Bruno Šantek - brutek

nedjelja, 14.10.2007.

TAJNI GRAD

(1994.)

dok vjetrovi daleki na obale
šalju valove pune opojne pjene
iz kanđi orla kraj tebe su pale
te sjenke koje samo liče na mene

a oči ti duboke, baš kao more
igrom boja me zovu da potonem
val i stijena u meni se bore
nauči me kako da uz tebe ostanem

i uvjeri me, dokaži mi
da još uvijek postoji nada
povedi me, pokaži mi
sakrivena svjetla tajnoga grada

a mirisi prošlosti kao po kazni
svi me sjećaju na livade djetinjstva
sad svi su gradovi isti i prazni
stare su livade sad samo sjećanja

nemam svog sjaja, samo tmina
gdje se je sakrio grad iz snova
i u meni ništa, samo praznina
čuješ li jeku mog nečujnog zova

i stisni me, pokrij me
tako sam umoran od lažnih nada
razvedri me, povedi me
u zlatne riznice tajnoga grada


- 11:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< listopad, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Ovo je...

  • ...stanje svijesti i povijesti,
    iliti - što sve čovjek čini u ludilu


    *zapisane misli su moje*

Linkovi

Blogovi

Pjesme

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se