10.11.2012., subota

PORUKE RAČUNA TEKUĆE PLATNE BILANCE

Račun tekuće platna bilanca predstavlja temeljni makroekonomski instrumentarij kojim se identificiraju, kvalificiraju i reguliraju gospodarski odnosi jedne zemlje prema inozemstvu. Hrvatska kao uostalom i gotovo sve zemlje zapadne hemisfere provodi politiku deindustrijalizacije, stoga zakonito njen rast i razvoj u okviru tako zadanog koncepta počivaju na inozemnom kapitalu(dug) i reflektiraju se kroničnim deficitom tekuće platne bilance. U godini 2001. deficit je tekuće platne bilance iznosio 3% nacionalnog BDP-a i od tada stalno raste da bi u 2008 godini dosegao enormni koeficijent od 8,8%. Međutim isto tako počevši od 2009 godine deficit tekuće platne bilance stalno pada pa se 2011 godne njegova vrijednost ostvaruje na razini od 1% BDP-a.Radikalan pad deficita u Republici Hrvatskoj strani su analitičari ocjenili iznimno pozitivnom pojavom koja odražava visoku elastičnost gospodarstva , za razliku od takve ocijene u samoj je Hrvatskoj, gdje je smatran prirodnim procesom kontrakcije, on prešućen pa gotovo i ignoriran. Kolokvijalno stajalište naše stručne, političke i najšire javnosti je, kako se ovdje radi o pretežitom doprinosu uslužnog sektora(turizam) toj pojavi.Podaci međutim opovrgavaju takvo uvjerenje. Naime, kada se kao bazna godina uključi 2007 godina(2008 se bilježi već usporavanje aktivnosti) pa se prosijek petogodišnjeg razdoblje koje slijedi izmjeri u odnosu na tu godinu(2012 je procjenjena), podaci su prema četiri temeljne stavke bilance sljedeči: u stavci robnog deficita pokazuje se smanjenje negativnog salda za oko 3 mlr eura,pri čemu je prihod izvoza smanjen za minimalnih 0,1 mlr eur, dok je pad rashoda na stavci uvoza gotovo u potpunosti pokrio vrijednost deficita; Drugi deficit, onaj na strani dohodaka(kamate,dividende) povećan je u izmjerenom prosjeku za 0,3 mlr eura; na pozitivnoj stavci usluga(turizam) suficit je smanjen za 0,3 mlr eura, dok je pozitivan račun transfera s inozemstvom(doznake) ostao na istoj razini(kretao se u vrijednosti od oko 1 mlr eur godišnje).Prosljeđuje kako je za pad deficita tekuće platne bilance zaslužan pad robnog salda deficita , ostale stavke računa s inozemstvom nisu se bitnije mijenjale. Predočeni podaci pokreću brojna pitanja i impliciraju nove analitičke prosudbe.Pokazuje se, kako glede naše inozemne pozicije čvornu ulogu igra robni sektor gospodarstva, također kako u uvjetima krize taj sektor nije izgubio svoju poziciju na svijetskom tržištu(razina izvoza ostala nepromjenjena) što istodobno ukazuje na reindustrijalizaciju kao strateški odgovor za izlazak iz krize. Uz to takvim se zaključkom otvara mogućnost obaranja teze o o krizi koja je uvezena. Suprotno pokazuje se kako je kriza interno generirana, što izravno potvrđuje pad uvoza izazvan padom standarda.U prilog takvom zaključku idu i podaci o stanju inozemnog duga Republike Hrvatske koji je tijekom krize stagnirao, ali i visoka eksterna i interna stabilnost financijskog sektora i stabilni intervalutarni tećaj kune.Valja također shvatiti kako je pad standarda hrvatskih građana doveo do korjenitih promjena u strukturi obiteljske potrošnje-prema nekim prosudbama izdaci za prehranu i higijenu prelaze već 40% kućnog proračuna.U takvim okolnostima je došlo do pada uvoza na stavkama automobila,bijele tehnike, elektronike, informati i namještaja, ali ne i na stavkama hrane i higijenskih proizvoda, pa prosljeđuje kako mogući učinci supstitucije uvoznog sadržaja nisu polučeni.Danas ekonomskom se politikom za 2013 godinu najavljuje rasterećenje poreznog opterećenja upravo na luksuznim uvoznim artiklima, odnosno povećanje opterećenja na artiklima prehrane i baznih potrošnih dobara što izglede za supstituciju uvoznog sadržaja a time i konjukturu čini sve bezizglednijim. Gibanja na području sektora usluga upozoravaju na potrebu brzog mjenjanja razvojnog koncepta,poglavito u turizmu gdje je razlika između prometa i prihoda na štetu drugog sve veća, istodobno najava poreza na nekretnine mogućnosti privatnog sektora koji je dominantan u turističkoj ponudi, drastično pogoršava; na sektoru dohodaka pak valja insistirati na promjeni pravaca ulaganja vanjskih investitora od usluga prema proizvodnji, te jačanju procesa reinvestiranja dobiti.

U Zagrebu, 10. 10. 2012. B. Lokin

- 14:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se