Proljeće

19.03.2015.


Samo što prođe veljača čekamo proljeće i ljudi počinju da oživljavaju. Svi žele napolje. Planinariti, trčati, skakutati … jednostavno uživati. Djeci je cijelu godinu proljeće. Proljetni osjećaji, koji dođu sa zrelom dobi su nešto drugo. Oni se pokreću izvana... toplinom! Sunce uključuje kod ljudi prekidač, te već i sama pretpostavka da će uslijediti par sunčanih dana jedan iza drugim, uzrokuje da naše srce odjedanput brže kuca. Odrasli su, kada se radi o osjećajima, osjetljiviji od djece i ekstremno osjetljivi prema suncu.

U stvarnosti, proljeće ne boli. Postoji, naravno, iznimka: kada su ljudi osjetljivi na proljeće tako što im ono izaziva umor, stalno su pospani pa se tako ne mogu zaista radovati svježim bojama kojim se otkriva priroda i toplini koja dolazi nakon duge hladne zime.. Međutim od stotinu ljudi samo je par njih osjetljivo na proljeće u tom smislu. Za njih proljeće zaista nije zadovoljstvo. Ostali, ustvari većina ljudi, i ne želi uopće ići na spavanje kad pokuca proljeće. Jednako kako oni koji pate od proljetnog umora proklinju svoje tijelo, tako ovi drugi počinju da ga vole. Slovo po slovo: v o l e.

Tijelo proizvodi odjedanput više hormona u mozgu, na primjer hormon sreće serotonin i on obuzima cijelo tijelo. Vrlo često čitamo da sunce i toplina utiču na izlućivanje ovog hormona. To nije točno. Kada bi to tako bilo onda bi ljudi koji žive bliže ekvatoru, svako jutro, nakon ledene noći ustajali sa više ovoga hormona u topla jutra.
Vjerojatno ovaj nesporazum dolazi i odatle da otopljavanje zemlje nešto čini sa proljećem. Naše proljeće, naime, počinje već desetljećima sve ranije. Svakih deset godina dolazi dva dana prije. To nije kalendarsko proljeće koje počinje ravnodnevnicom. „Fenološko“ proljeće ima veze sa promjenom klime. Pomjeranje početka proljeća dan za danom ne određuju planete ili sunce. To se najbolje vidi na cvijeću i voćkama. One počinju da cvijetaju ćim osjete toplinu i na taj način reagiraju na raniji dolazak proljeća.

Hormoni u čovjećijem tijelu, naprotiv, su mnogo osjetljiviji na toplinu. I sam čovjek je toplokrvno biće i zbog toga voli višu temperaturu. Djelovanje topline nam je prakticčno poznato već od kolijevke. Kad dani postanu svijetliji i sunce sija duže, naše hormonske žlijezde postaju aktivnije. To kod nas nije ništa drugačije nego kod životinja. Prekidač za proljetne osjećaje je očigledno bio instaliran vrlo rano u evoluciji i mi ga nosimo u sebi kao naslijeđe. Ali, aktiviraće se kada tijelo postane zrelo i izlućuje hormone. I to u takvim količinama da ljudi postaju ludi od sreće i žudnje i počnu odjedanput da flertuju do iznemoglosti, hodaju po ulicama lagano odjeveni, leže po livadama i vide sve odjedanput kroz roza naoćare. Englezi to nazivaju spring fever – proljetna groznica.

A gdje je smješten taj proljetni prekidač? Nitko to ne može sa sigurnošću reći. Epofiza u glavi, mali vršak nervne ćelije u sredini mozga igraju u tome sigurno neku važnu ulogu. Ranije je to bilo „treće oko“. To je bilo vrijeme velikih reptilija kada je Dino vladao zemljom. Na Novom Zelandu postoji još uvijek jedan mali dinosaurus koji umjesto epofize posjeduje treće oko. Zove se tuatara.
Prekidač, međutim ne utiče na osjećaje samo početkom proljeća nego i početkom zime. Zimi, kada ranije postaje mraćno, u mozgu se izlućuje jedan drugi hormon, melatonin, koji nas čini pospanim i usporenim. Kod ovoga „prešaltavanja“ i nastaje nesporazum između seratonina i melatonina kod jednog manjeg broja ljudi i oni tada pate od proljetnog umora. Dakle, nismo svi ljudi isti.

Proljeće … najljepše godišnje doba! Dolazi sutra i svi imamo već leptiriće u stomaku. Netko će prihvatiti objašnjenje koje je gore navedeno a netko će ga ignorirati i uživati dalje u probuđenim osjećajima ne razmišljajući odakle potiču. Pa zar se to ne doživljava samo u proljeće i treba mu se posvetiti što je više moguće. Jer brzo će proći. Zato uživajte i sretan vam početak najljepšeg godišnjeg doba!

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se