BRUNHILDIN FOTIĆ PLAVI brunhildin fotić plavi

srijeda, 26.03.2008.

PRINCEZA





- 00:36 - Komentari (16) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 24.03.2008.

ZA TIXI










Puno, puno hvala, Piskaralo drago!!!

- 00:32 - Komentari (7) - Isprintaj - #

utorak, 18.03.2008.

KLIS






Klis, kao brdo oko kojega se razvilo naselje Klis, najpoznatije je po svojoj tvrđavi koja je jedan od simbola hrvatskog otpora u vrijeme prodora Turaka. Promatran iz Splita, vrh Klisa djeluje kao hrid sa čije zapadne strane se pruža Kozjak, a istočne Mosor. Ujedno je predstavljao prijevoj koji je spajao Split za zaleđem, odnosno Dalmatinskom zagorom. Tu ulogu ima i danas, jer njime prolaze stara i nova cesta iz Splita prema sjeveru, odnosno spoj prema novoj autocesti.











Tvrđava Klis, jedna od najistaknutijih utvrda na hrvatskom tlu, u prošlosti je zbog svog strateškog značaja imala istaknuti obrambeni položaj.
Na ovom području prebiva ilirsko pleme Delmata već od 2. stoljeća prije Krista, a prva vijest o kliškoj tvrđavi, sredinom 10. stoljeća, odnosi se na zauzimanje rimske utvrde Kleisa od strane Avara i Slavena, čime su pospješili osvajanje grada Salone u prvoj polovici 7. stoljeća kada u ove krajeve doseljavaju Hrvati.
Dva stoljeća kasnije Klis je već vladarski posjed i jedno od središta hrvatske države.






Klis je u 9. st. bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.






U ispravi kneza Trpimira iz 852. godine Klis se spominje kao njegovo imanje-dvor, a postaje i sjedištem starohrvatske Primorske ili Kliške županije (Parathalassia).











Krajem 11. stoljeća odumire hrvatska narodna dinastija i Klis dolazi pod vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. Jedan od njih, Bela IV, jedno je vrijeme tu sklonio i svoju obitelj tijekom tatarske opsade 1242. godine, kada mu se u Klisu rodila i kćer Margita, danas štovana kao sv. Margita Kliška.







Krajem 13. stoljeća Klisom je zavladala najmoćnija hrvatska plemićka obitelj birbirskih knezova Šubića, a od 1335. godine grad je opet pod kraljevom zaštitom i upravom njegovih kaštelana.






Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu.





Najburnije razdoblje kliške prošlosti nastaje početkom 16. stoljeća u vrijeme najvećeg prodora Turaka u hrvatske krajeve. Tada će istaknutu ulogu u njegovoj obrani imati Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, koji je dva i pol desetljeća sa svojim uskocima odolijevao turskim napadima i opsadama. Pogibijom Petra Kružića 12. ožujka 1537. godine Klis je pao u turske ruke čime je izgubljena najsnažnija utvrda u Dalmaciji, a rijeka Jadro će 111 godina biti granicom između turskog Klisa (Kliški sandžak) i mletačkog Splita.







Osvajanjem Klisa, Turci su uspjeli doći i zauzeti Solin te prodirati kroz Kaštela na južnim obroncima Kozjaka, ali nikada nisu uspjeli zauzeti Split. Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj (senjski uskoci).







U jednom od pokušaja oslobađanja Klisa, Hrvati pod vodstvom splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra u travnju 1596. godine uspjeli su na prepad zauzeti tvrđavu, ali su je Turci već koncem svibnja ponovno osvojili, porazivši pritom i generala Jurja Lenkovića koji je pritekao u pomoć braniteljima.




Tek 31. ožujka 1648. godine mletačka vojska pod vodstvom generala Leonarda Foskola, uz brojno sudjelovanje domaćeg puka, nakon desetodnevnih krvavih borbi, oslobađa Klis od Turaka te postiže najveći uspjeh tijekom Kandijskog rata. Kliško područje Mlečani uređuju kao posebno vojno-administrativno područje kojim upravlja providur sa sjedištem u Klisu. Mlečani utvrđuju grad, a džamiju pretvaraju u crkvu. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove.






Pod zastavom Republike Venecije Klis ostaje sve do 1797. godine kada je preuzimaju Austrijanci, a od 1805. do 1813. godine nakratko Francuzi.





Razdoblje druge austrijske uprave traje sve do konca 1. svjetskog rata 1918. godine, kada propašću Austrougarske, Klis, zajedno s ostatkom Hrvatske, dijeli sudbinu svih hrvatskih zemalja u granicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom Jugoslavije.





Tijekom 2. svjetskog rata, od travnja 1941. do listpopada 1944. godine, kliška tvrđava po posljednji put služi u vojne svrhe, uglavnom kao uporište talijanskih i njemačkih okupacijskih snaga, da bi 1990. godine na njoj bio postavljen stijeg Republike Hrvatske.














Bastion "Bembo" (na slici gore) najveći je topnički položaj u 3. obrambenom obzidu i Tvrđavi uopće. U današnjim gabaridima, s visokim prsobranom i širokim otvorima toparnica, izgrađen je polovicom 17. stoljeća na mjestu nekadašnje Kružićeve kule i obrambenog položaja Speranca.







Novije naselje je nastalo nakon povlačenja Turaka. U naselju se nalazi stara turska česma. Povijesna zbirka s Tvrđave preseljena je u Muzej grada Splita.






Crkva Sv. Vida (na slici gore, i vrata - na slici dolje) izgrađena je u trećem obrambenom obzidu tvrđave Klis i gotovo u cjelini sačuvana. Pouzdano se zna kako su na mjstu nekadašnje starokršćanske katoličke crkve, Turci, po osvajanju Klisa 1537. godine, izgradili džamiju kvadratnog oblika s kupolom i minaretom. Mlečani su je odnmah nakon oslobođenja Tvrđave preuredili i posvetili u crkvu Sv. Vida, jednoprostornu kvadratnu građevinu od priklesana kamena s osmerostranim krovom.
Nekada su u njoj postojala tri oltara posvećena Sv. Vidu, Blaženoj Djevici Mariji i Sv. Barbari, no danas je bez inventara.
U unutrašnjosti crkve još se nalazi kameni barokni umivaonik iz 17. stoljeća koji je služio kao škropionica i krstionica, a desno od ulaza je manja škropionica s uklesanom godinom 1658.
Latinski natpis iznad ulaza, postavljen za popravka 1743. godine, kaže: "Što pobožnost sagradi, pobožnost i sačuva".











Za kraj - kamen s neobičnim "otiskom". Nismo otkrili što je to, čemu je služilo i da li je uopče nečemu služilo.




Za tekst o povijesti Klisa poslužila je Wikipedia i brošurica koju sam dobila na ulazu u Tvrđavu!

- 10:58 - Komentari (13) - Isprintaj - #

utorak, 11.03.2008.

ODMOR





dobro će doći pet dana
uz mirise Mosora
blizinu mora
ljepotu rijeke
zvukove prirode

izvan dosega
bez pritiska

samo mi
i naše vrijeme


- 17:16 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

0


design byRuby Nelle