslovi:
1. Tema, forma, obim rukopisa – bez ograničenja.
2. Rok: tokom 2010/11. godine
3. Rukopise slati mejlom (filip19350@yahoo.com) ili poštom na CD-u (adresa: Filipović Dalibor Filip, pošt. fah 19, 19350 Knjaževac)
4. Pravo učešća: Pisci svih naroda i narodnosti na teritoriji bivše YU bez obzira na maternji jezik

Bliže informacije na telefon:

064/ 22 11 479 (F.D.Filip)









21. MEĐUNARODNI PESNIČKI KONKURS “GARAVI SOKAK”, INĐIJA 2010.

KNJIŽEVNI KLUB “MIROSLAV MIKA ANTIĆ” IZ INĐIJE RASPISUJE.
21. MEĐUNARODNI PESNIČKI KONKURS “GARAVI SOKAK”, INĐIJA 2010.
USLOVI KONKURSA:

- Poslati tri pesme u tri primerka, dužine od 12 do 24 reda, teme slobodne. Pesme potpisati imenom i prezimenom, navesti tačnu adresu stanovanja, brojeve telefona i elektronsku adresu ukoliko je imate.
- Pesme mogu biti na srpskom, hrvatskom i bošnjačkom jeziku, a u koliko stvarate na drugim jezicima, uz orginal poslati prevod na jedan od navedenih jezika.
- Obavezna kraća biografija autora.

Konkurs traje od 20. februara do 30. maja 2010. godine, a pesme slati na adresu:

Zlatomir Borovnica
(za konkurs)
ulica Kneza Lazara 14/25
22320 Inđija, Srbija.

Ili elektronskom poštom na adresu:
zlatomir_borovnica@vektor.net

Ukoliko šaljete elektronskim putem, dovoljno je slati u jednom primerku, umnožavamo sami. (ŠIFRA NIJE POTREBNA).
Telefoni - fiksni: — mobilni: +381/63-1055-199

Pravo učešća imaju svi autori stariji od 14 godina.
Manifestacija će se održati polovinom septembra 2010. godine kada će biti i promolisan zbornik koji će se štampati od prispelih i odabranih radova. Na manifestaciju ćemo pozvati do 70 autora zastupljenih u zborniku. Tačan datum i vreme održavanja manifestacije ćemo Vam blagovremeno javiti. Radovi poslati na konkurs se ne vraćaju, a za objavljene radove se ne plaća honorar.







SPLIT :: Za stalno je otvoren konkurs za suradnike u časopisu The Split Mind, iz Hrvatske i iz regije.

The Split Mind je časopis za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu. Izlazi već šest godina.
Časopis je po svojoj definiciji trojezičan, (u njemu se također tiskaju radovi na engleskom i talijanskom jeziku).
Osnovne rubrike su:
1. Poezija
2. Proza
3. Eseji
4. Prijevodi
5. Drama
6. Fotografija
U dosadašnjim brojevima sudjelovali su renomirani autori poput: Predraga Lucića, Ćiće Senjanovića, Nedjeljka Fabria, Borisa Dežulovića, Ante Tomića, Sanje Pilić,Marka Pogačara, Marije Andrijašević, Zvonimira Baloga, Tomice Bajsića, Marka Tomaša, Renata Baretića, Olje Savičević Ivančević, Jurice Pavičića, kao i mnogi drugi neafirmirani mladi autori i studenti.
Radove slati na mail adresu the_split_mind@yahoo.co.uk , uz osnovne podatke i kratku bio(biblijo)grafiju.
(The Split Mind is the literary journal of the students of the Faculty of Philosphy of the University of Split, Croatia. Edited by students, TSM publishes literary and art work. In Croatian, English, Italian and other languages, TSM publishes both emerging and established artists.. Is also focused on translation, and has published numerous English translations of prominent Croatian authors, along with original translations of a variety of works into Croatian.)








KONKURS ZA NAGRADU „MIODRAG BORISAVLJEVIĆ“

Opštinski kulturni centar iz Apatina
raspisuje
Konkurs za nagradu „Miodrag Borisavljević“ za kratku priču
Uslovi konkursa:
- Jedan autor može poslati najviše 3 priče
- Priče se šalju u 3 primerka
- Tema je slobodna
- Priče moraju biti neobjavljene
- Priča ne sme biti duža od 100 redova
- Radove slati pod šifrom sa rešenjem šifre u posebnoj koverti
- Jedan autor može da učestvuje samo sa jednom šifrom
- Konkurs je otvoren od 10. marta do 1. maja 2010. godine
- Dodela nagrada je u junu 2010. godine
Adresa:
Opštinski kulturni centar Apatin
za nagradu „Miodrag Borisavljević“
Petefi Šandora br. 4
25260 Apatin







>=:C@A 70 4><0[C !$&$ ?@8GC

@CHB2> YC18B5Y0 D0=B0AB8:5   ' 8 <03078= " @0A?8ACXC :>=:C@A 70 4><0[C !$&$ ?@8GC.
#!    # !:
1. @8G0 <>@0 A04@60B8 5;5<5=B5 D0=B0AB8:5
2. 04>28 B@510 40 1C4C =0 A@?A:>< X578:C
3. 0 :>=:C@AC <>3C CG5AB2>20B8 A0<> @04>28 :>X8 ?@5BE>4=> =8AC >1X02Y5=8 C HB0< >1;8:C, 0 =8AC 4>72>Y5=5 =8 ?@5@045 25[ >1X02Y5=8E ?@8G0.
4. 540= 0CB>@ <>65 ?>A;0B8 =0X28H5 4> B@8 ?@8G5 (C:YCGCXC[8 8 :>;01>@0F8X5)
5. C68=0 X5 >3@0=8G5=0. @8G0 =5 A<5 18B8 :@0[0 >4 8.000 A;>2=8E <5AB0 C Word-C (@0GC=0XC[8 8 15;8=5), 8 =5 4C60 >4 40.000 A;>2=8E <5AB0 C Word-C (@0GC=0XC[8 8 15;8=5)
6. 04>28 :>X8 =5 1C4C 8<0;8 [, G, H, R 8 6 0CB><0BA:8 [5 18B8 5;8<8=8A0=8.
7. 04>25 A;0B8 =0 <5X;: konkurs@lazarkomarcic.org
# AC1X5:BC ?>@C:5 =0?8A0B8:  # !, 0 C B5;C ?>@C:5 =025AB8 A;545[5 ?>40B:5: <5 8 ?@578<5, 0:BC5;=C <5X; 04@5AC, :C[=C 04@5AC 8 1@>X <>18;=>3 B5;5D>=0
8. @8GC ?>A;0B8 C 70A51=>< D0X;C C 0B0G<5=BC, C =5:>< >4 AB0=40@4=8E Word D>@<0B0. #7 ?@8GC <>65B5 4>AB028B8 8 :@0[C A?8A0B5YA:C 18>3@0D8XC, 0;8 B> =8X5 >10257=>.
9. @0XZ8 @>: 70 4>AB02C @04>20 X5 31.05.2010.
10. 04>25 [5 >F5Z820B8 AB@CG=8 68@8 G8X8 [5 A0AB02 18B8 =0:=04=> >4@5R5=.
57C;B0B8 :>=:C@A0 [5 18B8 ?>7=0B8 =0X:0A=8X5 4> :@0X0 A5?B5<1@0 2010. 57C;B0B8 [5 18B8 X02=> 4>ABC?=8 =0 A0XB>28<0 070@ ><0@G8[, =0: !038B5 8 @B-=8<0, 0 A28 CG5A=8F8 [5 18B8 8 ;8G=> >1025HB5=8 ?CB5< <5X;0.
0X1>Y5 >F5Z5=8 @04>28 18[5 8701@0=8 70 >1X02Y820Z5 (C:C?0= 1@>X ?@8G0 18[5 =0:=04=> >4@5R5=) 8 >4 Z8E [5 18B8 A0AB02Y5=0 0=B>;>38X0 ?@8G0 C 8740ZC 4@CHB20   ' .
25=BC0;=0 ?8B0Z0 =0< <>65B5 C?CB8B8 <5X;>< 8;8 =0 @073>2>@C > :>=:C@AC =0 D>@C 8;>H &25B:>28[, C@54=8: " 






Priče iz knjižnice – natječaj

Uredništvo portala www.Knjiznice.info raspisuje natječaj za najbolje tekstove iz života knjižničara i knjižnica.
U obzir dolaze kraće priče, pripovijetke i crtice (do 4 kartice teksta), dakle izmišljeni ili stvarni događaji vezani uz knjižničare i knjižnice.

Najbolje učitane radove objavit ćemo koncem godine u zajedničkoj zbirci tekstova.
Registrirajte se na portal i objavljujte svoje uratke na zadanu temu do 30. studenoga 2010. godine, s punim imenom ili pod pseudonimom.
















Raspisani natječaji 'Prozak' i 'Na vrh jezika' za 2010. godinu!

Počinje novi krug natječaja za prozu i poeziju mladih autorica i autora - 'Prozak' i 'Na vrh jezika'.
Natječaje u suradnji organiziraju dvotjednik Zarez i nakladnička kuća Algoritam.

Radovi objavljeni na stranicama Zareza ulaze u konkurenciju za nagrade - objavu knjige u Algoritmovim bibliotekama Mali KaLibar i Na vrh jezika.

Prozu, do 6300 znakova dužine, računajući i prorede (3,5 kartice), treba, kao privitak u doc.fileu, uz bio-bibliografsku bilješku i kontakt, poslati na e-mail: prozaknatjecaj@gmail.com.

Poeziju pak, također kao privitak, ne više od 20 pjesama, valja slati na adresu: navrhjezika@gmail.com

Dosadašnje pobjednice Prozaka su:
Olja Savičević Ivančević s Nasmijati psa, Marijana Ogresta s Koliko košta gram, Sonja Gašperov sa Cyber ZOO i, još neobjavljena, Antonija Novaković te Tanja Mravak, pobjednica za 2009. godinu.

Nagradu 'Na vrh jezika' dobili su:
Marko Pogačar sa zbirkom poezije Pijavice nad Santa Cruzom, Ljuba Lozančić za rukopis iz kojega je nastala knjiga Slavlje na pučini, Kristina Kegljen za knjigu Ne poklanjaj srce divljim stvorovima, Sandra Obradović za Jastučić za igle, te Dijana Stilinović kao pobjednica za 2009. godinu.

O dodjeli nagrada odlučuje žiri u sastavu: Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.

Natječaji su otvoreni za sve građane RH do 35 godina starosti, a počinju… Tri, dva, jedan - SEND!







Konkurs za nagradu "Đura Đukanov"


Narodna biblioteka "Jovan Popović" iz Kikinde raspisala je 19. januara 2010. godine konkurs za literarnu nagradu "Đura Đukanov".
Nagrada se dodeljuje za najbolju zbirku pripovedaka autora mlađeg od 30 godina pisanu na srpskom jeziku, pod uslovom da rukopis prethodno nije bio objavljivan u celosti ili u delovima.

Nagrada "Đura Đukanov" se sastoji od štampanja knjige džepnog formata, broširanog poveza, u tiražu od 350 primeraka.

Rok za dostavljanje rukopisa je 1. maj 2010. godine.

Rukopise slati isključivo u elektronskom formatu, na e-mail adresu:
konkurs_djukanov@hotmail.com
ili poslati CD na adresu:
Narodna biblioteka "Jovan Popović", Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda.
Sa naznakom: Za literarni konkurs.

Rukopise slati potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom stanovanja, telefonom i e-mailom. Rukopisi poslati sa nepotpunim podacima ili u neodgovarajućem formatu neće moći da konkurišu za nagradu.

Žiri nagrade "Đura Đukanov" radi u sastavu: Jasmina Vrbavac, književna kritičarka iz Beograda, Vladimir Arsenić, književni kritičar iz Zrenjanina, i Gojko Božović, književni kritičar iz Beograda.

Dosadašnji dobitnici nagrade "Đura Đukanov" su: Branislav Ćurčić iz Sombora, za 2005. godinu, Marica Puškaš iz Novog Sada, za 2006. godinu, Biljana Ćućko iz Batajnice, za 2007. godinu, Dragana Dukić iz Kikinde, za 2008. godinu i Ivica Milarić iz Novog Sada, za 2009. godinu.

Odluku o dodeli nagrade žiri će doneti najkasnije do 1. septembra 2010. godine. Nagrada će zvanično biti uručena laueratu u Narodnoj biblioteci "Jovan Popović" 19. januara, na dan rođenja Đure Đukanova, značajnog banatskog pisca, godinu dana od raspisivanja konkursa.



Konkurs Gradske knjižnice


Evropski centar za kulturu i debatu “GRAD” 26. januara započinje sa književnim programom pod nazivom “Gradska knjižnica” u okviru kog objavljuje konkurs za kratku priču na temu “Gradske priče”, a izbor najboljih priča će krajem godine biti objavljen u zbirci sa istoimenim nazivom. Konkurs je regionalnog karaktera, tako da će se uzimati u obzir priče sa prostora Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Srbije.
Stručni žiri će se takođe sastojati od eminentnih pisaca i književnih kritičara iz Srbije i iz regiona, a sam konkurs će trajati do kraja juna 2010. godine.

Priče slati na knjiznica@culturalfront.net

Priča može da sadrži do 15.000 karaktera, ( tj. do sedam strana).






Konkurs za IX kolo edicije „Prvenac“

Studentski kulturni centar Kragujevac raspisuje Konkurs za IX kolo edicije „Prvenac“.

Uslovi konkursa:
- Pravo učešća imaju autori do 35 godina starosti koji do sada nisu objavili knjigu;
- U obzir dolaze pesnički, prozni, esejistički, dramski i međužanrovski radovi;
- Konkurs je otvoren do 15. aprila 2010. godine;
- Žiri će objaviti imena autora čije knjige ulaze u izdavački plan edicije “Prvenac”, na dan Univerziteta, 21. maja 2010. godine;
- Radove sa punim imenom i prezimenom i kraćom biografijom, dostaviti u tri primerka na adresu: Studentski kulturni centar, Radoja Domanovića br. 12, 34000 Kragujevac;
- Autori izabranih radova biće lično obavešteni;
- Studentski kulturni centar će izabrane knjige objaviti do Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu;
- Rukopisi se ne vraćaju.
Ustanova
Studentski kulturni centar, Kragujevac http://www.skckg.com/index.php?p=125






Konkurs časopisa Naš Trag (do 01.01.2011.)


Stalno otvoren konkurs časopisa Naš Trag (do 01.01.2011.)
Javila nam se Tamara, jedan od urednika časopisa za književnost, umetnost i kulturu "Naš Trag" iz Velike Plane, sa obaveštenjem da primaju literarne i strip radove koji bi, ako prođu selekciju, bili objavljeni u časopisu. Možete ih slati na adresu Biblioteka “Radoje Domanović”, 11320 Velika Plana, Kosovska 17 sa naznakom “Za Naš Trag” ili na email: rdbib@verat.net, nastrag@verat.net ili petelin@drenik.net.







Časopis Znak - konkurs za radove

ZNAK, časopis studenata Filološkog fakulteta za književnost i kulturu, poziva mlade autore/ke, starosti do 35 godina, da pošalju svoje radove iz sledećih oblasti:

- poezija, proza, drama
- esej
- književna kritika i drugi tekstovi o kulturi
- prevodi

na adresu casopisznak@hotmail.com





Književni konkurs Fantastika u peru

Internet časopis Helly Cherry raspisuje stalan konkurs za kratku F, NF, H priču (do tri kucane strane), pesmu, aforizam i haiku. Uz radove, koji mogu biti prethodno objavljivani, slati biografiju. Radove slati na adresu: hckonkurs@gmail.com Više o časopisu Helly Cherry pogledajte na www.hellycherry.co.nr
1X028> Kikinda Short C 08.31 0 :><5=B0@0
7=0:5: knjizevni konkurs, knjizevni natjecaj, književni konkurs, književni konkursi, književnost

------------------------------------

Dragi haiku prijatelji,

Najlepse vas molim da mi ponovo dostavite vase radova za Haiku Reality/stvarnost na email vazicsasa@gmail.com.

Hard drajv mi je unisten i sa njim sve sto ste mi poslali za nov (8) broj Haiku Reality/stvarnosti.

Haiku Reality/stvarnost je otvoren za prihvat priloga (haiku, eseji, intervjui, recenzije knjiga, haige; objavljenih ili neobjavljenih) i svih drugih autora.

Hvala na razumevanju!

Sasa Vazic, urednik
http://haikureality.webs.com/indexeng.htm

--------------------------




6. HAIKU STRIP ALI STRIP O HAIKUJU?



Če haiku vselej izhaja iz enostavnosti, jedrnatosti, uporabe čim manj besed – brez odvečnosti, ki izražajo vso dimenzionalnost haiku trenutka, ki je izhodišče in obenem cilj ustvarjalnosti haiku mojstra, lahko pri stripovski interpretaciji govorimo prav o eksperimentiranju s časom, tj. trenutkom. Haiku strip je večplasten eksperiment, ki v sebi združuje različne interpretacije osebne izkušnje v obliki »zamrznjenega« trenutka – hitre skice ali ilustracije, »razloženega« trenutka v obliki pasičnih kratkih zgodbic, ki občasno koketirajo z animatorskimi prijemi, ter enostransko ali večstransko formo, ki vizualizira določeni haiku, ali pa ustvarja atmosfero, ki znotraj svojega časovnega okvira ustvarja podlago za razumevanje določenega trenutka, sporočila oziroma misli.

Vaše haiku stripe bomo v uredniškem izboru Borisa Baćića objavili v septembrski številki revije Apokalipsa in njeni posebni izdaji Haiku strip 6. Predvidena je tudi posebna razstava stripov in projekcije v okviru projektov Ljubljana 2010 – svetovna prestolnica knjige in Pecs 2010 – kulturna prestolnica Evrope. Avtorji bodo o dogodkih obveščeni, publikacijo, ki bo nastala pa bodo prejeli po pošti. Prispevke pošljite do 1. junija 2010 na naslov REVIJA APOKALIPSA, UI. Lili Novy 25, 1000 Ljubljana, s pripisom Haiku strip, ali pa v elektronski obliki (tif ali jpg, 600dpi BW oz. 300dpi GRAYSCALE) na naslov: bajabak@gmail.com.


--------------------



--- On Sun, 4/25/10, valerio orlić wrote:

From: valerio orlić
Subject: obavijest -- Hrvatskog književnog društva
Date: Sunday, April 25, 2010, 7:24 PM

--------------------

poštovani članovi i prijatelji molimo vas da nam dostavite eseje, priče, pjesme....itd sve što imate ili ćete napisati

na temu opatije ----------------


radimo knjigu ----------- opatijska razglednica




svaki autor koji bude zastupljen u knjizi
dobit će knjigu na poklon


hvala vam -------

------------


Poštovani kolege,

molio bih da vaše tekstove na temu Opatije dostavite putem maila i najkasnije do kraja svibnja. Znam da to nije puno vremena, ali želja je prije ljeta prikupiti sav materijal kako bismo mogli pripremiti knjigu. Molim da pored vašeg teksta - koji može biti esej, priča, pjesma... – dostavite i svoju kratku biografiju.

Ukoliko netko ima stare fotografije Opatije neka se javi.

Pod temom Opatije podrazumjeva se bilo što što je povezano s gradom Opatija, mjestima Volosko, Veprinac, Ika, Ičići, Pobri, Poljane i Učkom ili znamenitim događajima i ljudima vezanih za to područje (npr. poznati znanstvenik Andija Mohorovičić koji je rođen u Voloskom, itd.). Teme mogu biti i suvremenog tipa, tako da se opisuju stvari iz današnjice, ali molim da se ne šalju radovi s temom drugih mjesta ili ljudi koji nemaju direktne veze s Opatijom jer takve radove nećemo moći koristiti. Hvala.


ernie gigante dešković


----------------


NEWS


--------------------------

----- Original Message -----
From: max verhart
To: SB Verhart, Max
Sent: Tuesday, April 27, 2010 11:08 AM
Subject: new bilingual haiku journal WHIRLIGIG

Dear haiku friend,



In the second half of May 2010 the first issue of the bilingual (Dutch/English) haiku journal Whirligig will be published.



Objective

With Whirligig it is our intention to exchange haiku between the Dutch language area and the rest of the world. This will work in two ways:



* Through English translations of original Dutch-language haiku, interested people elsewhere will become acquainted with haiku written in the Netherlands and Flanders.

* Through Dutch translations of haiku originally written in other languages, interested people in the Netherlands and Flanders will become acquainted with haiku written in these other languages. (If the original language is not English, the original version may also be presented in addition to an English and a Dutch translation.)



The name

* Whirligig is the English name for the small water beetle Gyrinus natans, the Dutch name of which is schrijvertje or schrijverke (literally: ‘little writer’).



Practical details

* Whirligig will be published twice a year: in May and November.

* The scope will be about 60 pages per issue, the size being A5 (15 x 21 cm). Every volume will be produced as a book, including a title on the spine. The cover will be in full color.

* The annual subscription rate, including postage, will be:

For subscribers in the Netherlands: € 17,50

For subscribers elsewhere in Europe: € 21,50 (GB Ł19,00) (standard mail)

For subscribers outside of Europe: € 26,00 (US $ 35,00)

* The price per single copy, including postage, will be:

Within the Netherlands: € 9,50

Elsewhere within Europe: € 11,50 (GB Ł10,00) (standard mail)

Outside of Europe: € 15,00 (US $ 20,00)

* Payments can be made either by bank (Netherlands and Euro countries), through PayPal or in cash (all other countries). Further details will be sent along with the first issue.



Compilation and editing

* The content will consist mainly of haiku (including senryu) and short haibun. In addition, new publications will be noted. No, or almost no, essays or reflective texts will be included.

* In compiling Whirligig both old and new material will be used. Texts therefore will be drawn from earlier publications, while new and unpublished poems will also be included.

* To obtain as yet unpublished work the editor(s) will actively contact haiku poets.

* In compiling the journal and in translating the poems, editor Max Verhart has obtained the assistance of Klaus-Dieter Wirth (Germany), Norman Darlington (Ireland) and Marlčne Buitelaar (Netherlands), all of whom have an above standard command of Dutch and English, besides which several other languages are covered by this team.



Submissions

* Unsolicited work may be submitted for publication, to be considered by the editor(s). However, no correspondence will be entered into concerning such submissions.

* It is not necessary to be a subscriber to submit material. However, when unsolicited work by a non-subscriber is published, the author will be expected to buy at least one copy of the issue in which it appears.



Submissions and subscriptions to be sent to:

By email: max@verhart.org

By snailmail: Whirligig

p.a. Max Verhart

Meester Spoermekerlaan 30

NL-5237 JZ Den Bosch

Netherlands



It’s possible to subscribe from this moment on!

With the subscription please add the postal address where Whirligig should be send.



Forwarding this mail to other potentially interested parties is highly appreciated.



Kind regards,

Max Verhart


--------------------



Apokalipsa magazine is issuing a call for

6th HAIKU COMIC OR COMIC OF HAIKU?



If a haiku is always derived from simplicity, brevity, and the use of least words possible – without redundancy, which express the whole dimensionality of a haiku moment, which is the starting point and goal of the haiku masters’ creativity, interpreting a comic we can speak about experimentation with time, i.e., moment. A haiku comic is a multifaceted experiment that incorporates various interpretations of a personal experience in form of a “frozen” moment – a quick sketch or illustration, an “explained” moment in form of banner short stories, which occasionally flirt with animation approaches, and one- or more-page form, which visualises a certain haiku or creates an atmosphere that forms a basis for understanding a certain moment, message or thought within its time frame.



Your haiku comics will be published in the September 2010 issue of Apokalipsa magazine and in its special volume Haiku comic 6 edited by Boris Baćić. A special comic exhibition and projection within the project Ljubljana 2010 – World Book Capital, and Pecs 2010 –European Capital of Culture, is also planned. The authors will be notified about the upcoming events and will receive the publication by regular mail. Please send the contributions until 1 June 2010 to the following address: REVIJA APOKALIPSA, UI. Lili Novy 25, 1000 Ljubljana, marked Haiku comic, or via e-mail (in tif or jpg format, 600dpi BW or 300dpi GRAYSCALE) to the following address: bajabak@gmail.com.


---------------

Dear haiku friends,

I would like to kindly ask you to (re)submit your work to my email vazicsasa@gmail.com.

The fact is my hard disc burned up, so I have lost all emails with submissions.

Haiku Reality is open for submissions (haiku, essays, interviews, book reviews, haiga) to all authors as well.

Thank you very much for understanding!

Sasa Vazic, editor of the bilingual Haiku Reality/stvarnost
http://haikureality.webs.com/indexeng.htm

----------------------

Short story competitions

Listings for awards and competitions

Firefly

Part of lightningbug.com, a website that was conceived to help young adults engage with story writing, Firefly offers writers the chance to submit short stories on a set theme each month. The best will be published on the website; prizes will be awarded to the best ones at the end of the year.

Visit website

View all awards and prizes
Short story competitions
Listings for awards and competitions
Frank O'Connor International Short Story Award
The Frank O'Connor International Short Story Award is an annual award of 35,000 euros. The award is in memory of the late Frank O'Connor, one of the world's most renowned short story writers. The award is presented in O'Connor's hometown of Cork, Ireland. It is organised by the Munster Literature Centre and funded by Cork City Council.
The award goes to the author of the book judged to be the best collection of stories published in English for the first time anywhere in the world in the twelve months between October of one year and September of the next. If a translated book wins, the purse is shared equally between the author and translator.
Visit website
View all awards and prizes
Short story competitions
Listings for awards and competitions
New Writer magazine
The New Writer has announced its prose and poetry prizes for 2008. They run annual international competitions for short stories, novellas, single poems, poetry collections, essays and articles. They offer over Ł2,000 in cash prizes as well as publication for the prize-winning writers in The Collection, a special edition of The New Writer magazine, each July.
Closing date for entries 30 November 2009.
Short stories, serials/novellas - stories up to 4,000 words, serials/novellas up to 20,000 words on any subject or theme, in any genre (not children's). Previously published work is not eligible.
Further information including guidelines and entry fees can be found at www.thenewwriter.com/prizes.htm
The New Writer
PO Box 60
CRANBROOK
TN17 2RE
United Kingdom
t 01580 212626
e editor@thenewwriter.com
Visit website
View all awards and prizes

--------------



--- On Sat, 4/24/10, sasa vazic wrote:


From: sasa vazic
Subject: Annual Kiyoshi & Kiyoko Tokutomi Memorial Haiku Contest
To: Undisclosed-Recipient@yahoo.com
Date: Saturday, April 24, 2010, 6:15 AM




http://youngleaves.org/activities/contest2010.htm

Yuki Teikei Haiku Society
Annual Kiyoshi & Kiyoko Tokutomi Memorial Haiku Contest

------------------------




http://books.mainichi.co.jp/HaikuContest/english.html


the 14th Mainichi Haiku Contest
The Mainichi Newspapers is inviting participation in the 14th annual Mainichi Haiku Contest. We look forward to receiving original Japanese, English or French entries that will help add a touch of inspiration to the world of haiku.
Judges for the contest are haiku experts Akito Arima, Kiyoko Uda, Akira Ogushi, Akira Omine, Keisyu Ogawa, Yuko Kagiwada, Tota Kaneko, Kobun Kurata, Momoko Kuroda, Toru Haga, Kai Hasegawa, Naoto Hirose. Toru Haga, an internationally renowned expert on comparative literature, will judge international section entries.
How to Submit Entries
The Mainichi Haiku Contest consists of three Sections:

1. General Section (for haiku in Japanese)
2. Children's Section (for haiku composed by those of junior high school age and under)
3. International Section (for haiku composed in English or French)

Applications are easy and can be posted or made over the Internet through the online form provided below. For the blind, applications can also be submitted in Braille.

Entries must be original haiku and must not have been published or submitted anywhere else. Double submissions will not be accepted. The release and publishing copyrights of any of the entries that are published in subsequent haiku collections will remain with the Mainichi Newspapers.

Those taking part in the International Section can submit a maximum of two haiku.

International Section entries, Children's Section entries, and entries in Braille are free. Refer to the notes below for details on the cost of entering the General Section.

Together with your haiku, please include your name, age, address, telephone number, and the name of any haiku organization to which you belong. Also indicate which Section you are applying for.

To apply over the Internet, simply fill out the online entry form.

(Note: Please use this provided form to submit entries online. E-mails sent directly to the Mainichi Haiku Contest Office will not be accepted.)
Prizes
In the International Section, the Children's Section, and the organization and school categories, certificates of merit and mementos will be awarded for First Prize and Second Prize haiku. Please note that no monetary prizes will be awarded in any of these Sections or categories.
Announcement of Winners
Results for the winners of the International Section will be announced on the Mainichi Daily News Web site in January 2011.

Other winners will be announced in the Mainichi Shimbun and Mainichi haiku publications, in January 2011.
Deadline
The deadline for online entries is August 31, 2010
About the General Section
Entries in the general section cost 2,000 yen for each pair of haiku. Money for general section entries should be sent by postal transfer to the Mainichi Haiku Taisho Jimukyoku (Mainichi haiku contest head office), account No. 00140-0-404438.


Supporters
Among the supporters of the contest are the Modern Haiku Association, the Association of Haiku Poets, the Association of Japanese Classical Haiku, the Japan Children's Haiku Association, the Haiku International Association, the National Committee for the Welfare of the Blind in Japan, and the Ministry of Education, Culture, Sports, Science and Technology.

Copyright 2010 THE MAINICHI NEWSPAPERS.All rights reserved.

------------------------

--- On Sun, 4/18/10, Tatjana Debeljacki wrote:


From: Tatjana Debeljacki
Subject: Third Annual Short Story Contest


http://www.thesmokingpoet.net/id22.html

---------------




Liebe Haiku-Freunde;

Chrysanthemum 7 ist nun online und unter:

www.chrysanthemum-haiku.net abrufbar.

* * *

Dear Haiku-Friends;

Chrysanthemum 7 is now online and ready to be viewed at:

www.chrysanthemum-haiku.net



beste Grüße/best wishes,

Dietmar Tauchner

www.chrysanthemum-haiku.net
chrysanthemum@gmx.at



INHALT / CONTENTS


HAIKU & TANKA
3
HAIBUN
22
FEATURE - GENDAI HAIJIN
TOSHIO KIMURA
27
FEATURE - KLAUS-DIETER WIRTH
33
HAIKU AUS LETTLAND / HAIKU FROM LATIVA
The Lyrical Gemstone von / by ADRIAN BRIEDIS-MACOVEI & LEONS BRIEDIS
37
Latvian Haiku von / by JANIS PETERSONS
46
HAIKU FROM THE DRUSKININKAI POETIC FALL FESTIVAL /
HAIKU VOM POETISCHEN HERBSTFEST IN DRUSKININKAI
50


--
Sicherer, schneller und einfacher. Die aktuellen Internet-Browser -
jetzt kostenlos herunterladen! http://portal.gmx.net/de/go/atbrowser


---------------



Tanya
Subscribe
Black Lawrence Publishing




The Black River Chapbook CompetitionDeadline: May 31

About the Prize



The Black River Chapbook Competition is a semi-annual prize from Black Lawrence Press for a chapbook of short stories or poems. The winner receives $500 and publication. Previous winners of The Black River Chapbook Competition include: Helen Marie Casey, Frank Montesonti, D. E. Fredd, Sandra Kolankiewicz, T. J. Beitelman, Tina Egnoski, David Rigsbee, and Lisa Fay Coutley.

How to Enter



Please follow this link for information on how to submit your manuscript for The Black River Chapbook Competition.



The deadline for submissions is May 31.


We look forward to reading your work!


Past Winners




Black Lawrence Publishing • 115 Center Avenue • Aspinwall • PA • 15215

Subscribe | Unsubscribe | Preferences | Send to a Friend | Report Spam
----------------------

From: karina klesko [mailto:karina@poetrywriting.org]
Sent: Friday, April 30, 2010 8:48 PM
To: Webmaster Webmaster
Subject: The new issue of Sketchbook will be published on Sunday, May 9, 2010: MA10



Hello All,



The March / April, 2010, Vol. 2, No. 2 issue of Sketchbook will be dalayed until Sunday, May 9, 2010 to accommodate the inclusion of Mother's Day Poems.



Poet's / Writers please send your Mother's Day poems to Sketchbook by Midnight, Friday, May 7, 2010.



T0: submissioneditors@poetrywriting.org
Subject: Mother's Day Poems



The editors are pleased to announce that Sketchbook will publish the participants in the Kids Count for Earthday 5-7-5 Haiku Contest 2010.



Judith Gorgone of Planetpals (Worldwide); Karina Klesko of Sketchbook, Journal for Eastern and Western Short Forms; and Alan Summers of With Words (UK) and Literature Director of 2010 Bath Japanese Festival are in partnership with the planet to bring readers the Earthday Haiku Contest.


The editors also weclcome Helen Bar-Lev to the staff as a contributing editor. In this issue she will interview Susan Rosenberg.


The Sketchbook Editors



---------------------
Karina Klesko and John Daleiden
kk/jd

--------------------

To:
Undisclosed-Recipient@yahoo.com
http://www.ict.ne.jp/~basho-bp/e-40.html


Matsuo Basho Poetry Offerings
English Haikus wanted

What we are looking for
We are looking for Haiku written in English that are original submissions or are unpublished work for our Haiku competition to be held during the Basho festival on October 12th.
(Double submissions or work previously published under a different name may not be used in the competition).

How to Apply
If applying by postcard, please write your compositions on the back of the postcard and your name, address, nationality, and telephone number on the front.
If you want you can also include your poet's pseudonym as well. For simplicity's sake please keep haiku submissions to two per postcard.
If applying by e-mail please be sure to include the same information as above (Name, address, nationality and telephone number) when you submit your entry.
A maximum of 10 haikus per person are allowed.

The Address
The Basho poetry offerings supervisor
Basho-o Kinenkan (The Basho-o memorial museum)
Ueno Marunouchi 117-13,
Iga city, Mie prefecture
JAPAN518-8770

Judge
Koko Kato
The Deadline
2010.7.31(Saturday)

Entry fee
Free

Announcement of Prizewinners
Prizewinners will be announced at a ceremony during the Basho festival in Iga on October 12th, as well as on the city's website.
In the event of a tiebreak, for the judges convenience entries that tie will be set aside so that a result can be reached.
After poems are entered copyrights will belong to the competition sponsors as unfortunately, we cannot return entries.

Contact Details
Tel: +81 (0595) 21-2219 (Basho-o memorial museum)
+81 (0595) 22-9624

URL: http://www.ict.ne.jp/~basho-bp

E-mail: basho-bp@ict.ne.jp

-------------


http://www.carnegiehall.org/article/festivals/art_overview.html

------------


lp, boro

http://karolina-rijecka.com



- 08:25 - Komentari (6) - Isprintaj - #

04.05.2010., utorak

Proljetni susret riječkih haiku pjesnika



Haiku susret u Rijeci

Štovani, ljubitelju HAIKU- stiha pozivamo Vas na tradicionalni proljetni susret riječkih haiku pjesnika...

- POZIVNICA -



Štovani, ljubitelju HAIKU- stiha

pozivamo Vas na tradicionalni

proljetni susret riječkih haiku pjesnika,

koji će se održati



u utorak 18. svibnja 2010.g, u 18. 30 sati

u slovenskom domu Bazovica.-Rijeka

Haiku pjesnici čitati će svoje haiku stihove

od kojih su mnogi objavljeni u međunarodnim haiku časopisima i zbornicima i dobili za njih značajne međunarodne nagrade i priznanja.

Na susretu ćemo predstaviti zbirku haiku poezije „U PROLAZU “ autorice Zinaide Koševoj, koja je izašla u biblioteci U ZAGRLJAJU HAIKUA, nakladnika Hrvatskog književnog društva

Prikazat će se film o haiku pjesništvu u Hrvatskoj...



Haiku susret organiziraju;

Društvo haiku pjesnika-Rijeka
Hrvatsko književno društvo, Društva prijatelja Hrvatska-Japan
Slovenski kulturni doma Bazovice



Radujemo se Vašem dolasku!


- 08:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #

03.05.2010., ponedjeljak

Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj?


Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj?



Subota, 19 Prosinac 2009 01:14


U povodu ovogodišnjeg Dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo u posebnom je priopćenju oštro kritiziralo stanje medijske (ne)slobode u Hrvatskoj.

'Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku. Politički pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima' kaže HND, i upozorava...' Sadašnji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacije crne kronike, izmišljanje i proizvodnja celebritya u konačnici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom'

Kao što znamo, mediji u Hrvatskoj vole pisati o drugima, ali ne vole pisati o sebi. Svakodnevno u tisku možemo čitati o raznim financijskim i drugim aferama, kako političara, tajkuna i običnih građana. Ti isti mediji, međutim, nerado pišu o sebi, a još manje o svojim vlasničkim strukturama. Tko su njihovi pravi vlasnici? Tko postavlja urednike? Kome ti urednici moraju odgovarati? Čije to želje moraju uzeti u obzir?

Kako bismo makar donekle mogli shvatiti današnju teško shvatljivu političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kojoj su kumovali i mediji, potrebno je pogledati tko to kontrolira naše medije. Ako utvrdimo tko su im pravi vlasnici, tek onda možemo pokušati procijeniti koji bi im mogli biti pravi motivi i pravi interesi, te zašto se ponašaju ovako kako to čine.

Dakle tko su ti vlasnici o kojima govori HND, ti 'medijski balkanci' koji zlostavljaju hrvatske novinare, ugrožavaju njihovu novinarsku i profesionalnu slobodu, pa i same temelje naše mlade demokracije u Hrvatskoj?




Njemački WAZ većinski vlasnik EPH

Najveći vlasnici medija u Hrvatskoj su stranci. To je u prvom redu njemačka grupacija Westdeutche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe, (WAZ), koja je najveći dioničar Europapress Holdinga (EPH). Udio WAZ a u EPH je 50 posto. Manjinski vlasnik, koji je ujedno i šef uprave, Nino Pavić ima 25 posto, a Miroslav Kutle 25 posto. Kutle je nedavno za otkup svoga udjela od Pavića tražio 40 milijuna eura, no Pavić mu nudi 25. Još se ne zna je li to Kutle prihvatio niti se zna kupuje li to Pavić svojim novcem ili za nečiji račun. Nino Pavić inače za sobom ima dugačku novinarsku karijeru. Svojedobno, u bivšoj je državi bio glavni urednik 'Poleta', glasila Saveza socijalističke omladine Hrvatske.

Westdeutche Allgemeine Zeitung i EPH izdavači su največeg broja 'hrvatskih' novina i publikacija. Procjenjuje se da njihov udio pokriva oko 60 posto ukupnog medijskog prostora u RH.

Od novina, to su: Jutarnji List, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Slavonski dom, Dubrovački vjesnik, Šibenski list.

Među WAZ ovim publikacijama su i: Globus, Arena, Auto klub, Auto blic, Gloria, Cosmopolitain, Moto Klub, Teen, Moja tajna, O.K., Grazia, Playboy, Tena i Vita.

Westdeutche Allgemaine Zeitung pokrenut je 1948. godine uz Odobrenje br. 192 tadašnjih engleskih okupacionih vlasti. WAZ-ov glavni izvršni direktor od 2002. je Bodo Hombach, svojevremeno jedan od najutjecajnijih političara njemačke Socijaldemokratske stranke (SDP). Bodo Hombach bio je šef kabineta njemačkog kancelara Gerharda Schrodera od 1998. do 1999. godine, a zatim i Glavni koordinator EU Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe (1999-2002). Hombach je nedavno izjavio jednom svom tjedniku:- 'Htio bih se od Zagreba do Dusseldorfa voziti bez putovnice'.

Pored tiskanih izdanja i brojnih internetskih portala, WAZ je također uspostavio i vlastitu novinsku agenciju – EPEHA te fotoagenciju CROPIX, a s obzirom da imaju i svoju tiskaru, uz novine su počeli prodavati i knjige i DVDe iz vlastite proizvodnje.

U novije vrijeme, EPH pokušava oslabiti Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (HINA) forsirajući sve više svoju EPEHA. Većina publikacija EPH su prestale HINI plaćati pretplatu, a kada im zatreba, onda prepisuju vijesti iz onih publikacija poput Slobodne Dalmacije, koja još uvijek plaća pretplatu.

Hrvatsko novinarsko društvo nedavno je zatražilo da se konačno objavi tajni ugovor kojim je Sanaderova Vlada 2005. godine prodala Slobodnu Dalmaciju WAZu i Europapress Holdingu. Unatoč tom apelu Ugovor o prodaji još uvijek se drži u tajnosti.

Osim u Hrvatskoj, WAZ danas kontrolira brojne medije i u susjednim zemljama. U Srbiji, WAZ je većinski vlasnik novosadskog Dnevnika i njihove tiskare, te 50 postotni vlasnik beogradske Politike i Sportskog žurnala. Također su vlasnici žurnala Autobild i distributerske firme Štampa. U Crnoj Gori su 50 postotni vlasnici Vijesti a u Makedoniji većinski vlasnici Dnevnika, Utrinskog Vjesnika i Vesti.




Austrijska Styria

Slijedeća medijska kuća po veličini u Hrvatskoj austrijski je Styria Medien AG, ali za razliku od WAZ-a, koji je u svom Europapress Holdingu, tek najveći dioničar (50 posto), Austrijski Styria izravni je većinski vlasnik svojih izdanja.

Styria Medien AG u svojem vlasništvu u Hrvatskoj ima: Večernji list, 24sata, Poslovni dnevnik, TV tjedan, besplatni tjednik Metropol i portal www.njuskalo.hr

Kroz svoje zasebno poduzeće Adriamedia, Styria u Hrvatskoj izdaje i veći broj revija među kojima su: Elle, Elle dekor, Men's Health, National Geographic, Lisa, Čarolija okusa, Moj lijepi vrt, Moj stan, Moje dijete, Story, Stars, GEO, Klik, Gala style, Sensa i Burda modemagazin.

Zahvaljujući svojem izdavačkom poduzeću Masmedia, Styria je također postala jedna od najvećih izdavačkih kuća stručnih knjiga u Hrvatskoj, i godišnje objavljuje preko 40 naslova. Styrijin Večernji list pokrenuo je svoju zasebnu izdavačku aktivnost i kroz svoje izdavačko poduzeće Večernji posebni proizvodi, na tržište godišnje plasira oko 300 različitih izdanja, pretežno popularnih romana.

Styria je vlasnik i Tiskare Zagreb, jedne od najvećih i najmodernijih tiskara u Hrvatskoj, koja može dnevno tiskati i do 400 tisuća novina.

Styria je također prisutna u BH kroz svoje posebno BH izdanje Večerneg Lista, a u Srbiji, Styria je vlasnik Adria Media Serbia koji su pak izdavači sljedećih publikacija na srpskom jeziku: Mens Health, Cosmopolitan, Gala Style, Elle, National Geographic Srbija, Lisa, Sensa i Mama. U Sloveniji, Styria je vlasnik Dnevnika i publikacije Žurnal 24.

Aleksandar Vučinić i George Soroš

Vlasništvo riječkog Novog Lista i osječkog Glasa Slavonije nije tako jasno i čisto kao u slučaju WAZ-a, EPH i Styria Medien AG.

Najveći pojedinačni dioničar Novog Lista, a izgleda i Glasa Slavonije je donedavno bio misteriozni Media Development Loan Fund iz New Yorka, među čijim su financijerima George Soroš i još neki opskurni fondovi iza kojih, neki smatraju, da se vjerojatno krije američka CIA. MDLF je registriran u New Yorku kao 'neprofitna organizacija'.

Osim u Hrvatskoj, MDLF diskretno kontrolira i financira brojne medije i u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, po Istočnoj Europi (Slovačka, Bugarska, Mađarska) te bivšim sovjetskim zemljama (Ukrajina, Gruzija, Armenija) pa čak i u samoj Rusiji.

MDLF je osnovan 1995. godine, a suosnivač i izvršni mu je direktor, od samoga početka, Srbin Aleksandar (Saša) Vučinić, koji je na tu poziciju došao direktno iz Soroševe Zaklade za koju je radio tijekom rata u Pragu. Od 1990. do 1993. godine Saša Vučinić bio je direktor i glavni urednik beogradskog radija B-92. Osim Saše Vučinića, za MDLF također rade Elena Popović i Sava Tatić.

MDLF je dugo godina financirao i splitski Feral Tribune, a od 1. 5. 2002. godine je čak postao i suvlasnik. No Feral Tribune-u je eventualno dopušteno da propadne kada je ocijenjeno da više nije potreban.

U ožujku 2008. godine, prema pisanju hrvatskih medija, na scenu se pojavio riječki poduzetnik Robert Ježić, s ponudom da odkupi 70 posto dionica Novog Lista, čija je tadašnja tržišna vrijednost iznosila oko 28 milijuna eura. Mali su mu dioničari prodali svojih 14 posto a također i pojedini direktori poput Zdenka Mancea i drugih pedesetak dioničara koji su imali malo veće pakete dionica. Ježič je pregovarao i sa MDLF-om, ali nije jasno da li mu je Aleksandar Vučinić MDLF-ove dionice prodao, a ako jest, ne zna se da li samo dionice Novog Lista ili i Glasa Slavonije.

Roberta Ježića se u pojedinim medijima predstavlja kao imućnog riječkog poduzetnika, 'vlasnika' kemijske industrije DIOKI, koja je izgleda i formalni kupac Novog Lista. Ono što se pak ne ističe, jest podatak da je od 2005. godine stopostotni vlasnik Diokija talijanska tvrtka Adriaoil registrirana u Milanu, čija je vlasnička struktura prilično nejasna. Ako je dionice Novog lista doista kupio Dioki, to bi značilo da je novi vlasnik Novog Lista talijansko poduzeće iz Milana - ili izravno, ili u partnerstvu sa Vučinićevim MDLF om. Možda bi ipak Novi List, u interesu javnosti, mogao razjasniti tko su mu sve vlasnici.

Tko je većinski vlasnik Glasa Slavonije također nije sasvim jasno, ali među krupnijim vlasnicima nalazi se kontroverzna austrijska HYPO Alpe Adria Banka, koja je preuzimanjem Slavonske banke naslijedila njezinih 25 posto dionica. Vučiničev MDLF i Novi List navodno još uvijek posjeduju 25 posto dionica dok je ostatak u vlasništvu malih dioničara te zaposlenika i novinara Glasa Slavonije koji su svojevremeno za to od Slavonske banke (sada Hypo) dobili poveće kredite, izgleda uz posredovanje MDLFa.




TV postaje RTL i Nova TV

Vrlo zanimljivi su i vlasnici 'hrvatskih' nacionalnih televizijskih postaja RTL i Nove TV.

Većinski vlasnik TV postaje RTL njemački je RTL sa 74 posto dionica a Todorićev Agrokor je vlasnik 25 posto dionica. Ali tko je pravi vlasnik njemačkog RTLa? Prema raspoloživim podatcima, većinski vlasnik njemačkog RTLa njemačko je privatno poduzeće Bertelsmann AG, sa sjedištem u Guterslohu. Ono pojeduje 90,5 posto dionica dok je ostatak u vlasništvu malih dioničara. No, Bertelsmann AG nije klasično poslovno poduzeće kojeg motivira samo profit. Manjinski vlasnik Bertelsmann AG-a njemačka je obitelj Mohn koja posjeduje 23 posto dionica dok je većinski vlasnik također njemačka obitelj Bertelsmann koja posjeduje 76,9 posto dionica, koje kontrolira kroz svoju obiteljsku zakladu Bertelsmann Foundation.

Bertelsmann Foundation formalno je organizirana kao neprofitna organizacija i politički think-tank čiji temeljni ciljevi, prema vlastitom priznanju, nisu ekonomske već političke prirode. Možemo samo nagađati koji bi to bili politički ciljevi Bertelsmann Zaklade u Hrvatskoj. Poduzeće Bertelsmann ima gotovo stoljetnu tradiciju u izdavaštvu, u novije vrijeme i u komunikacijama - te djeluje po cijelom svijetu pod raznim imenima i firmama u svom vlasništvu. Kada su svojedobno kupovali renomiranu američku izdavačku kuću Random House, pod pritiskom američkih novinara, Bertelsmann su morali priznati da su tijekom vladavine Adolfa Hitlera bili najveći nakladnik nacističke promidžbe u Trećem Reichu. No, Bertelsmann Zaklada kaže da su joj sada primarni ciljevi 'širiti demokraciju', i kako izgleda, Europsku Uniju.

Bertelsmann Zaklada tako je 2. lipnja 2005. godine u Zagrebu organizirala dvodnevni forum pod nazivom 'Jugoistočna Europa na putu u EU' na koji su, prema Hini, došli predstavnici dvadeset zemalja, deset Vlada i šest međunarodnih organizacija. Predsjedatelj foruma bio je član izvršnog odbora Bertelsmann zaklade Werner Weidenfeldt, a među govornicima su bili tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, austrijski Wolfgang Schuessel, ministri vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, Dimitrij Rupel i drugi. To ipak nešto govori o političkoj snazi Bertelsmann Zaklade.

U novije vrijeme, Bertelsmannova televizijska ruka, RTL Gruppe, nastavlja svoje pozicioniranje u regiji nedavno kupivši 49 posto srpske televizije Avala. U Upravnom odboru RTL Gruppe sjedi i bivši predsjednik Europske komisije Jacques Santer.

Još jedna 'hrvatska' TV postaja, Nova TV također je u stranom vlasništvu. Većinski vlasnik Nove TV je američki Central European Media Enterprises. Najznačajniji vlasnik Nove TV većinski je vlasnik CEME Ronald Lauder, jedan od nasljednika kozmetičkog carstva Estee Lauder. Što je manje poznato, ali mnogo važnije za nas Hrvate je, što je Ronald Lauder bio američki veleposlanik u Beču od 1986-7. godine a prije toga je u Pentagonu bio podtajnik ministarstva obrane za Europu i NATO. Ovdje se očito ne radi samo o poslovnim interesima. Osim toga Ronald Lauder je jedan od najistaknutijih židovskih patrijota i aktivista u svijetu. Predvodi brojna ugledna židovska udruženja po svijetu, a bio je i predsjednik Svjetskog židovskog kongresa. U svibnju 2009. godine Lauder je prodao 31 posto CEMEa, a prema tome i Nove TV, američkom divu Time-Warneru za 240 milijuna dolara, no on je još uvijek većinski vlasnik.

Ulazak Turaka na medijsko tržište

No, vratimo se natrag tiskanim medijima i nekim portalima.

Plavi Oglasnik koji je 1989. godine, još za vrijeme Jugoslavije, postao prvi privatni list u Hrvatskoj, zato što nije imao nikakvog političkog sadržaja nego je samo objavljivao oglase, također je prešao u strano vlasništvo. Osnivač Oglasnika Zdravko Raškaj je 2004. godine ušao u 'strateško partnerstvo' s Trader Classified Media (TCM), koji je od 2000. godine registriran na Pariškoj burzi, a to strateško partnerstvo sastojalo se od izravne prodaje 70 posto Plavog Oglasnika. Glomazni TCM koji je već tada imao preko 500 oglasnika diljem svijeta 2005. godine reorganizira se u manje grupacije pa tako Plavi Oglasnik postaje dio novoformiranog Trader Media East (TME) registriranog na Londonskoj burzi. U veljači 2006. godine Trader Media East, pa tako i Plavi Oglasnik prelaze u vlasništvo turskog lista Hurriyet, čiji vlasnik Dogan Yayin Holding plaća čak 500 milijuna dolara za 67.3 posto TMEa.

No Turci, ubrzo šire svoj posao u Hrvatskoj, pa su tako danas osim Plavog Oglasnika, također vlasnici Oglasnik Automoto i Oglasnik Nekretnine kao i portala posao.hr, auti.hr, oglasnik.hr i nekretnine.net. Turci bi se sada rado proširili i na političko područje. Šuška se da je Ninoslav Pavić ovih dana zbog toga diskretno bio u Turskoj i razgovarao s vlasnikom Hurryet-a o pokretanju novog dnevnog lista u Hrvatskoj čiji bi glavni urednik bio Davor Butković. No, postoji i mogućnost da je tamo samo tražio kapital kojim bi isplatio Miroslava Kutlu.



Pukanićev Nacional nije bio Pukanićev

Jedna od manjih medijskih grupacija koja je sve donedavno bila u većinskom hrvatskom vlasništvu je NCL Grupa pokojnog Ive Pukanića. NCL je najpoznatija po svom tjedniku Nacional, koji često služi kao propagandni organ Stipe Mesića i udbaša oko njega, ali NCL Grupa također izdaje i publikacije Zagreb News, Gameplay, Superkošarka i 90 Minuta.

Ivo Pukanić je u travnju 2008. godine prodao 75 posto NCL grupe bečkom Vienna Capital Partners (VCP) koji je tako postao formalni većinski vlasnik. Pravi vlasnik ipak je njemački izdavač Axel Diekmann čijim je novcem VCP kupio NCL Grupu. Diekmann i VCP imaju složene i isprepletene poslovne odnose pa je Diekmann odlučio svoju NCL Grupu prepustiti VCP-u čiji je predstavnik Gabriel Dielacher postao predsjednik Nadzornog odbora NCL Grupe. Nakon što je prodao većinski udjel svoje NCL Grupe, Ivo Pukanić je 23. 10. 2008. godine ubijen u bombaškom atentatu u dvorištu židovske općine u Zagrebu pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.

Od manjih publikacija, treba još spomenuti poslovni list Business.hr koji je bio u vlasništvu Švedskog medijskog koncerna Bonnier, ali je nedavno prodan poduzetniku Muji Selimoviću.



Medijski vlasnici krše hrvatske zakone

Od ostalih važnijih medija, u hrvatskom su vlasništvu, ali pod tutorstvom državne politike i vladajućih političkih elita, još samo državna Hrvatska radiotelevizija i niskotiražni režimski dnevnik Vjesnik, te mreža manjih i regionalnih radio i TV postaja, ali i njihova budućnost postaje neizvjesna jer su i one u zadnje vrijeme zapele za oko pojedinim političkim igračima.

Možda zvuči nevjerojatno, ali od politički bitnih i stvarno nezavisnih hrvatskih publikacija, koje ne primaju nikakve 'dotacije', izgleda nam je ostao još samo zadarski Hrvatski List i Hrvatski Vjesnik iz Melbournea.

Ukoliko su neki od gornjih podataka možda netočni, bilo bi poželjno, u interesu informiranja građana, da ih spomenuti mediji pravovremeno isprave. Imaju gdje.

Uostalom, to je i njihova zakonska obveza jer su svi mediji u Hrvatskoj, sukladno članku 32. stavak 1. Zakona o medijima (NN 59/2004), dužni svake godine objaviti svoju vlasničku strukturu, što očito - ne čine.

Ovaj kratki i površni pregled medija u Hrvatskoj donekle nam daje sliku o nekim vlasnicima ali nam još uvijek ne otkriva cijelu sliku niti tko su sve pravi vlasnici. Tko se još sve krije iza ovih imena i ovih misterioznih fondova koja smo spomenuli? Čiji je to zapravo kapital? Koji su njihovi pravi interesi?

Unatoč svemu, može se sa sigurnošću donijeti nekoliko bitnih zaključaka:

• Gotovo svi važniji mediji u Hrvatskoj u stranim su rukama ili pod kontrolom njima podobne političke elite.

• Prema priznanju Hrvatskog novinarskog društva, vlasnici tih medija vrše politički pritisak na novinare i urednike.

• Sasvim je jasno prema njihovim političkim profilima, da ti strani vlasnici nemaju u Hrvatskoj samo komercijalne nego i političke ciljeve, što neki i sami priznaju.

• Strani vlasnici ne kontroliraju medije samo u Hrvatskoj nego su strateški rasporedjeni u cijeloj regiji i s tih pozicija mogu utjecati ne samo na politički život unutar nacionalnih država, nego i potencirati sve jače procese političke, gospodarske, i kulturne integracije na prostoru bivše Jugoslavije, kojeg sada sve otvorenije nazivaju Zapadnim Balkanom.

Hrvatske političke elite koje su dopustile da nam gotovo sva važnija sredstva javnog priopčavanja preuzmu stranci, očito nisu brinule o hrvatskom medijskom suverenitetu ništa više nego se brinu o hrvatskom državnom suverenitetu.

Političke rasprave u Hrvatskoj su kontrolirane. Jedni te isti poslušnici se pojavljuju u svim medijima. Nepodobni hrvatski intelektualci su marginalizirani i ušutkani, a ako ste kojim slučajem protiv ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, onda pogotovo ne postojite.

Strancima smo dopustili da odluče što će Hrvati znati, koje će zaključke donositi, kako će razmišljati, i koju će podaničku političku opciju moći izabrati.

U mnogim državama svijeta koje drže do svog suvereniteta, stranci po zakonu, ne mogu postati značajni vlasnici domaćih medija. To je slučaj i u Sjedinjenim Američkim Državama - koje sebe inače smatraju kulom demokracije i slobode govora.

Kako sada izgleda, Hrvatska je nažalost odustala od svog medijskog suvereniteta i prepustila ga strancima. Strancima smo dopustili da nam oduzmu naše pravo da sami imamo svoj glas. Ti isti stranci, koji narušavaju temelje naše demokracije, istovremeno nam bahato i licemjerno drže predavanja o demokratskom ponašanju.

Hrvatski bi narod ipak trebao znati tko mu sve to soli pamet, i za čije interese.

Marjan Bošnjak

----------------------------

veliko ti hvala!

lp, boro
- 09:03 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2010 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!